Srbija
Ivana Gordić-Perc, iz Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) kaže da slučaj vijetnamskih radnika u fabrici Linglonga nije usamljen. Prema njenom mišljenju upečatljivo je to što su Vijetnamci u Zrenjanin stigli u aprilu i što o tome niko ranije nije izveštavao.U indust zona nisu vidljivi, ima desetak firmi, najvaž pitanje kako je moguće da mesecima o tome niko ne izveštava, u aprilu došli.Sled događaja, 500 Vijetnamaca noću dolazili.Niko ne bi znao da ljudi ti postoje, da neko nema potrebu da ide tako uopšte ne bi posećivao niko tu lokaciju.Iz drug klim uslova, korona, vetar.Da bi došli svako se zaduž oko 2 hilj dolara, rekli im da je poslodavac Nemac i da će raditi u avio-industriji.Ne bi prihvatili da rade za Kineze, da su to znali.Hektari, subvencije, kada je sve krenulo na fabrici velike parole, prevodi, uživaj u životu, itd, koje motivišu, prostorija nalik kupatilu u Smederevu u uglu fotografije kofa sa fekalijama, dakle situacija je slična.Priča o Vijentamcima dva dela, prva kda su videli da imaju podršku Država i institucije ćute, kupuju vreme, krenuo premeštaj.Država kao izmišljeno da li imaju 900 evra platu, nemaju, 72-73 hiljade plata se dobija na ruke, ako su bolesni jedna i po dnevnica se oduzme, ne dobijaju baš da jedu.Nezvanično došaptavanja hoće kući.Branislav Markuš, Zrenjaninski Socijalni ForumVrlo podrž dreksmajer radnice u zrenjaninu, jedne druge ne volite, zrenjanin ranije jako mnogo zaposlenih.Mnogi ljudi koji su se borili za radnička prava satanizovani, to nije tako hoćete preko leba pogače.Mnogo će ljudi, to dolazi od poslodavaca, stranih investitora koji hoće da kineze predstave negativno, ali i ostali su dobijali subvencije i terorisali radnike.Mi imamo trend dolaska radnika sa strane, slob se kreću gradom u Zrenjaninu tu nema sukoba.Jako važno ukazati jer rušenjem radnih prava ako ne stanemo u odbvranu ne poštujemo naše zakone dozvolj da neki s pravom kažu zašto ja da poštujem kad neko drugi ne.Još gore situacije nego Vijetnamci postoje. Oni su se pobunili, solidarna stvar, solidarnost važna.Mnogo malih org koje zapošlj žene kojima su ugrož radna prava, u trafikama. Borbom za Vijetnamce borimo se za sve nas. Odbija im se od minimalca.Stalno slika da ljudi neće da rade, to nije tačno imate ljude koji ne mogu da opstanu sa malim platama, lakše ima da pobegnu negao da menjaju život u tim malim sredinama.Mnogi građani pa i Vijetnamci u Zrenjaninu piju zagađenu vodu. Sindikati se bunili zakon o radu, dualnom obraz koji mnogo pomažeU Fijatu tri godine da ne sme da bud eštrajk, onda dobijamo ovu sliku, imaćemo potpunu pustinju u kojoj će biti ta situacija.Kvalitet radna snaga ne treba stručnjak već radnik koji razlikuje boje rekao nemački investitor u fabriku kablova u Zrenjaninu.Olga Vučković-Kićanović, konsalting za radno pravo i HR „Fides“ Sistemsko uruš rad prava, tačno da imamo zakone o zapošlj stranaca sez radnika, međut kojih stranih radnika, najsiromašnijih, nekvalifikovanih, ko o tome ima korist, smao pojedini poslodavci, ne budžetu.Ako dolaze najnekvalifikovaniji, kakav je nivo te usluge, milo mi je što se pokrenula priča, samo što se podvelo pod trgovinu ljudima, jer su im oduzeti pasoši.Bunili se indijski koridori, BG na vodi, u Kraljevu, nije ovo prvi slučaj, samo je dobro ispraćen.Tragamo za rešenjem.Jura tri put nagrađ kao soc odgov firma.Iznenadilo, bruto na ruke. Svake večeri da im se isplati dnevnica, kako da ostvare zdravstveno.Ista prava stranog i domaćeg radnika i poslodavca.Kome ide bruto, kome ide neto?Trebalo je da inspekcija ili stručnjak pogleda ugovor o radu.Saša Torlaković, Sindikat radnika građevinarstva Sa Kinom ugovor o plać tih socijalnih doprinosa. Nekoliko godina se bbave tim problemom, ranije sarađ sa stranim sindikat i našim institucijama, to se okrenulo, Evropa starta holandija napraviće milion stanova za radnike migrante, evropa guta našu radnu snagu.Sve se preokrenulo.Građev 54 hiljade, a Indijci rade za 300 dolara, potpuno su nestručni, teški radovi, ne stručni.Više god 100 Indijaca na brz prog, N Sad rumuni, Zlatibor oktug Turci, većina neprijavljena.Da su ovi bili sa pasošem govor samo o lošim uslovima, pristali pa tužite.NALED priznao da više desrtina hiljada radi na crno.Drž žmuri kod pravosuđe, inspekcija radi svoj posao.Uhvaćen i procesuiran niko iz Tuzle itd.Neki misle da se sindikat u Srb bavi prodajom radnika.Možda dobije preduzimač 900 dolara, već podeli sa nekim, 100 se šalje porodici u Indiji, deo za put, itd.Drž da uhapsi onog ko im je uzeo pasoše, to je svima jasno da je u pit eksploat rad snage kroz belo roblje.17-18 hiljada do juna prijavljeno takvih radnika.Kineske malo doveli u red kada dolaze u Srb.Ako je neko doveo 400 iz Vijet, to je ilegalno.Postoje ljudi koji imaju dobar smeštaj za radnike, najgore prođu građevinsci, ko zna otkud dolaze, neprovereni dolaze, ne znamo koje bolesti šire, nemam ništa protiv njih, ne znamo ko su.Kada je iz Turske povređen odvedu ga u privatnu ambulantu i deportuju ga za Tursku. Jedan u NSStraš stvar po farmama i građ Zap Evrop, nađene neke zarobljene sluge, sad eskaliralo zbog Linglonga, to se konstantno dešava u Srb, BG na vodi Zlatiboprski okrug Zrenjanin.I naši poslodavci se štite preko sudova, ne naplać im se kazne, dok niko ne odgovara za smrt radnika, belo roblje, to će se događati.Prema zakonu 360 din dnevno državi, a sam će se dogovarato o ceni rada bez ugovora, tu se ukida inspektorat.Taj zakon će ići sa drugima i ovi vijetnamci će biti u sivoj zoniZanzibar tako se otimaju da rade za 100 dolara, za par godina dovešćemo nekog ko će da radi za 100 dolara, da li se tako brani građevina, normalo je da će da odu, nećemo imati nijednog stručnog radika, sve ćemo ih pustiti u Evropu.Azijati se interesovali da li je ovde dozvoljeno fiz kažnj radnika.Minimalac je za preduzeća koja su u problemu, kolektivni ugovori granski bi štitili da samo mali deo ranika u nekoj kompaniji dobija minimalac.Driskiminiacija u odnosu na drž sektor.U Nemačkoj ispod 10 eur ne može da se radi ako ste radnik, Švajcarska ne možete da date srpsku platu, isteraće vas za dva dana.Preko milion radnika dobija do 50.000 mesečno u Srbiji.Andrijana Radoičić-Nedeljković, NVO AtinaObaveza da se istraga procesuir kazna, ne da se premeste u hotel ili promene uslovi u barakama, već da se ispita ozbilj krivič delo trgov ljudima.Nac trg ljud drug po redu radna ekspoatac, prva seksualna. Profil žrtava maloletne polovina žene, ta ovu prvu ti su iz Srb.Strana i domaća – prvo mesto je radna eksploatacija, Zrenjanin nesporno ima elemente trgovine ljudima.Ulaz u opasnu relativizaciju, odgovornost da se na to reaguje.Jako važno – da nije bilo nezav hrabr medija i civ sektora ništa ne bi saznali.Da li je država adekvatno reagovala, to je glavno pitanje.Potpisane konvencije ne znače da se to primenjuje, delotvorene mere kako das se3 te konvencije sprovode, postoje mehanizmi da nas kazne.Nebojša Miletić, Unija poslodavaca Srbije Problem je radn na crno, Nemci to rešili da skoro i nemaju taj problem, kažu najveći problem su stranci, period od 2000 do 2004.Fokusirali se kako da se borimo sa našim ljudima, na žalost danas dosta stranaca, a to je život rešio da neki dolaze i odlaze moramo da se suočimo sa time, sve manje naših ljudi učestvuje u toj sivoj zoni.Drago da je država prepoznala da se krene u izrrradu novog Zakona o zapošlj stranaca.Oni stigli a ne mogu da rade, zak će ići na javnu raspravu kako bi uredili tu priči, sada nije, stvari će biti mnogo bolje i jasnije, uveć će biti pametnjakovića koji će to raditi, Unija žestoko protiv rada na crno, ako išta drugo to je nama nelojalna konkurencija, imaju takvi 30-40% veću dobit.Diploma ne znači d aznaš da radiš, treba dodatno iskustvo za napredovanje, ja nisam zagovornik da svi treba da rade džabe.Sprema se zakon o volonterima, pripravnicima, prepoznati psotojeći problemi, da s eto uveže i bude zakonski pokriveno.Rekao da su u Zrenjaninu čekali na papirologiju, neko je komentarisao da to nije tačno, kaže da mu je to ličilo na tu situaciju, ali ga demantuju.Nataša Vučković, Fondacija Centar za demokratijuPrigovaralo im se da se lažno interesuju, sarađ sa nekom drugom drž, ne nas se to tiče jer su njih prava međunarodni standard kao pravi drugih ljudi, treba da budu primenjeni kroz naše institucije, zato nas se tiču.Posle toga o politikama koje su odgovor na krizu na trž rada, nedostatak radnika, itd.Prvo pitanje da li su neki ljudi koji rade na našoj teritoriji ugroženi.Ne može Srbija da se odriče svog suvereniteta zarad neke investicije, nas brine netransparentnost državnih institucija.Vijetnamci kao u hotelu, uzmu komiju pasoša pa prijave tamo gde to treba.Bilo bi dobro da se ta zavera ćutanja otkrije, to je suština priče.Radi se o fragmentacija radnog zakonodavstbva, zak o radu, sezoncima volontor, agenc zapošljavanju, post pravna praznina, često kontradiktoprne odredbe i ne uzna se kada će nešto biti primenjeno.U Srb mora da se ostovri problem nedostatka radnika, čini se das se daleko od očiju jvnosti ti problemi rešavaju.Imamo mnogo radnika koji neće da rade za malu platu, mnogo otišlo u instranstvo i mi sada imamo tu prazninu.Fiskalni savt procenio samo da u službi inspekcija 1.500 ljudi neodstaje, nema kapaciteta, oni se ne razvijaju.Milica Mrinković A11, kada se usvoje zakoni ovi vijetnamski radnici biće potpuno u redu, juče prekjuče ponovo oduz pasoši, nezvnično od drža nikakve info, pitanje uopšte nije rešeno, samo zamagljivanje situacije.Uslovi rada im nisu poboljšani.