img

Svet

Svet

BiH prošle godine izvezla struju vrednu 424 miliona

Vrednost izvezene električne energije u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine poralsa je za 66,9 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosila je oko 424 miliona evra, dok je uvoz struje u tu zemlju porastao za 112 miliona evra. Istorijski gledano, to je najbolji izvozni rezultat te zemlje.Dobri rezultati postignuti u izvozu struje iz BiH, delom su rezultat poskupljenja energenata na svetskom tržištu.U prvih 11 meseci 2021. godine, izvoz električne energije iz BiH bio je za je 53,9 odsto veći u odnosu na isti period prethodne godine i vredeo je 359 miliona evra.Krajem prošle godine, cene struje su se širom Evrope popele na preko 400 evra po megavat-satu za Francusku, Nemačku, Holandiju, Belgiju, Švajcarsku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, Italiju i Slovačku.Struja za privredu od Nove godine skuplja za skoro 40 odstoSrbija će morati da uvozi još struje Što se tiče uvoza električne energije u BiH u 2021. godini, njena vrednost je takođe skočila i to za 127 odsto i to na nešto manje od 112 miliona evra.Osim visokih cena, na povećanje vrednosti uvoza struje u BiH uticali su i unutrašnji problemi, havarija u termoelektrani Kakanj, kao i štraj rudara u novembru. Lokalni mediji navode da je to dovelo do većeg uvoza.Vrednost izvoza električne energije BiH je u 2020. iznosila je oko 255 miliona evra, a u 2019. godini oko 295 miliona evra.Srbija je takođe morala da uvozi struju krajem prošle godine zbog niza havarija u Termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu i u Rudarskom basenu Kolubara.

Svet

Projekat Diem pred gašenjem?

Udruženje Diem (inicijativa vezana za kriptovalute), nekada znana kao Libra i podržana od strane Fejsbuka, razmatra prodaju imovine kako bi vratila kapital svojim investitorima, navode izvori upoznati sa materijom, piše Bloomberg.Diem pregovara sa investicionim bankarima kako da najbolji način proda svoju intelektualnu imovinu i nađe "novi dom" za inženejre koju su razvijali  ovu tehnologiju. Diem gleda da unovči svaku vrednost koja je ostala u nekada ambicioznom projektu, naveli su izvori koji su hteli da ostanu anonimni. U 2019. godini kada je kompanija Meta, nekadašnji Fejsbuk, izašla sa idejom da kreira svoje stabilne digitalne valute (stejblkoine) sa ciljem revolucije u svetskim finansijskim uslugama, to je učinila u saradnji sa desetinama drugih kompanije.Međutim, konzorcijum nije bio dovoljan da zaštiti projekat od propisa širom sveta. Nakon što je Zakerberg pozvan da svedoči pred Kongresom, neki od partnera su napustili projekat, a kripto valuta Vaga (Libra) Libra preimenovana je u Diem. Ambicije Diema u međuvremenu su se smanjile, a i njegov osnivač Dejvid Markus napustio je Metu prošle godine. Udruženje je izdavanje Diema dogovorilo sa kompanijom Silvergate Capital, ali je otpor Federalnih rezervi zadao poslednji udarac ovim naporima.Diem je u maju naveo da će podružnica firme, Silvergate banka, biti ta koja izdaje Diem stejblkoin, vrstu kriptovalute koja je vezana za američki dolar i koja se uglavnom koristi za prodjau i kupovinu drugih kriptovaluti. Nakon dugih pregovora između predstavnika Diema i regulatora, zvaničnici FED-a rekli su Silvergejtu da su nezadovoljni planovima i da ne mogu da im garantuju da će dobiti dozvolu za aktivnosti. U novembru su federalni nadzorni organi razjasnili da su banke te koje treba da izdaju stejblkoine, ako se tokeni koriste kao sredstvo za plaćanje i prodaje stvari.Grupa regulatira izrazila je zabrinutost oko mogućih posledica do kojih bi došlo ako bi mreža korisnika tehnoloških kompanija iznenada započela transakcije u novoj valutu.Naveli su i da bi moglo da dođe do velike koncentracije ekonomske moću ako bi izdavalac stejblkoina bila velika kompanija.

Svet

MMF očekuje sporiji oporavak globalne ekonomije i veću inflaciju

Globalna ekonomija ulazi u 2022. godinu slabija nego što se ranije očekivalo, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).Kako se novi soj virusa omikron širi zemlje su ponovo uvele ograničavajuće mere. Rastuće cene energenata i poremećaji u snabdevanju doveli su do veće inflacije nego što se očekivalo, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i mnogim tržištima u razvoju, piše na sajtu MMF-a. Prema proceni MMF-a, očekuje se da će se globalni rast smanjiti sa 5,9 u 2021. na 4,4 procenta u 2022. godini. U SAD očekuje se smanjenje privrednog rasta od 1,2 procentna poena, dok su poremećaji u Kini izazvani pandemijom u vezi sa politikom nulte tolerancije na koronu uticali na smanjenje ocene od 0,8 procentnih poena. “Očekuje se da će globalni rast usporiti na 3,8 procenata u 2023. godini. I procena je da će povećana inflacija trajati duže nego što je predviđeno u Oktobarskom svetskom ekonomskom pregledu - October World Economic Outlook (WEO) uz kontinuirane poremećaje u lancu snabdevanja i visoke cene energenata koji će se nastaviti u 2022. Pod pretpostavkom da se ne promene inflatorna očekivanja, inflacija bi trebalo postepeno da se smanjuje", ocenjuje MMF.S obzirom na to da se pandemija nastavlja, akcenat na globalnoj zdravstvenoj strategiji je veći nego ikad. Pristup vakcinama, testovima širom sveta je od suštinskog značaja za smanjenje rizika od daljih opasnih varijanti virusa. Ovo zahteva povećanu proizvodnju zaliha, kao i bolje sisteme isporuke u zemlji i pravedniju međunarodnu distribuciju, ocenjuje MMF.“Monetarna politika u mnogim zemljama će morati da nastavi sa zaoštravanjem kako bi obuzdala inflatorne pritiske, dok će fiskalna politika koja radi sa ograničenijim prostorom nego ranije u pandemiji morati da postavi zdravstvo kao prioritet i socijalnu potrošnju. U tom pogledu, međunarodna saradnja će biti od suštinskog značaja za očuvanje pristupa likvidnosti i ubrzanje urednog restrukturiranja duga tamo gde je to potrebno. Ulaganje u klimatske politike ostaje imperativ da bi se smanjio rizik od katastrofalnih klimatskih promena, zaključak je MMF-a. 

Svet

Šef hrvatske agencije koja istražuje bankarsku aferu takođe trgovao akcijama

Šef u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) koji je zadužen za proveru kolega u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji su trgovali hartijama od vrednosti banaka koje nadziru, radio je gotovo istu stvar, piše Index.hr."Za razliku od HNB-a, u HANFI je još od 2005. godine za zaposlene zabranjeno trgovanje akcijama investicionih društava koja nadziru, ali HANFA je, kako tvrde iz Hanfe, ovom zaposlenom dozvolila trgovanje akcijama fonda koje vodi investicijsko društvo", objavio je Index.hr.Prema pisanju tamošnjih medija, to je u suprotnosti s izjavom predsednika Upravnog veća HANFE Ante Žigmana, koji je u svojim medijskim nastupima naglašavao da je zabrana za trgovanje akcijama njihovih zaposlenih društvima koja nadziru doneta još 2005. Godine, kao i da se odnosi i na povezane koompanije.Dakle, mediji u Hrvatskoj objavili su da je šef direkcije za superviziju u HANFI trgovao akcijama Slavonskog zatvorenog alternativnog investicijskog fonda (SZAIF). SZAIF je zatvoreni alternativni investicijski fond sa javnom ponudom kojim uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga upravlja društvo Inspire Investments.HANFA je nakon članaka objavljenih na Indexu pokrenula nadzor.

Svet

Superkompjuter će pomagati razvoj metaverzuma

Kompanija Meta najavila je da će sredinom 2022. godine predstaviti AI superkompijuter koji će biti jedan od najbržih na svetu, prenosi Breaking The News.Prema informacijama iz kompanije, AI superkompjuter, odnosno AI Research SuperCluste (RSC), pomoći će istraživačima veštačke inteligencije u ovoj kompaniji da stvaraju bolje AI modele. Facebook je mrtav, živela Meta!Posao koji bude rađen uz pomoć RSC-a otvoriće put ka stvaranju tehnologija za metaverzum, gde će proizvodi sa veštačkom inteligencijom imati značajnu ulogu."Kako razvoj RSC-a prelazi u sledeću fazu plan je da postane veći i moćniji dok postavljamo temelje za metaverzum", navela je kompanija u saopštenju. Kompanija Meta, nekadašnji Fejsbuk, planira da u narednih pet godina razvije takozvani "metaverzum", digitalni svet u kome će ljudi moći da se kreću i komuniciraju pomoću različitih uređaja.Fejsbuk razvija "metauniverzum", sopstveni digitalni svet 

Svet

Gugl navodno prikuplja podatke čak i kada mu „naredite“ da prestane

Američke savezne države grad Vašington, Distrikt Kolumbija, Teksas, država Vašington i Indijana najavili su da će tužiti kompaniju Gugl jer preko svojih aplikacija nezakonito prati kretanje sovjih korisnika, prenosi TechCrunch. Kako se navodi, to se dešavalo čak i onda kada su korisnici uveravani u suprotno."Gugl je lažno ubedio potrošače da veruju kako im je promenom naloga i podešavanjm uređaja omogućila da zaštite svoju privatnost i kontrolišu kojim njihovim ličnim podacima Google može da pristupi", izjavio je državni tužilac Distrikt Kolumbije Karl Racin.Kako se navodi, prava istina je da ta kompanija suprotno svojim najavama nastavlja da sistematski prati svoje klijente i ubira profit prikupljanjem njihovih podataka. Racin je opisao Guglovu praksu opisao kao 'hrabru lažnu prezentaciju' koje ugrožava privatnost potrošača.Njegova kabinet je počela da istražuje Guglovo upravljanje podacima korisnika kada je agencija Asošijeted pres 2018. objavila da mnoge njegove mobilne aplikacije beleže podatke o lokaciji korisnika čak i onda kada su oni odabrali suprotno.Gugl investira u novi EU fond za borbu protiv lažnih vestiGugl uskoro blokira stare Android verzije Gugl inače, kako se dodaje, obaveštava korisnike sovjih aplikacija kako mogu da isključe Istoriju lokacija u bilo kom trenutku: "Kada je Istorija lokacija isključena, mesta na koja idete više se neće čuvati".Asošijeted pres se svojevremeno konsultovao sa stručnjacima i obavestio javnost da Google aplikacije automatski beleže vremenske podatke o lokaciji, bez pristanka korisnika.U tužbi se navodi da je Gugl kreirao sistem za praćenje lokacije korisnika sa kog ne mogu da se odjave i obmanuo ih. Gugl se optužuje za korišćenje tamno dizajniranih pozadina, kako bi naveo korisnike da donose odluke koji su u suprotnosti sa njihovim interesima.U američkim državama Vašingtonu i Distriktu Kolumbija Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje obmanjujuće i nesavesne poslovne prakse. Kancelarija tužioca Racina od Gugla traži da isplati profit koji je ostvario obmanjujući potrošače.

Svet

Uvoz azotnih đubriva se ne neće cariniti u narednih šest meseci

U narednih šest meseci uvoz azotnog đubriva i bezvodnog amonijaka biće oslobođeni plaćanja carine kako bi se stabilizovalo domaće tržište i  obezbedile dovoljne količine ovih proizvoda neophodnih za setvu i razvoj poljoprivrede, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS).Vlada Srbije usvojila je Odluku o izmenama Odluke o uslovima i načinu za smanjenje carinskih dažbina na određenu robu, odnosno za izuzimanje određene robe od plaćanja carinskih dažbina u 2022. godini među kojima su azotna đubriva i bezvodi amonijak.Izmena odluke je u primeni od 22. januara 2022. godine. "Odlična je vest da je usvojena ova inicijativa privrede, jer na tržištu Srbije trenutno ne postoji dovoljna količina azotnih đubriva koja se koriste tokom setve. Ovom merom biće omogućen bescarinski uvoz i olakšano snabdevanje poljoprivrednika", rekao je Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS.   On je naveo i da je na svetskom tržištu nestašica mineralnih đubriva, a da se zavisnost od uvoza može sprečiti samo ukoliko domaća proizvodnja brže raste od povećanja potrošnje đubriva.  Bez konkurencije: U Srbiji radi samo jedan proizvođač mineralnih đubrivaKonkurencija će, prema njegovim rečima, poljoprivredi obezbediti "najjeftinije, najkvalitetnije i redovno snabdevanje".U Srbiji postoje tri proizvođača mineralnih đubriva, Eliksir Prahovo,  Eliksir Zorka i PROMIST. Godišnja proizvodnja dostiže oko 550.000 tona NPK đubriva i između 30.000 i 50.000 tona UAN đubriva.  Srbija u proseku uvozi 450.000-500.000 tona azotnih đubriva i 200.000-250.000 tona NPK đubriva najviše iz Ruske Federacije, Austrije, Rumunije, Mađarske i Hrvatske, navodi PKS. Samo jedna kompanija u Srbiji proizvodi mineralno đubrivo

Svet

Španija uvodi oštriju kontrolu oglasa za kriptovalute

Španija planira da pooštri pravila za oglašavanje kriptovaluta jer želi da investitori budu svesni rizika kom se izlažu, preneo je Rojters. Nova pravila koja je usvpjio španski regulator berze stupaju na snagu u februaru i zahtevaju da oglasi za kriptovalute moraju da budu jasni, uravnoteženi, nepristrani i ne obmanjujući.Oglašavanje nereguliranih kriptovaluta, poput bitkoina, beleži nagli rast u svetu, uglavnom zbog online influensera, pa je privuklo pažnju finansijskih regulatora u mnogim zemljama širom sveta.Španska Nacionalna komisija za sigurnost tržišta (CNMV) koja je zadužena za regulisanje tržišta deonica saopštila je da će morati da sadrže informacije o riziku na istaknutom mestu.Međutim, prodavci kripto usluga moraće da obaveste regulatora najmanje deset dana unapred o svim oglasima usmerenim na najmanje 100.000 ljudi.Rusija predlaže zabranu kriptovalutaKineska centralna banka: Sve aktivnosti vezane za kriptovalute su ilegalneOva pravila primjenjivaće se i na promotivne aktivnosti i oglašavanje u tuđe ime, kao što to čine neki poznati i uticajni ljudi.CNMV je prošle godine upozorio  španskog fudbalera Andresa Iniestu nakon što je promovisao kriptovalute društvenim mrežama.  Predstavnici španskog  regulatora tada su mu poručili da bi svako ptvo trebao da se informiše o kriptovalutama pre nergo što krene da ulaže u njih ili ih preporuči drugima.Kina je prošle godi odlučila da pooštri pravila za poslovanje sa kriptovalutama, pa je takve transakcije proglasila nezakonitim radnjama.

Svet

Vraćanje fabrika iz inostranstva smanjio bi nemački BDP za deset odsto

Ako bi Nemačka privreda promenila svoju politiku, ogradila se od globalnih lanaca snabdevanja i vratila proizvodnju svojih kompanija u matičnu zemlju to bi moglo da je košta 10 odsto manjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), kažu predstavnici nemačkog Instituta za privredna istraživanja (IFO), prenosi Tportal.Kada bi se i druge zemlje potom okrenule takvoj strategiji ili uvele carine u znak odmazde, pad bi bio još izraženiji, navodi se u rezultatima istraživanja.Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, odnosno proizvoda koji još nisu gotovi i koji seprerađuju u inostranstvu, donosi više od 600 milijardi dolara Nemačkoj ekonomskoj dodatoj vrednosti, naglašavaju autori istraživanja.Ekonomska dodata vrednost inače predstavlja 

Svet

Akcije Netfliksa drastično gube vrednost nakon poslednjeg izveštaja

Akcije digitalnog giganta Netfliksa su pale za skoro 20 odsto nakon zatvaranja američkih berzi i loših rezultata poslovanja u četvrtom kvartalu prošle godine koje je kompanija juče objavila, prenosi portal Marketwatch.Ponašanje brokera u pauzi između dva radna dana na Njujorškoj berzi ukazuje da bi tržišna kapitalizacija kompanije mogla da se umanji za oko 45 milijardi dolara, odnosno da bi akcije izgubile skoro dve godine kontinuiranog rasta.Smanjenje vrednosti akcija nije neuobičajeno nakon isplate dividendi za odgovarajući kvartal, ali je drastičan izazvan poslovnim rezultatima koji su u poslednjem tromesečju 2021. godine bili lošiji od procena analitičara i najava same kompanije. Konkretno, kompanija je očekivala da će u tom periodu privući 8,5 miliona pretplatnika, dok je stvaran broj novih korisnika porastao za 8,28 miliona.I ovaj broj je ipak bio malo iznad revidirane procene analitičara, koji su očekivali oko 8,13 miliona novih pretplatnika. Akcije Netfliksa beleže skoro konstantan pad od 31. decembra, a trenutno imaju vrednost od oko 393 dolara.Problem je dublji, jer konkretne brojke pokazuju da su severnoamerička tržišta (SAD i Kanada) u fazi zasićenja, pa je svega deset odsto novih korisnika došlo iz ovih, za Netfliks najvažnijih, država.Striming platforma je u nedeljama pre objavljivanja poslednjih kvartalnih rezultata povećala cenu pretplate u Sjedinjenim Američkim Državama, za jedan ili dva dolara, zavisno od paketa.  

Ugalj

Svet

Neizvesna budućnost termoelektrane Ugljevik III

Budućnost termoelektrane Ugljevik III u Bosini i Hercegovini neizvesna je nakon što je jedna od kompanija koje učestvuju u projektu, Sunningwell International Limited, potvrdila da kineske banke neće finansirati taj poduhvat, saopštila je nevladina organizacija Just Finance International, piše Klima101.  Za postrojenje u gradiću na severoistoku Bosne i Hercegovine još nisu pribavljene sve neophodne dozvole, a sada je upitno da li će uopšte biti obezbeđen novac za njegovu izgradnju.Kineski predsednika Si Đinpinga je prošle godine poručio da će njegova zemlja prestati sa finansiranjem energetskih projekata na ugalj u svetu. Kina je do nedavno bila jedan od vodećih finansijera termoelektrana u svetu, pa njena obustava finansiranja predstavlja veliki udarac za planirane projekte, među kojima je i Ugljevik III. Predstavnici kompanije Sunningwell naveli su da su prethodno sa  Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijiom  (CNEEC) potpisali za Ugljevik ugovor o inženjeringu, nabavci i izgradnji,  i da je prvobitno smatrano da projekat mogu da finansiraju kineske finansijske institucije."Ipak, nakon odluke kineskih lidera o prestanku finansiranja termoelektrana na ugalj u inostranstvu, CNEEC nas je informisao o tome. Od tada smo u potrazi za alternativnim izvorima finansiranja projekta", naveli su predstavnici kompanije Sunningwell International Limited povodom teksta o nastavku projekta objavljenog u magazinu The Diplomat.Vučić: Srbija ne može da izbaci ugalj, kineski investitori prave "zeleno" okruženjeSunningwell je naglasio da se priprema i projektovanje termoelektrane Ugljevik III vrši u skladu sa najnovijim direktivama Evropske unije, kao i da izabrana tehnička i tehnološka rešenja, pogotovo na polju emisija i efikasnosti, ispunjavaju evropske standarde. U strateškom partnerstvu učestvuje i kompanija Comsar u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova koji posluje u oblasti nafte i gasa. Srbiji ne treba ugalj, već energetska efikasnost i obnovljivi izvori energijeAktivisti za zaštitu životne sredine pozdravili su saznanje o odstupanju kineskih banaka iz izgradnje termoelektrane Ugljevik III, pre svega zbog mogućih negativnih posledica investicije na Republiku Srpsku i čitavu zemlju, ali i kršenja zakona.Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama koje imaju najveću proizvodnju električne energije iz uglja po glavi stanovnika u Evropi, i to u doba kada mnoge vlasti širom odustaju od ovog energenta kako bi poboljšale kvalitet vazduha, smanjile oslobađanje gasova sa efektom staklene bašte i doprinele boljem zdravlju građana.Energetska zajednica je u januaru 2021. godine uvela ponovne sankcije BiH zbog ocene da vodi politiku suprotnu težnjama Evrope ka dekarbonizaciji.

Svet

Kineska Nova godina donosi logističke probleme u februaru

Sve fabrike i proizvođači u Kini (gotovo svi) zatvaraju se tokom proslave kineske Nove godine (koja se ove godine proslavlja 1. februara) i ova zatvaranja traju najmanje nedelju dana, navodi se u saopštenju kompanije cargo-partner u Srbiji.Međutim, da se praznici bliže se može videti nedeljama ranije, jer fabrike rade manjim kapacitetom i završavaju poslednje porudžbine pre nego što se zatvore, a radnici rano počinju da putuju da bi bili sa porodicama u nedelji proslaveTo znači da proizvođači neće imati vremena ili kapaciteta da preuzmu nove porudžbine nedeljama pre kineske Nove godine. Nakon državnog praznika, kako se navodi u saopštenju, često može proći četiri do šest nedelja da se fabrike i proizvođači vrate na redovan nivo proizvodnje. Mnogi pauzu za vreme praznika koriste kao šansu da promene karijeru ili nađu drugi posao.Iako je teško predvideti sve aspekte zastoja koji predstoji, postoje tri ključne logističke činjenice kojih svi moraju da budu svesni, kako navode u toj kompaniji.Prvo, fabrikama je potrebno vreme da se ponovo pokrenu. Iako se fabrike zatvaraju samo na jednu ili dve nedelje, važno je unapred razmišljati: pripremiti se na činjenicu da će se fabrike vratiti u „normalu“ tek posle mesec dana. Gašenja obično dovode do enormnog povećanja potražnje za proizvodima koji stižu na tržište sa dve do tri nedelje zakašnjenja.Kvalitet proizvoda posle praznika opada. Kada se fabrike ponovo otvore, radnici se možda neće vratiti istovremeno, a ponekad uopšte. Zato fabrike moraju brzo da ih zamene, što dovodi do slabijeg kvaliteta zbog neobučenog osoblja koje radi na proizvodnim linijama. To znači da mnogi proizvodi neće biti adekvatno proizvedeni, a uvoznici treba da povećaju svoje napore u kontroli proizvoda u mesecima pre i posle kineske Nove godine.Predviđanje lanca snabdevanja je ključno. S obzirom na to da su 2020. i 2021. bile različite od bilo koje druge godine, u logistici je od ključnog značaja da pripremite svoj lanac snabdevanja za kinesku Novu 2022. U idealnom slučaju, nabavku treba isplanirati unapred i dodatno uračunati još vremena da biste bili sigurni da će vaš teret da stigne na vreme.Kineske luke nastavljaju da rade uobičajeno tokom ovog perioda. Međutim, rad „uobičajenim kapacitetom“ nije isto u godini nestašice kontejnera i kašnjenja. Poremećaji koji su uticali na međunarodnu logistiku tokom ove godine će uticati na ove luke i u februaru 2022.Nedostatak praznih kontejnera, takođe, i dalje predstavlja ključni izvor poremećaja širom Azije –uzrokovan nizom faktora, počevši od rastuće potražnje širom sveta, zajedno sa operativnim izazovima u vraćanju praznih kontejnera, kako bi bili ponovo dostupni.Vozarine su već na najvišem nivou u istoriji, ali kako potražnja nastavlja da raste, može se očekivati da će se ponovo povećati. Ovo je posebno izraženo u poslednjim nedeljama godine, pošto postoje rezervacije koje se vrše u poslednjem trenutku.Zbog toga je još važnije da svi učesnici u lancu snabdevanja na vreme planiraju svoje poslovanje i logistiku.„Sa logističke tačke gledišta, najveći izazov u ​​ovom trenutku je nedostatak transportnih kapaciteta u svim vidovima transporta. U vazdušnom saobraćaju, zbog smanjenog broja putničkih letova, u pomorskom transportu zbog neravnoteže kontejnerske opreme Kine i ostatka sveta, pre svega Evrope i Amerike, a u drumskom saobraćaju zbog velikog nedostatka vozača kamiona“ objašnjava Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja u kompaniji cargo-partner u Srbiji.On kaže da savetuju klijente da počnu da planiraju transporte što je ranije moguće.”Za one koji ipak `zakasne` imamo rešenje za vremenski kritične isporuke. Postavili smo avio čarter program sa fiksnim nedeljnim polascima kako bismo obezbedili fleksibilnu i pouzdanu alternativu. Nudimo nekoliko nedeljnih letova od Hong Konga do Budimpešte, od Džengdžoua do Budimpešte i obrnuto“, kaže on.Kina je nakon otkrivanja slučaja korona virusa 1. januara zatvorila okrug Bejlun u Ningbou. Zatvaranje Beljuna, predstvalja jedno od oblasti luke Ningbo-Žušan I mesto gde se naleze neki od najprometnijih gradskih kontejnerskih terminala.Prošle godine prommet luke Ningbo-Žušan premašio je 30 miliona standardnih kontejnera.  

Svet

Akcije Rio Tinta u padu nakon ukidanja planova za Projekat „Jadar“

Akcije na berzama rudarske kompanije Rio Tinto počele su da padaju nakon što jeVlada Srbija toj kompanije ukinula prostorni plan za eksploataciju litijuma u dolini reke Jadar, preno je Rojters. To je kako se dodaje poremetilo planove te anglo-australijske kompanije da postane najveći evropski snabdevač litijumom koji se koristi za električnih vozila.Akcije Rio Tintaa pale su za 4,1% nakon pada od čak 5,1% na australijskom tržištu akcija. To je najveći pad vrednosti tih akcija od avgusta prošple godine. Referentni indeks je, kako se dodaje, završio u padu od 2,3%.Premijerka Srbije Ana Brnabić iuzjavila je nakon ukidanja prostornog plana za Rio Tintov Projekat Jadar da je odluka doneta nakon zahteva različitih ekoloških organizacija da se obustavi Rio Tintov  projekat Jadar vredan 2,4 milijarde dolara.U Srbiji je Rio Tinto je planirao da počne sa proizvodnjom litijuma 2027. godine. Taj rok je prvobitno bio planiran za godinu dana ranije, ali je pomeren zbog protesta i zbog ocene da će sporije dobijati ostale neophodne dozvole za eksploataciju.Rio Tinto zabrinut zbog najava povlačenja prostornog plana Projekta "Jadar"Šta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra? "Smatramo da bi mogla da postoji velika ekonomska korist od važne investicije kompanije Rio Tinto u Srbiji. Naše kompanije imaju izuzetnu reputaciju širom sveta, posebno kada je reč o njihovoj stručnosti", navodi se u saopštenju australijske vlade.Rio Tinto je kako se dodaje već uložio 450 miliona dolara u studije izvodljivosti i istraživnaja litijuma u dolini reke Jadar blizu Loznice. Kompanije je očekivala se da će rudnik Jadar u punom kapacitetu godišnje moći da proizvode 58.000 tona rafinisanog litijum karbonata za baterije."Ne postoji mnogo projekata kao što je Jadar, a zapadni svet neće imati sopstveni lanac snabdevanja ako se ne razvije taj projekat", rekao je Sem Brodovcki, iz finansijeske kompanije Standard Chartered.Stručnjaci ocenjuju da će nestašica litijuma u svetu trajati još najmanje tri godine. Kako dodaju, otkazivanjem projekta Jadar te nestašice će trajati nekoliko godina. U Kini se cene litijum hidroksida monohidrata kreću oko rekordnih 41.000 dolara po toni, što je više od 400% više nego godinu dana ranije.Rukovodstvo kompanije Rio Tinto, kako se podseća, planiralo je da realizacijom Projekta Jadar postane i jedan od 10 najvećih svetskih proizvođača litijuma. Ta kompanije je pre mesec dana ugovorila kupovinu i rudnika litijuma u Argentini za 825 miliona dolara.

Svet

Engleska ukida anti-kovid mere

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Džonson objavio je da će većina obaveznih mera protiv COVID-19, uključujući nošenje maski na javnom mestu i kovid propusnice, u Engleskoj biti ukinuto narednog č...

Svet

Engleska ukida anti-kovid mere

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Džonson objavio je da će većina obaveznih mera protiv COVID-19, uključujući nošenje maski na javnom mestu i kovid propusnice, u Engleskoj biti ukinuto narednog četvrtka. BBC prenosi da je on, tokom obraćanja u parlamentu, naveo i da će takozvani kovid pasoši, trenutno neophodni za ulazak u noćne klubove i velika okupljanja, prestati da budu obavezni, ali da bi pojedinačne organizacije mogle da izaberu da ih koriste ako želePremijer je takođe rekao da će vlada odmah odustati od preporuke da se radi od kuće, kao i da će nošenje maski na javnom mestu biti preporučeno.Obaveza učenika da nose maske u školama će takođe biti ukinuta.Džonson je pred poslanicima izjavio da naučnici veruju da je talas omikron soja koronavirusa dostigao vrhunac na nacionalnom nivou, te da će se tek u predstojećim nedeljama govoriti o ograničenjima za ulazak ili izlazak iz zemlje.Obaveza kovid-pozitivnih da se samoizoluju ostaje na snazi, ali će Vlada Ujedinjenog Kraljevstva uskoro razmotriti da se i ta dužnost "spusti" na nivo preporuke.

Svet

Prinos na nemačke desetogodišnje obveznice konačno u plusu

Desetogodišnji prinos njemačkog Bunda postaje pozitivan po prvi put od 2019Očekivanja da će centralne banke pooštriti politiku ukroćivanja inflacije pogodila su cenu referentne obveznice evrozonePrinos na nemačke 10-godišnje obveznice, kao merilo za troškove zaduživanja širom evrozone, pomerio se iznad nule prvi put od 2019. godine, jer su se investitori kladili da će centralne banke morati da povuku stimulativne mere za usporavanje inflacije.Prinos na desetogodišnji Bund porastao je u sredu za čak 0,013 odsto, što je najviši nivo od maja 2019, što odražava pad cene duga. Sredinom decembra prinos Bunda je bio oko minus 0,4 odsto.Globalni rast prinosa, predvođen SAD, odražava strepnju investitora da će kreatori politike morati brzo da deluju kako bi ohladili intenzivan rast cena koji je zavladao u velikim ekonomijama. Brojke inflacije u Velikoj Britaniji veće od očekivanih u sredu su doprinele rastućem pritisku na globalne prinose obveznica.Podvlačeći nedavnu promenu na tržištu obveznica evrozone, Grčka je u sredu platila najveći trošak zaduživanja za novi desetogodišnji dug od marta 2019.„Svuda imate očekivanja od pooštravanja, tako da je zamah u korist većih prinosa“, rekao je Andrea Iannelli, direktor investicija u Fideliti International. „Evrozona nije izuzetak od toga.Desetogodišnja stopa zaduživanja nemačke vlade bila je negativna skoro tri godine, što znači da su investitori bili spremni da plate za privilegiju da pozajmljuju svoj novac Berlinu na period od decenije ili više. Ali globalna rasprodaja duga na početku 2022. bila je dovoljna da najvažniju referentnu stopu evrozone povuče iznad nule.Pozitivan 10-godišnji prinos mogao bi učiniti dug privlačnijim za investitore i imaće negativne efekte na troškove zaduživanja u drugim državama članicama i kompanijama evrozone."Došlo je do nečega kada bazni poen ili dva počnu da izgledaju uzbudljivo", rekao je Džejms Athei, portfolio menadžer u Aberdeen Standard Investments, misleći na poteze od stotog procentnog poena. "To podvlači kako su investitori u obveznice zaista izgladnjeli dugi niz godina.Inflacija u evrozoni popela se na 5 odsto u decembru, postavljajući rekord od stvaranja jedinstvene valute pre više od dve decenije, i izaziva sumnje u to koliko brzo će pritisci na cene ove godine popustiti.Na sastanku u decembru, Evropska centralna banka je saopštila da će nastaviti sa kupovinom imovine nakon što njen program hitne kupovine obveznica istekne u martu, ali sporijim tempom nego što su investitori očekivali.To je, u kombinaciji sa znacima da se SAD i UK kreću ka strožoj politici, povećalo prinose na nemačke obveznice. Tržišta sada očekuju da će Banka Engleske tri puta povećati kamatne stope do avgusta, nakon podataka od srede koji pokazuju da je inflacija na najvišem nivou u poslednjih 30 godina.Karsten Brzeski, šef makro istraživanja u ING-u, opisao je pomeranje prinosa Bunda iznad nule kao simbolično važno jer odražava opštu promenu monetarne politike u SAD, ali i u evrozoni sa centralnim bankama koje ulaze u izlaznu traku kao odgovor na rastuća inflacija.Preko Atlantika, prinos dvogodišnjih državnih obveznica SAD, za koji se smatra da je posebno osetljiv na promene u očekivanjima za monetarnu politiku, u utorak je dostigao 1 odsto, prvi put od februara 2020., pošto su cene na tržištima porasle za četiri stope za Federalne rezerve ove godine.Rasprodaja državnog duga takođe je ukazala na poverenje investitora da varijanta virusa korona Omikrona neće uspeti da poremeti oporavak globalne privrede, potencijalno dajući centralnim bankama priliku da povuku kupovinu i podignu kamatne stope.Tržišta sada određuju cene u dva povećanja kamatnih stopa od 0,1 procentnog poena u odnosu na ECB do kraja godine, uprkos insistiranju centralne banke da viši troškovi zaduživanja u 2022. nisu u skladu sa njenim smernicama.ECB se obavezala da će održati „povoljni uslovi finansiranja“ i prošle godine je rast prinosa na obveznice evrozone uzrokovan prelivanjem sa tržišta američkih obveznica opisala kao „nepoželjan“ i potisnut povećanjem tempa kupovine obveznica."Porast prinosa na obveznice mogao bi da pogorša uslove finansiranja u očima ECB i oni će to jasno razmotriti", rekao je Bžeski.

Svet

Milijarderi traže od građana: Naterajte nas da platimo veći porez

Političkim i poslovnim liderima koji se  virtuelno sastaju za Svetski ekonomski forum u Davosu grupa od više od 100 milijardera i milionera uputila je sledeću molbu: naterajte nas da plaćamo više poreza.Grupa koja sebe naziva "Patriotski milioneri" poručila je da ultra-bogati u ovom trenutku nisu prinuđeni da plate svoj deo globalnog ekonomskog oporavka od pandemije, piše Euractiv."Kao milioneri, mi znamo da trenutni poreski sistem nije pravedan. Većina od nas može da kaže da je, dok je većina sveta pretrpela ogromnu količinu patnje u poslednje dve godine, naše bogatsvo poraslo tokom pandemije. Ipak malo ko od nas, a možda i niko, može iskreno da kaže da plaćamo pravedan deo poreza", rekli su potpisnici otvorenog pisma, objavljenog povodom Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, koji je počeo 17. januara.Agencija Rojters je prošle godine izvestila o zapanjujućem rastu bogatstva milijardera u 2020, u trenutku kada se svet "zaključavao" a globalna ekonomija se suočila sa najvećom recesijom od Drugog svetskog rata.To je nateralo grupu milionera da traže veće poreze.Više od 130 zemalja prošle godine postiglo je sporazum da velike kompanije plaćaju globalnu minimalnu poresku stopu od 15 odsto, sa ciljem da im se oteža izbegavanje oporezivanja. Ipak milioneri smatraju da bogati moraju da doprinose više.Tokom dve godine pandemije, bogatstvo deset najbogatijih pojedinaca popelo se na 1,5 biliona dolara, ili 15.000 dolara po sekundi, pokazala je stidija koji je ove nedelje objavio Oxfam. "Nećete naći odgovor na privatnom forumu, vi ste deo problema", poručeno je u pismu učesnicima na forumu u Davosu koji se sastaju ove nedelje. Potpisnici su, između ostalog,  Diznijeva nasledinca Abigejl Dizini i investitor rizičnog kapirala Nik Hanauer. Portparol Svetskog ekonomskog foruma rekao je da je plaćanje pravednog udela poreza jedan od načela ovog foruma, a da je porez na bogatstvo kakav postoji u Švajcarskoj dobar model za primenu i na drugim mestima. U većini zemalja, sem malog broja u Evropi i Južnoj Americi, bogati ne moraju da plaćaju godišnji porez na imovinu kao što su nekretnine, deonice ili umetnička dela, jer se oporezuju samo kada se imovina proda.Progresivnim porezom na bogatsvo od 2 odsto za one koji imaju više od pet miliona dolara do 5 odsto za milijardere moglo bi da se prikupi 2,52 biliona dolara, što je dovoljno da se 2,3 milijarde ljudi digne iz siromaštva i da se garantuje zdravsvena i socijalna zaštita za pojedince koji žive u zemljama sa nižim prihodima, pokazala je studija koju su sproveli "Patriotski milioneri" zajedno sa Oxfamom, i drugim neprofitnim organizacijama. Svetska banka je 2021. godine objavila članak u kome poziva zemlje da razmotre uvođenje poreza na bogatsvo i pomognu da se smanji nejednakost, popune državne kase koje su ispražnjene šemama pomoći zbog koronavirusa i povrati društveno poverenje. Osim Argentine i Kolumbije, od počekta pandemije nisu inicirane nove šeme poreza na bogatsvo.  

Svet

Kraj pandemije moguć već ove godine?

Pandemija koronavirusa mogla bi da bude gotova ove godine, ukoliko se reši nejednakost u vakcinaciji i lečenju, rekao je zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije zadužen za vanredne situacije Majkl Rajan, prenosi Axios.Rajan je rekao da je  šansa da je najgore već prošlo i da će korona postati "deo ekosistema"  uz mogućnost da koronavorus uvek bude prisutan."Postoji šansa da se vanredno stanje u javnom zdravstvu završi ove godine ukoliko uradimo stvari o kojima smo pričali. Moramo da dođemo do niskih nivoa incidencije bolesti sa maksimalnom vakcinacijom populacije, tako da niko ne mora da umre", rekao je Rajan.Više od polovine Evropljana će se do marta zaraziti omikron sojemNabavka medicinske opreme i dalje tajnaPrethodno je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus upozorio da da je svet na ivici katastrofalnog moralnog neuspeha zbog nejednake distribucije vakcine protiv koronavirusa. Dok se siromašnije zemlje bore da nabave i distribuiraju vakcine, bogatije zemlje kao šte je SAD imaju višak vakcina i počinju sa ohrabrivanjem stanovništva da prime buster doze."Neću da ćutim na to što kompanije i zemlje koje kontrolišu globalnu nabavku vakcina misle da bi siromašniji u svetu trebalo da se zadovolje sa ostacima", rekao je Adhanom Gebrejesus.