Srbija

Srbija

Menja se Pravilnik o podnošenju poreske prijave elektronskim putem

Pravilnikom o izmenama Pravilnika o podnošenju poreske prijave elektronskim putem propisan je novi obrazac PEP – Ovlašćenje za upotrebu elektronskih servisa, kojim je zamenjen dosadašnji obrazac.Pravilnik je stupio na snagu 30.oktobra 2021. godine.Novi obrazac je delu za ovlašćenja za upotrebu elektronskih servisa (deo 4) dopunjen tačkom fiskalizacija (4.6) kako bi se obveznicima omogućilo da preko portala Poreske uprave ePorezi podnose prijave sa podacima za generisanje jedinstvene oznake poslovnog prostora  i poslovne prostorije(PGJO); izjave o zainteresovanosti za finansijsku podršku (FIP-EFU)  kao i pristup portalu Elektronski sistem za fiskalizaciju.Svi zakonski zastupnici poreskih obveznika koji su podneli obrazac PEP do stupanja na snagu izmene Pravilnika i dodelili ovlašćenje za sve elektronske servise pod tačkom 4.1, nemaju obavezu podnošenja novog PEP obrasca da bi dodelili ovlašćenje i za obim pod tačkom 4.6.Propisani novi obrazac PEP možete preuzeti na linku.  

Srbija

Saznajte kako da dobijete bespovratna sredstva EU za domaće startape

U okviru jesenjeg serijala radionica Startita posvećenih preduzetništvu i startapa, održaće se nova je namenjena domaćim startapima u cilju poboljšanja njihove saradnje sa EU fondovima. Jedan od primera takvih fondova, koji su otvoreni za mala i srednja preduzeća Zapadnog Balkana, je Horizon Europe čija je vrednost 95.5 milijardi evra.Zoom radionica će se održati 25. novembra u 17 časova na engleskom jeziku i sastoji se iz dva dela:Uvodni deo baviće se predstavljanjem EU fondova i izradom projektnog nacrta kao neizbežnim korakom na putu dobijanja bespovratnih fondova, dok je drugi deo radionice posvećen pitajima učesnika.Poseban naglasak biće stavljen na adekvatnu komunikaciju unique selling point-a (USP) samog projekta i partnerstva u okviru projekta.Predavač na radionici biće Milan Miletić iz kompanije Milloy consulting, koji ima dugu karijeru iz oblasti institucionalne komunikacije.Više informacija o radionici možete potražiti ovde

Srbija

Cene u oktobru: Poskupeo transport, odeća, hrana…

U oktobru, u odnosu na prethodni mesec, u Srbiji je najviše poskupeo transport, odeća i obuća, hrana, bezalkoholna pića, saopštio je Republički zavod za statistiku. Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u oktobru 2021. godine, u odnosu na septembar 2021. godine, u proseku su povećane za 0,9 odsto.U odnosu sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 6,6 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2020. godine cene povećane za 6,4 odsto u proseku.U odnosu na prethodni mesec, u oktobru rast cena je zabeležen u grupama Transport (1,8 odsto), Odeća i obuća (1,6 odsto), Hrana i bezalkoholna pića (1,3 odsto),  Stan, voda, električna energija, gas i druga goriva (0,9 odsto).Šta je najviše poskupelo u Srbiji?Spanać u Kini poskupeo 157 odstoNameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana poskupelo je 0,6 odsto.Rast cena je zabeležen i u grupama Restorani i hoteli i Obrazovanje (za po 0,5 odsto), Alkoholna pića i duvan (0,3 odsto), Rekreacija i kultura (0,2 odsto) i u grupama Кomunikacije i Zdravstvo (za po 0,1 odsto).

Srbija

Novi Sad gradi pristupne saobraćajnice i za potrebe privatnika

Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije Novog Sada je raspisala javnu nabavku za prvu fazu izgradnje saobraćajnih površina u delu Ulice Ive Andrića i novoplanirane pristupne saobraćajnice poslovnom kompleksu trgovinskog lanca Lidl. Procenjena vrednost radova je 70,2 miliona dinara.Prva faza uređenja Ulice Ive Andrića i pristupne saobraćajnice u neposrednoj blizini obuhvata gradnju pešačke i biciklističke staze, kao i prilagođavanje pešačkih prelaza na raskrsnicama. Obustavljen tender: Putevi Srbije "potcenili" izgradnju puta do Golupca Predmet druge tehničke dokumentacije biće ulazi u objekat Lidla, piše u specifikaciji tendera.Zbog izgradnje novih objekata i saobraćajnih površina sa pratećom infrastrukturom, planirano je i opremanje lokacije novom horizontalnom i vertikalnom saobraćajnom signalizacijom, piše u tehničkoj specifikaciji.U januaru je Gradska uprava sprovela tender za izradu tehničke dokumentacije za ovaj projekat. Tada je u specifikaciji navedeno da je zbog porasta inteziteta na ovim saobraćajnicama, čiji kapacitet nije zadovoljavajući, osnovni prioritet proširenje dela Ulive Ive Andrića na četiri kolovozne trake sa svim nedostajućim saobraćajnim i zelenim površinama.Država Geoksu platila 70 odsto investicije, sada traži novac nazad Takođe, u cilju infrastrukturnom opremanja prostora namenjnog Lidlu predviđena je i izgradnja pristupne saob raćajnice sa svom neophodnom infrastrukturom.Trgovinski lanac "Lidl" je ovo zemljište na  kraju Limana IV, odnosno na početku Telepa, kupio u julu 2020. za 408,2 miliona dinara, kako je izvestio portal 021. Na licitaciji je bio jedini ponuđač, a plan im je da na ovoj lokaciji izgrade poslovni objekat od 13.316. kvadrata.

Srbija

Ko u turizmu (opet) ostaje bez pomoći Ministarstva?

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisalo je javni poziv za podršku radu turističkih agencija, organizatora turističkih putovanja, zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih trenutnom pandemijom.Subvencije se dodeljuju u iznosu od od 2.000 do 5.000 evra i pokrivaju troškove u vezi sa obezbeđenjem garancija putovanja. Visina subvencije zavisi od kategorije lecence koju turistička agencija poseduje i rok za podnošenje zahteva je 24. novembar.Ova pomoć je svima dobrodošla, ali je selektivna jer su iz nje izuzete male, posredničke agencije, ističe Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA). “Svaki novac u ovom trenutku je dobrodošao, naročito jer je turističkim agencijima nešto malo pomoći što je dato prošle godine dato na isti način, za pribavljanje licenci, ali su na nju mogle da računaju samo agencije koje su pribavile polise osiguranja i bankarske garancije, a to je mali broj”, kaže za Biznis.rs Seničić.Od početka pandemije niko nije vodio računa od malim agencijama koje posreduju u prodaji aranžmana organizatora koji imaju licence. Te agencije nose jedan deo prometa na tržištu i uglavnom su to porodične firme koje zapošljavaju do dvoje ljudi. Mnogi od njih su u ozbiljnim problemima, objašnjava direktor YUTE.Takođe rok koji je dat nije dobar, ali razume zašto je tako – jasno je da se završava fiskalna godina, dodaje Senčić.Problem predstavlja jer rok nije usaglašen sa rokom za pribavljanje licenci, tako da će određeni broj biti na gubitku jer nisu mogli da pribave licencu. Rok za pribavljanje licenci je 31. decembar, dok je rok za podnošenje zahveta za subevncije 24. novembar.Seničić objašnjava da agencije, zbog rokova, imaju dosta problema sa osiguravajućim kućama zbog čega će nakon krize ostati mnogo manje organizatora putovanja.“Osiguravajuće kompanije koje treba da izdaju polise osiguranja vrlo su restriktivne, što je razumljivo jer je kriza i teška su vremena. Ipak, veliki broj agencija neće dobiti polise osiguranja i to je problem. Druga opcija za agencije su bankarske garancije, koje da bi dobili moraju da polože ‘keš’ u banku. U uslovima krize to je veliki problem jer je za agencije koje rade u inostranstvu minimalni iznos 30.000 evra, a za one koje rade u Srbiji 5.000”, ističe Seničić.Smatra da mora doći do produžetka roka za povraćaj novca putnicima koji nisu iskoristili zamenska putovanja s obzirom na to da veliki broj agencija neće moći da izmiri obaveze prema putnicima. Ako ne dođe do pomeranja roka to će dovesti do potpunog sloma tržišta.

Srbija

Uspon robota u pandemiji

Američki radnici se nadaju da će se zategnuto pandemijsko tržište rada na kraju dovesti do većih plata. Međutim, možda će samo dovesti do toga da roboti preuzimaju njihove poslove, piše Bloomberg. Nedostatak radne snage i rast plata primorava američke biznise da ulažu u automatizaciju.Nedavno istraživanje Federalnih rezervi među glavnim finansijskim službenicima, pokazalo je da od firmi sa poteškoćama u zapošljavanju jedna trećina primenjuje ili istražuje automatizaciju koja bi zamenila radnike. "Domino Pica počinje da koristi opremu i tehnologiju koja smanjuje količinu rada koja je potrebna za proizvodnju kuglica od testa", rekao je izvršni direktor te kompanije Rič Alison. Mehanizaciija svakodnevnih poslova traje generacijama, a tokom protekle decenije napravljen je značajan pomak.Broj industrijskih robota koji su instalirani u fabrikama širom sveta se više nego udvostručo, na oko tri miliona. Automatizacija se proširila i na sektor usluga. Sjedinjene Američke Države su ovoj oblasti zaostajale za drugom ekonomijama sveta, pre svega zemljama Azije, ali bi zahvaljujći pandemiji, SAD mogao da nadoknadi taj zaostatak. Komšijma treba milion radnika i 10.000 industrijskih robotaKolega robote, ne uzimaj mi radno mesto!Sa oko 10,4 miliona otvorenih pozicija u avgustu i rekordnim brojem Amerikanaca koji daju otkaze, teškoće u pronalaženju osoblja postaju veće. Sindikati su automatizaciju dugo videli kao pretnju. Tako je na primer, Međunarodno udruženje brodara obećalo da će se boriti protiv toga.Američke luke zaostaju za svojim svetskim vršnjacima u tehnologiji i trenutno su u centru velike krize u lancu snabdevanja. "Kompanije koje kažu da žele da se automatizuju imaju jedan cilj na umu: da eliminišu vaš posao, i stave više novca u džepove", rekao je predsednik udruženja Harold Daget.  "Borićemo se protiv ovoga 100 godina", dodao je. Neki ekonomisti upozorili su da bi automatizacija mogla da dovede do većeg jaza u prihodima i bogatstvu Amerikanaca. "Ako se ovako nastavi, potražnja za radnom snagom će rasti polako, nejednakost će se povećati, a izgledi za mnoge niskoobrazovane radnike neće biti toliko dobri", rekao je Daron Asimogli, profesor na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu. Asimogli je rekao da bi naučna znanja mogla da se koriste kako bi se razvijale tehnologije koje su komplementarnije radnicima.  "Ali, sa istraživanjima u kojima uglavnom dominira šačica gigantskih firmi koje troše najviše novca na to, "ovo nije pravac u kojem tehnologija trenutno ide". 

Srbija

Korisnicima banke Inteza dostupan nov način instant plaćanja

Korisnicima banke Inteza koji vrše platni promet preko aplikacije od sada je dostupna nova usluga “Prenesi” pomoću koje se izvršava instant plaćanje. Naime nije potreban unos broja računa primaoca, već samo njihov broj telefona. Da bi ova opcija bila moguća neophodno da broj telefona primaoca bude registrovan u Centralnoj adresnoj šemi Narodne Banke Srbije. Centralna adresna šema predstavlja mogućnost “izvršavanja instant plaćanja na registrovani „pseudonim“ korisnika platnih usluga kao što je npr. broj mobilnog telefona”, navodi se na sajtu NBS. Svoj “pseudonim” tj. avatar možete napraviti putem mobilne aplikacije izabrane banke. A ukoliko korisnici aplikacije žele da i oni na taj način primaju novac potrebno je samo da aktiviraju uslugu Prenesi iz glavnog menija klikom na Plaćanja ili u okviru podešavanja njhove aplikacije mobilnog bankarstva.Usluga je dostupna na osnovu odobrenja Narodne banke Srbije od 8. novembra.

Srbija

Evropska komisija očekuje rast srpske privrede od 6,7 odsto

Evropska komisija očekuje da rast srpske ekonomije u 2021. godini dostigne 6,7 odsto, uglavnom zbog rasta privatne potrošnje i investicija.Inflacija bi trebalo da zabeleži snažni privremeni porast u 2021. godini, ali se očekuje da će usporiti u proleće 2022. godine, piše u izveštaju Evropske komisije. EK očekuje i da će deficit da padne ispod pet odsto BDP-a u 2021. godini i da nastavi smanjenje tokom 2022, i 2023. godine.Javni dug bi tokom 2021. godine, prema proceni EK, trebalo da se stabilizuje na oko 58 odsto BDP-a, pre nego što nastavi sa postepenim opadanjem u 2022. i 2023. godini. Kome sve i koliko Srbija duguje?Po kojoj ceni se zadužuje Srbija?BDP-a Srbije u prvom tromesečju veći za 1,7 odstoEvropska komisija tokom 2022. i 2023. godine projektuje rast srpske ekonomije od 4,3 odsto. Očekuje se da rast većim delom bude podržan inevsticijama i pozitivnijim doprinosom neto izvoza usled oporavka Evropske unije i povećanih izvoznih kapaciteta podržanih stranim direktnim investicijama. Projekcije rasta podložne su relativno visokom nivou nesigurnosti, navodi EK,  mada se čini da su rizici uravnoteženi.Sa jedne strane, relativno niska stopa vakcinacije mogla bi da dovede do dugotrajnog uticaja pandemije i s tim u vezi da priguši samopouzdanje potrošača i privatnu potrošnju u kratkom roku. Jače ili trajnije povećanje inflacije, ukoliko se zadrži ili prekorači nivo iz septembra 2021 na duži period, pre svega zbog cena energije i neprerađene hrane, moglo bi da oslabi kupovnu moć i postane kočnica realnog rasta. 

Srbija

Nebojša Đekić, Cargo-partner Srbija: Moguće novo poskupljenje u pomorskom transportu

U najnovijem izveštaju Deutsche Bank predviđa se novo poskupljenje vozarina u pomorskom transportu od 30 odsto koje će, između ostalog, biti uslovljeno povećanjem cena goriva i novim iznosom takse za kontejnerske brodove koji prolaze kroz Suecki kanal, kaže Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja u kompaniji cargo-partner Srbija za Novu ekonomiju.„Uprava tog kanala je najavila za 2022. godinu poskupljenje od šest odsto. Analitičari te banke predviđaju da će nevolje u transportu potrajati i da će se tek u 2022. situacija smirivati, ali postepeno.  O stabilizaciji prilika u globalnom lancu snabdevanja teško je govoriti. Informacija da se trenutno visok nivo cena transporta zadržao i da nije došlo do novog povećanja je tračak svetlosti. Ipak, svetski analitičari nisu nimalo optimistični“, navodi Đekić. Period pred novogodišnje praznike, kako on navodi, i u redovnim okolnostima je za logističku industriju izuzetno stresan a ove godine posebno. "Poslednji kvartal u godini izazovan je ne samo za brodski transport, već i za sve vidove prevoza robe. U Srbiji je najzastupljeniji kamionski transport, gde se zbog viška robe, a manjka transportnih kapaciteta cene usluga, takođe, povećavaju", kaže Đekić.Kako prebroditi krizu u pomorskom transportu?Ipak, ne treba očekivati povratak na stanje pre globlane zdravstvene krize. „Nažalost, oporavak i stabilizacija ne znači povratak na situaciju pre pandemije. Dugoročno, možemo govoriti da bi se situacija sa cenama mogla donekle stabilizovati u periodu od naredne dve i po godine. Između ostalog, do toga može doći najavljenim investicijama brodara u izgradnju novih transportnih kapaciteta, što će dovesti do bolje ravnoteže ponude i potražnje. Međutim, ti brodovi bi mogli biti operativni najranije 2023. godine“, ocenjuje Đekić.Za pomorski transport vezano je oko 80 odsto svetske trgovine, tako da talas poskupljenja, kako kaže, pogađa svaki ugao privrede. Globalna trgovina je krenula u nagli oporavak nakon pada izazvanog pandemijom, što je doprinelo problemima, od nedostatka kontejnera za otpremu i skladišnih kapaciteta, preko zagušenja u lukama, do nedostatka vozača kamiona za prevoz robe.“Uska grla u globalnim lancima snabdevanja ugrozila su dostavu velikog asortimana robe, uključujući hranu i piće, potrošačku elektroniku, građevinski materijal, pa i božićne poklone i ukrase. Takva ograničenja su doprinela i većoj inflaciji. Poskupljuju energenti, repromaterijal i na kraju gotovi proizvodi”, ukazuje on.Takođe, podseća na prognozu MMF-a da će godišnja inflacija do kraja ove godine u razvijenim ekonomijama dostići maksimum od 3,6 odsto, a da će se u prvoj polovini 2022. vratiti na dva odsto. “Tržišta u razvoju će imati brži rast, dostižući u proseku 6,8 odsto, a zatim će se smanjiti na četiri odsto. Fond je naveo da bi centralne banke trebalo da budu spremne da pooštre politiku u slučaju da inflacija izmakne kontroli. Cene hrane širom sveta skočile su za oko 40 odsto tokom pandemije, što je veliki izazov za zemlje sa niskim prihodima u kojima takve kupovine čine veliki udeo u potrošnji“, kaže Đekić.Srbija, naravno, nije izolovano ostrvo i već je primetan rast cena, od građevinskog materijala, potrošačke elektronike, odeće i obuće, do hrane i pića.Uticaj na logistikuIako je logistika veoma dinamična i fleksibilna privredna grana, ova situacija je izuzetno izazovna i za njegovu firmu. „U cilju da izađemo svojim klijentima u susret i obezbedimo što kvalitetniju uslugu, morali smo da se prilagodimo i da tražimo nova rešenja. Budući da su ove, sada već dugoročne prilike, negativno uticale na korisnike špediterskih usluga iz pojedinih industrijskih grana, to uvek može da ima nepovoljan uticaj i na našu delatnost. Kako bismo se prilagoili zahtevima tržišta i naših korisnika, težimo da kreiramo jedinstvena i fleksibilna transportna rešenja i da se brzo prilagodimo promenljivoj situaciji na tržištu“, kaže on.U tom smislu možemo da ponudimo niz alternativnih opcija za prekookeanske pošiljke, poput železničkog transporta sa fiksnim sedmičmim otpremama i isporukom po principu „od vrata do vrata“, kao i čarter konzole sa dalekog istoka sa fiksnim terminima otpreme, takođe, na nedeljnom nivou. Paralelno rade, kako kaže, na sertifikaciji i obučavanju svojih kadrova, u njihovom logističko-distributivnom centru u Dobanovcima. Kao deo cargo-partner grupe globalno, prisutni su u 40 zemalja i 140 kancelarija širom sveta.

Srbija

U Niškoj Banji u planu izgradnja termi „Kulište“

U Niškoj Banji se planira izgradnja kompleksa bazena sa termalnom vodom "Kulište" na površini od 1,1 hektar.Grad Niš raspisao je raspisao javnu nabavku za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju termi "Kulište" u Niškoj Banji.Predviđena je izgradnja kompleksa bazena sa termalnom vodom i svim pratećim sadržajima. Kompleks treba da se sastoji od deset bazena površine 25 m2 i dubine 1,2 metara. U planu je izgradnja tri otvorena rekreativna dečija bazena, sedam rekreativnih bazena za odrasle, prostor za fitnes sprave, dečje igralište, protor za tuševe, plato za sunčanje, letnjikovca, prodajnih objekata, drvenih svlačionica. Kako će izgledati akva park u Niškoj banji?Šabac ulaže 280 miliona u izgradnju kompleksa bazenaLokacija na kojoj će se graditi kompleks se nalazi jugoistočno od centralnog Trga Niška Banja. Površina predviđena za kompleks iznos 1,1 hektar i predstavlja deo veće parcele od 5,3 hektara. U dokumentaciji piše da predviđena parcela za kompleks termanilh bazena "Kulište" predstavlja prazan neizgrađen prostor, sa izuzetkom Kupatila broj 5 koji je objekat pod zaštitom. Rok za podnošenje ponuda je 22. novembar. 

Srbija

Otvorena prva tkačka kolonija u Novom Pazaru

Porodicu najprepoznatljivijih ćilima iz Srbije upisanih na nacionalnu listu, pored pirotskog i staparskog upotpunjuje i sjeničko-pešterski. U cilju pune afirmacije najznačajnijeg segmenta tekstilnog stvaralaštva ovog regiona i očuvanja tehnike izrade, otvorena je prva tkačka kolonija u Novom Pazaru, piše u saopštenju Etno mreže, krovne asocijacija proizvođača rukotvorina iz cele Srbije.Okupljanje vrsnih tkalja iz cele Srbije treba da pomogne očuvanje nematerijalnog nasleđa jugozapadne Srbije i ekonomsko osnaživanje žena iz ovih krajeva. Sjeničko-pešterski ćilim se vekovima izrađuje na prostoru jugozapadne Srbije u opštinama Sjenica, Tutin, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje i Novi Pazar, kaže predsednica Etno mreže Violeta Jovanović."Na inicijativu opštine Sjenica i udruženja Sandžački ćilim, u decembru 2018. upisan je na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Cilj nam je da se komadi s motivima sa ćilima plasiraju kroz protokol gradonačelnika i turističku privredu grada".

Srbija

Prosečna subvencija po radniku lane dostigla 36.500 evra

U 2020. godini je potpisano 22 ugovora o dodeli sredstava podsticaja ukupne vrednosti 215,7 miliona evra, piše u predlogu zakona o završnom računu republičkog budžeta.Ukupna vrednost planiranih višegodišnjih investicija za koje je dodeljena državna pomoć je blizu 1,7 milijardi evra.Realizacijom ovih projekata trebalo bi da se otvori 5.906 novih radnih mesta. To bi značilo da je Ministarstvo privrede u proseku svako novo radno mesto subvencionisalo sa oko 36.500 evra. Bošu 6,5 miliona evra subvencija za proširenje proizvodnje brisača Savet za ekonomski razvoj je u 2020. godini doneo odluku o dodeli sredstava podsticaja za još 10 privrednih društava, ali do kraja godine nije u potpunosti okončana procedura.Jedna od najvećih državnih pomoći u 2020. godini dodeljena je švajcarskoj kompaniji Beri Kalbo (Barry Callebaut) u iznosu od 12 miliona evra za 100 novih radnih mesta. To znači da je dodeljeno 120.000 po radnom mestu.U periodu od januara do septembra 2021. godine zaključena su 33 ugovora o dodeli podsticaja, piše u zvaničnim podacima Ministarstva privrede.Novom vlasniku Kuršumlijske Banje bliskom SNS-u 2,5 miliona evra subvencija Ukupna vrednost planiranih investicija po ovim ugovorima je 62,4 miliona evra, a odobrene su subvencije u iznosu od 57,4 miliona evra. Realizacijom ovih projekata trebalo bi da se zaposli 5.408 novih radnika. To znači da je država ove godine davala prosečno 10.600 evra po jednom radnom mestu što je tri puta manje nego lani.Iako je Srbiji politika dodele državne i dalje primarni način za privlačenje investitora stručnjaci skreću pažnjju da su subvencije samo jedna od stavki koje investitori razmatraju prilikom odlučivanja o otvaranju novih pogona.Država najavila subvencije za ugradnju solarnih panela Ne postoje nikakvi ni naučni dokazi niti opravdanje da bilo koja zemlja subvencijama privlači strane direktne investicije, a njihov uticaj na smanjenje nezaposlenosti je zanemarljiv, rekao je Uroš Delević, profesor na londonskom Univerzitetu Grinič govoreći na konferenciji "OKO za Državnu Pomoć"(Odgovorno, Korisno, Otvoreno)."Povećanje pojedinačne subvencije za deset odsto dovelo je do povećanja zaposlenosti na nivou preduzeća od 0,2 odsto, dakle ne čak ni na nivou Srbije... Davanje subvencija za nekvalitetne investicije je trka do dna, jer će kompanije sa nekvalifikovanom radnom snagom svakako izmestititi svoju proizvodnju kad troškovi porastu, kao što je bio u slučaju Leonija", naveo je Delević.

Srbija

Izmene u radnom vremenu zbog državnog praznika

Sutra, 11. novembra, se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, što je ujedno i neradan dan, evo šta će sve raditi po izmenjenom radnom vremenu zbog državnog praznika.Prodavnice prehrambene robe radiće najmanje od 9 do 12 časova, a veliki superrmarketi radiće uglavnom po redovnom radnom vremenu. U Beogradu 24 sata raditi pet apoteka: "Sveti Sava" u Nemanjinoj 2, "Prvi Maj" u Kralja Milana 9, "Zemun" u Zemunu u Glavnoj ulici 34, "Bogdan Vujošević" u Bulevaru maršala Tolbuhina broj 30 i "Gornji grad" u Ulici Đorđa Kovačevića 27. Skraćeno radno vreme od 8 do 18 časova imaće apoteke "Palilula" u Knez Danilovoj, "Braće Kovač" u Krivolačkoj, "Miroslava Trajkovića" u Požeškoj i "Đuro Đaković" u Majke Kujundžića na ZvezdaTržni centri u Beogradu radiće redovnim radnim vremenom.Benzinske pumpe će sutra raditi 24 sata samo na putevima prvog i drugog reda, a ostale će raditi najmanje od 6 do 20 časova.Beogradske pijace će u četvrtak raditi uobičajeno od 6 do 19 sati, kako je saopšteno iz JKP „Gradske pijace“, za sve pijace koje se nalaze u sistemu ovog preduzeća.U Srbiji će u sutra, zbog državnog praznika raditi ukupno 39 pošti; radiće dežurne pošte u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i drugim većim gradovima, a dežutraće i pošte u Zrenjaninu, Pančevu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Šapcu i na Zlatiboru, kao i pošte na graničnim i administrativnim prelazima, osim pošte na Graničnom prelazu Čukarka, koja radi od 7 do 18.30 časova. U Beogradu, pored Glavne pošte u Takovskoj 2, radiće i pošte na aerodromu Nikola Tesla, koje će raditi uobičajeno - 24 časa, radiće i pošte u tržnim centrima i druge dežurne pošte.GSP je obavestio da će sve gradske, prigradske i lokalne linijae biće saobraćati po redu vožnje za nedelju, a minibus ekspres linije E2 Petlovo brdo – Trg republike i E9 Kumodraž – Studentski trg, koje po planiranom redu vožnje ne saobraćaju nedeljom i praznikom, neće raditi.Beogradski Parking servis neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima Beograda, a biće zatvoreni i šalteri za rad sa strankama u Takovskoj 31 i Mileševskoj 51, saopštilo je to preduzeće.Na dan praznika biće otvorene sve javne garaže, posebna i SMS parkirališta i radiće po uobičajenom sistemu naplate, kao i „pauk“ služba za prenos nepropisno parkiranih vozila.

Srbija

Vrednost građevinskih radova porasla 29 odsto

Vrednost izvedenih radova na teritoriji Srbije porasla je u trećem kvartalu za 29 odsto u tekućim cenama, dok u stalnim cenama taj rast iznosi 15,2 odsto u odnosu na isti kvartal 2020. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Posmatrano prema vrsti građevina, vrednost izvedenih radova na zgradama povećana je 7,9 odsto, a na ostalim građevinama 19,6 odsto, u stalnim cenama.Vrednost radova u stalnim cenama, najviše je  povećana u  Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (41,3  odsto, zatim u regionu Južne i Istočne Srbije, 24,7 odsto, Beogradskom regionu, 6,7 odsto, i Vojvodini, 1,7 odsoto, u odnosu na isti kvartal 2020. godine.Cigla na ciglu: Međugodišnji rast od 10 odstoBeton obrisao istoriju na KalemegdanuOd ukupne vrednosti građevinskih radova u Srbiji je izvedeno 96,6 odsto, dok je preostalih 3,4 odsto izvedeno na gradilištima u inostranstvu.Vrednost izvedenih radova izvođača iz Srbije u trećem kvartalu 2021. godine, za radove koji su izvođeni na teritoriji Srbije i inostranstva, porasla je za 28,2 odsto u odnosu na isti kvartal 2020. godine, u tekućim cenama. U stalnim cenama taj rast iznosi 14,5 odsto. 

Srbija

Frilenseri i dalje traže da im neoporezivi deo zarade bude 530 evra

Udruženje radnika na internetu (URI) zatražilo je od Vlade Srbije da neoporezivi deo zarade frilensera ostane na iznsu od 530 evra u nardne dve godine. URI tvrdi da će u suprotnom mnogi frilenseri izbegavati da plaćaju poreze, koji će biti preveliki jer bi neoporezivi deo zarade od januara bio 18.000 dinara, dok bi se za sve iznose preko toga plaćao porez."U pitanju su hljade života mladih ljudi koji rade preo interneta. Radna grupa za rešavanje statusa frilensera je imala samo jedan sastanak, drugi se nije održao", rekao je na konferenciji ispred Vlade Srbije predstavnik URI Miran Pogačar.Prema njegovim rečima, mnogi frilenseri koji predaju strane jezikeputem interneta klijentima u Kini, dobijaju otkaze jer je ta država donela uredbu po kojoj stranci do kraja ove godine više ne mogu da obavljaju tu delatnost.Pogačar je dodao kao URI želi da im pomogne kursevima da se prekvalifikuju. Dodao je da je će veliki broj frilensera od prvog januara, ukoliko ostane aktuelno rešenje, neće moći da nastavi sa radom."Preko 50% bi izdvajali za doprinose i poreze, to je katastrofa, mnogi bi izbegavali da plaćaju porez u Srbiji i otvarali bi račune u inostranstvu. Predlažemo da se u naredne dve godine ne plaća ništa za zaradu od 530 evra, za većinu ljudi to je kompromis", smatra Pogačar.On je podsetio da se naredne godine u Srbiji održavaju izbori, kao i da zbog toga institucije neće moći da donose propise. Pogačar je dodao da je državi trebalo oko 10 godina da donese Zakon o socijalnom preduzetništvu. Prema njegovim rečima upravo su im te razlog da njihov predlog za plaćanje poreza treba da važi naredne dve godine.Frilenseri će kako se naglađava u suprotnom preduzeti "odgovarajuće korake", jer prvi januar 2022. godine ne mogu da čekaju. Napominju i da njihov problem neće biti rešen ni usvajanjem Zakonom o porezima.Pogačar tvrdi da će frilenseri, ukoliko s ene uvaži njihov zahtev, biti ubedljivo najviše oporezvani među svim ostalim delatnostima, kao i da neće moći da ostvaruju svoja prava."Ne možete od nekoga zahtevati da plaća pune poreze i doprinose, ako ta prava ne može da ostvari. To je besmisleno, ta stvar mora da se promeni", kaže predstavnik URI. Frilenseri su sa Vladom Srbije vodili pregovore početkom godine, a dogovor o oporezivanju je postignut krajem aprila.

Srbija

Ptice

Prošlog novembra javnost u Srbiji rastužila je vest da je desetogodišnji orao ribar pronađen mrtav kod sela Boćevica nadomak Leskovca. Ribar „Oli“, kako su ga nazvali finski ornitolozi, tokom jesenje seobe nekoliko dana boravio je u Grdeličkoj klisuri gde je stradao od strujnog udara na pruzi Beograd-Skoplje. Ovu gracioznu grabljivicu stručnjaci su uz pomoć satelitskog odašiljača pratili sve do trenutka kada je prestao da se kreće.Ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije finskim kolegama vratili su satelitski odašiljač koji je ovog leta postavljen na novog ribara, nazvanog „Rami“.„Rami je odrasli mužjak koji se ove godine gnezdio u Finskoj i to na lokalitetu na kom se planira izgradnja vetroparka. Njega smo pomno pratili kako bismo saznali gde se kreće, na kojim vodama lovi i koliko visoko leti, što je od presudnog značaja za studiju procene uticaja vetroparka na životnu sredinu“, pojašnjava Matti Suopajärvi, ekolog iz Finske.Rami je jesenju seobu započeo 20. septembra na finsko-švedskoj granici kod mesta Tornio. Na kranje odredište na sever Nigerije stigao je 31. oktobra nakon više od 6.500 pređenih kilometara, prosečno prevaljujući 160 kilometara po danu. Međutim, putanju dužu od 1.000 kilometara preko Egejskog i Sredozemnog mora, od turskog dela Trakije do severoistočne Libije, orao ribar je preleteo u celosti za 23 sata.Prvu afričku noć Rami je prespavao na dalekovodnom stubu, a narednih 11 dana preletao je Saharu, odmarajući i spavajući na stenama i peščanim dinama. Trenutno se nalazi u plodnoj dolini reke Komadugu Gana gde će verovatno provesti narednih 4-5 meseci.Orlovi ribari naseljavaju sve kontinente, osim Antarktika. Osnovna hrana su im ribe koje lovi obrušavanjem i zaranjanjem u vodu. Ribari naseljavaju vodena staništa bogata ribom, najčešće slatkovodna jezera. Velika gnezda grade na vrhu krošnji starih stabala. Istraživanja su pokazala da orlovi ribari u prirodi žive do 32 godine.Orao ribar u Srbiji ima status strogo zaštićene vrste koja se na ovim podnebljima ne gnezdi gotovo 100 godina, dok jedinke iz severnih populacija našu državu preleću dva puta godinje kada se sele. 

Srbija

Novi ambasador Francuske u Srbiji predao akreditvna pisma

Novi ambasador Francuske u Republici Srbiji, Pjer Košar, predao je akreditivna pisma predsedniku Srbije, Aleksandru Vučiću u sredu, 10. novembra, na svečanoj ceremoniji organizovanoj u Palati Srbije. Pjer Košar je na mestu ambasadora Francuske u Beogradu od novembra 2021. godine.Dvojica sagovornika su se založili da dalje razvijaju odličnu bilateralnu političku i ekonomsku dinamiku koja postoji između naše dve zemlje, posebno od posete predsednika Emanuela Makrona Srbiji, 15. i 16. jula 2019. godine. Razgovarali su o preuzetim obavezama na najvišem nivou, u oblasti bezbednosti i odbrane, evropskih integracija Srbije, ekonomske saradnje, posebno o uključivanju Francuske kao strateškog partnera u izgradnju metroa, kao i o kulturnoj razmeni i frankofoniji.Ambasador je potvrdio spremnost Francuske agencije za razvoj da značajno poveća svoje angažovanje u Srbiji. Tokom razgovora o izazovima vezanim za Srbiju i njeno okruženje, francuski ambasador je podsetio na ličnu posvećenost predsednika Republike Francuske regionalnoj stabilnosti.Pjer Košar je radio u centralnoj administraciji u Direkciji za strateške poslove i razoružanje, a zatim je bio na funkciji političkog savetnika u više bilateralnih diplomatskih predstavništava: u Teheranu i u Tokiju. Po povratku u Pariz 2001. godine, imenovan je na mesto pod-direktora za Istočnu Evropu, a 2008. godine je postao inspektor spoljnih poslova, Posle čega je imenovan za pomoćnika generalnog direktora spoljnih i strateških poslova, bio je posebno uključen u praćenje sirijske i ukrajinske krize i u primenu sporazuma o iranskom nuklearnom programu.Nakon toga, Pjer Košar je imenovan na mesto generalnog konzula u Jerusalimu, a bio je i na čelu francuske delegacije tokom 74. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Srbija

Vlada raspisala konkurs za direktora „Srbijagasa“

Vlada je raspisala javni konkurs za izbor direktora Javnog preduzeća "Srbijagas", objavljeno je u Službenom glasniku.Uslovi su da kandidat bude visokoobrazovan, da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslove za koje se zahteva ovaj stepen obrazovanja, kao i da ima tri godine iskustva u poslovima javnih preduzeća.TOP 5 v.d. direktora u javnim preduzećima (VIDEO) Takođe, potrebno je da poznaje oblast korporativnog upravljanja, a ne sme da bude član organa političke stranke, odnosno da mu je određeno mirovanje u vršenju ove funkcije.Rok za podnošenje prijava je 30 dana od objavljivanja konkursa u Službenom glasniku.Direktor se imenuje na period od četiri godine.Na mestu direktora JP "Srbijagas" javnog preduzeća trenutno se nalazi Dušan Bajatović. On je imenovan za direktora ovog javnog preduzeća 2008. godine. U novembru 2012. Vlada je, pre nego što je usvojen novi zakon, koji je propisivao obavezne javne konkurse, ponovo imenovala Bajatovića.Njemu je mandat istekao 2016. godine, a godinu dana kasnije je raspisan i konkurs za izbor direktora.Prema dostupnim podacima konkurs nikada zvanično nije okončan, kako je napisala Transparentnost Srbija u svojoj analizi iz decembra 2020. godine. Država od Srbijagasa preuzela upravlajnje nad Transportgasom Svi direktori kojima je istekao mandat, kao što je slučaj sa Bajatovićem, su nezakonito na ovim funkcijama, skretali su pažnju iz Transparentnosti. Zbog toga su is sve odliuke i ugovori koji su potpisani od strane ovih direktora koji upravljaju javnim preduzećima nezakoniti, pa samim tim i ništavni.Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Bajatović se nalazi na mestu generalnog direktora JP "Srbijagas" i za obavaljanje te funkcije dobija 174.000 dinara mesečne zarade.Osim toga, Bajatović, prema poslednjem izveštaju iz oktobra 2020, dobija platu i kao direktor preduzeća "Gastrans" (1,7 miliona dinara), član nadzornog odbora AD Jugorosgaz (blizu 1,5 miliona dinara), predsednik nadzornog odbora podzemnog skladišta gasa "Banataski dvor" (590.000 dinara) i kao nardoni poslanik (28.000 dinara). Osim toga, nakon službenog puta na koji je išao kao generalni direktor "Srbijagasa" Bajatović u toku 2019. je dobijao 64.000 dinara.

Srbija

Šta Venecijanska komisija kaže na Zakon o referendumu?

Vlada Srbije usvojila je juče predlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i uputila ga u skupštinsku proceduru.  Istog dana je i Venecijanska komisija objavila hitno mišljenje o prethodno dostavljenom revidranom Nacrtu tog zakona. U mišljenju objavljenom juče Komisija je pozdravila inicijativu Srbije za donošenje novog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, ali i navela da neka pitanja još ostaju da se reše. Komisija izražava žaljenje što je revizija zakona o referendumu počela tek kad je ustavni referendum bio neizbežan."Radi stabilnosti izbornog sistema amandmani na osnovne odredbe o referendumu treba da budu primenjeni u periodu koji je kraći od godinu dana samo da u slučaju da se obezbedi usaglašenost sa standardnima evropskog izbornog nasleđa ili primena preporuka međunarodnih organizacija", piše u mišljenju. Šta više, navodi Venecijanska komisija, promene moraju da budu zaista impelementirane u praksi pre održavanja referenduma, dok bi amandmani trebalo da budu usvojeni širokim konsenzusom i uzimajući u obzir javne konsultacije sa svim relevantnim zainteresovanim stranama.Novi tekst Zakona o referendumu, ali sa starim odredbamaIako je pozdravila Nacrt zakona o referendumu komisija smatra da neka pitanja još ostaju da se reše. Između ostalog, preporuka je da se ukinu ili značajno smanje naknade za overu potpisa. U predlogu zakona koji je sada u skupštinskoj proceduri je naknada za overu potpisa 40 dinara po potpisu (u nacrtu je bilo predloženo 50 dinara). Komisija smatra i da odredbe o obaveznom referendumu treba da budu još preciznije, da treba razmotriti razumno produženje rokova za podnošenje i odlučivanje po pritužbama i žalbama, kao i da pravila koja se primenjuju u hitnim slučajevima treba da budu detaljnija. Novi Zakon o zaštiti od buke: Javni skupovi moraju da se najave 20 dana unapredNovi zakon o vodama: Uvođenje reda ili "rasprodaja prirodnih resursa"?To što su definisani različiti tipovi referenduma, proširen rok između raspisivanja referenduma i glasanja, a izbornoj komisiji dato ovlašćenje da proverava pitanje koje se postavlja biračima, ocenjeno je kao pozitivna promena. Pozitivno je i to što istraživanje javnog mnjenja više nije uključeno u aktivnosti referendumske kampanje, produžen rok za ulaganje žalbe na 48 sati i što su pravila za prikupljanje potpisa za narodnu inicijativu manje restriktivna. Komisija je pozdravila i produžen rok za objektivno informisanje birača, ali savetuje njegovo dalje produženje. Šta se još predlaže novim Zakonom o referendumu?U Predlogu zakona piše i da je odluka na obavezujućem referendumu doneta ako je za nju glasala većina izašlih građana na teritoriji za koju je referendum raspisan.Piše i da Skupština po isteku dve godine od dana održavanja referenduma može doneti akt suprotan aktu (odnosno pitanju potvrđenom na referendumu) ili izmenama i dopunama tog akta menjati suštinu potvrđenog akta odnosno pitanja, uz obavezu sprovođenja savetodavnog referenduma o tom pitanju.Ako su građani na referendumu doneli odluku protiv potvrđivanja akta odnosno pitanja koje je bilo predmet izjašnjavanja, o tom aktu, odnosno pitanju. ne može se ponovo odlučivati na referendumu u roku kraćem od godinu dana od dana održavanja referenduma, piše u Predlogu.