Svet

Svet

Fajzer: Verovatno će trebati i treća doza vakcine

Generalni direktor Fajzera (Pfizer) Albert Burla rekao je da će u roku od 12 meseci nakon primanja druge doze, verovatno biti potrebna i treća doza, kako bi se pojačao imunološki odgovor na nove varijante korona virusa, piše CNBC.Burla je dodao da postoji mogućnost da će ljudi morati da se vakcinišu protiv virusa svake godine.“Svake godine se vakcinišete protiv gripa, a tako će biti i sa kovidom“, rekao je Burla.Istraživači još uvek ne znaju koliko dugo traje zaštita od virusa nakon potpune vakcinacije.Fajzer takođe planira ispitivanje kako bi utvrdili da li modifikovana verzija vakcine deluje protiv južnoafričke varijante virusa. Novo istraživanje nadgledaće bezbednost i efikasnost treće doze u dve starosne grupe. U jednoj grupi učestvovaće osobe od 18 do 55 godina, a u drugoj osobe od 65 do 85 godina. Oni su učestvovali i u Fajzerovom početnom kliničkom ispitivanju.Tokom tog ispitivanja učesnici su primili dve doze vakcine u razmaku od tri nedelje. Isti interval doze je ono što se trenutno preporučuje.Fajzer je ranije ovog meseca saopštio da prva doza vakcine pruža 91 odsto zaštite, dok uz drugu dozu taj procenat raste na 95 odsto i da zaštita traje najmanje šest meseci.Podaci kompanije zasnovani su na više od 12.000 vakcinisanih učesnika. Međutim, istraživači kažu da je potrebno još podataka kako bi se utvrdilo da li zaštita traje i nakon tih šest meseci.

Svet

Peking sada ima više milijardera nego bilo koji drugi grad

Peking sada ima više milijardera nego bilo koji drugi grad na svetu, pokazala je najnovija lista koju je objavio magazin Forbes, prenosi BBC.Kineska prestonica je prošle godine dodala 33 milijardera i sada ih ima 100, naveo je Forbes.Peking je tako nadmašio Njujork, koji trenutno ima 99 milijardera i koji je držao prvo mesto kao prestonica ogromnih bogataša poslednjih sedam godina.Kineski odgovor na pandemiju, uspon njenih tehnoloških firmi i rast berzi pomogli su Pekingu da preuzme prvo mesto.Iako je Njujork na drugom mestu, kolektivna vrednost milijardera iznosi 560,5 milijardi dolara, čime je pobedio kolektivnu vrednost pekinških milijardera koja je 484,3 milijarde dolara.Najbogatiji stanovnik Pekinga bio je Žang Jiming, osnivač aplikacije TikTok i izvršni direktor njegove matične firme ByteDance. Prošle godine njegova neto vrednost udvostručila se na 35,6 milijardi dolara.Suprotno tome, najbogatiji stanovnik Njujorka, bivši gradonačelnik Majkl Blumberg, ima bogatstvo vredno 59 milijardi dolara.Tehnološki giganti su u Kini, kao i u SAD-u, zabeležili veliki rast tokom pandemije, kako se sve više ljudi okretalo onlajn kupovini i izvorima zabave.Iz toga razloga su lična bogatstva osnivača i akcionara ovakvih firmi neprestano rasla.Sa 698 milijardera, Kina se približava SAD-u, koji i dalje vodi sa 724 milijardera.Prošle godine nastalo je rekordnih 493 novih milijardera na globalnom nivou, što je otprilike jedan novi milijarder na svakih 17 sati, navodi Forbes.Indija je treća po broju milijardera sa ukupno 140, a Džef Bezos je i dalje najbogatiji čovek na planeti sa ukupnim bogatstvom od 194 milijarde dolara.

Svet

Ustavni sud Nemačke poništio zamrzavanje stanarina u Berlinu

Ustavni sud Nemačke poništio je odluku rukovodstva grada Berlina da se zamrzne cena zakupa stanova i proglasio je neustavnom, preneo je Seebiz. Stotinama hiljada građana glavnog grada te države sada bi mogla da se retroaktivno naplati razlika u cenama."Za pitanje regulacije stanarine odgovorna je centralna vlada, a ne savezne pokrajine. Savezna vlada je već regulisala tržište nekretnina Zakonom o ograničenju zakupa iz 2015. godine, tako da nije bilo mesta za dodatna pravila", saopštio je nemački Ustavnu sud.Tužbu protiv odluke da se zamrznu stanarije u glavnom gradu Nemačke je podnelo 284 poslanika Bundestaga iz redova Hrišćansko-demokratske unije (CDU/CSU) i Liberalno-demokratske partije (FDP), koji tvrde da se Senat Berlina tom odlukom neovlašćeno našao na slobodnom tržištu."Zamrzavanje stanarine je uvelo nesigurnost na tržište nekretnina u Berlinu, blokiralo investicije i nije dovelo do izgradnje novih stanova u Berlinu", rekao je nemački ministar unutrašnjih poslova i građevine Horst Seehofer.Berlinski senat je početkom prošle godine doneo zakon kojim se zakupnina stanova u tom gradu zamrzava na nivo iz juna 2019, što je značilo i zabranu značajnog povećanja cena.BRISEL I BERLIN DOGOVORILI PAKET ZA SPAS LUFTHANZE Tada je gradom upravljala levičarska koalicija socijaldemokrata i levice i partije zelenih, koji su želeli da spreče selidbe manje plaćenih građana iz atraktivnijih delova grada.Prosečna cena zakupa stana u Berlinu  je sa 6,65 evra po kvadratnom metru u 2012. godini, bez dodatnih troškova, porasla na 10,12 evra u 2021. godini, po jednom kvadratu, dok su cene negde i utrostručene.U Berlinu je nakon 2000. godine poraslo interesovanje stranih investitora, od 2015. do 2020. godine broj stanovnika se povećao za preko 200 hiljada.Stotinama hiljada stanara u Berlinu, sada preti naknadna naplata te razlike u ceni, retroaktivno, odnosno za godinu unazad.Udruženja stanara širom zemlje koja su se nadala da će verlinski model biti prenet u druge gradove sa sličnim problemima, sada su izrazila žaljenje zbog ove odluke.Prosečne cene stambene kirije u Nemačkoj i dalje su najviše u Minhenu i iznose 17 evra po kvadratu, dok su u Berlinu pre deset godina bile među najnužim.

Svet

Mole Fejsbuk da ne pokreće Instagram za decu

Grupa zagovornika javnog zdravlja iz celog sveta želi da Fejsbuk ukine svoje planove za pokretanje verzije Instagrama za decu, piše BBC.Pismo kampanje nazvane „Detinjstvo bez reklame“, koje je potpisalo 99 grupa i pojedinaca, tvrdi da je platforma „zaokupljena imidžom“ opasna po zdravlje i privatnost dece.O planovima za pokretanje Instagrama za osobe mlađe od 13 godina govori se poslednjih nekoliko nedelja.Fejsbuk, u čijem je vlasništvu Instagram, rekao je da će dečijim nalozima upravljati roditelji.„Deca su već na internetu i žele da se povežu sa porodicom i prijateljima, zabave se i nauče nešto. Želimo da im pomognemo da to urade na bezbedan i primeren način i da pronađu praktična rešenja za tekući problem dece koja lažu o njihovoj starosti kako bi pristupili različitim aplikacijama“, rekao je tehnološki gigant za BBC.U pismu potpisnici ističu da oni mlađi od 13 godina koji su već na Instagramu neće platformu „napustiti zbog novog sajta koji deluje bebasto“.Pismo se poziva na istraživanje britanskog Kraljevskog društva za javno zdravlje koje je Instagram ocenilo kao najgoru platformu društvenih medija za mentalno zdravlje mladih.Izveštaj tvrdi da je Instagram povezan sa povećanim rizikom od poremećaja u ishrani, kao i sajber napadima.

Svet

Moguće potpuno otkazivanje Olimpijskih igara u Tokiju

Otkazivanje Olimpijskih igara u Tokiju postaje sve veća opcija, jer novi slučajevi zaraze prete igrama koje treba da otpočnu za manje od stotinu dana, piše Kyodo News.„Ukoliko održavanje igara bude postalo nemoguće, treba otkazati. Koja je poenta Olimpijade ako se tamo bude širio virus. Moraćemo da donesemo odluku“, rekao je Tošihiro Nikai, generalni sekretar Liberalno-demokratske partije (LDP), koja je jedna od vladajućih u zemlji.Izuzetno je retko da se visoki japanski zvaničnik dotakne mogućnosti otkazivanja Olimpijskih i Paraolimpijskih igara. Nikai je takođe rekao da je biti domaćin igara "velika šansa" za Japan i da treba nastaviti sa naporima da se osigura uspeh uz podršku javnosti.S druge strane, Taro Kono, ministar zadužen za inokulaciju stanovništva, rekao je će se igre održavati "na bilo koji mogući način", pa čak i bez publike.Pored toga, premijer Japana Jošihide Suga obećao je da će igre biti bezbedne, i da će one poslužiti kao simbol trijumfa čovečanstva nad pandemijom.Nakon Nikaijevih komentara, opozicioni poslanici pozvali su vladu i LDP da pojačaju diskusiju o tome da li treba nastaviti sa Olimpijskim igrama.Nikai je kasnije umanjio svoje komentare, rekavši da odluka o otkazivanju leži na organizatorima i da LDP ostaje posvećen podržavanju igara koje će se održati sa svim neophodnim merama kako bi se osigurala bezbednost.Slučajevi korona virusa u Japanu povećavaju se nakon što je prošlog meseca u potpunosti ukinuto vanredno stanje.

Svet

Putovanje u EU sa digitalnim zelenim sertifikatom moguće od kraja juna

Digitalni zeleni sertifikat, koji će građanima EU omogućiti da slobodno putuju tokom pandemije kovida-19, trebalo bi da bude spreman za upotrebu pre leta, prenosi Euractiv.Evropski komesar za pravosuđe i zaštitu potrošača Didije Rejnders rekao je evropskim poslanicima da će početkom juna početi pilot projekat za testiranje sertifikata, sa ciljem da ceo sistem počne da funkcioniše do kraja juna.Predstavljajući predlog Evropske komisije o sertifikatima Odboru Evropskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove (LIBE), Rejnders je rekao da je Komisija spremna da do kraja juna završi neophodne tehničke infrastrukturne radove.Rejnders je kazao da će biti poštovana pravila privatnosti i da će dokument sadržati minimum potrebnih ličnih podataka, kao i da neće biti pravljena centralizovana baza podataka na nivou EU.Predlog Evropske komisije treba da odobre poslanici Evropskog parlamenta i države članice.Do sada se samo 13 zemalja saglasilo o specifičnim kriterijumima za izdavanje takovog zelenog turističkog pasoša najkasnije do juna, prema saoštenju austrijskog ministarstva turizma.To su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Danska, Francuska, Nemačka, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španija.Članice će moći da sertifikate koriste i za druge potrebe pored turizma.Digitalni zeleni sertifikat će, kako se navodi u predlogu EK, sadržati dokaz o vakcinaciji protiv kovida-19, negativnom testu ili stečenom imunitetu nakon preležane bolesti, biće besplatan i dostupan u digitalnoj formi ili na papiru.Prema predlogu EK, članice moraju da izdaju sertifikat za sve vakcine koju je odobrila Evropska agencija za lekove (Fajzer/Biontek, Moderna, Astra Zeneka, Džonson i Džonson), a mogu da odluče da prihvate i druge vakcine koje su odobrene samo u određenoj zemlji članici.Komisija naglašava da će ti sertifikati sprečiti diskriminaciju pojedinaca koji nisu vakcinisani.

Svet

Tesla naglo povećala cene svojih solarnih crepova

Kupci Teslinih solarnih crepova (Solar Roof) kažu da je kompanija iznenada povećala cene, pa su neki od mušterija koji su već potpisali ugovore dobijali nove gde su cene bile veće za gotovo 70 odsto, piše Biznis insajder.Jedan kupac Teslinog solarnog krova potpisao je u februaru ugovor za krov koji košta 35.000 dolara plus 30.000 za bateriju. Isti kupac je kasnije dobio imejl u kojem mu je rečeno da će dobiti novi ugovor sa povišenom cenom od 75.000 dolara plus 35.000 za bateriju, što je povećanje od 69 odsto.Teslina instalacija solarnih panela jedan je od većih poslovanja koje kompanija obavlja. Trenutno nudi dva proizvoda, redovne solarne panele koji idu na krov i takozvani „Solarni krov“ koji zamenjuje crepove solarnim ćelijama.„Povećali smo cenu Solar Roof-a i dodali prilagođavanja za individualnu složenost krova“, navodi se u imejlu. Dodaje se da će kupac moći da otkaže narudžbinu i povrati depozit, i da će Tesla "davati prednost kupcima na osnovu redosleda kojim prihvataju njihove ažurirane sporazume".Neki od ovih kupaca potpisali su ugovore pre više od godinu dana i čekali su instalaciju, pre nego što im je rečeno da će morati da plate više novca.Kompanija još uvek nije objasnila iznenadni skok cena.

Svet

Kako države širom sveta podstiču vakcinaciju?

Da bi podstakle vakcinaciju, neke zemlje nude podsticaje svojim stanovnicima. Tako u jednom indijskom gradu stanovnicima se nudi zlatni pirsing za nos ili štapni blender ako prime vakcinu, dok u Kini odgovorne građane čekaju ne jedna, već dve kutije jaja, piše Gardijan.U Pekingu ljudima se nude kuponi za kupovinu i vaučeri za namirnice. U drugim delovima Kine, ljudi su dobijali pileća krilca, maramice, brašno, novčane nagrade i besplatan ulaz u parkove. U indijskom gradu Rajkot, zlatari su se udružili kako bi ženama dali besplatne zlatne pirsinge za nos, dok muškarcima nude ručne blendere. Indijski trgovci na malo u drugim delovima zemlje delili su grickalice, popuste na popravke automobila, kancelarijski materijal, slatkiše i jela od piletine. Opština Severni Delhi u Indiji ponudila je dodatni poreski popust od 5 odsto.Rusi su dobijali besplatan sladoled, dok su nekim Izraelcima nudili limenku koka-kole, alkoholno ili bezalkoholno pivo, veknu hale, picu, peciva ili mesni paprikaš.Tri restorana u Dubaiju ponudila su 10 odsto popusta na račun ako ste primili prvu dozu i 20 odsto ukoliko ste primili obe.U SAD-u su ljudima ponuđene glazirane krofne, brazilske krofne, marihuana, pivo, arkadni žetoni, laminiranje vakcinskih karata, kokice i gotovina, kao i besplatne video igre, daske za veslanje, kao i daske za surfovanje. Prehrambeni lanac Red Rooster ponudio je zaposlenima bonus od 250 dolara i dva plaćena slobodna dana.Zdravstvene koristi od vakcinacije veoma su jasne, ali kako se mnoštvo ljudi širom sveta još uvek dvoumi, mnoge države pokušavaju da ih poguraju u pravom smeru.

Svet

EK planira da zabrani korišćenje veštačke inteligencije za nadzor

Evropska komisija će pokušati da zabrani sisteme veštačke inteligencije (AI) koji se koriste za „neselektivni nadzor“ u okviru novih zabrana koje će biti iznete sledeće nedelje, piše Euractiv.Kao deo nacrta Uredbe o evropskom pristupu veštačkoj inteligenciji, izvršna vlast EU predlaže zabranu AI tehnologija koje se koriste za „neselektivni nadzor koji se generalizovano primenjuje na sva fizička lica bez razlike“.Tekst detaljno opisuje takve metode nadzora kao što su „nadgledanje i praćenje fizičkih lica u digitalnom ili fizičkom okruženju, kao i automatizovano prikupljanje i analizu ličnih podataka iz različitih izvora“.Pored toga, Komisija predviđa zabranu upotrebe aplikacija veštačke inteligencije koje krše vrednosti Unije ili krše ljudska prava. To uključuje AI sisteme koji manipulišu ljudskim ponašanjem i prediktivne AI sisteme koji ciljaju ranjivosti kod ljudi.Za kompanije koje budu kršile ova pravila, kazne bi mogle da iznose i do četiri odsto globalnog godišnjeg prometa.Međutim, nacrt predviđa da se takve zabrane neće primenjivati na vlade i javne vlasti EU kada se sprovode „u cilju zaštite javne bezbednosti“.To znači da bi vlade EU mogle u budućnosti da opravdaju upotrebu nametljivih AI aplikacija iz bezbednosnih razloga.Nacrt takođe zabranjuje praksu „socijalnog bodovanja“ u aplikacijama.Komisija takođe planira uspostavljanje „Evropskog odbora za veštačku inteligenciju“, koji se sastoji od po jednog predstavnika iz svake države članice i predstavnika Komisije, kao i evropskog supervizora za zaštitu podataka.Odbor će imati zadatak da „izda relevantne preporuke i mišljenja Komisiji, s obzirom na listu zabranjenih praksi veštačke inteligencije i listu visoko rizičnih AI sistema“.

Svet

Timovi bolje rade kada su za istim stolom žene i muškarci

O tome kako onlajn učenje utiče na žene, a kako na muškarce i koje sve nove mogućnosti otvara, ali i šta bismo mogli da naučimo od Švedske kada je u pitanju edukacija zaposlenih i uključivanje žena u IT sektor, Nova ekonomija je razgovarala sa Ričardom Andemarkom (Richard Andemark), osnivačem i glavnim izvršnim direktorom (CEO) Škole primenjenih tehnologija (School of Applied Technology - SALT) koji je bio i jedan od govornika na nedavno održanoj Webiz konferenciji.Verujete li da će učenje preko interneta u budućnosti zameniti tradiocionalno? Kako je pandemija uticala na ovaj proces? Neizbežno je da će onlajn učenje postati norma. U toku pandemije smo videli da je moguće da svi ljudi uče na ovaj način bez obzira da godine, poreklo ili druge demografske karakteristike. U SALT-u smo primetili povećan broj ljudi koji žele da unaprede svoje veštine kroz usavršavanja i prekvalifikacije koristeći učenje na daljinu i rezultati su bili veoma pozitivni.Glavni uticaj koji je pandemija imala na inteziviranje onlajn učenja je to što je ona više bila faktor ubrzanja nego faktor promene. Ono što sada vidimo u oblasti učenja je trebalo da se dogodi, a pandemija je samo ubrzala ono što je bilo neizbežno.Na koji način švedske kompanije podstiču svoje zaposlene da pohađaju edukativne kursete i da se dalje obuku?Suštinska promena u svetu biznisa u prvim nedeljama globalnog lokdauna je bila ta što su švedske kompanije znatno više počele da rade na obučavanju svojih zaposlenih kako bi na delotvoran i efektivan način koristili digitalne platforme za komunikaciju i za svakodnevne obaveze.Svakako, u narednim mesecima je to preraslo u težnje kompanija da investiraju u pripremu svojih timova za suočavanje sa izazovima u godinama koje dolaze. Kao rezultat toga, u Švedskoj posebno, a i inače širom sveta, je počelo da se radi na unapređivanju veština zaposlenih kako bi bili sigurni da će moći da se suoče sa sutrašnjim izazovima. Ko stoji iza nje? Ustaljeno je shvatanje da je IT industrija muški sektor. Da li je situacija ista i u Švedskoj?U Švedskoj to uopšte nije slučaj, kao što je ovde u tehnološkom sektoru. Mi uporno radimo na tome da osiguramo jednakost u svim poslovima, tako da je svakome data šansa da uspe u rastućim industrijama kao što je IT, bez obzira na njihov rod, veru, poreklo ili druge demografske karakteristike.Stokholm je nedavno pokrenuo kampanja pod nazivom “Žensko mesto” koja je usmerena ka gradskim biznis liderima kao podsetnik da žene imaju svoje mesto za stolom i svoj glas kada dolazi do donošenja odluka. Kampanja je vrlo srdačno prihvaćena u poslovnoj zajednici, a naročito u IT industriji, gde je utvrđeno da su kompanije produktivnije kada postoji različitost polova..Kada u SALT-u stvaramo talente sa veštinima koje se traže na tržištu, primećujemo da se za naše kurseve prijavljuje veliki broj žena i uglavnom ih zaposle najveće i najbolje kompanije zahvaljujući tome što poseduju veoma kvalitetne veštine.Švedska se, makar u našoj zemlji, shvata kao gotovo savršena demokratija. U vrhu ste liste i kada je u pitanju rodna ravnopravnosti. Da li i kod vas postoje stereotipi kada se radi o uključivanju žena u tehnološke oblasti?Veoma smo ponosni na činjenicu da je Švedska uzastopno visoko rangirana po različitim pokazateljima rodne ravnopravnosti. U organizacijama svih veličina u Švedskoj je postalo uobičajno da muškarci i žene bez problema i skladno rade zajedno dugi niz godina. S obzirom na to, čini nam se da nijedan od sterepotipa nije rasprostanjen ili prihvatljiv kada su u pitanju žene u IT i tehnološkom sektoru.Koliko je država platila onlajn nastavu? Kako zainteresovati starije žene da koriste edukativne platforme?Mi dobijamo prijave osoba svih starosnih grupa, porekla, pola i vera za naše kurseve usavršavanja, prekvalifikacija i obrazovanja u SALT-u. Da bi to omogućili, koristimo tehnologiju koja filtrira nebitne informacije kao što su pol ili starost i fokusiramo se isključivo na sposobnost osobe koja se prijavljuje na kurs i na njenu želju da na kursu bude uspešna. Kao rezultat toga, otkrivamo da se mnoge žene, različitih godina, prijavljuju u Školu primenjene tehnologije, a neke do najuspešnijih koje su prošle naš kurs bile su zrele žene sa dosta životnog iskustva.Kako edukativne platforme mogu da povećaju broj žena preduzetice?   Veoma je važno za celo naše društvo da se ženama daju iste šanse da iskoriste visoko obrazovanje kao i njihove muške kolege. Osnaživanje žena i korist koju od toga ima celo društvo idu ruku pod ruku.Zbog toga se mi u SALT-u trudimo da svi kursevi koje nudimo budu prilagođeni ženama i da se one osećaju prijatno i dobrodošlo u svakom momentu. Mnoge najuspešnije preduzetnice u Švedskoj trenutno rade u IT i tehnološkoj industriji, tako da se unutar naše poslovne zajednice trudimo da ženama obezbedimo obrazovanje i usavršavanje kako bi mogle da ispune svoje ciljeve, a tako i podstaknu rast celog društva.Da li Švedska daje podsticaje ili besplatnu opremu za žene koje žele da pohađaju obuke na edukativnim platformama?U Švedskoj postoje brojni podsticaji koji omogućavaju ženama da pohađaju kurseve kako bi mogle biti kvalifikovane da odgovore na zahteve tržišta rada. Vlada obezbeđuje podsticaje za sve građane da se obrazuju na nivou sa kojim bi mogli da se zaposle. Međutim, u SALT-u smo primetime da su mnogi kursevi bili predugi i ljudi nisu mogli da se zaposle u kompaniji kad završe kurs. Tako smo mi uveli 12-nedeljni kurs na koji zainteresovani mofu da se prijave, pohađaju ga, dobiju svu obuku i razvoj veština koje su im potrebne, a a na kraju tečaja bi im se garantovao posao u tehnološkom sektoru u Švedskoj.Ovaj model se pokazao kao veoma uspešan i mnoge žene su imale koristi od njega i trenutno rade u nekim od švedskih najuspešnijih kompanija u različitim oblastima.

Svet

Microsoft preuzima Nuance za gotovo 20 milijardi dolara

Microsoft je juče saopštio svoje planove da kupi kompaniju Nuance Communications, lidera u softveru za pretvaranje govora u tekst, za 19,7 milijardi dolara, piše TechCrunch.U saopštenju, Microsoft kaže da će akvizicijom ove kompanije proširiti svoje prisustvo u zdravstvenom sektoru, što je oblast gde je Nuance poslovao dobro poslednjih godina.Proizvodi kompanije Nuance u ovoj oblasti uključuju Dragon Ambient eXsperience, Dragon Medical One i PoWerScribe One koji se koriste za radiološko izveštavanje.Glavni razlog zbog kojeg je Nuance posebno zanimljiv Microsoft-u leži u tehnologiji prepoznavanja glasa pomoću AI-a, kao i zbog drugih brojnih AI alata, uključujući i one za korisničke servise, po kojima je Nuance takođe poznat.Microsoft je već sarađivao sa ovom kompanijom na projektu Cloud for Healthcare i drugim projektima, uključujući i onaj koji bi razgovore između pacijenta i lekara mogao pretvarati u medicinske beleške.Nuance ima 6.000 zaposlenih u 27 zemalja. U svom najnovijem izveštaju o zaradi iz novembra 2020, koji se odnosio na četvrti kvartal prošle godine, kompanija je prijavila 352,9 miliona dolara prihoda u poređenju sa 387,6 miliona dolara u istom periodu 2019. godine.Transakciju su već odobrila oba odbora kompanije, a Microsoft kaže da očekuje da će se dogovor zaključiti do kraja ove godine, nakon standardne regulatorne provere i odobrenja akcionara Nuance-a.Ovo je druga najveća akvizicija Microsoft-a, na prvom mestu nalazi se LinkedIn za koji je kompanija platila 26,2 milijarde 2016. godine.

Svet

Bugarska razmatra ukidanje vakcinacije AstraZenekom

Bugarska bi mogla da prestane da koristi AstraZeneka vakcinu pri inokulaciji, zbog nedostatka interesa stanovništva, saopštio je u ponedeljak bugarski ministar zdravlja, piše Euractiv.U Bugarskoj ne postoje starosna ograničenja i posebni rasporedi za vakcinaciju ovim cepivom, tako da je svako mogao da primi, međutim, u poslednja 24 sata u celoj zemlji samo 154 doze AstraZeneka vakcine bilo je iskorišćeno.Predstavnici bugarskog Nacionalnog operativnog štaba za COVID-19 više puta su sugerisali da je vakcina AstraZeneka napadana i oslikavana kao loša jer je jeftina, efikasna i jednostavna za skladištenje.Ukoliko ukinu AstraZeneku, bugarski štab za vakcinaciju moraće da odluči šta će raditi sa ljudima koji su primili prvu dozu ove vakcine, kao i sa ljudima koji još žele da je prime. Trenutno nema poznatih naučnih podataka o tome da li osobe koje su primile prvu dozu jedne vakcine, smeju i mogu da prime drugu dozu potpuno drugačije vakcine.

Svet

Nemačka obavezuje svoje pokrajine na oštrije protivpandemijske mere

Nemački savezni parlamet Bundestag uskoro bi mogao da usvoji novi zakon koji bi savezne pokrajine obavezao da uvedu stroge mere protiv pandemije. Stroge mere bi važile za svih 16 saveznih pokrajina, ukoliko bi broj zaraženih od korona virusa u njima za nekoliko dana drastično porastao, preneo je Politico.U okviru novog zakona savezna vlada je, pored policijskog časa koji bi trajao od 21 čas uveče do pet sati ujutru, predložila i plan za zatvaranje prodavnica, restorana, škola, kao i stroga ograničenja javnih skupova.Mediji prenose da bi se stroge mere uvodile u onim pokrajinama u kojima broj zaraženih poraste sa 100 na 100 hiljada u tri uzastopna dana ili tokom nedelju dana.Nemačka kancelarka Angela Merekel je nakon odustajanja od strožijih mera koje su trebale da se uvedu za Uskrs, preuzela odgovornost za lošu procenu situacije i njena vlada sada je predložila novi zakon.Savezna vlada time, kako naglašava, želi da spreči rast broja smtrtnih slučajeva i spreči treći talas pandemije.Vlada Merkelove novim zakonom nastoji i da u velikoj meri smanji manevarski prostor svih pokrajinskih vlada u zaobilaženju njenih naloga.Pokrajine, kako se navodi, neće moći da pronađu izgovore i izbegnu nametanje takozvanih "nužnih kočnica" za mere koje protiv pandemije donosi vlada u Berlinu.Ako budu usvojene, nove mere uticale bi na sve nemačke savezne pokrajine. Prema poslednjim podacima, u samo tri od 16 nemačkih pokrajina broj zaraženih ljudi od covida 19 porastao je sa manje od 100 na 100 hiljada . U zapadnoj pokrajini Sarland ova stopa je velika i navodi se da bi ona mogla da pređe dozvoljeni prag u bilo kom trenutku. Nemačke vlasti naizgled teže da nova pravila primene što pre, pa je predsednik Bundestaga Volfgang Šauble jasno je stavio do znanja da bi parlament mogao da izglasa novi zakon već sledeće nedelje.Pored Bundestaga, zakoni bi trebalo da prođu i kroz drugi dom nemačkog parlamenta koji predstavlja savezne države.Prema navodima nekih medija novi zakon može da stupi na snagu već 19. aprila, dok bi rasprava o njemu u Bundestagu mogla da počne već sutra.Prema podacima koje je danas objavio Institut Robert Koch (RKI), Nemačka je registrovala više od 3 miliona slučajeva koronavirusa od početka pandemije.Do 9. aprila 15,12% stanovništva u Nemačkoj primilo je najmanje jednu dozu vakcine, preneo je Euronews.U Srbiji su od danas popustije protivpandemijske mere, pa je između ostalog, dozvoljeno da se posle nekoliko nedelja otvore tržni centri.TRŽNI CENTRI OD DANAS OTVORENI

Svet

Bajdenova administracija priprema globalni minimalni porez

Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena ove nedelje objavila je pregled predloženih izmena američke politike oporezivanja, koje uključuju uspostavljanje globalne minimalne poreske stope, piše Voice of America.Ovaj potez će potencijalno uključiti SAD u napore koje su do sada vodile prvenstveno međunarodne organizacije bogatih zemalja, uključujući G-20 i Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).Globalni minimalni porez uspostavlja sistem prema kojem će kompanija iz određene zemlje plaćati određeni procenat svoje dobiti u svrhe poreza, bez obzira gde se u svetu ta dobit zarađuje.Odnosno, u zemlji koja nameće globalnu minimalnu poresku stopu, domaća kompanija koja premešta neke svoje aktivnosti u inostranu nadležnost sa niskim porezom morala bi da plati vladi matične države razliku između te minimalne stope i onoga što je firma platila na zaradu u inostranstvu.Neke zemlje, uključujući SAD, već pokušavaju da prikupe deo poreskog prihoda koji izgube kada kompanije preusmere profit u inostranstvo.Tokom proteklih decenija, brojne zemlje, uključujući Irsku i Švajcarsku, usvojile su poreske politike posebno usmerene na privlačenje multinacionalnih poslovnih investicija snižavanjem stopa poreza na dobit. To je zauzvrat podstaklo druge zemlje da takođe smanje svoje stope, kao način da ostanu konkurentne.Prema OECD-u, zemlje širom sveta gube oko 100 milijardi dolara godišnje poreskih prihoda kroz ove manevre, poznate pod skraćenicom BEPS (Base erosion and profit shifting).Tornton Mateson, viši saradnik u Centru za poresku politiku u Vašingtonu, rekao je da ukoliko bi najveće svetske države uspele da postignu sporazum o nametanju globalnog minimuma, „to bi bio veliki preokret trenda u odnosu na ono što smo videli tokom poslednjih nekoliko decenija“.Administracija Bajdena zalaže se za povećanje domaćeg poreza na dobit preduzeća, prikupljenog na prihod nakon odbitka troškova. Administracija je predložila da se globalni minimum postavi na 21 odsto. Ova stopa je mnogo veća od minimalnih stopa koje OECD trenutno uzima u obzir.Grupe koje predstavljaju američke korporativne interese bile su predvidljivo nezadovoljne idejom globalnog minimalnog poreza, posebno s obzirom na potencijal za rast domaćih poreskih stopa pod Bajdenovom administracijom.Zvaničnici OECD-a nadaju se sporazumu o globalnom minimalnom porezu već u junu.

Svet

EU predlaže da se carine na američku robu zamrznu na šest meseci

Evropska unija predložila je da se carine na uvoz vredne milijardu dolara, koje se naplaćuju u trgovinskoj razmeni sa Sjedinjenim Američkim Državama suspenduju na šest meseci, preneo je Der Spiegel. Predlog je stigao samo mesec dana nakon što su se dve strane dogovorile da se carine suspenduju na četiri meseca."Predložili smo suspendovanje svih međusobnih carina na šest meseci kako bismo postigli pregovaračko rešenje", rekao je šef trgovinu Valdis Dombrovskis.Predlog Brisela  je SAD-u, kako se ocenjuje, poslao signal da se traži kompromis u šesnaestogodišnjem sporu oko subvencija za avione."Ovo bi stvorilo prostor, koji je neophodan da industrija i radnici sa obe strane Atlantika 'prodišu'," dodao je Dombrovskis.Predstavnici EU i SAD su se tokom marta dogovorili o četvoromesečnoj suspenziji od naplate carinu za uvoz evropske robe vredne 7,5 milijardi dolara u Ameriku.Sa druge strane EU ne bi naplatila carinu za američke proizvode vredne 4 milijarde dolara.To je, kako se dodaje, rezultat dugotrajnih sporova koji su vođeni pred Svetskom trgovinskom organizacijom, zbog subvencija koje EU i SAD dodeljuju svojim proizvođačima aviona Eirbas i Boing.Dombrovskis je takođe rekao da će EU pomno pratiti zakone koje u SAD pod sloganom "Kupujmo američku robu" donosi administracija predsednika Džoa Bajdena.Ti zakoni inače predviđaju da se javni ugovori u SAD dodeljuju isključivo američkim firmama.Predstavnik Brisela dodao je za Der Spiegel da se EU zalaže za što otvorenija tržišta nabavki u svetu.SRBIJA OD EU TRAŽI UKIDANJE UVOZNIH KVOTA NA ČELIK

Svet

Studenti u Hrvatskoj školarinu mogu platiti i kriptovalutama

Studenti svih godina stručnih studija na smerovima mehatronike, računarstva i zdravstvene nege u Bjelovaru svoje školarine mogu da plate kriptovalutama kao što su Bitcoin, Ethereum, Dia, EOS, Stellar, Ripple i Bitcoin Cash, pišu tamošnji mediji.Takva novost, već realizovana u praksi i ponuđena studentima, omogućila je Univerzitetu primenjenih nauka u Bjelovaru da postane prva visokoobrazovna ustanova u Hrvatskoj koja je prihvatila i uvela takav način plaćanja školarina.Za hrvatsko visokoškolsko obrazovanje ovo je nesumnjivo iskorak, i rezultat je redovne komunikacije sa studentima, ali se ideja javila nakon uvođenja izbornog predmeta koji je studentima računarstva u ovoj ustanovi ponuđen još pre tri godine.“Univerzitet u Bjelovaru uvek prati trendove, pa tako i blokčejn tehnologiju. Ta je tehnologija srodna našim studijama računarstva. Mi smo još pre tri godine uveli izborni predmet Primena blokčejn tehnologije, a naši su studenti oduševljeni tim predmetom”, rekao je Zoran Vrhovski, prodekan za nastavu i studente, ujedno i rukovodilac osnovnih stručnih studija mehatronike.Dodaje da sa studentima komuniciraju pomoću platforme Discord, na kojoj imaju kanal posvećen kriptovalutama. „Naši studenti računarstva i mehatronike vrlo su aktivni na tom kanalu, a isto tako deo njih drži kriptovalute, te mogu da plaćaju školarinu kriptovalutama. Sve to bila je motivacija da ponudimo nešto drugačije”, rekao je Vrhovski za Večernji list.

Svet

Radnici Amazona ipak nisu osnovali sindikat u SAD?

Amazon je pobedio aktiviste koji su pokušavali da uspostave prvi sindikat radnika ove kompanije u SAD-u. Protiv formiranja sindikata glasalo je 1.798 radnika, dok je „za“ glasalo svega 738, prema navodima zvaničnika, piše BBC.U glasanju je učestvovala samo polovina od 5.800 radnika, a prema navodima Američkog sindikata maloprodaje i veleprodaje (RWDSU), sporno je 505 glasačkih listića.Sindikat RWDSU sada planira da uloži žalbu, jer kako oni kažu, Amazon je ilegalno uticao na ishod glasanja.RWDSU je optužio Amazon da se mešao u pravo zaposlenih da glasaju na „slobodnim i poštenim izborima“. Navode da je tehnološki gigant lagao svoje osoblje o mogućim implikacijama ukoliko budu glasali, a dodaju i da je kompanija naložila lokalnoj poštanskoj službi da instalira poštansko sanduče na radnom mestu kako bi nadgledala glasanje.Poraz sindikata završava višemesečne sporove i rasprave o uslovima rada u Amazonu, koji je sa više od 800.000 zaposlenih drugi najveći privatni poslodavac u SAD. Glasanje u Alabami privuklo je veliku pažnju širom SAD-a, a čak ga je i američki predsednik Džo Bajden prošlog meseca nazvao "vitalno važnom odlukom“.Sindikalci su se nadali da će dobiti prve članove iz Amazonovih skladišta u Alabami i pokrenuti novi talas radničkog aktivizma, Ideju su podržale brojne demokrate predvođene Bernijem Sandersom, kao i nekoliko republikanaca. Međutim, poraz je naglasio slabost radničkog pokreta u SAD, a akcije Amazona porasle su dodatnih 0,8 odsto nakon poraza.

Svet

Alibabi kazna od 2,8 milijarde dolara

Kineska onlajn prodavnica Alibaba kažnjena je u matičnoj zemlji sa oko 2,8 milijarde dolara zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tamošnjem tržištu, prenosi Radio Slobodna Evropa.Državno regulatorno telo je u svojoj odluci ocenilo da je mera izrečena pošto je tehnološki gigant ograničavao aktivnosti konkurenciji koja posluje preko njegovih platformi.Kina je započela antimonopolsku istragu protiv Alibabe još u decembru, zbog praksi koje su primoravale trgovce da svoje proizvode nude na jednoj od dve platforme za e-trgovinu, umesto što im je kompanija omogućavala da biraju obe.Generalni direktor Alibabe Danijel Žang je ocenio da rekordno visoka kazna i izmene pravila ne bi trebali da utiču na poslovanje kompanije.Žang je takođe najavio da će Alibaba preduzećima i trgovcima omogućiti lakši ulazak na platformu, kao i da će nastaviti da širi poslovanje na manje kineske gradove i ruralna područja.On je takođe dodao da će "kineski Amazon" sarađivati sa vlastima u svim budućim istragama u vezi sa prikupljanjem i upotrebom podataka kupaca.Osnivač i vlasnik kompanije Alibaba Džek Ma, koji je i jedan od najbogatijih Kineza, privremeno je nestao iz javnosti nakon što je u svom obraćanju prošlog novembra kritikovao kineske finansijske propise.Neposredno nakon javno upućenih kritika, kineska regulatorna tela su sprečila izlazak na berzu Ant Financials-a, Alibabinog fintek odeljka.Inicijalna javna ponuda tog servisa za plaćanje je, prema interesovanju investitora, trebao da bude najveći izlazak na berzu kompanije iz Kine.Zvanični Peking je u međuvremenu pojačao nadzor nad tržištima e-trgovina i platnih usluga koje pripadaju tehnološkim firmama, jer je, prema navodima AP, tamošnji politički vrh zabrinut zbog dominacije najvećih onlajn kompanija, koja svoje aktivnosti šire i u sferi medicinskih usluga i u drugim vitalnim privrednim granama.

Svet

Može li Sud u Stazburu da propiše obaveznu vakcinaciju?

Ne znači nova presuda suda iz Strazbura da će vakcina protiv korone postati obavezna, niti za to još uvek ima uslova, objašnjava Marina Mijatović iz “Pravnog skenera”. Presuda je ipak važna jer daje mogućnost državama da same odlučuju kako će zaštiti javno zdravlje.“Sud kaže - da li ti sada možeš nekoga da nateraš, da mu daš vakcinu nasilno - ne možeš. Ali, svaka država mora da smisli mehanizme kako će nekoga da ubedi da primi vakcinu iako je vakcinacija obavezna. Mora da država sama postavi balans između individualnog interesa i interesa grupe i zaštite javnog zdravlja. I to je suština ove presude.”Mijatović objašnjava da je Evropski sud za ljudska prava odlučivao o konkrentnom slučaju kada su mu se roditelji iz Češke žalili da ne mogu da upišu decu u vrtić zbog toga što ih nisu vakcinisali, kao i da su zbog toga bili novčano kažnjeni.“Strazbur je rekao da ukoliko je to predviđeno nacionalnim zakonima, da je to onda opravdano. Jer su ti zakoni usvojeni, na snazi, nije bilo pokretanja postupaka pred Ustavnim sudom, da je to protivustavno, protiv ljudskih prava, nego se ti zakoni primenjuju i poštuju.”Bogatim državama 90 odsto vakcina Sud je takođe istakao da vakcinacija nije potpuno obavezna jer ne obavezuje vakcinaciju dece koja imaju kontraindikacije na vakcinu i iz medicinskih razloga ne mogu da prime cepivo. Ista situacija je i u Srbiji, ističe Mijatović.Ona ipak dodaje da to ne znači da bi sud zasigurno doneo istu odluku i kada je Srbija u pitanju, niti da bi ova presuda bila primenjiva u bilo kom drugom slučaju kada je u pitanju obavezna vakcinacija već da bi na to uticale i druge okolnosti.“Sud se uopšte nije izjasnio da li je dobro što postoji obavezna vakcina ili nije dobro. On je to ipak ostavio da će dalje odlučivati na pojedinačnim slučajevima."Na državama je ostavljen izbor kako će zaštiti svoje stanovništvo.“Kako će sada država to uraditi, to je sada pitanje svake države i u svakom pojedinačnom slućaju će se dalje ceniti da li su prekšena prava ili ne. Ne znači ovo - aha znači gde god da je obavezna vakcina to znači da nijedno drugo pravo nije prekršeno.”Mijatović dodaje da se u tekstu presude pominje i trenutna pandemija.“Pominju kovid kao primer kako je teško zaštiti ljude u pandemiji. U smislu da država nema mehanizme u ovoj situaciji. Ako nemaš vakcine, nemaš lekove, koji su to mehanizmi kako ćeš ti da sprečiš širenje zaraze. Znači, ako treba da uzmem u obzir tvoje individualno pravo, pravo kao osobe i pravo na to da se nalaziš u našoj grupi. Osoba ako nije vakcinisana, i ta grupa ako nije vakcinisana, onda će  ta osoba dalje da širi zarazu.”Ipak, ona ističe da nijedna država trenutno ne može da uvede obaveznu vakcinaciju protiv korona virusa zbog toga što sve vakcine još uvek imaju hitne dozvole, te nisu ispunjeni uslovi za tako nešto.Zašto je priča o sterilitetu i vakcini pogrešna? Domaći sud se može pozvati na ovu presuduMilan Antonijević, pravnik i stručnjak za ljudska prava, ističe da je ova presuda veoma značajna pre svega jer strazburški sud posle dugo vremena zauzeo stav po pitanju obavezne vakcinacije.“U ovom trenutku još prerano reći koji su dometi, ali je sigurno značajno i sigurno će neke od pravnih stavova koje je sud u Strazburu zauzeo da će oni moći da se primenjuju u slučajevima obavezne vakcinacije o kojima ćemo govoriti.”On podseća da se presude Evropskog suda za ljudska prava odnose na konkretan slučaj, ali da postoje i pravna stanovišta koja sud zauzima i koja če moći da važe i u nekim drugim slučajevima ukoliko oni dođu pred ovaj sud.“Ne samo da ova presuda važi za taj slučaj koji je vođen pred Evropskim sudom već je ona obavezujuća i za sve sudove na području Savet Evrope te ako tamo postoji neki stav koji se može koristiti, sud u Srbiji se se može pozvati na ovu presudu,” objašnjava Antonijević.On dodaje da se ovi stavovi suda mogu odnositi i na ostale slučajeve obavezne vakcinacije, ne samo kada je u pitanju vakcinacija dece.