img

Svet

Svet

Broj pušača nastavio da opada širom sveta

U svetu po poslednjim istraživanjima postoji 1,30 milijardi korisnika duvana što predstavlja opadanje u odnosu na 2015. godinu kada je zabeleženo 1,32 milijardi pušača. Očekuje se da će ovaj broj pasti na 1,27 milijardi do 2025. godine, istaknuto je u četvrtom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o globalnim trendovima duvana objavljenom 16. novembra ove godine.Šezdeset zemalja je sada na putu da postigne dobrovoljni globalni cilj smanjenja upotrebe duvana od 30 odsto između 2010. i 2025. godine. Pre dve godine su samo 32 zemlje bile na ovom putu.Milioni života su spaseni efikasnim i sveobuhvatnim politikama kontrole duvana u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duvana SZO (SZO OKKD).„Veoma je ohrabrujuće videti sve manje ljudi koji koriste duvan svake godine, a sve više zemalja je na putu da ispune globalne ciljeve“, rekao je generalni direkrot SZO dr Tedros Adanom Gebrejesus i poziva sve zemlje da bolje iskoriste sredstva koja za pomoć ljudima da odustanu od duvana i time sačuvaju svoje živote.Izveštaj apeluje na zemlje da ubrzaju primenu navedenih mera u nastojanju da se dodatno smanji broj ljudi koji su u opasnosti da se razbole i umru od bolesti povezanih sa duvanom.„Vidimo veliki napredak u mnogim zemljama, što je rezultat sprovođenja mera kontrole duvana koje su u skladu sa Okvirnom konvencijom Svetske zdravstvene organizacije, ali ovaj uspeh je nestabila. Još uvek moramo da idemo napred”, kaže direktor Odeljenja za promociju zdravlja SZO, dr Rudiger Kreh.Novi globalni investicioni slučaj SZO za odvikavanje od duvana, naglašava da bi ulaganje 1,68 dolara po glavi stanovnika svake godine u intervencije za prestanak pušenja kao što su kratki saveti, nacionalne besplatne telefonske linije i podrška za prestanak pušenja zasnovane na SMS porukama, moglo pomoći 152 miliona korisnika duvana da uspešno odustanu do 2030. godine, spašavajući tako milione života i doprinoseći dugoročnom ekonomskom rastu zemalja.Da bi olakšala ovaj proces, SZO je uspostavila konzorcijum za odvikavanje od duvana, koji će okupiti partnere da podrže zemlje kako bi se povećalo odvikavanje od duvana.Ključni nalazi globalnog izveštaja SZO o trendovima u rasprostranjenosti upotrebe duvana u periodu od 2000. do 2025. godine.U 2020. godini 22,3 odsto svetske populacije je koristilo duvan, 36,7 odsto svih muškaraca i 7,8 odsto žena u svetu.Trenutno je 60 zemalja na putu da postigne cilj smanjenja upotrebe duvana do 2025. Od poslednjeg izveštaja pre dve godine, region Afrike i Jugoistočne Azije sada su se pridružila regionu Amerike na putu ka postići smanjenje od 30 odsto.Otprilike 38 miliona dece (uzrasta od 13-15 godina) trenutno koristi duvan. U većini zemalja je nezakonito da maloletnici kupuju duvanske proizvode. Cilj je da se postigne nijedno dete ne bude korisnik duvana.Od svih regiona SZO, najveći pad u stopama rasprostranjenosti upotrebe duvana primećen je u regionu Amerike, prosečna stopa pala je sa 21 odsto u 2010. na 16 odsto u 2020. godini. Region jugoistočne Azije trenutno ima najveću stopu upotrebe duvana, sa oko 432 miliona korisnika, ili 29 odsto stanovništva. Ali ovo je takođe region gde upotreba duvana najbrže opada. Jedna od tri zemlje će verovatno postići cilj smanjenja od 30 odsto, a zemlje sa niskim prihodima trenutno postižu najveći napredak u borbi protiv duvana. Zemlje sa višim srednjim dohotkom, u proseku, ostvaruju najsporiji napredak u smanjenju upotrebe duvana.Podaci iza ovih procena potiču iz 1728 nacionalnih istraživanja koje su vodile zemlje između 1990. i 2020. godine, a koje su zajedno pitale 97 odsto svetske populacije o njihovoj upotrebi duvana.  Sada je 190 zemalja sprovelo najmanje jedno nacionalno istraživanje u odnosu na 140 u 2004. kada sporazum još nije bio na snazi. Da bi se postigli globalni ciljevi u smanjenju upotrebe duvana, potrebno je povećati usluge odvikavanja, zajedno sa jačanjem mera kontrole duvana. Nuđenje usluga odvikavanja od pušenja može ubrzati opadajući trend upotrebe duvana, da bi spasilo više života i zaštitilo zdravlje većeg broja ljudi.

Svet

Buduća vladajuća koalicija u Nemačkoj spremna da legalizuje kanabis?

Tri političke partije za koje se predviđa da će formirati sledeću vladajuću koaliciju u Nemačkoj dogovorile su se da legalizuju prodaju kanabusa za rekreativne svrhe, objavilo je više nemačkih medija, prenosi Politico. Socijademokrate, Zeleni i Stranka slobodnih demokrata planiraju da uvedu kontrolisanu prodaju kanabisa odraslima u za to licenciranim prodavnicama, prema navodima u izveštaju zdravstvene grupe koje prenose mediji. Ovo obezbeđuje kontrolu kvaliteta, sprečava distribuciju kontaminiranih proizvoda i garantuje zaštitu maloletnika, navodi se.Međutim, nije jasno da li će uzgoj marihuane takođe biti legalizovan u Nemačkoj. Osim u medicinske svrhe, prodaja kanabisa u Nemačkoj je bila zabranjena, mada su se zeleni i liberali dugo zalagali za kontrolisanu prodaju. Koalicija namerava da u toku četiri godine proceni uticaj potencijalnog propisa na nemačko društvo.Dojče vele: Zelena groznica marihuane trese NemačkuČega se Nemci najviše plaše?Legalizacija kanabisa mogla bi da donese Nemačkoj više od 4,7 milijardi evra dodatnih prihoda godišnje, prema studiji Univerziteta u Dizeldorfu. Nemačka, ne samo da bi dobila dodatne poreske prihode, već bi uštedela novac u sudstvu i policiji, piše Politico. Sindikati nemačke policije su međutim potencijalnu koaliciju upozorili da ne legalizuje drogu.

Svet

Kina na prvom mestu po nacionalnom bogatstvu

Kina je prestigla Sjedinjene Američke Države po nacionalnom bogatstvu, a 68 odsto ukupnog svetskog bogatstva nalazi se u nekretninama, pokazala je analiza konsultantske kuće McKinsey & Co.Prema procenama Bloomberga kinesko bogatstvo je 2000. godine iznosilo sedam biliona (hiljada milijardi), a u proteklih dvadeset godina povećano ček 17 puta, pa se sada procenjuje na ojo 120 biliona dolara.Prem tom izveštaju analizirano je 10 država koje drže ukupno 60 odsto svetskog bruto društvenog proizvoda, a to su Australija, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Japan, Meksiko, Švedska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke DržaveProcenjuje se da je ukupno svetsko bogatstvo je poraslo sa 160 biliona na 514 biliona dolara u poslednje dve decenije.Što se tiče uzleta Kina, koja je preuzela prvo mesto od Sjedinjenih Država, on je ubrzan ulaskom te zemlje u Svetsku trgovinsku organizaciju 2000. godine, navode analitičari McKinsey-a. Nacionalno bogatstvo Kine je udvostručeno u poslednjih 10 godina.Više od dve trećine bogatstva nalazi se u rukama 10 odsto najbogatijih porodica u Kini i SAD, navodi izveštaj.Sputnjik prenosi detalje izveštaja prema kojem se oko 68 odsto svetskog bogatstva nalazi u nekretninama i dodaje da istorijska veza rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) sa rastom bogatstva više ne važi, jer je rast bogatstva nadmašio rast BDP-a.Razlog tome vide u „naduvanom balonu cena nekretnina“ i upozoravaju da bi rast vrednosti nekretnina mogao da bude nestabilan i mogao da dovede do nove svetske ekonomske krize, slične onoj iz 2008. godine, koja je najviše pogodila SAD.Ako dođe do takve krize, Kina bi bila teško pogođena i da dovede do nestanka trećine svetskog bogatstva. U svetsko bogatstvo nisu uračunate finansijske aktive, zbog toga što su kompenzovane obavezama, navode iz McKinsey-a.

Svet

Austrija najavila novi „lokdaun“ i obaveznu vakcinaciju

Austrija od ponedeljka ulazi u još jedan nacionalni lokdaun, a od februara će vakcinacija u toj državi biti obavezna, najavio je kancelar Aleksandar Šalenberg, piše Forbes. Lokadun će, prema njegovim rečima, trajati maksimum 20 dana. Austrija je jedna od retkih zemalja u svetu koja je preuzela drastičan korak ka obaveznoj vakcinaciji usred borbe da poveća stopu vakcinacije u državi i obuzda rekordan nivo zaraze koronavirusom.Korona izgubljena generacijaPreko pet miliona preminulih od koronavirusa širom svetaOvo je prva zemlja u Evropi koja je od proleća odlučila da uvede potpuno zaključavanje, a taj korak dolazi nekoliko dana nakon što je objavljen lokdaun za nevakcinisane. Šalenberg je rekao da država "mora da se suoči sa realnošću“, priznajući da su nedavne mere bile nedovoljne da povećaju stopu vakcinacije usred neverovatno visokih stopa koronavirusa u zemlji.Mera lokdauna za nevakcinisane ostaće na snazi i nakon okončanja nacionalnog zatvaranja, rekao je kancelar. Austrija ima jednu od najvećih stopa obolelih od kovida-19 i najnižih stopa vakcinacije u Evropi.Uprkos dostupnosti sigurnih i efikasnih vakcina, oko dve trećine stanovništva je potpuno vakcinisano, piše Forbes. 

Svet

Bil Gejts ulaže četiri milijarde dolara u nuklearku

Startap TerraPower čiji je suosnivač američki milijarder i suosnivač Majkrosofta Bil Gejts gradiće svoj prvi reaktor u mestu Kemerer koje se nalazi u saveznoj državi Vajoming, prenosi CNBC. Cilj kompanije je da usavrši revolucionarni dizajn nuklearnih reaktora.Izgradnja će biti zahtevna i zaposliće 2.000 radnika i obezbediće nova radna mesta u oblasti zelene energije. Na tržištu energenata na kome trenutno dominiraju ugalj i gas.Za TerraPower je odabir lokacije bio je pitanje geoloških i tehničkih faktora, kao i podrška zajednice, navode njeni predstavnici.. Nakon izgradnje, elektrana će osigurati baznu snagu od 345 megavata, s potencijalom za proširenje svog kapaciteta na 500 megavata.Bil Gejts razvija nuklearni reaktor najnovije generacijeBil Gejts: Teorije zavere o meni i vakcini su čudne i glupe Poređenja radi, jedan gigavat, ili 1.000 megavata energije može da napaja grad srednje veličine, a jedno naselje može da radi i sa jednim megavatom struje. Sve to Gejts je objasnio u svojoj novoj knjizi Kako izbjeći klimatsku katastrofu.Izgradnja elektrane koštaće oko 4 milijarde dolara, pri čemu će polovina tog novca doći od TerraPowera, a druga polovina iz Ministarstva energetike Sjedinjenih država. Kada bude izgrađena, elektrana će proizvoditi struju 60 godina.

Svet

Evropska agencija: Energenti pojeftinjuju u aprilu

Cene prirodnog gasa i struje biće značajno smanjenje u aprilu, saopštila je Evropska Agencija za saradnju energetskih regulatora (ACER), u svom najnovijem izveštaju. Procena je zasnovana na podacima sa tržišta u Holandiji i Sjedinjenim Državama koja su dobri pokazatelji za trgovinu evropskim gasom i azijskim tečnim prirodnim gasom.Visoke cene gasa su kratkotrajna pojava i trebalo bi da značajno padnu u aprilu 2022. godine, navodi se u izveštaju ACER-a. Veleprodajne cene električne energije, kako se dodaje, rasle su oko 90 odsto od početka godine.Agencija je procenu predstavila u svom preliminarnom izveštaju o visokim cenama energije u Evropi i modelu veleprodajnog tržišta električne energije.Napominje se da kretanja na nemačkoj berzi EEX, koja je referentna za evropsko tržište električne energije, ukazuje da će u aprilu 2022. godine pasti cene energenata.RAST CENE ENERGENATA, ONDA I HRANEČEŠKA UKIDA PDV NA STRUJU I GAS ACER je naveo da je ova procena u skladu sa ranijom procenom rađenom prošlog meseca. Agencija je razmatrala koliko je koristi EU članicama donela praksa otkupa gasa po trenutnim  cenama, za razliku od otkupa po ugovorenim cenama, kako i kakav će uticaj ta praksa imati u budućnosti.Agencija upozorava žda je Evropa i dalje podložna porastu tražnje koji je povezan sa vremenskim prilikama, Napominje kako je moguće da oštra ili blaga zima značajno utiču na tražnju za gasom.Evropska komisija je prošlog meseca predstavila paket mera za ublažavanje posledica drastičnog poskupljenja električne energije i gasa u poslednjih nekoliko meseci.Cena gasa u Srbiji, kako je pisala Nova ekonomija, verovatno neće skočiti pred izbore koji nas očekuju naredne godine. Ipak, ako gas za krajnje potrošače ne poskupi u januaru, gubitke će zbog toga snositi Srbijagas, državna kompanija koja se bavi dristribucijom i trgovinom prirodnog gasa.

Svet

Britanija pokrenula istragu protiv nVidia zbog „nacionalne bezbednosti“

Britanska vlada je zbog nacionalne bezbednosti pokrenula šestomesečnu istragu, povodom toga što kompanija Nvidia iz Kembridža preuzima Arm, kompaniju za dizajn čipova, izveštava Forbes.Ugovor za kupovinu kompanija koje se bave proizvodnjom poluprovodnih čipova, koji su ključni za napajanje pametnih telefona, tableta i drugih uređaja iz SofBank-a, u vrednosti od 40 milijardi dolara najavljen je u septebru 2020. godine, ali se sada suočio sa nizom antimonopolskih provera koje treba odobriti.Britansko Odeljenje za digitalne tehnologije, kulturu, medije i sport saopštilo je u utorak da će tražiti od britanskog antimonopolskog regulatornog tela, Uprave za konkurenciju i tržište (CMA), da izvrši detaljnu šestomesečnu reviziju sporazuma na osnovama konkurencije i nacionalne bezbednosti.CMA je u januaru označila ugovor zbog straha da će Nvidijino preuzimanje dovesti do toga da njeni rivali izgube pristup inovativnim čipovima koje proizvodi Arm i koji pokreću Eplove, Samsungove i Sonijeve uređaje. SAD, Kina i Evreopska unija su takođe pokrenule istrage konkurencije."Arm ima jedinstveno mesto u globalnom lancu snabdevanja tehnologijom i moramo se pobrinuti da se implikacije ove transakcije u potpunosti razmotre. CMA će me sada izveštavati o konkurenciji i nacionalnim bezbednosnim osnovama i dati savete o narednim koracima", rekla je sekretarka za digitalne tehnologije Nadin Doris u izjavi.Dogovoru su se usprotivili Gugl, Majkrosoft kao i proizvođač čipova Qualcomm, koji tvrde da bi preuzimanje ugrozilo poziciju Arma kao "Švajcarske čipova" koja licencira moćnu tehnologiju koja štedi energiju praktično svim najvećim svetskim proizvođačima čipova i pametnih telefona.Novo odlaganje će biti udarac za generalnog direktora Nvidije Jensena Huanga i SoftBank, koji je kupio Arm za 32 milijarde dolara 2016. godine. Nvidia je nekada bila poznata po svojim grafičkim čipovima za video igre, ali je njen fokus na napajanje centara podataka pomogao da se posao katapultira na tržišnu kapitalizaciju od 757 milijardi dolara, sa svojim akcijama koje su porasle za više od 500 odsto od objave ugovora o Armu u septembru 2020. godine.

Svet

UN: Godina rekordna za trgovinu hranom, u svakom smislu

Trgovina hranom u svetu ove godine će oboriti sve dosadašnje rekorde po svom obimu i vrednosti, jer je postala znatno intenzivnija, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Kako se napominje, skuplja hrana i energija loše utiču na građane zemalja u razvoju jer oni veći deo svojih prihoda troše na osnovne životne potrepštine.Trgovina hranom u svetu, kako se dodaje, pokazala je veliku otpornost na tržišne poremećaje koje je izazvala pandemija korona virusa. FAO da će ove godine trgovina hranom u svetu premašiti vrednost od 1.750 milijardi dolara, što je za 14% više u odnosi na prethodnu i 12 odsto više nego u 2019. godini.Na poskupljenje hrane, kako se ocenjuje, utiču i veći troškovi transporta. Zemlje u razvoju prema UN prognozi mogu da očekuju 20 odsto veće troškove u nabavci hrane, a suočavaju se sa rastom cena žitarica, životinjske masti, biljnih ulja, šećera, mesa mlečnih proizvoda i ribe.Nastavlja se akcija prikupljanja otpada od hraneCene u oktobru: Poskupeo transport, odeća, hrana... Ove godine očekuju se rekordni prinosi kukuriza i pirinča, a naredne godine očekuje se poboljšanje na tržištu uljarica, iako procene govore da bi njihoe zalihe na kraju sezone mogle da budu ispod proseka. Očekuje se veća proizvodnja šećera, ali i blagi pad njegovom trgovinom, zbog rasta cene i manje dostupnosti.Ubrzana proizvodnja svinjskog mesa u Kini svakako će uticati na svetsko tržište, kao i očekivano veća proizvodnja mleka. Sektor ribarstva će biti intenzivniji jer će ta oblast proizvodnje porasti za oko dva odsto u odnosi na prošlu godinu.FAO procenjuje da su troškovi proizvodnje hrane u poljoprivredi, uključujući cene energenata, đubriva, stočne hrane i semena dostigli svoj desetogodišnji makismum u avgustu. Rast tih troškova, kako se dodaje, lako se preliva na poskupljenje hrane.Ipak, dodaje se da ista pravila ne važe u svim oblastima poljoprivrede, niti u svim agrarnim oblastima. Proizvošačima soje manje su potrebna skupa azotna đubriva, pa će profitirati od poskupljenja soje. Proizvođači svinja se suočavaju sa skuljom stočnom hranom i niskim cenama mesa i oni su za razliku od proizvođača soje u problemima.Prema proceni UN-a u 53 zemlje sveta građani više od 60% svojih prihoda odvajaju za hranu, gorivo, vodu i troškove stanovanja. Zbog toga se upozorava da poskupljenje goriva može da ima veoma loš uticaj na siromašne potrošače us vetu.Cene hrane najviše u poslednjih deset godinaIgumanija Teodora: Organska hrana je vraćanje sebi

Svet

Maskov satelitski internet Starlink stiže u Hrvatsku

Starlink zvanično kreće sa radom u Hrvatskoj. Pristup internetu biće omogućen do kraja ove godine celom hrvatskom primorje uključujući  Liku, Gorski kotar te Slavoniju, dok će Zagreb biti uvršten u plan sredinom sledeće godine, prenosi Jutarnji list.Cene u Hrvatskoj će biti veće nego u Sjedinjenim Državama. Mesečna pretplata će iznositi 799 kuna (oko 106 evra), dok će cena antene i dodatne opreme uz isporuku biti oko 620 evra.Sa ovakvom cenom i ponudom nije konkurent trenutnim operaterima u Hrvatskoj, ali bi zbog svojih usluga mogao biti zanimljiv većim objektima kao što su hoteli ili fabrike.U toku 2022. godine dostupnost Starlinka se očekuje u Sloveniji, Sarajevu i nekim delovima Srbije. Pokrivanje ostatka Bosne i Hercegovine, kao i Beograda može se očekivati tek 2023 godine.

Svet

Zbog aerozagađenja u EU godišnje umre preko 300.000 ljudi

Broj prevremnih smrtnih slučajeva izazvanih aerozagađenjem u zemljama Evropske unije opao je za 10 odsto, ali i dalje se kreće u stotinama hiljada, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), prenosi Euractiv. Napominje se da aerozagađenje ostaje najveća ekološka pretnja ljudskom zdravlju u Evropi.Ako bi članice EU poštovale najnovije smernice za kvalitet vazduha Svetske zdravstvene organizacije (SZO), broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenjem, a koji je zabeležen 2019. godine mogao bi se prepoloviti, navodi se u izveštaju EEA.Broj smrtnih slučajeva povezanih sa štetnim PM 2,5 česticama koje se nalaze u vazduhu, 2018. godine procenjen je na 346.000. Padu tog broja 2019. godine kada je zabeleženo 302.000 slučajeva, kako se napominje, doprinele su povoljnije vremenske prilike, kao i bolji kvalitet vazduha širom Evrope.Početkom devedesetih godina, broj prevremenih smrtnih slučajeva u 27 EU članica, zbog udisanja PM čestica kretao se i do milion, ali je 2005. godine taj broj prepolovljen.Nema merenja, nema zagađenjaDobra organizacija meštana sprečava zagađenje seoskih vodovoda Pre dve godine, PM čestice su izazvale 53.800 prevremenih smrtnih slučajeva u Nemačkoj, 49.900 u Italiji, 29.800 u Francuskoj i 23.300 u Španiji. U Poljskoj je umrlo 39.300 ljudi, što je najveći broj po glavi stanovnika.EEA napominje da aerozagađenje izazivaju i druge opasne materije, azor-dioksid koji potiče od automobila, kamiona i termoelektrana.Prema podacima SZO od aerozagađenja u svetu godišnje umre sedam miliona ljudi, pre vremena. NA isti broj smrtnih slučajeva pojedinačno utiču pušenje i loša ishrana.

Svet

Povećan broj radnih sati u EU, ali i u Srbiji

Zaposleni ljudi starosti između 20 i 64 godina u Evropskoj uniji radili su ukupno tri odsto više sati na svom primarnom poslu u drugom kvartalu 2021. godine, u poređenju sa prvim kvartalom 2021, navodi Eurostat.  Ukupan broj radnih sati u Srbiji je u drugom kvartalu (u odnosu na prvi) povećan za 5,6 odsto, pri čemu je ukupan broj radnih sati žena povećan za 4,9 odsto, a muškaraca 6,2 odsto.  Povećanje broja radnih sati zabeleženo je u većini zemalja članica Evropske unije. Najveći rast obima stvarnog radnog vremena zabeležen je u Grčkoj (+18 odsto).Sa druge strane, u šest zemalja EU zabeležen je manji broj radnih sati u drugom kvartalu u odnosu na prvi, a pad se kretao od - 0,12 u Luksemburgu do -3,6 odsto u Belgiji. Tržište rada pogođeno je merama koje su zemlje Evropske unije tokom krize koronavirusa preduzimale kako bi sprečile širenje zaraze. Neke od tih mera imale su ili direktan ili indirektan uticaj na broj radnih sati zaposlenih ljudi. Na nivou EU, ukupan broj stvarnih sati koje su odradile žene povećao se nešto više (3,3 odsto) u odnosu na ukupne stvarne sate rada muškaraca (2,7 odsto).Veći porast u radnim satima žena nego muškaraca zabeležen je u većini zemalja članica. U Grčkoj je, na pirmer, stvarni broj radnih sati žena na primarnom poslu porastao 23,9 odsto, dok je ukupan broj sati rada muškaraca porastao za 14,5 odsto. U većini zemalja članica EU pravac promene u stvarnom broju radnih sati na primarnom poslu bio je isti za muškarce i žene, odnsono za oba pola je zabeleženo ili povećanje ili smanjenje broja radnih sati. Jedini izuzetak su bili Slovenija (broj radnih sati žena opao je za -0,1 odsto, a sa druge strane je broj radnih sati muškaraca povećanje  za dva odsto), Luksemburg (žene: +0,7 odsto, muškarci: -0,8 odsto) i Bugarska (žene: +0,4 odsto, muškarci: -2,7 odsto).

Svet

DoorDash kupio Wolt za sedam milijardi

DoorDash je pristao da kupi kompaniju za isporuku hrane Volt za 7 milijardi evra sa planovima da proširi svoj domet na Evropu.Volt je osnovan 2015. godine sa sedištem u Finskoj koja ugovara kurire za isporuku namirnica za poneti, namirnica i druge robe kupcima u 23 zemlje uglavnom širom Evrope. Ovo je prvi put da će DooDash imati i svoje predstavništvo, a trenutno je dostupan širom SAD-a, Kanade, Japana i Australije, prenosi The Verge.Ugovor bi trebalo da bude zvanično potpisan do kraja 2022. godine, a pored 4000 zaposlenih u u Voltu, suosnoivač i izvršni direktor, Miki Kusi, sada će obavljati funkciju šefa DoorDash InternationalPored najave kupovine Volta, Doordash je i objavio i svoju zaradu u trećem kvartalu 2021. koja je porasla za 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. godini je ta cifra iznosila 879 miliona dolara, dok se ove godine popela na 1,3 milijarde.I ukupan broj porudžbina beleži rast za 44 odsto, sa prošlogodišnje cifre od 235 miliona na 347 ovogododišnja miliona.Doorash je i ranije kupi nekoliko firmi koje bave dostavom hrane, kao što je Caviar 2019. godine. Takođe od 2019. u njihovom vlasništvu  Scotti Labs, startap koji proizvodi vozila na daljinsko upravljanje.Iako su 2017. godine isprobali isporuke bez ljudi sa poluautonomnim robotima na šest točkova, izgleda da je ovoj kompaniji i dalje fokus na kurirskoj službi koju obavljaju ljudi. Zbog toga su su predstavili skup funkciju pod nazivom SafeDash, u okviru koga se nalazi sigurnosno dugme preko koga kuriri mogu da pozovu hitnu pomoć u slučaju povreda. Međutim, neki smatraju da su potrebne radikalnije promene u sistemu kako bi kuriri bili bezbedni.

Svet

EU će priznavati kovid potvrde iz Srbije

Evropska unija je donela odluku da prizna COVID-19 potvrde iz Srbije, preneo portal Slobodna Evropa. Osim Srbije, EU ċe, prema najavi, priznati iste potvrde i za Gruziju i Moldaviju."Ova odluka ċe građanima tih zemalja olakšati putovanja, ali i omogućiti građanima Evrope da putuju", izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.Srbija je treċa od šest zemalja Zapadnog Balkana čije državne potvrde su priznate i na teritoriji EU, nakon Albanije i Severne Makedonije.Ovim potvrdama putnici mogu da dokažu da su potpuno vakcinisani, da imaju negativan PCR test ili potvrdu da su preležali korona virus u poslednjih 180 dana, odnosno da imaju dovoljno antitela.Do sada svega 18 država van EU ima standardizovane COVID-19 potvrde.Kovid sertifikati izdati u tim zemljama prihvataju se u EU pod istim uslovima kao i EU digitalni kovid sertifikati. EU digitalni COVID sertifikat je prihvaċen u ovih 18 zemalja.Srbija jedna od četiri ekonomija regiona koje su dostigle pretpandemijski nivoU čemu je razlika između digitalnog i kovid pasoša?

Svet

Građani Hrvatske duguju 2,4 milijarde evra

Prošlog meseca u Hrvatskoj je pršlog meseca bilo blokirano 242.000 računa čiji su vlasnici građani, kao i 15.200 poslovnih subjekata, saopštila je Finansijska agencija (FINA). Ukupna dugovanja građana iznosila su 2,4 milijarde evra bez kamata, dok su preduzeća dugovala 532 miliona evra.Iako je broj zaduženih građana bio za 2,1 odsto manji u odnosu na oktobar prošle godine, glavnica duga je bila veća za 4,9 odsto.Trećinu glavnice čine dugovanja prema bankama, najvećim delom za hipoteke i razne potrošačke kredite.Hrvatska ima oko 4 miliona stanovnika, od čega 3,3 miliona odraslih ljudi. To znači da je skoro 14 odsto ili skoro svaki sedmi punoletni građanin Hrvatske imao zamrznute bankovne račune u oktobru.Kada je reč o privatnim preduzećima, njihova dugovanja su za 23,2 odsto manja u odnosu na oktobar prošle godine. U oktobru ove godine, ukupan dug privatnih firmi iznosio je 679 miliona evra, uključujući i kamate.FINA je naslednik Službe društvenog knjigovodstva (SDK), koja je u bivšoj Jugoslaviji imala isključivo pravo obavljanja platnog prometa.Hrvatska obala ove godine pobedila konkurenteHrvatska ima skuplje gorivo od Srbije (FOTO)Hrvatska je 50 odsto razvijenija od Srbije, ali dobro je da se takmičimo

Svet

Džonson i Džonson planira razdvajanje na dve kompanije

Kompanija Džonson i Džonson (Johnson & Johnson) saopštila je da će svoj biznis razdvojiti na dve komanije. Jedna će se baviti proizvodnjom kućnih potrepština a druga će se baviti proizvodnjom medicinskih uređaja i lekova, preneo je Wall Street Journal."Najbolji način da nastavimo sa održivim rastom na duže staze i da bolje odgovorimo na zahteve potrošača i naših pacijenata je da naše potrošačko poslovanje funkcioniše u obliku zdravstvene kompanije", kaže izvršni direktor kompanije Aleks Gorski.On je dodao da bi razdvajanje trebalo da se dogovi u nardnih 18 ili 24 meseca. Ime nove kompanije i dalje nije poznato i na njemu se još radi.Vrednost prodaje brendova te kompanije procenjena je na 15 milijardi dolara godišnje. Džonson i Džonson proizvodi flastere, dobija visoke marže od svojih lekova koji se izdaju na recept, poznat je i po svom bebi puderu, a bavio se i proizvodnjom medicinskih aparata.U kompaniji navode da su se odlučili za promene zbog promene potrošačkih navika i novih trendova na tržištu. Džonson i Džonson je poslednja u nizu američkih kompanija koje su u poslednjih nekoliko dana najavile razdvajanje svojih biznisa. Pre nje to su učinile Toshiba, kao i General Electric.Džonson i Džonson i bivša Rio Tintova firma ćutali o kancerogenom puderu?farmaceutske kompanije ne žele da dele informacije o covid-19 Kako su nedavno preneli Bloomberg i portal Nove ekonomije, Džonson i Džonson se u Sjedinjenim Državama suočava sa desetinama hiljada tužbi potrošača koji su koristili njihov puder na bazi talka, koji se prodavao četiri decenije. Proizvod se prošle godine našao među proizvodima koji su zbog zaštite bezbednsoti potrošača, povučeni sa prodajnih rafova u SAD.Potrošači kompaniju optužuju da je zajedno sa bivšom kopmapijom Rio Tinta, Rio Tinto Minerals, skrivala podatke o kancerogenosti tog pudera. Optužbe su stizale i od nekih američkih saveznih država.Rio Tinto je firmu dobavljača talka prodao jednoj francuskoj farmaceutske kompanije ne žele da dele informacije o covid-19 kompaniji, na čiju adresu stižu tužbe. Ta rudarska kompanija planira i veliki projekat ekspolatacije litijuma u Srbiji.

Svet

Jutjub će ubuduće sakrivati broj „dislajkova“

Kompanija Jutjub saopštila je da će sakriti broj "dislajkova" okviru video objava kako bi zaustavila "uznemiravanje jutjubera", prenosi Zero Hedge. Dugme "Ne sviđa mi se" ostaje , ali će broj dislakova biti privatan, i "neće služiti za javno sramoćenje". Kritičari ističu da je ovo samo način se ukloni ogromna količina negativnih glasova na videima koje postavlja Bajdenova administracija. "Jutjub je objavio da će sakriti broj "nesviđanja" na videima na svojoj platformi, počevši od danas",  piše The Verge. Kompanija je poručila da je cilj da spreči da manje poznati jutjuberi budu na meti napada i uznemiravanja, kao i da promoviše "dostojanstvenu interakciju" između onih koji gledaju video sadržaje i onih koji ih stvaraju.

Svet

Lufthanza otplatila svu pomoć koju je dobila od države

Nemačka avio-kompanija Lufthanza saopštila je da je u potunosti otplatila finansijsku pomoć koju je dobila od državnog fonda za ekonomsku stabilizaciju. Razlog za bržu otplatu pomoći u ukupnom iznosu od devet milijardi evra je, kako se dodaje, veća tražnja za avio-prevozom."Zahvaljujući državnoj pomoći sačuvali smo oko 100.000 radnih mesta. Naša ambicija je da ojačamo našu poziciju među vodećim svetskim avio-kompanijama. U tom cilju, dosledno ćemo nastaviti restrukturiranje i transformaciju kompanije", rekao je direktor Lufthanze Karsten Spohr.Aviokompanija je navela da je upravo otplaćena druga faza otplate u iznosu od milijardu evra, dok je prva faza otplaćena u oktobru u iznosu od 1,5 milijardi evra.LUFTHANZINI PILOTI SE ODRIČU  DELA PLATE DA POMOGNU KOMPANIJIRevizori EU ispituju da li su aviokompanije vraćale pare putnicimaOsim toga, Lufthanza je saopštila da je otkazala preostala sredstva koja je tražila od vlade, ali nije iskoristila. Kompanija napominje da tražnja za avionskim prevozom raste jer se smanjuju posledice pandemije korona virusa.Lufthanza je tokom oktobra i novembra otplatila pomoć koju je dobila od države u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi evra.Završetkom otplate nemačka vlada može da počne sa prodajom svog udela u vlasništvu kompanije koji iznosi 14%, u narednih šest meseci. Potpuni izlazak države iz vlasništva očekuje se u naredne dve godine.GRČKA POMAŽE AVIO-KOMPANIJE SA 115 MILIONA EVRA

Svet

Nestašica čipova negativno utiče na gejming industriju

Globalni nedostatak čipova imao je ogroman uticaj na čitavu industriju tehnologije tokom proteklih godinu dana, ali brojne vesti o hardveru za igrice tokom prethodne nedelje predviđaju da u skorije vreme neće biti poboljšanja. Velike i male kompanije će osećati posledice nestašice čipova tokom sledeće goidne, i neće samo Sonijeve i Majkrosoftove nove konzole biti teško nabaviti, obaveštava The Verge.Nintendo svič (Nintendo Switch) je prvi pokrenuo ove vesti, smanjiivši za 1,5 miliona prognozu svoje prodaje za tekuću fiskalnu godinu, „zbog efekata globalne nestašice poluprovodnika“, navodi predsednik kompanije Šuntaro Furukava i dodaje da nije bilo značajnog poboljšanja situacije od početka fiskalne godine (koja počinje u aprilu). „Kompanija procenjuje alternativne komponente i preispituje svoje dizajnove“, kaže Ko Šiota, generalni menadžer Nintendovog odeljenja za razvoj tehnologije. Trenutno je nejasno da li bi bilo šta moglo olakšati pronalaženje svičeva u prodaji.Plasiranje Valvovog (Valve) Steam Deck ručnog računara za igrice je odloženo dva meseca od decembra do februara lansiranja 11. novembra. „Dali smo sve od sebe da zaobiđemo probleme vezane za globalni lanac snabdevanja, ali zbog nedostatka materijala, komponente ne stižu do naših proizvodnih pogona na vreme kako bismo ispunili naše početne datume lansiranja“, objavio je Valv na svom blogu. I pre kašnjenja, u Valvu su predviđali da će snabdevanje Steam Deck-a biti ograničeno, jer je procenjena dostupnost porudžbina spala na početak 2022. godine vrlo brzo nakon što su početne rezervacije objavljene, ali sada će čak i kupci koji su obezbedili datum narudžbine u decembru 2021. morati da sačekaju još malo.Soni (Sony) navodno očekuje da će proizvesti manje Play Station-a 5 (PS5), navodi Bloomberg. Kompanija je prvobitno predviđala da bi mogla da sastavi 16 miliona konzola u tekućoj fiskalnoj godini, ali sada planira da napravi oko 15 miliona. PS5 je bilo neverovatno teško pronaći otkako je lansiran u novembru 2020. godine i verovatno neće postati lakše: proizvodni partneri kompanije Soni rekli su za Bloomberg da će biti teško ostvariti Sonijev cilj od 22,6 miliona prodaje PS5 u narednoj fiskalnoj godini.Lansiranje Panikove (Panic) Playdate video konzole je pomereno sa kraja 2021. na početak 2022. godine. Dok je kašnjenje početnih jedinica bilo uzrokovano neispravnim baterijama, nabavljanje komponenti za buduće Playdate predstavlja izazov kako navodi ova kompanija.Trenutni Playdate-ov softver, na primer, nije dostupan već dve godine, što je primoralo kompaniju da redizajnira glavnu ploču sa jednostavnijim softverom za Playdate napravljene kasnije u 2022. Panik upozorava da „postoji nestašica niza drugih delova koje trenutno pokušavamo da nadmudrimo“, tako da ako ih ne prevaziđe, biće teško pustiti Plaidate u promet. Ako ste zainteresovani za Plaidate, možda ćete želeti da ga unapred naručite sada da biste obezbedili svoje mesto u redu.Šef Majkrosoftovog Iksboksa (Xbox) Fil Spenser naveo je da su ovo samo neke nedavne promene za koje znaju i da bi iza kulisa moglo biti drugih problema i kašnjenja kojih nisu svesni i upozorio je na tekuće nestašice u septembru, rekavši da će problemi sa snabdevanjem Iksboksa potrajati do 2022. godine. Problem ide dalje od proizvođača hardvera za igre, pri čemu Intel kaže da bi nedostatak čipova mogao da potraje najmanje do 2023. godine, a Epl (Apple), koji je poznat po majstorstvu u svom lancu snabdevanja, izgubio je 6 milijardi dolara u poslednjem kvartalu zbog ograničenja. Uprkos tome, još uvek možete dobiti mnoge Apple proizvode do Božića ako ih sada naručite sa veb lokacije kompanije, ali to nije toliko sigurno za većinu hardvera za igre.Usred mnogih kašnjenja, lansiranje retro konzole Analogue Pocket, koja je već nekoliko puta odložena zbog izazova u lancu snabdevanja, planirana je u decembru, rekao je osnivač i izvršni direktor Analogue-a Kristofer Taber u mejlu za The Verge u sredu, ali ako čak i Nintendo i Soni imaju problema, možda nećete želeti da se previše uzbuđujete dok ne držite Pocket u svojim rukama.

Svet

Globalni nivo investivicija se vratio na pretpadnemijski nivo

Globalni indeks direktnih stranih investicija (FDI foreign direct investment) tokom septembra dostigao je najveći nivo u poslednja 22 meseca i vratio se na nivo pre pandemije, piše portal FDI Intelligence. Rast su kako se dodaje "pogurali" digitalna industrija i investicije u proizvodnju nafte i gasa.Tehnološke kompanije iznele su velike planove za proširenje svog poslovanja, a na investicije u naftu i gas uticao je nedostatak tih energenata.FDI indeks, koji prati raspoloženje stranih investitora, tokom septembta je iznosio 939 poena u septembru, što je za 27,9% više nego godinu dana ranije, prema najnovijim podacima FDI Markets. To je najviši indeksni rezultat zabeležen od novembra 2019.Strani investitori su u septembru najavili oko 1.200 grinfild projekata širom sveta, od kojih je više od petine bilo u sektoru softvera i IT usluga.Uprkos ovom rastu, kapitalni troškovi su i dalje znatno niži nego pre pandemije.U prva tri kvartala 2021. godine najavljeni su projekti FDI u vrednosti od preko 400 milijardi dolara, što je 36,9% manje u odnosu na isti period 2019. godine, prema najnovijim procenama FDI Markets.U oblasti proizvodnje poluprovodnika i čipova najavljene su strane investicije u iznosu od 15 milijardi dolara.Provajderi digitalne infrastrukture, odnosno data centri, nastavili su svoje planove širenja u septembru i najavili projekte vredne više od 10 milijardi dolara. Samo na Novom Zelandu Amazon je najavio investiciju vrednu 5,19 milijardi dolara.Konzorcijum 2Africa, u kojem su Fejsbuk, ali i telekom provajdri poput China Mobile Internet i Orange, najavio je da će proširiti svoj afrički kablovski sistem na Arapski zaliv, Indiju i Pakistan. Proširenjem se dobija podmorska kabovska mreža duža od 45.000 kilometara.SRBIJA NE MOŽE DA SE RAZVIJA SAMO STRANIM INVESTICIJAMAPANDEMIJA PREPOLOVILA STRANE INVESTICIJE, NA ZAPADNOM BALKANU MANJI PAD Zbog rastućih cena nafte i gasa, naftne kompanije su najavile projekte vredne više od sedam milijardi dolara u septembru. Oko 4,4 milijarde dolara najaljeno je za projekte obnovljive izvore energije.Američki Exxon Mobil je najavio  ulaganje vredno pet milijardi dolara u povećanje proizvodnje nafte na ostrvu Sahalin u Rusiji do 2036. Reč je o partnerstvu sa Rosnjeftom i japansku kompaniju Sodeco.U Evropi su najavljeni projekti FDI vredni više od 23 milijarde dolara, što je najveći skok založenog kapitala u bilo kom regionu sveta tokom septembru. U međuvremenu, investitori sa sedištem u SAD najavili su više projekata u inostranstvu u septembru nego kod kuće.Direktne strane investicije (FDI) u Srbiji najviše dolaze iz Evropske unije, u iznosu od 70 procenata.