img

Svet

Svet

Italija odobrila još 400 milijardi evra za spasavanje ekonomije od korone

Vlada Italije odobrila je novi hitni dekret kojim će biti izdvojeno više od 400 milijardi evra za likvidnost i zajmove kompanijama u krizi zbog epidemije koronavirusa, javlja Rojters.  Ova mera, zajedno sa prethodnim podsticajnim paketom iz marta, omogućiće bankama da nude kredite ukupne vrednosti više od 750 milijardi evra, kako bi se sprečio kolaps treće najveće ekonomije u evrozoni."Ne mogu da se setim da su u istoriji naše republike uvedene tako snažne mere za pomoć finansiranja naših preduzeća", rekao je premijer Đuzepe Konte.On je obećao još jedan paket mera kasnije tokom meseca, koji će pomoći ljudima koje je epidemija koronavirusa finansijski najviše pogodila.Odsek za trezor ministarstva finansija, zadužen za finansiranje državnih intervencija u ekonomiji, zaštitiće banke od gubitaka u 90 odsto zajmova kompanijama svih veličina. Očekuje se da će to u ekonomiju ubaciti oko 200 milijardi evra. Garancije mogu biti povećane i na 100 odsto mogućih gubitaka od zajmova koji ne prelaze 25 000 evra.Prema Vladinom dekretu, Italijanska investiciona banka Kaza depoziti e prestiti i njena izvozna agencija SACE pružiće dalje garancije do kraja godine na dodatnih 200 milijardi evra.Italijanske kompanije koje budu iskoristile mogućnosti pružene dekretom neće smeti da odobre isplate dividendi tokom godinu dana.  Dodatno trošenje znači da će deficit u budžetu Italije za 2020. verovatno biti veći od bruto-domaćeg proizvoda, što je više od ranije postavljenog cilja od 2,2 odsto.Vlada je proširila svoja posebna ovlašćenja i na zaštitu industrija od ključne važnosti. „Moći ćemo da kontrolišemo korporativne operacije i neprijateljska preuzimanja ne samo u tradicionalnim sektorima, već i u finansijskom, kreditnom, osiguravajućem, energetskom, transportnom, sektoru za vodu, zdravstvenom sektoru, za bezbednost hrane, za robotiku, poluprovodnike i sektoru za kiberbezbednost“, rekao je Konte. 

Svet

Hrvatska razmatra otvaranje pijaca pod strogim uslovima

Nacionalni štab za civilnu zaštitu u Hrvatskoj navodi da bi pijace u toj zemlji mogle da se otvore ako bi se poštovale stroge mere za zaštitu zdravlja, prenosi Hrvatska radio-televizija.Damir Trut, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za civilnu zaštitu Hrvatske, je rekao da su uslovi za sve pijace, bilo da su otvorenog ili zatvorenog tipa, da imaju ogradu, kako bi mogao da se kontroliše protok ljudi, a da će broj tezgi biti smanjen za dve trećine ili više, kako bi se poštovale mere o socijalnom distanciranju.Trut je u emisiji "U mreži prvog" dodao i da će obezbeđenje kontrolisati broj ljudi koji izlaze u ulaze na pijace, kao i da će i taj broj imati neko ograničenje.Sa druge strane, predsednik Udruženja porodičnih poljoprivrednih gazdinstava "Život" iz Osijeka Vladimir Margeta je ocenio da pod novim uslovima nije bilo ni potrebe zatvarati pijace, odnosno da su se sve te mere mogle organizovati na početku."Mislim da su (poljoprivrednici) bili zakinuti i vidimo da će mere koje će se sprovoditi na pijacama drastičnije od onih koje se sprovode u dućanima i trgovačkim centrima. Ovo je vatrogasna mera koja najvećem broju proizvođača hrane neće doneti puno koristi, oni su već oštećeni zatvaranjem pijaca. Mislim da je upravo ova situacija razgolitila sve probleme u hrvatskoj poljoprivredi", ocnio je Margeta.Države u Evropi su usvojile različite mere kako bi pomogle poljoprivrednicima tokom zdravstvene krize izazvane pandemijom koronavirusa, ali poljoprivredni proizvođači i dalje upozoravaju da će im makar deo roda propasti ukoliko se ne otvore pijace.Beogradsko JKP "Gradske pijace" objavila je spisak sa kontaktima poljoprivrednih proizvođača i gazdinstava putem kojih sugrađani mogu  da naruče domaćim proizvodima, koji se svakodnevno ažurira.

Svet

Žetve dobre, ali preti nestašica hrane

Organizacija za hranu i poljoprivredu UN upozorila je da bi protekcionističke mere tokom krize zbog pandemije koronavirusa mogle da izazovu nestašicu hrane, piše britanski list Gardijan.Glavni ekonomista Organizacije Maksimo Torero rekao je da su žetve bile dobre i da su izgledi za osnovne žitarice obećavajući. Međutim, nedostatak radnika i mere protekcionizma, kao što su takse i zabrane izvoza, znače da se narednih nedelja mogu pojaviti problemi."Najgore što može da se desi je da vlade ograniče protok hrane. Sve mere protiv slobodne trgovine biće kontraproduktivne. Nije vreme za ograničenja ili postavljanje trgovinskih barijera. Sada je vreme da se sačuva protok hrane u svetu", rekao je Torero.Ograničenja na koja je Torero upozorio u mnogim zemljama već su postale realna opcija za zaštitu domaće poljoprivrede.Ruski ministar ekonomije ranije je podržao predlog ministarstva poljoprivrede da se zbog pandemije od aprila do juna ograniči izvoz žitarica na sedam miliona tona, javio je Rojters.Iako predlog verovatno neće imati snažan početni uticaj, jer je sedam miliona tona količina koju je Rusija očekivala da izveze tokom poslednjeg kvartala sezone 2019/20, trgovci kažu da on podstičke očekivanja oštrijih mera.U susednoj Ukrajini, koja je veliki izvoznik žitarica i biljnih ulja, vlada je počela da nadgleda dnevni izvoz žitarica, piše DW. Vlada je saopštila da pekari i mlinari zahtevaju smanjenje izvoza i mere za sprečavanje skoka cene hleba ako se kriza zbog pandemije pogoršaKazahstan je već zabranio izboz pšeničnog brašna, heljde, šećera, suncokretovog ulja i nekog povrća, kao što su šargarepa i krompir. Zabrana će biti ukinuta najranije 15. aprila, kako bi se napravile dovoljne zalihe. Kazahstan je jedan od najvećih svetskih izvoznika pšeničnog brašna i za neke zemlje, kao što su Uzbekistan i Avganistan, ključni je snabdevač ovom sirovinom.Vijetnam, koji je treći najveći izvoznik pirinča na svetu, krajem marta je počeo sa skladištenjem pirinča i suspendovao nove izvozne ugovore do kraja meseca, piše South China Morning Post.Ministarstvo finansija saopštilo je da su u planu zalihe od 190.000 metričkih tona (190 milliona kilograma) pirinča, koje bi trebalo napraviti do 15. juna.U Pakistanu je Vrhovnom sudu podneta peticija za zabranu izvoza voća i povrća, piše list Pakistan Today.Kao razlozi za ovaj korak navode se prodaja ovih namirnica po prekomernim cenama i da je "jedini lek za koronavirus imuni sistem, koji se može osnažiti konzumacijom voća i povrća".  Turska Asocijacija izvoznika zapadnog Sredozemlja objavilo je da će, u skladu sa odlukom vlasti, zbog pada proizvodnje limuna usled epidemije koronavirusa obustaviti izvoz tog voća od kraja marta do avgusta.Srbija kao meru zaštite domaćih proizvođača razmatra takse, odnosno prelevmane, na uvoz voća i povrća, prenosi eKapija.Agroekonomista Milan Prostran smatra da je to dobra mera, ukoliko će štititi domaću proizvodnju i srpskog seljaka. Prostran ocenjuje da su sada najugroženiji mali i srednji poljoprivredni proizvođači."Domaće voće još nije stiglo, pa bi prelevmani imali smisla za uvoz jabuka, jer ima naših, a tek polovinom maja stižu naše prve trešnje", smatra Prostran.On ne zna da li bi prelevmani obuhvatali i uvoz južnog voća ili ono što se uzgaja u zemlji."Već sad imamo problem sa sezonskim povrćem, pa su pojedini povrtari koji imaju plastenike sa salatom pustili ovce da to pojedu ili zaoravaju već jer nemaju kome da prodaju", rekao je Prostran.Vlada Srbija je za sada uvela zabranu nekih prehrambenih proizvoda i sirovina, kao što su suncokretovo ulje, suncokret u ljusci i poluprerađeno ulje.

Svet

Meksički proizvođači tekile rade pod koronom, očekuju rast

Meksički proizvođači tekile očekuju rast i nastavljaju sa žetvom agave i pripremama za ovu godinu, javlja Rojters.Nakon što su dva najveća proizvođača piva u Meksiku, kompanije Hajneken i Grupo Modelo, obustavila proizvodnju u Meksiku zbog mera protiv širenja koronavirusa, meksički proizvođači tekile saopštili su da će nastaviti sa radom. Prema podacima Komore meksičkih proizvođača tekile, godišnji prihod od prodaje tekile u više od 118 zemalja iznosi oko dve milijarde dolara, a najveća izvozna tržišta su SAD i Kanada.   “Ni u SAD ni u Kanadi nema restrikcija na proizvodnju i prodaju alkoholnih pića”, rekao je za Rojters predsednik Komore Rodolfo Gonzales. On je rekao da proizvođači tekile ove godine očekuju rast između četiri i pet odsto, uprkos šteti koju je pandemija napravila prodaji u barovima, restoranima i hotelima širom sveta.Gonzales kaže da će se nastaviti zahtevna žetva biljke agave, od koje se pravi tekila, jer ta poljoprivredna delatnost za Meksiko predstavlja ključnu ekonomsku aktivnost. On je rekao da bi obustavljanje proizvodnje sirovine za tekilu dovelo do “ozbiljnih posledica” po proizvođače.“Moramo da završimo celokupnu sadnju agave za ovogodišnji ciklus do narednog meseca. Ako bismo sada obustavili aktivnosti, izazvali bismo iznepopravljivu štetu”, rekao je Gonzales.

Svet

Naučnici iz CERN-a dizajnirali poseban respirator za obolele od koronavirusa

Grupa fizičara i inženjera pri Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) razvila je prototip posebnog respiratora za obolele od koronavirusa, piše South China Morning Post.Prema predlogu za proizvodnju koji je objavio tim naučnika, visokoenergetski respirator (HEV) dizajniran je tako da odgovara posebnim potrebama pacijenata sa koronavirusom na dugotrajnom režimu nege i onima u fazi oporavka.Naučnici kažu da je HEV osmišljen tako da je lak za proizvodnju i integraciju u bolnička okruženja. Tim je uspešno testirao sposobnost prototipa za automatsku regulaciju, koja je potrebna da se izbegnu oštećenja na plućima pacijenata. Sada se čekaju povratne informacije kako bi se brzo prešlo na razvoj i postavljanje. Naučnici su projekat pokrenuli na osnovu razgovora jedne ekipe zadužene za veliki hadronski sudarač čestica u CERN-u. Glavni dizajner Jan Bujtert je shvatio da se sistemi koji se u detektorima čestica rutinski koriste za dopremanje i kontrolu gasa pod određenim uslovima dobro uklapaju u tehnike za pravljenje i korišćenje respiratora. Razlike u pritisku gasa koji registruje HEV omogućavaju da respirator automatski pređe na puni režim respiracije ukoliko pacijent prestane da diše.Tim naučnika iz CERN-a preporučio je da akademske institucije upotrebe dizajn HEV-a, koji predviđa više mogućnosti za ključne komponente, za izradu sopstvenih konačnih planova.One će onda moći da neposredno sarađuju sa lokalnim vlastima ili Svetskom zdravstvenom organizacijom na pokretanju proizvodnje ove vrste respiratora.

Svet

Pandemija drastično izmenila ponašanje potrošača

Stručnjaci smatraju da je pandemija koronavirusa potpuno promenila obrasce psihologije potrošača širom sveta, a složenost krize, njena snaga i broj varijabli otežavaju buduća predviđanja stanja na tržištu, piše South China Morning Post.Stručnjaci za ponašanje potrošača kažu da globalna finansijska kriza 2009, teroristički napad 11. septembra 2001, kao i Velika depresija koja je počela 1929, daju neke naznake o tome kako i kada bi globalna potrošnja mogla da se oporavi. Ali složenost krize, njena snaga i broj varijabli otežavaju predviđanja u vezi sa njim."Pandemija koronavirusa je potpuno promenila obrasce ponašanja potrošača širom sveta. Ljudi se plaše, a kada se ljudi plaše prelaze na modus preživljavanja", kaže psiholog iz Los Anđelesa Džesi Garsija, koji je i izvršni direktor konsultantske kompanije My Marketing Auditors.Profesor psiholohije na američkom Univerzitetu Vajdner u Pensilvaniji Ros Stajnman ocenjuje trenutno ponašanje onlajn potrošača kao "frenetično"."Potrošači osvežavaju i osvežavaju i osvežavaju veb-sajtove kako bi obezbedili vreme dostave namirnica, kupili toalet papir iz uobičajenog hipermarketa i napabirčili pirinač i supu u konzervi na Amazonu".  On smatra da porast broja zaraženih samo doprineti ovakvom ponašanju potrošača."Izražen skok slučajeva zaraze koronavirusom samo će pojačati tu frenetičnost", kaže Stajnman.Vanredni profesor primenjene psihologije na hongkongškom Univerzitetu Lingnan Viki Jung smatra da se pravljenje zaliha u strahu može se objasniti konceptom "informacionog konformiteta"."Kada ljudima nedostaju saznanjai i kada se nalaze u neizvesnoj situaciji, oni teže tome da prate ponašanje grupe i slepo se toga pridržavaju, ali kada dođu do više informacija, oni razmotre situaciju i panika polako nestane. Tokom ove pandemije, ljudi su pretežno nervozni i zabrinuti jer osećaju da im je nestao osećaj kontrole", kaže Jung.Stručnjaci za ponašanje potrošača kažu da pandemija, za razliku od novijih globalnih kriza kao što su teroristički napadi 11. septembra 2001, nije u tolikoj meri jedan snažan šok u sistemu, već je više izvor zabrinutosti koji bi mogao da se povuče i ponovo pojavi."Možda ćemo morati da sve ponovo zatvorimo u oktobru ili avgustu. I to bi moglo da traje godinama. Što se više puta to desi, to će više štete biti po plutajuću psihologiju potrošača", kaže ekonomista pri američkom Državnom univerzitetu u Mičigenu Čarli Balard.Osim toga, u odnosu na finansijsku krizu 2009. i Veliku depresiju, kada je najveća šteta u početku bila koncentrisana u finansijskom sektoru, tokom ove krize je cela ekonomija stala u isto vreme, sa drastičnim posledicama po zaposlenost i potrošnju."Tačno koliko vremena će trebati da se ponašanje potrošača vrati u normalu zavisi od psihološke otpornosti svakog pojedinca, uključujući i koliko brzo može da se prilagodi promeni, koliko je optimističan i da li može da primeni strategije da povrati osećaj kontrole", ocenjuje Viki Jung.Neki stručnjaci čak smatraju da će se zbog pandemije ponašanje potrošača možda trajno promeniti. Andreas Kapes, predavač na londonskom Univerzitetu Siti, misli da je „malo verovatno“ da će se ljudi vratiti životu kakav je ranije bio kada se pandemija završi: "Sada nas kriza tera da promenimo ponašanje i možda ćemo shvatiti da nam novi način više odgovara".

Svet

Novinarstvo na udaru zbog korone

Građani Evrope možda imaju i previše informacija tokom pandemije koronavirusom, ali je novinarstvo na Starom kontinentu višestruko pogođeno udarom ove zarazne bolesti.Novinarima je ograničeno kretanje, kao i pristup događajima, zvaničnicima, političarima i informacijama, piše EUobserver. U isto vreme, mediji gube prihode od oglašavanja jer se kompanije već spremaju za ekonomski pad. Novinari dobijaju otkaze ili im se smanjuju plate, a nalaze se pod sve većim političkim pritiskom."Situacija će za novinare postati vrlo teška", rekao je za EUobserver Tom Gibson iz Odbora za zaštitu novinara, ali je, kako kaže, uloga novinara tokom pandemije ključna u prenošenju proverenih informacija.Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen upozorila je da je sada važnije nego ikad da novinari obavljaju posao slobodno i precizno, kako bi se suprotstavili dezinformacijama i omogućili građanima da imaju pristup najvažnijim informacijama.Britanski "Gardijan" procenjuje da će novine u Velikoj Britaniji izgubiti 57 miliona evra ako pandemija potraje sledeća tri meseca, jer oglašivači odbijaju da njihove reklame budu uz priče o pandemiji. Prihodi od oglašavanja mnogih američkih portala smanjeni su i do 50 odsto. I nisu problem samo oglašavanje i ekonomske posledice.Međunarodne organizacije koje se zalažu za slobodu medija uputile su pismo Savetu Evrope tražeći da pomogne u zaštiti slobodnog protoka informacija. Nevladina organizacija “Reporteri bez granica” upozorila je da cenzura tokom pandemije koronavirusa nije unutrašnje pitanje."Kontrola informacija u određenoj zemlji može imati posledice širom planete, a danas smo žrtve upravo toga", izjavio je generalni sekretar ove organizacije Kristof Delor podsećajući da su dva epicentra pandemije bili Kina i Iran, gde mediji nisu mogli da ispune svoju dužnost informisanja javnosti.

Svet

Pomoć MMF-a tražilo 90 zemalja

Pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zbog pandemije koronavirusa koja je dovela do ekonomske krize bez presedana, zatražilo je više od 90 zemalja, kaže šefica te finansijske institucije Kristalina Georgijeva. Najteže su pogođene ekonomije u razvoju i rastuće ekonomije, a njihovi gubici su skoro 90 milijardi dolara."Nikada u istoriji MMF-a nismo svedočili zaustavljanju svetske ekonomije", rekla je Georgijeva na online konferenciji za medije, zajedničkoj sa Svetskom zdravstvenom organizacijom.Svet je, prema oceni Međunarodnog monetarnog fonda, u recesiji i sada je mnogo gore nego tokom svetske ekonomske krize 2008.godine.MMF će iskoristiti svoje rezerve za vanredna stanja od bilion dolara kako bi pomogao pogođenim ekonomijama, naročito afričkim zemljama, koje bi inače morale da biraju između borbe protiv koronavirusa i toga da prehrane stanovništvo.Svetska zdravstvena organizacija pozvala je zemlje da suspenduju naplatu medicinskih usluga i osiguraju besplatno testiranje i zdravstveno osiguranje za zaražene koronavirusom.

Svet

Nemačka ublažava graničnu kontrolu za sezonske radnike na farmama

Nemačka će olakšati mere ograničavanja kretanja ljudi, uvedenih zbog epidemije koronavirusa, kako bi omogućila stranim radnicima da uđu u zemlju radi berbe voća i povrća na farmama, piše Euractiv.Nemački farmeri i prerađivači povrća ranije su upozoravali da bi takve restrikcije onemogućile hiljadama sezonskih radnika da obave žetvu i setvu na nemačkim farmama, što bi moglo da dovede do manjih prinosa i viših cena. Većina sezonskih radnika u Nemačku dolazi iz istočnih zemalja EU, kao što su Poljska, Rumunija i Bugarska.Ministarstvo poljoprivrede Nemačke saopštilo je da je postiglo dogovor sa ministarstvom unutrašnjih poslova da omogući ulazak 40.000 sezonskih radnika u zemlju u aprilu, i još 40.000 u maju."Danas smo našli pragmatično rešenje fokusirano na cilj koje zadovoljava opravdana preduslova – zaštitu infekcije s jedne, i obezbeđenje žetve s druge strane", rekla je ministarska poljoprivrede Julija Klekner.Radnici bi trebalo da dođu vazdušnom linijom umesto autobusom, radi zaštite od koronavirusa.Oni će, između ostalog, biti pregledani i tokom obavljanja radova biće udaljeni jedan od drugog tokom radova. U smeštaju namenjenom za njih boraviće duplo manji broj ljudi.Ministarstva su saopštila da će pokušati da privuku još 10.000 ljudi iz Nemačke da obavi radove na farmama, uključujući nezaposlene, studente, one koji traže azil i ljude koji su privremeno otpušteni sa drugog posla.Evropska komisija je ranije pozvala zemlje EU da omoguće kretanje sezonskim radnicima, kojih tokom sezone ima na stotine hiljada, uprkos nacionalnim merama za sprečavanje širenja koronavirusa. 

Svet

Slovenija usvojila mere za pomoć privredi

Slovenačka narodna skupština izglasala je "zakon protiv korone", kojim su predviđene mere za pomoć privredi i stanovništvu u vrednosti od tri milijarde evra, uz istovremeno povećanje policijskih ovlašćenja, piše slovenački list Delo.Neke od ekonomskih mera u zakonu su smanjenje troškova rada državnim finansiranjem nadnica i plata radnicima „na čekanju“ i oslobađanje od plaćanja penzionih doprinosa onih poslodavaca čiji zaposleni rade.Takođe, poslovodstva neće biti dužna da podnesu zahtev za stečaj ili prisilnu nagodbu ako je nesolventnost preduzeća nastala kao rezultat proglašenja epidemije.Opredeljena su i sredstva za podršku razvojno-istraživačkim projektima i ulaganja u istraživanje, razvoj i proizvodnju vakcina, lekova i zaštitne opreme. Generalna direktorka Privredne komore Slovenije Sonja Šmuc rekla je da očekuje više od tog paketa, i da on mora sadržati više mera za rešavanje likvidnosti u privredi.Premijer Janez Janša najavio je i drugi paket mera, čiji će deo biti izmene i dopune ovog zakona.Narodna skupština Slovenije, zemlje sa nešto više od 2 miliona stanovnika, usvojila je predlog zakona sa 53 glasa za i jednim protiv, od ukupno 90 članova. Većina opozicije bila je uzdržana zbog povećanja ovlašćenja policije.

Svet

Grčka pokreće onlajn platformu za promociju zemlje tokom pandemije

Grčko Ministarstvo za turizam, Grčka turistička organizacija i organizacija za promociju turizma Marketing Greece pokreću onlajn platformu "Grčka od kuće", kako bi pojačali pozitivni imidž zemlje tokom pandemije koronavirusa, javlja grčki list Ekatimerini.Ekatimerini piše da će projekat biti realizovan uz podršku kompanije Gugl (Google).Glavni ciljevi inicijative su da se ljudima širom sveta pomogne da ostanu u dodiru sa grčkom kulturom i da otkriju i budu inspirisani atrakcijama zemlje od kuće, kao i da se zaposleni u turizmu u Grčkoj, uz pomoć Google-a, unaprede svoje informatičke veštine.Platforma "Grčka od kuće", koja treba da održi interesovanje potencijalnih posetilaca, koristiće i video platformu Jutjub, gde će biti postavljeni snimci sa popularnim ličnostima, kao što je teniser Stefanos Cicipas i zvezda američke košarke Janis Adetokumbo.

Svet

EU suspendovala sve dažbine na uvoz medicinske opreme

Evropska komisija donela je odluku da privremeno suspenduje carine i porez na dodatu vrednost (PDV) na zaštitnu opremu, komplete za testiranje i medicinske uređaje poput respiratora, kako bi pomogla zemljama članicama tokom pandemije koronavirusa."Našim bolnicama, doktorima i medicinskim sestrama potrebna je oprema poput respiratora i kompleta za testiranje kako bi lečili pacijente i spasili živote... Potrebno nam je mnogo takve opreme, a ona može biti skupa. Zato smo prihvatili da na neko vreme eliminišemo određene poreze na uvoz uređaja i opreme iz zemalja van EU", rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u video-poruci.U odluci se navodi da pandemija koronavirusa i kriza koju je ona izazvala predstavljaju „prirodnu nepogodu“ u skladu sa regulativom i da je stoga moguće suspendovati dažbine na njen uvoz.Medicinska oprema obuhvaćena merom biće izuzeta od carina i PDV-a pod uslovom da ih, između ostalog, tela i organizacije distribuiraju besplatno, da se njena upotreba ne naplaćuje i da se uvoze od strane ili u ime državnih organizacija, uključujući državna tela, javna tela ili organizacije sa odobrenjem nadležnih vlasti zemalja EU. Evropska komisija je 20. marta pozvala sve zemlje članice, kao i Veliku Britaniju, da formalno zatraže suspenziju carina i PDV-a na uvoz neophodne medicinske opreme tokom pandemije, što su one i učinile.Mera važi za uvoz obavljen u periodu od 30. januara do 31. jula

Svet

Prestalo da se proizvodi Korona pivo

Meksička pivara Servesarijo Modelo, koja proizvodi Korona pivo, privremeno je obustavila proizvodnju tog pića usled globalne pandemije koronavirusa, ali ne zbog asocijacija sa izvorom trenutne zdravstve...

Svet

Pola planete u karantinu

Polovinu svetske populacije, odnosno više od 3,9 milijardi ljudi, nalaze se pod merama obaveznog ili preporučenog karantina. Do sada su mere ograničenja kretanja uvedene u više od 90 zemalja, p...

Svet

Kina pojačala informacione napore tokom korone

Zvanični Peking je tokom globalne zdravstvene krize uvećao opseg svoje globalne informativne strategije, a na društvenim mrežama i zvaničnim medijima sve više zauzima agresivni pristup manipulacijom medija, navodi se u analizi Aliance for Securing Democracy.Kineske diplomate sve češće koriste Tviter za promovisanje zvaničnih stavova pekinga, koji je blokiran u toj zemlji, a velike socijalne mreže su u međuvremenu i deaktivirale mreže naloga koje su prepoznale za deo mreže za dezinformisanje.Istovremeno, zvaničnim kanalima često se i promovišu teorije zavere, poput onih da je američka vojska odgovorna za širenje virusa u sakom Kini, često služeći e Ruskim i Iranskim medijima."Tokom ranih faza (pandemije) zvanične poruke Kine su se fokusirale na ljudske priče i napore koje je Peking preduzimao da bi odgovorio na krizu. Ali kako se virus širio u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama tokom poslenjih meseci, pristup se promenio. Od (kraja februara do kraja marta) 40% najčitanijih članaka državnih medija na društvenim mrežama ticala su se kritika kako je (američki predsednik Donald) Tramp rešavao krizu. Čini se da je ovo jedna od stavki šire informativne strategije Pekinga, koja naglašava haotičnu prirodu demokratskih sistema", navodi se u tekstu.Dodatno, kineski državni mediji i Jutjub kanali direktno i indirektno promovišu poruku kako su Ujguri u Sinkjangu zadovoljni "kampovima za reedukaciju", dok istovremeno kritikuju zapadne medije, koji izveštavaju da se u toj kineskoj pokrajini ljudska prava muslimanske manjine msovno krše, kao propagandu."Dok se informativna strategija Rusije zasniva na odbijanju publike od Zapada, kineski način je promocija pozitivne slike te zemlje i modela upravljanja... (Kina) se trudi da umanji privlačnost demokratskih sistema kao alternativa autoriritarnoj vladavini ili da uspori i omete sposobnost Zapada da podržava demokratski napredak", dodaje se u analizi.