Svet

konzola za igre

Svet

Kineska vlada ušla u rat sa tinejdžerima, ograničava vreme za video-igre

Kina je deci mlađoj od 18 godina zabranila da igraju video igre više od tri sata nedeljno, piše Wall Street Yournal. Novo pravilo deo je napora da se smanji njihova zavisnost od video igara koje tamošnje vlasti nazivaju "duhovnim opijumom".Yabrana je kako se navodi deo šire kampanje Pekinga koji želi da osnaži kontrolu nad društvom i ključnim sektorima privrede, uključujući tehnologju, školstvo i tržište nekretnina nakon višegodišnjeg vrtoglavog uspona.Ograničenja, koja se odnose na sve platforme uključujući pametne telefone, veliki su udarac globalnoj industriji videoigara kojoj su mladi igrači najisplativije tržište.Njima se djeci ispod 18 godina ograničava vrijeme za igre na jedan sad dnevno, od 20 do 21 sat i to samo petkom, subotom i nedjeljom, prenosi državna novinska agencija Xinhua. Sat dnevno moći će igrati i državnim blagdanima.Pravila regulatora, Nacionalne agencije za medije i izdavaštvo dolaze u vrijeme obračuna Pekinga s kineskim tehnološkim gigantima poput Alibabe i Tencent Holdinga.Kampanja koja cilja na ono što država naziva "divlji rast" nekih kompanija dovela je do gubitka milijardi dolara na tržištima dionica u Kini i u inozemstvu."Tinejdžeri su budućnost naše domovine", rekao je glasnogovornik agencije. "Zaštita tjelesnog i mentalnog zdravlja mladih je u vitalnom interesu nacije i povezana je s kultiviranjem mlađih generacija u vrijeme nacionalnog pomlađivanja", dodao je, prenosi Xinhua.Kompanije koje izrađuju videoigre neće smjeti djeci nuditi usluge izvan određenoga vremena i morat će uvesti verifikacijske sustave u realnom vremenu, priopćio je regulator koji nadzire tržište videoigara.Pravilima iz 2019. Kina je bila ograničila mlađima od 18 godina igranje videoigara na sat i 30 minuta bilo koji dan i tri sata blagdanima.Ograničavajući igranje video igara na mreži za mlađe ljude, vlada nastoji da "efikasno zaštiti fizičko i mentalno zdravlje maloletnika", saopštila je u ponedeljak kineska državna novinska agencija Ksinhua.Narodni dnevnik, glavni list Komunističke partije, rekao je u komentaru da nema prostora za kompromis i pregovore o novim merama. U regulisanju industrije video igara, komentar je glasio, „signal koji je poslat ovim potezom je vrlo jasan - vlada može biti„ nemilosrdna “.Novo pravilo od ponedeljka verovatno će se osetiti kroz kinesku industriju igara na mreži, jednu od najvećih na svetu. Do novih ograničenja dolazi kada kineska vlada nastoji obuzdati kinesku tehnološku industriju, kampanja koja je pokrenula prodaju od trilijuna dolara u kineskim dionicama i pogodila niz preduzeća, uključujući profitne pružaoce obrazovanja, usluge vožnje i trgovačke platforme.„Ova presuda je svakako izuzetno oštra i suštinski će izbrisati većinu potrošnje maloletnika“, rekao je Daniel Ahmad, viši analitičar iz Londona iz Niko Partnersa koji prati kinesko tržište video igara.Gospodin Ahmad je rekao da se čini da se nova pravila odnose samo na video igre na mreži jer pravila uključuju sistem za registraciju pravog imena ugrađen pre preuzimanja-uslove koji nisu mogući za igre van mreže.Mjere slijede niz regulatornih radnji usmjerenih na najveće kineske tehnološke gigante zbog navodnih kršenja antimonopolskih pravila.U odvojenom potezu u ponedeljak, glavni kineski regulator protiv konkurencije, Državna uprava za regulaciju tržišta, rekao je da pokreće reviziju preuzimanja kompanije Mobike za deljenje bicikala kineskog giganta za isporuku hrane 2018. godine.Nova ograničenja koja ciljaju video igre, međutim, ističu naglasak koji je Peking stavio na njegovanje morala u mladosti, preokupaciju visokih zvaničnika koja je došla do izražaja posljednjih sedmica. U proteklih mesec dana, brojnim slavnim ličnostima-od kojih su neke dovele do naslova zbog navodnog seksualnog i drugog nedoličnog ponašanja-njihovo prisustvo na Internetu je nestalo preko noći, usled poziva državnih medija da bolje zaštite mlade od zalutanja.Video igre su postale poseban predmet besa dok Peking nastoji da preoblikuje industriju za koju je rekao da je motivisana profitom na račun javnog morala. Državni medij ovog meseca pokrenuo je rasprodaju akcija Tencenta, nakon što je objavio članak koji je opisao online igre kao „opijum za um“.Kineski lider Si Đinping takođe je poslednjih meseci javno upozorio na opasnosti zavisnosti mladih od video igara, primedbe koje su izvršile veći pritisak na zvaničnike da deluju.Nakon što su uredbe objavljene u ponedjeljak, nakon zatvaranja trgovanja na berzi, Tencent je rekao da je uveo niz novih funkcija radi bolje zaštite maloljetnika. Obećao je da će to i dalje činiti jer se „striktno pridržava i aktivno sprovodi najnovije zahteve kineskih vlasti“.Tencent podržava neke od najvećih video igara u industriji i uložio je u „Fortnite“ proizvođača Epic Games Inc. i kreatora „Vorld of Varcraft“ Activision Blizzard Inc.Akcije kineskih kompanija za video igre koje kotiraju u SAD skromno su se povukle u ponedeljak. Američki depozitni računi za Tencent pali su za 1,1%, NetEase Inc. za 3,4%, a Bilibili Inc. za 1,6%.Proširenje regulatornih mera izazvalo je neke investitore da preispitaju svoje portfelje. Pojedinačni investitori su, međutim, iskoristili pad najmanje jedne kompanije-američke depozitarne potvrde za Alibaba Group Holding Ltd.-kao mogućnost kupovine.Pojedini investitori su kupili neto 550,7 miliona dolara dionica Alibabe u proteklih mjesec dana koji su završili u petak, prema podacima VandaTrack-a Vanda Research, što ih čini trećom najposjećenijom dionicom grupe u tom periodu.Očekuje se da će uticaj vladinih odluka na proizvođače igara u SAD biti donekle ograničen, s obzirom na njihovu indirektnu izloženost kineskom tržištu. Peking videoigre tretira kao publikacije i nameće svoja pravila cenzure na video igre pre nego što se mogu prodati u Kini.Tokom godina, američke kompanije, poput Activision Blizzard i Take-Tvo Interactive Softvare Inc., koje traže pristup kineskom tržištu, udružile su se sa domaćim tehnološkim gigantima poput Tencenta, koji su služili kao distributeri za igre stranih proizvođača. Roblok Corp. je ušlo u zajedničko ulaganje sa Tencentom 2019. godine kako bi korisnicima u Kini pomoglo da donesu verziju svoje platforme za video igre.Akcije u aktivnostima Activision Blizzard i Take-Tvo zaključile su se u trgovanju u ponedeljak za 1,6%, odnosno 1,2%, pošto je šire tržište Nasdak Composite-a poraslo. Akcije Robloka pale su 4,1%. Activision, Take-Tvo i Roblok nisu odgovorili na zahteve za komentar.Kina je 2018. prestala da izdaje licence za video igre skoro devet meseci usled sličnih zabrinutosti, što je koštalo Tencent više od milijardu dolara u gubitku prodaje, prema procenama analitičara, što je dovelo do produženog pada cene njegovih akcija.Vlada je 2019. zabranila korisnicima mlađim od 18 godina da igraju video igre između 22 sata. i 8 sati ujutru i ograničila im je reprodukciju više od 90 minuta video igara radnim danima. Korisnicima između 16 i 18 godina nije dozvoljeno da troše više od 400 juana, što je ekvivalent od oko 60 USD, svakog meseca na video igre.Predsednik Tencenta Martin Lau upozorio je tokom poziva za zaradu ovog meseca da su regulatori usredsređeni na ograničavanje količine vremena i novca koje maloletnici posvećuju online igrama na svim platformama.Kompanija je takođe rekla da su maloletnici samo mali procenat prihoda od mrežnih igara. Igrači mlađi od 16 godina činili su samo 2,6% bruto prihoda od igara u Kini tokom tromesečja od aprila do juna, četvrtine u kojoj su prihodi kompanije od elektronskih igara rasli najsporije od 2019.

Svet

Kina počela da suzbija gejming industriju

Kina je deci mlađoj od 18 godina zabranila da igraju video igre više od tri sata nedeljno, piše Wall Street Yournal. Novo pravilo deo je napora da se smanji njihova zavisnost od video igara koje tamošnje vlasti nazivaju "duhovnim opijumom".Nova pravila objavljena u ponedjeljak dio su šire kampanje Pekinga koji želi osnažiti kontrolu nad društvom i ključnim gospodarskim sektorima, uključujući tehnologju, školstvo i tržište nekretnina nakon višegodišnjeg strelovitog rasta.Ograničenja, koja se odnose na sve platforme uključujući pametne telefone, veliki su udarac globalnoj industriji videoigara kojoj su mladi igrači najisplativije tržište.Njima se djeci ispod 18 godina ograničava vrijeme za igre na jedan sad dnevno, od 20 do 21 sat i to samo petkom, subotom i nedjeljom, prenosi državna novinska agencija Xinhua. Sat dnevno moći će igrati i državnim blagdanima.Pravila regulatora, Nacionalne agencije za medije i izdavaštvo dolaze u vrijeme obračuna Pekinga s kineskim tehnološkim gigantima poput Alibabe i Tencent Holdinga.Kampanja koja cilja na ono što država naziva "divlji rast" nekih kompanija dovela je do gubitka milijardi dolara na tržištima dionica u Kini i u inozemstvu."Tinejdžeri su budućnost naše domovine", rekao je glasnogovornik agencije. "Zaštita tjelesnog i mentalnog zdravlja mladih je u vitalnom interesu nacije i povezana je s kultiviranjem mlađih generacija u vrijeme nacionalnog pomlađivanja", dodao je, prenosi Xinhua.Kompanije koje izrađuju videoigre neće smjeti djeci nuditi usluge izvan određenoga vremena i morat će uvesti verifikacijske sustave u realnom vremenu, priopćio je regulator koji nadzire tržište videoigara.Pravilima iz 2019. Kina je bila ograničila mlađima od 18 godina igranje videoigara na sat i 30 minuta bilo koji dan i tri sata blagdanima.Ograničavajući igranje video igara na mreži za mlađe ljude, vlada nastoji da "efikasno zaštiti fizičko i mentalno zdravlje maloletnika", saopštila je u ponedeljak kineska državna novinska agencija Ksinhua.Narodni dnevnik, glavni list Komunističke partije, rekao je u komentaru da nema prostora za kompromis i pregovore o novim merama. U regulisanju industrije video igara, komentar je glasio, „signal koji je poslat ovim potezom je vrlo jasan - vlada može biti„ nemilosrdna “.Novo pravilo od ponedeljka verovatno će se osetiti kroz kinesku industriju igara na mreži, jednu od najvećih na svetu. Do novih ograničenja dolazi kada kineska vlada nastoji obuzdati kinesku tehnološku industriju, kampanja koja je pokrenula prodaju od trilijuna dolara u kineskim dionicama i pogodila niz preduzeća, uključujući profitne pružaoce obrazovanja, usluge vožnje i trgovačke platforme.„Ova presuda je svakako izuzetno oštra i suštinski će izbrisati većinu potrošnje maloletnika“, rekao je Daniel Ahmad, viši analitičar iz Londona iz Niko Partnersa koji prati kinesko tržište video igara.Gospodin Ahmad je rekao da se čini da se nova pravila odnose samo na video igre na mreži jer pravila uključuju sistem za registraciju pravog imena ugrađen pre preuzimanja-uslove koji nisu mogući za igre van mreže.Mjere slijede niz regulatornih radnji usmjerenih na najveće kineske tehnološke gigante zbog navodnih kršenja antimonopolskih pravila.U odvojenom potezu u ponedeljak, glavni kineski regulator protiv konkurencije, Državna uprava za regulaciju tržišta, rekao je da pokreće reviziju preuzimanja kompanije Mobike za deljenje bicikala kineskog giganta za isporuku hrane 2018. godine.Nova ograničenja koja ciljaju video igre, međutim, ističu naglasak koji je Peking stavio na njegovanje morala u mladosti, preokupaciju visokih zvaničnika koja je došla do izražaja posljednjih sedmica. U proteklih mesec dana, brojnim slavnim ličnostima-od kojih su neke dovele do naslova zbog navodnog seksualnog i drugog nedoličnog ponašanja-njihovo prisustvo na Internetu je nestalo preko noći, usled poziva državnih medija da bolje zaštite mlade od zalutanja.Video igre su postale poseban predmet besa dok Peking nastoji da preoblikuje industriju za koju je rekao da je motivisana profitom na račun javnog morala. Državni medij ovog meseca pokrenuo je rasprodaju akcija Tencenta, nakon što je objavio članak koji je opisao online igre kao „opijum za um“.Kineski lider Si Đinping takođe je poslednjih meseci javno upozorio na opasnosti zavisnosti mladih od video igara, primedbe koje su izvršile veći pritisak na zvaničnike da deluju.Nakon što su uredbe objavljene u ponedjeljak, nakon zatvaranja trgovanja na berzi, Tencent je rekao da je uveo niz novih funkcija radi bolje zaštite maloljetnika. Obećao je da će to i dalje činiti jer se „striktno pridržava i aktivno sprovodi najnovije zahteve kineskih vlasti“.Tencent podržava neke od najvećih video igara u industriji i uložio je u „Fortnite“ proizvođača Epic Games Inc. i kreatora „Vorld of Varcraft“ Activision Blizzard Inc.Akcije kineskih kompanija za video igre koje kotiraju u SAD skromno su se povukle u ponedeljak. Američki depozitni računi za Tencent pali su za 1,1%, NetEase Inc. za 3,4%, a Bilibili Inc. za 1,6%.Proširenje regulatornih mera izazvalo je neke investitore da preispitaju svoje portfelje. Pojedinačni investitori su, međutim, iskoristili pad najmanje jedne kompanije-američke depozitarne potvrde za Alibaba Group Holding Ltd.-kao mogućnost kupovine.Pojedini investitori su kupili neto 550,7 miliona dolara dionica Alibabe u proteklih mjesec dana koji su završili u petak, prema podacima VandaTrack-a Vanda Research, što ih čini trećom najposjećenijom dionicom grupe u tom periodu.Očekuje se da će uticaj vladinih odluka na proizvođače igara u SAD biti donekle ograničen, s obzirom na njihovu indirektnu izloženost kineskom tržištu. Peking videoigre tretira kao publikacije i nameće svoja pravila cenzure na video igre pre nego što se mogu prodati u Kini.Tokom godina, američke kompanije, poput Activision Blizzard i Take-Tvo Interactive Softvare Inc., koje traže pristup kineskom tržištu, udružile su se sa domaćim tehnološkim gigantima poput Tencenta, koji su služili kao distributeri za igre stranih proizvođača. Roblok Corp. je ušlo u zajedničko ulaganje sa Tencentom 2019. godine kako bi korisnicima u Kini pomoglo da donesu verziju svoje platforme za video igre.Akcije u aktivnostima Activision Blizzard i Take-Tvo zaključile su se u trgovanju u ponedeljak za 1,6%, odnosno 1,2%, pošto je šire tržište Nasdak Composite-a poraslo. Akcije Robloka pale su 4,1%. Activision, Take-Tvo i Roblok nisu odgovorili na zahteve za komentar.Kina je 2018. prestala da izdaje licence za video igre skoro devet meseci usled sličnih zabrinutosti, što je koštalo Tencent više od milijardu dolara u gubitku prodaje, prema procenama analitičara, što je dovelo do produženog pada cene njegovih akcija.Vlada je 2019. zabranila korisnicima mlađim od 18 godina da igraju video igre između 22 sata. i 8 sati ujutru i ograničila im je reprodukciju više od 90 minuta video igara radnim danima. Korisnicima između 16 i 18 godina nije dozvoljeno da troše više od 400 juana, što je ekvivalent od oko 60 USD, svakog meseca na video igre.Predsednik Tencenta Martin Lau upozorio je tokom poziva za zaradu ovog meseca da su regulatori usredsređeni na ograničavanje količine vremena i novca koje maloletnici posvećuju online igrama na svim platformama.Kompanija je takođe rekla da su maloletnici samo mali procenat prihoda od mrežnih igara. Igrači mlađi od 16 godina činili su samo 2,6% bruto prihoda od igara u Kini tokom tromesečja od aprila do juna, četvrtine u kojoj su prihodi kompanije od elektronskih igara rasli najsporije od 2019.

Svet

BiH: Tokom septembra odluka o spornim hidroelektranama na Drini

Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine tokom septembra će formirati zajedničku komisiju sa kolegama iz Republike Srpske. Ključno pitanje tiče se nadležnosti Republike Srpske u dodeli koncesija za izgradnju i korišćenje budućih hidro-elektrana (HE) Buk Bijela, Foča i Paunci na reci Drini, projekta koji bi trebalo da sprovede zajedno sa Elektroprivredom Srbije (EPS). Komisija će kako se navodi postupiti po zahtevu Ustavnog suda BiH i preispitaće da li je dodela koncesija na reci Drini u nadležnosti entiteta Republike Srpske ili države, Bosne i Hercegovine.To je potvrdio i zamenik predsednika Komisije za koncesije BiH Milomir Amović. On napominje da je prvi zadatak tog tela da se utvrde predmeti spora u takozvanom slučaju Hidroenergetskom sistemu Gornja Drina, pdnpsno da li je predmet spora ustavna ili proceduralna nadležnost:"...Odnosno neka regulatorna nadležnost za koju po zakonu može da odlučuje Komisija za koncesije", rekao je Amović. Ustavni sud BiH utvrdio je da Republika Srpska nema apsolutnu nadležnost u vezi sa izdavanjem koncesije za izgradnju hidrocentrala na Drini te da odluke u vezi s državnom imovinom, poput reka na međunarodnim granicama, mogu biti donete isključivo na nivou BiH. Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri meseca od dana dostavljanja odluke, reši sporna pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koja su nastala u vezi sa dodelom koncesija.Organizacije civilnog društva: Zaustavite izgradnju tri brane na DriniSrbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i BistricuSrbija uzima zajam za razvoj koridora Save i Drine Projekat Gornja Drina star je više od četiri decenije i pominje se da je vredan više od pola milijarde eura. Postoji i sumnja da će imati i negativan ekološki uticaj čak i u zaštićenim prirodnim zonama u susednoj Crnoj Gori. Planirano je da HE Buk Bijela bude prva od tri hidroelektrane Hidroenergetskog sistema Gornja Drina. Imala bi instalisanu snagu od 93,52 megavata i očekivanu godišnju proizvodnju od 332 gigasvatčasova.  Nakon izgradnje HE Buk Bijela, koja bi trebalo da traje pet godina i za koju je ove godine položen kamen temeljac, nizvodno se planira gradnja hiroelektrana Foča i Paunci.Banjalučke Nezavisne novine su početkom juna pisale da će njenu izgradnju sprečiti UNESCO, jer se taj objekat nalazi nizvodno od Nacionalnog parka Durmitor u Crnoj Gori. Protiv izgradnje tri brane za planirane HE na reci Drini izjasnile su se i brojne nevladine organizacije, ljubitelji reka i ekstremnih sportova na vodi.

Svet

EU: Potrošnja uglja smanjena 64 odsto za 30 godina

 U zadnje tri decenije Evropska unija je smanjila potrošnju kamenog uglja za 63 odsto, a mrkog uglja, pre svega lignita, 64 procenta, objavio je Eurostat. Razlog pada potrošnje od 1990. godine je je prelazak na prirodni gas i obnovljive izvore energije.Trend smanjenja je prisutan dugi niz godina i zabeležen je i kod proizvodnje uglja. Pad potrošnje se ubrzao 2019, pa je u poređenju sa 2018. potrošnja kamenog uglja smanjena 35 odsto, a lignita 33 odsto na kraju 2020. godine.Pri svemu tome, kako se navodi u izveštaju objavljenom krajem prošle godine, trebalo bi uzeti u obzir uticaj pandemije. To znači da će se tek naredne godine pokazati pravo stanje stvari.U 2020. godini EU je proizvela 56 miliona tona kamenog uglja, ali je potrošila 144 miliona tona. Višak koji je potrošen, govori o tome da ga ona uvozi. Na kraju 2020. u odnosu na 1990. proizvodnja je bila niža 80 odsto, a potrošnja 63 odsto.Broj članica EU koje proizvode kameni ugalj opao je sa 13 u 1990. na samo dve u 2020: Poljsku, koja predstavlja 96 odsto proizvodnje EU, i Češku.Razlozi za manju potrošnju kamenog uglja je prebacivanje proizvodnje energije na prirodni gas i obnovljive izvore energije, kao i smanjena proizvodnja koksa, koji se koristi u različitim industrijama, poput proizvodnje gvožđa i čelika.ČETIRI EU ZEMLJE KORISTE LIGNITProizvodnja i potrošnja mrkog uglja, odnosno u najvećoj meri lignita takođe se smanjuje. Potrošnja EU prošle godine bila je 246 miliona tona, ili 64 odsto manje nego 1990. godine.Podaci o proizvodnji i potrošnji mrkog uglja su vrlo slični, jer se ovo fosilno gorivo najčešće koristi tamo gde se i kopa, dok je trgovina njim vrlo slaba.Šest zemalja zaslužno je za 95 odsto ukupne potrošnje lignita u EU: Nemačka ima udeo od 44 odsto, Poljska 19 odsto, a Češka 12 odsto. Preostale tri zemlje su Bugarska, Rumunija i Grčka.Lignit se pretežno koristi za proizvodnju električne energije, ali i tu je došlo do smanjenja. Poslednjih meseci o smanjenju upotrebe uglja u proizvodnji struje fgovori se i u Srbiji.Naša zemlja inače najveći deo električne energije dobija sagorevanjem uglja. Stručnjaci često upozoravaju da na taj način trpi veliku štetu zbog zagađenja.

Svet

Evrozona: Rast kredita za domaćinstva najjači od krize 2008. godine

Krediti koje u evrozoni uzimaju domaćinstva porasli su tokom jula beleže najsnažniji rast od finansijske krize 2008. godine, prenosi SEEbiz. U isto vreme, prema podacima Evropske centralne banke (ECB), kreditiranje kompanija oslabilo je četvrti mesec zaredom.Sezonski prilagođeni krediti nefinancijskim kompanijama u zoni primene zajedničke evropske valute porasli su u julu 1,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine i to najslabije od maja 2016. godine. Tokom jula, oni su porasli 1,8 odsto.Njihov rast usporava se od proleća, a najviše su u ovoj godini porasli tokom februara, za 7,0 procenata.Kome će se i kako dodeljivati krediti iz Fonda za razvoj?Garantovani krediti države pogurali kreditnu aktivnost banakaKome sve i koliko Srbija duguje? Kreditiranje domaćinstava uvećano je tokom jula 4,2 odsto, najsnažnije od finansijske krize 2008. godine.U julu su krediti domaćinstvima porasli 4,0 odsto.Pokazatelj novčane mase M3, odnosno likvidnosti, uvećan je tokom prošlog meseca za 7,6 odsto, najslabije od početka pandemije, u martu prošle godine. U julu je prema revidiranim ECB podacimaporastao je  za 8,3 odsto.

Svet

Štada nastavlja rast i u ovoj godini

Uprkos izazovima koji su nastali zbog pandemije Covid-19, Štada grupa, u okviru koje posluje i Hemofarm, u prvoj polovini ove godine nadmašila je trendove u industriji – kompanija je ostv...

Svet

Broj zaraženih raste u Evropi i Americi, ali u ostatku sveta opada

Protekle nedelje (16-22. avgusta) na svetu je prijavljeno preko 4,5 miliona novih slučajeva zaraze korona virusom, ali ovo odražava stabilizaciju broja novozaraženih, nakon dužeg perioda konstantnog porasta (od polovine juna), saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).Broj smrtnih slučajeva je na sličnom nivou kao nedelju dana ranije i iznosi 68.000 slučajeva. Dok broj smrtnih slučajeva opada u Africi i jugo-istočnoj Aziji, on je u porastu kada su u pitanju Evropa i Amerika. Najveći porast u broju smrtnih ishoda beleži se u evropskom regionu u odnosu na svih šest regiona koje posmatra SZO (afrički, američki, istočno-mediteranski, jugo-istično azijski, zapadno pacifički i evropski).U Evropi je zabeleženo preko 1,1 milion novih slućajeva, sa skoro 12.000 smrtnih ishoda (porast od oko 11 odsto u odnu na prethodnu nedelju).Najveći porast smrthnih slučajeva bio je u Francuskoj (74 odsto), Italiji (54 odsto) i Turskoj (44 odsto).Najveći broj novih slučajeva prijavljen je u Ujedinjenom Kraljevstvu (219.919 novih slučajeva, 324 na 100.000 stanovnika), Ruskoj Federaciji (146.251 novih slučajeva, 100,2 na 100.000 stanovnika) i Turskoj (137.235 novih slučajeva, 162,7 na 100.000 stanovnika).Najveći broj smrtnih ishoda zabeležen je u Ruskoj Federaciji, Turskoj i Kazakstanu.Zabrinutost zbog novih sojevaPojava novih varijanti korona virusa naglašava važnost očuvanja javnog zdravlja i potrebe za povećanim obuhvatom vakcinacijom, ističe se u izveštaju SZO.Kako je krajem  maja objavila SZO, novi sojevi će dobijati imena po slovima grčkog alfabeta. Za sada se prati rasprostranjenost četiri soja - alfa (tzv. britanskog), beta (južno-afričkog), gama (brazilskog) i delta (indijskog).U Srbiji su do sada detektovani alfa i delta soj, dok su u regionu prisutne i druge varijante.U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su prijavljeni alfa, beta i gama soj. U Crnoj Gori je registoran alfa soj, dok se sumnja da postoje i zaraženi delta varijantom virusa.U Severnoj Makedoniji ima zaraženih alfa i beta sojem, dok postoje infomracije da postoje zaraženi i delta varijantom.U Albaniiji je registorvan alfa soj i sumnja na prisustvo delta varijante. Na teritoriji Kosova prijavljeno je postojanje alfa soja, sa sumnjom da su prisutni i beta i delta. Preliminarna studija koja je sprovedena u Izraelu je pokazla da Alfa varijanta korona virusa ne dovodi do veće smrtnosti. Ovo otrkiće je suprotno ranijim istraživanjima sprovedenim u Ujedinjenom Kraljevstvu koja su ukazivala na povećanje rizika od komplikacija i smrtnih ishoda u slučaju ovog soja.Na nova otkrića bi ipak moglo uticati nekoliko faktora kao što je znatno mlađa populacija, veliki procenat vakcinisanog stanovništva i lako dostupna besplatna testiranja širom Izraela.Istraživanja pokazuju da alfa soj korona virusa češće dovodi do potrebe za bolničkim lečenjem, kao i da lakše dolazi do ponovnog zaražavanja koronom.Rezultati nedavne studije iz Sjedinjenih Američkih Država ukazuju na to da je delta soj zarazniji u poređenju sa alfa varijantom.

Svet

Xiaomi postigao rekordne prihode

Dobit kineske korporacije Šaomi (Xiaomi) u drugom kvartalu ove godine skočila je rekordnih 64 posto, prenosi portal TechCrunch. Istovremeno, kompanija povećava svoje udeo na svetskom tržištu pametnih telefona i razvija se na području povezivanja preko interneta.Vrednost prodaje kineske kompanije u drugom kvartalu iznosila je 87,8 milijardi juana (13,56 milijardi dolara), u odnosu na 53,54 milijarde juana u istom razdoblju prošle godine. Analitičari su inače očekivali da će vrednost prodaje iznositi 84,53 milijarde juana.Neto prihod od 6,32 milijarde juana je 87,4 odsto veći u odnosu na drugo tromesečje prošle godine i takođe je premašio očekivanja.Šaomi pretekao Samsung u prodaji pametnih telefonaXiaomi prestigao Apple u prodaji pametnih telefonaXiaomi ulazi na tržište elektičnih vozila Napominje se da su sankcije američke vlade protiv Šaomijevog konkurenta kompanije Huavei (Huawei) opustošile opustošile poslovanje tog tehnološkog giganta. Sa druge strane Šaomiju su omogućile da zajedno sa kineskim proizvođačima Androida Oppo i Vivo, poveća svoj tržišni udeo.Šaomijev udeo na globalnom tržištu pametnih telefona porastao je za 83 posto na godišnjem nivou razini, tokom tromesečja koje se okončalo polovinom godine, prema podacima kompanije Canalys, koja se bavila tim istraživanjima.Šaomi je isporučio 52,8 miliona telefona, čime je prvi put u svojoj istoriji postao drugi najprodavaniji brend u svetu, ispred Samsunga i Epla (Apple).Kompanija je nedavno saopštila da će kupiti i tehnologiju za autonomne vožnje Deepmotion za oko 77,3 miliona dolara. Ta investicija prati njen ambiciozan plan da u narednih 10 godina uloži 10 milijardi dolara u proizvodnju električnih vozila.

Svet

Airbnb nudi besplatan smeštaj za izbeglice iz Avganistana

Onlajn platforma za ponudu smeštaja Airbnb je saopštila da će privremeno besplatno smestiti 20.000 izbeglica iz Avganistana, piše BBC.Direktor kompanije Brajan Česki (Brian Chesky) saopštio je da je ovo odgovor na "jednu od najvećih humanitarnih kriza našeg vremena".U Srbiji boravi 5.500 izbeglica, tražilaca azila i migranata Ponuda počinje odmah, a Česki je juče na svom Tviter nalogu objavio da će Airbnb od tog dana početi da nudi besplatan smeštaj za izbeglice iz Avganistana.Starting today, Airbnb will begin housing 20,000 Afghan refugees globally for free.— Brian Chesky (@bchesky) August 24, 2021"Iako ćemo ove boravke plaćati, ovo ne bismo mogli da učinimo bez velikodušnosti naših domaćina", dodao je Češki.Kompanija je saopštila da će se troškovi boravka finansirati iz sredstava Airbnb-a, kao i sredstava direktora Českog, ali i donatora iz Airbnb-ovog Fonda za izbeglice.Vrednost rudnog bogatstva Avganistana procenjena na tri biliona dolara Vlasnici nekretnina koji su korisnici Airbnb platforme su i ranije bili podsticani da besplatno ugoste "ljude u krizi", piše BBC.Prva ovakva akcija započela je kao odgovor na uragan Sendi 2012. godine, kada je, nakon što je Njujork pogođen, bio potreban hitan smeštaj za više od 1.000 ljudi.Od tada se tvrdi da je Airbnb pomogao više od 75.000 ljudi.

Svet

Lešnik za Nutelu posvađao Italijane

Đakomo Andreoći koji vodi malu organsku farmu u brdima severno od Rima kaže da se oseća kao deo umiruće rase, a sve zahvaljujući jednom čokoladnom namazu koji ima ljubitelje širom sveta, piše Fajnenšel tajms. Zemlja u blizini njegove farme, u opštini Viganelo, nekada je bila zasađena različitim vrstama, uključujući masline, vinovu lozu, lešnike.U poslednje vreme, međutim, pod uticajem "Ferera", italijanske kompanije koja pravi Nutelu, mnoge okolne doline prešle su na intenzivan uzgoj lešnika. Zasadi ove monokulutre zamenjuju travnate pašnjake, male farme i redove vinove loze.Napor proizođača Nutele da smanji zavisnost od uvoza iz Turske, izaziva negativne reakcije u ruralnim zajednicama, piše Fajnenšel tajms."Uzgoj lešnika je masovno eksplodirao, izazivajući toliko brzu promenu u ekosistemu oko nas da priroda više nije u mogućnosti da to izdrži", rekao je Andreoći. Dodaje da su drveća lešnika sada zasađena svuda, i da usisavaju sve resurse koji se nalaze u zemlji. Kompanija Ferero odlučila je da smanji uvoz orašastih plodova iz Turske, koja je bila glavni snabdevač firme, a sve kao odgovor na poziv proizvođačima da smanje zavisnost od lanaca snabdevanja, povećaju lokalnu proizvodnju i podignu nadzor nad održivošću i pravima radnika. "Potrošači postaju svesniji toga kako je njihov proizvod nastao i odakle dolazi", rekao je Išan Das iz firme "Freeworld Trading".Od 2025. u Nutelu samo italijanski lešniciOdluka kompanije Ferero podelila je lokalne zajednice na one koje pozdravljaju mogućnost da povećaju svoje prihode većim uzgojem lešnika i one koje veruju da će stvaranje monokulture dovesti do ekološkog ćorsokaka. Stručnjaci za zaštitu životne sredine navode da je ovo dovelo do toga da lokalni poljoprivrednici sade drveće tamo gde mu prirodno nije mesto, na primer pored mora.Intenzivan uzgoj takođe može da iscrpi podzemne hranljive materije i pomeri autohtone vrste sa njihovog staništa. Stručnjaci dodaju i da postojanje monokulture na nekom području može da dovede do širenja bolesti biljaka i insekata, što potom dovodi do veće upotrebe pesticida i herbicida.Iz kompanije Ferero navode da je njihov plan da lešnike sade u onim delovima gde mogu da se integrišu sa drugim usevima, kao i da žele da spreče da zemljište na kojem ništa nije zasađeno bude napušteno. Takođe, odlučno odbacuju tvrdnje da odluka kompanije negativno utiče na životnu sredinu."Uzgoj lešnika ne unuštava ruralne delove Italije. Zapravo, Italija ima dugu istoriju uzgoja lešnika i jedna je od glavnih zemalja proizvođača lešnika. Italijanske lešnike koriste kompanije u različitim industrijama", navodi se u saopštenju Ferera poslatom Fajnenšel tajmsu.    Ferero je, između ostalog, suočen sa konkurencijom prehrambene grupe Barila, koja je proizvela namaz napravljen od 100 odsto italijanskih lešnika. Program oporavka italijanske vlade sadrži i deo koji se odnosi na poljoprivredu vredan 6,8 milijrdi evra, u kojem se između ostalog teži povećanju organske poljoprivrede, unapređenju biodiverziteta i smanjenju hemijskih komponenti. U Viganelu se lešnici uzgajaju od 1960. godine. Ali prema planu pod nazivom "Progetto Nocciola Italia", ili italijanski projekat za orašaste plodove, Ferero je postavio za cilj da će povećati nacionalnu proizvodnju za 30 odsto, na 90.000 hektara, do 2025. godine.Jedan deo italijanskih poljoprivrednika podržao je koristi koje donosi uzgoj lešnika. "Ova rasprva je nadrealna", rekao je Lorenzo Bazazmna ispred sindikata italijanskih farmera "Coldireti""Monokulutra, bilo da se radi o pšenici, kukuruzu, vinovoj lozi, nije ništa novo.. Na svakom je preduzetniku da napravi sopstveni izbor, i koristi ispravne poljoprivredne tehnike". 

Svet

Fajzer vakcina dobila potpuno odobrenje u SAD, korak bliže uslovnoj vakcinaciji

Američka Uprava za hranu i lekove (The Food and Drug Administration - FDA) dala je potpunu dozvolu za korišćenje Fajzer-Biontek vakcine protiv korona virusa za osobe od 16 i više godina, čime je ova vakcina postala prva koja je otišla korak dalje od dozvole za hitnu upotrebu u Sjedinjenim Državama, piše Njujork Tajms.Ovaj medij ocenjuje da će nova odluka pokrenuti niz zahteva od strane bolnica, fakulteta, korporacija i drugih organizacija koji će tražiti dokaze o vakcinaciji.Junajted Erlajns je nedavno najavio da će od svojih zaposlenih tražiti dokaze o vakcinaciji, dok neke američke države to već zahtevaju od zaposlenih na svojoj teritoriji, što je slučaj i sa brojnim američkim univerzitetima.Torlak nabavlja opremu za proizvodnju vakcine sa dodatnih četiri miliona evra Podsetimo, Marina Mijatović, pravnica iz organizacije Pravni skener, je za Novu ekonomiju u aprilu ove godine ocenila da nijedna država ne može da uvede obaveznu vakcinaciju protiv korone zato što vakcine još uvek imaju samo dozvole za hitnu upotrebu, te da nisu ispunjeni uslovi za tako nešto. Ova odluka bi, stoga, ovakvu situaciju mogla da promeni.Kompanija Fajzer je saopštila da je FDA predstavila podatke o 44.000 učesnika kliničkih ispitivanja u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji, Turskoj, Južnoj Africi i Južnoj Americi. Podaci su pokazali da je vakcina efikasna u 91 odsto slučajeva u sprečavanju infekcije, što je blagi pad u odnosu na 95 odsto efikasnosti što su podaci iz decembra prošle godine, kada je ova vakcina dobila dozvolu za hitnu upotrebu.Fajzer je rekao da je smanjenje prouzrokovano time što su istraživači imali više vremena da detektuju osobe koje su se zarazile.Američka administracija se nada da će nova dozvola koju je Fjazer dobio od FDA motivisati 85 miliona nevakcinisanih Amerikanaca koji imaju prava na vakcinaciju da to i učine, piše Njujork Tajms.

Svet

Ribarstvo na Jadranskom moru ugroženo zbog klimatskih promena?

Jadran je slan kao nikad do sada, otkad se prati salinitet, pokazuju rezultati istraživanja hrvatskih i italijanskih naučnika, koji su objavljeni u uglednom časopisu Frontiers od Marine Science koji se bavi biologijom mora i voda, piše Novi list. Zajedno sa klimatskim promenama ta pojava mogla bi da dovede do kolapsa ribarstva, upozoravaju naučnici.Kao jedan od glavnih razloga za porast slanoće navodi se skok temperature mora. To utiče i na dolazak ribljih vrsta koje nastanjuju toplija mora. Te vrste ulaze izulaze iz Crvenog mora u istočno Sredozemlje kroz Sueski kanal, pa strujama stižu do Jadranskog mora, kaže Ivica Vilibić Instituta Ruđer Bošković."Nagli porast saliniteta od 2017. godine delom je uzrokovan klimatskim promenama, a delom prirodnim promenama u cirkulaciji u Jonskom moru. U posljednjih desetak godina zabeležen je izuzetan porast saliniteta u istočnom Sredozemlju, pa su se te vodene mase počele prelivati u Jadran", napominje Vilibić. Još 2017. godine, kada je u Južnom Jadranu i na Palagruškom pragu izmerena koncentracija veća od 39 promila soli u morskoj vodi. To je bilo prvi put da su izmerene tako visoke vrednosti u Jadranskom moru, koje su zahvatale površinski sloj mora do dubine od trideset metara.Naučnici tvrde i da je za porast saliniteta "zaslužan" manji dotok slatke vode iz reka koje se ulivaju u Jadran u periodu od godinu dana pre pojave visokih saliniteta, manja količina padavina i izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tokom leta i rane jeseni, kada je vreme toplije, a manje vetrovito.BOHAJSKO MORE: KINEZO OTKRILI NAJVEĆE NALAZIŠTE NAFTE U POSLEDNJIH 50 GODINASAD SE NE ISPLATI IMATI MORERIBARSTVO U SRBIJI: PADA DOMAĆA PROIZVODNJA, RASTE KONKURENCIJA IZ UVOZA Podseća se i na pojavu invazivnih vrsta, poput rebraša, male životnjie nalik meduzi, koja se osamdesetih godina prošlog veka pojavila u Crnom moru. Ona je u stanju da se brzo širi i namnoži, pa je sitnoj planoj ribi skoro u potpunosti uništio riblji fond, a poasan je za srdele i inćun.Rebraš je zadnjih godina uočen i u Jadranu, prvi put 2005. godine, u Tršćanskom zalivu. Ipak, kako se navodi, čini se da populaciju rebraša pod kontrolom drži vrsta meduze Beroe ovata, koja je njegov glavni predator.Vilibić dodaje kako posledice povećanja saliniteta tek treba temeljnije istražiti. Kaže i da bi u kombinaciji sa zagrevanjem mora, posledice mogle da budu dalekosežne po jadranske vrste riba. Podseća da je sličnih pogubnih primera, već bilo.Ovog leta u fokusu javnosti bila je pojava vatrenjače ili morskog pauna u Jadranskom moru, koja nema prirodnih predatora. To je tropska vrsta koju karakterišu neobično dugačke otrovne bodlje koje u slučaju uboda kod ljudi izazivaju snažan bol.Vatrenjača je u Sredozemlje stigla iz Crvenog mora i ona ima poguban uticaj na manje ribe, rakove, glavonošce i druge morske organizme kojima se hrani. U američkoj saveznoj državi Florida vodi se cijela kampanja za izlov ove invazivne vrste, pod geslom "Eat them to beat them!" ("Jedite ih da bismo ih pobedili!").

Svet

Masterkard više neće imati kartice sa magnetnom trakom

Američka multinacionalna korporacija Masterkard najavila je da će obustaviti izdavanje kartica sa magnetnom trakom, javio je BBC. Banke u mnogim krajevima sveta, uključujući i Evropu, biće u mogućnosti da izdaju kartice bez trake već od 2024. godine.Do 2033. godine, kako se navodi, nijedna od Masterkardovih debitnih ili kreditnih kartica neće imati magnetnu traku.Velika Britanija je već 2006. prešla na kartično plaćanje uz pomoć čipa i PIN-a, koje je u širokoj upotrebi i širom ostatka Evrope. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama još se koriste magnetne trake.U Masterkardu kažu da kartice sa čipom kao i nove biometrijske kartice koje koriste otiske prstiju nude veću sigurnost.KARTICE NEĆE BITI UKINUTEKEŠOM PLAĆA TEK SVAKI PETI STANOVNIK SRBIJEPLAĆAJTE ONLAJN KOD DOMAĆIH TRGOVACA Magnetna traka razvijena je šezdesetih godina prošlog veka u okviru projekta kompanije IBM koja je radila legitimacije za osoblje američke obaveštajne agencije CIA.Pandemija je, kako kažu u Masterkardu, donela pomamu za različitim načinima plaćanja, pa je beskontaktno plaćanje karticom ili telefonom veće za preko milijardu transakcija u prvom tromesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.Kompanije očigledno nastoje da dodatno razviju biometrijske sisteme plaćanja, pa usavršavaju plaćanje pomoću prepoznavanja lica, kao i skenere za dlanove.Jelena Ristić, direktorka MasterCard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine izjavila je početkom godine za Novu ekonomiju da je 24 odsto građana Srbije van finansijskih tokova, kao i da nema karticu. Ipak, tada je navela i da je pandemija značajno uticala da se stanje u toj oblasti popravi."Rezultati istraživanja i tržišnih analiza pokazuju da je podstaknuto ograničenjima koje je nametnula pandemija, e-commerce tržište SAD otišlo dve, a e-commerce tržište Srbije čak pet godina unapred kao posledica trenutnih okolnosti", rekla je tada Ristić za štampano izdanje Nove ekonomije.

Svet

Vrednost rudnog bogatstva Avganistana procenjena na tri biliona dolara

Rudna bogatsva Avganistana 2010. godine procenjena su na tri biliona dolara, piše RTS. Tu vrednost uvećava pandemija korona virusa tokom koje su skočile cene većine rudnih sirovina, od bakra do litijuma.Avganistan je, kako prenosi Rojters, bogat bakarom, zlatom, naftom, prirodnim gasom, uranijumom, boksitom, ugljem, rudom gvožđa, retkim metalima, litijumom, hromom, olovom, cinkom, dragim kamenjem, sumporom, travertinom, gipsom i mermerom.Mineralno bogatstvo, koje je otkrio tim sastavljen od predstavnika Pentagona i američkih geologa, rasuto je po celoj zemlji, na jugu i istoku duž granice sa Pakistanom. Prema izveštaju Ministarstva ruda i nafte za 2019. godinu Avganistan ima zalihe bakra od gotovo 30 miliona tona.Prema državnim procenama, oko 28,5 miliona tona bakra nalazi se u neotkrivenim nalazištima, što je ukupno, blizu 60 miliona tona, vrednih stotine milijardi dolara. U izveštaju za 2019. navodi se da je Avganistan imao više od 2,2 milijarde tona rude gvožđa za proizvodnju čelika, koja vredi preko 350 milijardi dolara.Izvori zlata su mnogo skromniji i procenjeni na 2.700 kilograma, vredni skoro 170 miliona dolara, a tu su i metali: aluminijum, kalaj, olovo i cink, kojih ima u više oblasti.ARGUMENTI "ZA" I "PROTIV" RUDNIKA LITIJUMA U DOLINI JADRABAJDEN ODLUČUJE O SUDBINI RUDNIKA RIO TINTA U ARIZONIU OKOLINI VALJEVA SE ISTRAŽUJE LITIJUM, ISPLATIVOST RUDNIKA ZA SADA UPITNA NAFTA JE VREDNA 107 MILIJARDI DOLARAInterni dopis Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država iz 2010. navodno je opisao Avganistan kao "Saudijsku Arabiju litijuma", metala koji se koristi za izradu baterija. U izveštaju američkog Geološkog zavoda iz 2017. i 2018. navodi se da Avganistan ima nalazišta spodumena, minerala koji sadrži litijum, ali se ne daju procene tonaže, dok se u avganistanskom izveštaju za 2019. litijum uopšte ne spominje.Međutim, u izveštaju ministarstva rudarstva za 2019. se kaže da Avganistan ima 1,4 miliona tona retkih minerala, grupu od 17 elemenata koji su cenjeni zbog njihove primene u potrošačkoj elektronici, kao i u vojnoj opremi.Avganistan skladišti oko 1,6 milijardi barela sirove nafte, 16 biliona kubnih stopa prirodnog gasa i još 500 miliona barela prirodnog gasa. Prema zvaničnom izveštaju samo sirova nafta vredi 107 milijardi dolara.Avganistan je istorijski bio glavni izvor lapis lazulija, tamno plavog, poludragog kamena koji se vadio hiljadama godina, kao i drugih dragocenosti poput rubina i smaragda. Ipak, većina dragog kamenja ilegalnim putevima napušta Avganistan i odnosi se uglavnom u Pakistan.Nakon povlačenja međunarodnih vojnih trupa iz avganistana, talibanski pobunjenici i zvanično su preuzeli vlast u Kabulu, glavnom gradu te zemlje. Rudna bogatstva sada su praktično, u njihovim rukama.Srbija se takođe smatra bogatom rudama, ali ni blizu kao Avganistan. U zadnje vreme pominju se zalihe litijuma, kojd kompanija Rio Tinto želi da iskopava i prerađuje u dolini reke Jadar. Nameri te kompanije ali i ostalih koje trenutno istražuju litijum usprotivili su se brojni građani tvrdeći da će Srbija od takvih projekata imati samo ekološku štetu.RIO TINTO OPREDELIO 2,4 MILIJARDE DOLARA ZA PROJEKAT "JADAR"

Svet

Kina zvanično dozvolila parovima da imaju troje dece

Kina je zvanično izmenila svoje zakone i dozvolila parovima da imaju do troje dece u cilju povećanja nataliteta, prenosi BBC.Ovo je jedan od propisa koji je donet na sastanku Nacionalnog narodnog kongresa u Kini. Kina je još u maju najavila da će dozvoliti parovima da imaju do troje dece, što predstavlja veliku promenu te politike.Odluka je sada postala zvanična, zajedno sa još nekoliko rezoucija čiji je cilj da se poveća stopa rađanja i smanji teret vezan za podizanje deteta, prenela je kineska novinska agencija Sinhua.Rezolucije uključuju i ukidanje novčane kazne koju su roditelji morali da plaćaju ukoliko imaju veći broj dece od dozvoljenog. Ocenjuje se da će ove izmene da ohrabre lokalne vlade da ponude porodiljsko odsustvo, povćaju radna prava žena i unaprede infrastrukturu za brigu o deci.  Kina počela da dozvoljava troje dece po porodici Nedavni podaci u Kini ukazali su na nagli pad nataliteta u zemlji.U 2016. godini Kina je ukinula decenijsku politiku jednog deteta i dozvolila parovima da imaju dvoje dece. Međutim ovo nije dovelo do konstntnog rasta rađanja.Troškovi podizanja dece u gradovima odvratili su mnoge kineske parove da imaju više dece. 

Svet

Švedski SSAB napravio „ekološki“ čelik

Švedska kompanija SSAB saopštila je da je uspela da proizvede prvi čelik koji je dobijen bez korištenja fosilnih goriva. Dobijeni metal je, kako se navodi, potpuno istog kvaliteta kao i običan čelik, ali je skuplji.Čelik u čijoj proizvodnji je korišćen vodonik, isporučen je poznatom proizvođaču automobila Volvo, a koristiće se za izradu električnih kamiona. Izrađen je bez korišćenja uglja i koksa takozvanom tehnologijom Hybrit i za Švedsku predstavlja važan iskorak u dekarbonizaciji i napuštanju fosilnih goriva."Nadamo se da će to podstaći i druge da takođe ubrzaju zelenu tranziciju", kaže Martin Lindkvist, predsednik i izvršni direktor SSAB-a.Švedski ministar trgovine i industrije Ibrahim Bajlan podsetio je da su kompanije Ssab, Lkab i Vattenfall takođe učestvovale u razvoju projekta i u njega uključile naučnu zajednicu."Posao koji su SSAB, LKAB i Vattenfall obavili u okviru HYBRIT-a pokreće razvoj cijele industrije i predstavlja uspešan međunarodni model", kaže ministar Bajlan.Čelik postao najveći srpski izvozni proizvodSkuplji čelik podigao cene poljoprivrednih mašinaSrbija od EU traži ukidanje uvoznih kvota na čelik SSAB je u procesu izrade čelika umesto korištenja peći na ugalj i koks koristio vodonikove katalizatore i elektrolučne peći koje rade na obnovljivu energiju. Sva ruda koja se koristi u tom procesu dolazi iz operacija u kojima se ne koriste fosilna goriva.SSAB je inače oprezan u vezi sa pojmom "zeleni čelik", jer o tome ne postoje službene definicije ili specifični standardi. Umesto navodi da je novi čelik "stvoren bez upotrebe fosilnih goriva ili fosilnih sirovina", bez stvaranja emisija CO2 i korišćenja fosilnih goriva.Očekuje se da će cena proizvodnje novog čelika činiti veoma mali procenat u ukupnoj ceni vozila za čiju proizvodnju se koristi. Samim tim ne očekuju se ni značajnija poskupljenja.Volvo je ranije saopštio da će mu do 2050. godine čitav biznis postati "klimatski neutralan", kao i da će u to biti uključeni i lanci dobavljača. SSAB prodaje čelik u vrednosti od preko sedam milijardi dolara godišnje i obavezao se da će novu vrstu proizvodnje primenjivati 2026. godine.

Svet

Audi skraćuje radno vreme zbog nestašice poluprovodnika

Nemački proizvođač automobila Audi produžiće letnje praznike za oko 10.000 zaposlenih u fabrikama u Inglostadtu i Nekarsulmu, a razlog je nedostatak poluprovodnika javlja nemačka novinska agencija dpa, prenosi SEEbiz.Zaposleni će raditi po skrećnom radnom vremenu, a kao rezultat toga biće proizvedeno nekoliko hiljada automobila manje nego što je planirano.U glavnom pogonu Audija u Inglostadtu svi transporteri neće raditi do 30. avgusta. Većina proizvodnje u fabrici Nekarsulm koja zapošljava 4.000 ljudi, takođe će biti zaustavljena na nekoliko dana. U oba slučaja razlog zaustavljanja proizvodnje je nedostatak polurpovodnika koji već neko vreme muči automobilsku industriju.Očekuje se poskupljenje automobilskih guma Audi je za septembar najavio i honorarni rad. To je mere opreza, a istovremeno planiraju dodatne smene nekoliko vikenda.Kompanija ima potpune knjige narudžbina, ali nije uspela da proizvede oko 50.000 automobila u prvoj polovini godine zbog nedostatka komponenti, javlja dpa.Nakon što komponente budu isporučene, Audi će pokušati da nadoknadi izgubljenu proizvodnju. "Moramo da planiramo iz nedelje u nedelju. Ranije smo čak morali da otkažemo planirane dodatne smene ", objasnio je portparol. Folksvagen i BMW kažnjeni sa milijardu dolara zbog stvaranja kartela Finansijski direktor Jürgen Ritersberger upozorio je u julu da bi se u avgustu i septembru zbog manjka polurpovodnika mogli da se pojave dodatni nedostaci u proizvodnji i rad na nepuno radno vreme.Gde je moguće, čipovi bi se ugrađivali u vozila koja najviše doprinose dobiti i imaju najmanju emisiju ugljen-dioksida, objavila je nemačka novinska agencija.

Svet

Rusija ne prestaje da kažnjava Gugl

Moskovski sud ponovo je kaznio kompaniju Google Alphabert sa 6 miliona rubalja (oko 80 hiljada američkih dolara) jer nije izbrisan njen sadržaj koji Rusija smatra nezakonitim, javio je Rojters. To je druga kazna koja je izrečena toj američkoj tehnološkoj kompaniji za manje od nedelju dana.Rusija je u prošle godine kaznila Google i druge strane kompanije nizom malih kazni. Neke od njih su u vezi sa zabranjenim sadržajem, dok su druge izrečene zbog neuspeha da lokalizuju podatke svojih korisnika na ruskoj teritoriji.Zvanična Moskva takođe nastoji da primora strane tehnološke kompanije da otvore svoje kancelarije i predstavništva u Rusiji. Okružni sud u Taganskom distriktu u Moskvi saopštio je da su za Google izrečene tri administrativne kazne od po dva miliona rubalja (2ukupno 44.000 dolara).SHARE Fondacija tužila Fejsbuk i GuglShare Fondacija: U Srbiji uvedeno filtriranje internetaGoogle se nagodio u tužbi o diskriminaciji žena Google je potvrdio kazne, ali ih nije komentarisao. Pored najnovije kazne, u utorak je za isti prekršaj izrečena i kazna u iznosu od 14 miliona rubalja.Google se u rusiji takođe suočava i sa sudskim nalogom koji ga obavezuje da odblokira Youtube nalog koji je u vlasništvu jednog sankcionisanog ruskog biznismena. Reč je o nalogu televizije Tsargrad, a žalbeno ročište po tom postupku zakazano je za 20. septembar.

Svet

Zemlje EU se ipak ne žure da izbace ugalj iz upotrebe?

U većini evropskih postrojenja koja koriste lignit primena tehnologija za kontrolu zagađenja odlagana je do poslednjeg trenutka, iako je mogla da se primeni četiri godine ranije, saopštila je odrganizacija Evropski ekološki biro (EEB). Napominje se da vlade EU članica nisu uspele da obuzdaju nepotrebno zagađenje koje one proizvode.EEB napominje da je to ostavilo posledice na zdravlje ljudi i povećalo troškove lečenja bolesti koje izaziva aero-zagađenje. Krajnji rok da EU članice počnu da poštuju ograničenje zagađenja bio je 17. avgust 2021. Do tada je trebalo da se primeni najbolji novi standard za sprečavanje zagađenja, takozvani LCP BREF.Zemlje su imale četiri godine da usklade nacionalnu industriju sa standardima o kojima su se dogovorile još 2017. i primene najbolje raspoložive tehnike za sprečavanje zagađenja. Ipak, čak i nekoliko dana nakon isteka pomenutog roka EU članice su i dalje daleko od postizanja onoga što zahteva Direktiva o industrijskim emisijama.LCP BREF predviđa mere za smanjenje emsije najgorih zagađivača azotnih oksida NOx, sumpor-dioksida SO2, kao i žive. Ipak, istraživanje EEB pokazuje da se u većini slučajeva dopušta najviši zakonom dozvoljeni nivo zagađenja u atmosferi, vodama i zemljištu, iako je sve to moglo da se izbegne.U mnogim zemljama, vlasti i oni koji koriste lignit čekali su do poslednjeg trenutka sa primenom LCP BREF standarda. Napominje se i da se sagorevanjem čvrstih goriva utiče na više od 16 hiljada prevremenih smrtnih slučajeva, oko sedam hiljada novih slučajeva hroničnog bronhitisa, kao i na preko 4,8 miliona izgubljenih radnih dana u EU i na Zapadnom Balkanu, zbog bolesti izazvanih zagađenjem.Energetska tranzicija u Srbiji: Koliko rudara će ostati bez posla i šta je alternativa?Bugarska do 2025-te menja ugalj čistijim energentimaU dve godine proizvodnja i potrošnja uglja u EU opala za trećinu ŠTA RADE POJEDINE ZEMLJE?Nemačka, kako se napominje i dalje nije objavila podatke o emisijama zagađenja za 2018. i 2019. godinu Rumunija planira da finansijski pomogne postrojenja Isalnita i Craiova, sa ciljem da ona smanje zagađenje i prilagode ga novim standardima.U Sloveniji, kako se navodi, postrojenje Sostanj 6 ne koristi svoju najsavremeniju opremu za sekundarnu redukciju azotnih oksida, zbog neisplativosti, već sagoreva manju količinu lignita na dnevnom nivou. U Poljskoj su odobrena izuzeća od pravila i nakon 2021. za elektrane Patnov I i Konin. Ipak, o tome će morati ponovo da se odlučuje jer je Upravni sud poništio tu odluku.U Bugarskoj se sistematski odobrava odstupanje zagađivačima i to na zahtev rukovodstva elektrana na lignit, uprkos zahtevu EU da se korišćenje tog goriva ukine najkasnije do 2027. godine. U Češkoj je takođe odlučeno da elektrane na ugalj i lignit odstupaju od novih pravila, pa se za to prijavilo čak 15 postrojenja.U Velikoj Britaniji koja više nije EU članica izdavači dozvola takođe su sistematski odobravali odstupanje od zagađenja postrojenjima koja koriste ugalj. EU bi strožije kriterijume za sprečavanje zagađenja trebalo da počne da primenjuje od januara naredne godine.

Svet

Tviter uvodi opciju „nije se desilo“

Da bi sprečili širenje lažnih informacija, društvena mreža Tviter (Twitter) uvodi novu opciju (flag) označavanja objava odnosno tvitova koji sadrže netačne informacije. Na ovaj način, kažu predstavnici te mreže, žele da omoguće i korisnicima da označe lažnu vest, netačnu informaciju i na taj način prijave administratorima "fake news". Slično dosadašnjoj opciji "spam", u nekoliko koraka, za sada samo korisnici iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Južne Koreje, mogu da dojave potencijalnu "fake news" bombu.Korisnici Tvitera u navedenim zemljama, stoji u zvaničnom tvitu, mogu da pomognu i učestvuju u ovom eksperimentu. Možda neće uspeti da odgovore na sve prijave, ali će im pomoći da se brže izbore sa širenjem dezinformacija.Pre nekoliko dana, nalozi pojedinih medija u Srbiji označeni su kao mediji koji sarađuju sa Vladom Srbije. Da li je ovo još jedan od instrumenata za borbu protiv lažnih vesti, kao i to koliko je efikasan, znaćemo i pre nego što korisnicima u našoj zemlji bude dostupna ova opcija. Ministarstvo "iznenađeno" odlukom Tvitera da označi provladine medije