Srbija

Srbija

„Srbija će napustiti ugalj zbog Pariskog sporazuma“

Ukidanje uglja kao energenta je mešunarodna obaveza na koju se naša zemlja obavezala, podsećaju učesnici tribine "Kako Srbija može da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?" koju je organizovao Klimatski forum. Naglašava se da će prelazak na obnovljive izvore energije zahtevati društvenu transormaciju neviđenih razmera."Napuštanje uglja je obaveza Srbije zato što smo potpisali i ratifikovali Pariski sporazum. Kao odgovoran član međunarodne zajednice bi trebalo da je ispunimo”, izjavio je Aleksandar Macura iz RES Fondacije.Uspešna energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije, pre svega zavisi od izbacivanja uglja iz našeg elektroenergetskog sistema. Razlog za to nisu samo negativne implikacije tog energenta na životnu sredinu. Šanse za uspešno sprovođenje tih planova, kako se naglašava i te kako postoje, kao i interesovanje investitora.U Srbiji trenutno postoji vetroparkova snage oko 400 MW (megavata) i 20 MW solarnih elektrana, od čega je 10 MW na krovovima, a ostatak na zemlji. Prema rečima Nikole Stamenova iz kompanije CWP koja se obavi obnovljivom energijom, investitori u našoj zemlji pripremaju projekte za vetroparkove snage preko 4 GW (gigavata) i više od 2 GW solarnih elektrana.Bugarska do 2025-te menja ugalj čistijim energentimaEU: Potrošnja uglja smanjena 64 odsto za 30 godina "To je reda veličine trenutno instalisanog ukupnog kapaciteta Srbije koji iznosi oko 8 GW. Dve osnovne slabosti našeg elektroenergetskog sistema su oslanjanje na lignit i starost kapaciteta. One mogu da budu prenebregnute prelaskom na čistu energiju", kaže profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković."Struja dobijena iz vetra i sunca je, zahvaljujući tehnologiji i inovacijama, jeftinija od struje iz lignita i uglja, te predstavlja komercijalno i ekonomski isplativu alternativu fosilnim gorivima", naglasio je Stamenov.Prema njegovom mišljenju poslednji set energetskih zakona koji je usvojen u Srbiji je dobar signal za investitore u oblasti obnovljivih izvora energije. Prema rečima Aleksandra Macure, On kaže da će dekarbonizacija zahtevati društvenu transformaciju neviđenih razmera, kao i da je zbog toga neophodan društveni konsenzus."Voleo bih da u naredne dve godine vidim društvenu mobilizaciju. Ovo je tema o kojoj treba da se razgovara u Narodnoj skupštini Republike Srbije", istakao je Macura.Ugalj zasad ostaje naša realnostEU kažnjava Poljsku jer odbija da zatvori rudnike uglja

Srbija

MAT: Sporovi oko kredita mogu ozbiljno da ugroze stabilnost bankarskog sektora

Sudski sporovi građana sa bankama o troškovima obrade kredita i premije osiguranja stambenih kredita, kao i promena dugogodišnje i zakonom dozvoljene prakse da banke imaju pravo da naplaćuju te troškove, mogu ozbiljno da ugroze s mukom dostignutu stabilnost i poverenje i domaće i strane javnosti u bankarski sektor, ocenili su autori ekonomskog biltena "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), piše Beta, prenosi N1."Ukoliko bi se realizovali potencijalni efekti sudskih sporova u vezi sa naknadama i troškovima obrade kredita bankarski sektor bi, čak i ukoliko bi uzeli najopreznije procene, ostvario gubitak u visini iznad petogodišnjeg neto rezultata bankarskog sektora pre oporezivanja, uz mogući pad pokazatelja adekvatnosti kapitala ispod regulatornog minimuma odnosno ulazak u zonu potkapitalizovanosti, što bi moglo da dovede do stečaja pojedinih banaka", navodi se u novom broju MAT-a koji izdaju Privredna komora Srbije i Ekonomski institut u Beogradu.Advokati kažu dovedena u pitanje podela vlasti, banke poručuju "cenu će platiti svi"Ocenjeno je da su, u srednjem roku, efekti jednog ovakvog scenarija na ekonomsku aktivnost izrazito negativni, i doveli bi ekonomiju Srbije u višestruko goru situaciju u odnosu na onu u kojoj se nalazila u periodu najveće krize od 2009. do 2012. godine. Samo izostanak prirasta kredita opredelio bi, prema nekim procenama, pad potrošnje i investicija u vrednosti od oko četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)."Moguće je, ako ne i gotovo izvesno, da u uslovima povećane neizvesnosti i nepoverenja investitora, kao posledica naknadne promene ‘pravila igre’, ničim utemeljene ni u zakonodavnom okviru Srbije, ali ni uporednoj praksi, dođe do povlačenja banaka u stranom vlasništvu sa domaćeg tržišta", upozoril su autori MAT-a.Udruženje banaka: Odustanite od tužbi, pa ćemo mi od naplate troškova Poskupljenje kredita i pad BDPU njihovoj analizi se navodi da je izvesno da bi u kratkom roku došlo do značajnog pooštravanja kreditnih standarda, što bi se odrazilo i na obim kreditiranja i na kamatne stope na kredite. Banke koje bi nastavile da posluju na domaćem tržištu, kako zbog ambijenta smanjene konkurencije, ali i potrebe da nadomeste svoje gubitke, izvesno bi, kako je ocenjeno, povećale kamatne stope, što bi se odrazilo na pogoršanje uslova finansiranja privrede i građana.Hipotetički izostanak bankarskih pozajmica namenjenih potrošnji i investicionih kredita doveo bi, procenjeno je, stagnacije privredne aktivnosti u Srbiji u narednoj godini, umesto očekivanog rasta BDP-a od četiri odsto.Ukoliko bi u takvoj situaciji usledilo i smanjenje stranih direktnih investicija, zatim smanjenje ili izostanak profitabilnosti privrede, redukcija državnih investicija, zaposlenosti i zarada u privatnom (verovatno i u javnom) sektoru, mnogo realniji bi bio čak i pad BDP-a, naveli su autori MAT-a.Vrhovni kasacioni sud: Bankama dozvoljeno da ugovaraju troškove kredita Pitanje stabilnosti kursaUpozorili su da bi se poremećaj najpre video u platnom bilansu i javnim finansijama. Izlazak banaka sa domaćeg tržišta, ali i odliv kapitala po drugim osnovama (prodaja dinarskih obveznica, usporavanje neto priliva stranih direktnih investicija) izazvalo bi pritiske na deviznom tržištu, što bi zahtevalo potrebu za trošenjem deviznih rezervi kako bi se sačuvala stabilnost dinara."Pitanje je da li bi i u kojoj meri mogla da se očuva stabilnost kursa u takvim okolnostima, što bi sveukupno predstavljalo negativan signal drugim investitorima. Došlo bi do velikog platno-bilansnog deficita, naglog trošenja deviznih rezervi, deprecijacijskih i inflatornih pritisaka", smatraju autori MAT-a.Istakli su da bi u javnim finansijama najpre problem pojavio u finansiranju deficita i otplati glavnice, jer bi u velikoj meri izostala tražnja nerezidenata za hartijama od vrednosti koje država emituje.Tražnja bi izostala i od strane domaćih banaka, koje bi u slučaju gubitaka izazvanih umanjenjne prihoda po sonovu naplate troškova obrade kredita imale znatno manji kreditni potencijal. U tom slučaju, država bi morala da emituje hartije od vrednosti po višestruko većim kamatnim stopama i da time privlači špekulativni kapital koji sam po sebi predstavlja veliki rizik."S obzirom na činjenicu da bi se sporovi vodili u dužem vremenskom periodu, treba imati u vidu da se negativne implikacije ne bi realizovale momentalno, već postoji rizik da neizvesnost na ovom polju traje duži vremenski period i postane sastavni deo domaćeg poslovnog ambijenta, što bi demotivišuće uticalo na priliv novih, ali i zadržavanje postojećih, kako portfolio, tako i stranih direktnih investicija, a bio bi i smanjen kreditni rejting zemlje", procena je autora MAT-a.

Srbija

Novosađani plaćaju 100.000 evra da bi mogli da glasaju za gradske projekte

Služba za zajedničke poslove Grada Novog Sada dodelila je posao "usluge obezbeđivanja aktivnog učešća građana u odlučivanju o pitanjima od javnog značaja" firmi Ninamedia kliping. Vrednost ugovora je 11,8 miliona dinara, što je 100,6 hiljada evra.Za kovid bolnicu u Novom Sadu iz budžeta prebačeno još 266 miliona Posao podrazumeva administraciju internet platforme uz pomoću koje bi građani Novog Sada mogli da učestvuju u planiranju javnih politika. To obuhvata glasanje za postavljene sadržaje, prikaz ideja i predloga na mapi grada, anketiranje građana o pitanjima od značja, kao i slanje i-mejlova građanima u vezi sa sadržajima koji se odnose na mesnu zajednicu kojoj građani pripadaju.Takođe, Novosađani bi preko ove platforme imali mogućnost da postavljaju pitanja i da dobiju odgovore od nadležnih organa Grada, a platforma će omogućavati i održavanje onlajn video konferencija i radionica.Prodaje se firma ZGOP koja gradi železnicu do Mađarske Platforma mora da ima mogućnost za učešće najmanje 100.000 građana.Pored toga, ponuđač je dužan da osmisli i realizuje promociju i marketinške aktivnosti za uvođenje i korišćenje platforme.U narednih godinu dana, koliko važi ugovor, Ninamedia treba da organizuje 20 događaja na kojima će predstavljati platformu, kao i da obezbedi 20.000 lifleta, 500 plakata, zakup 40 bilborda na mesec dana i da uradi 50 promotivnih videa i 150 fotografija.

Srbija

Nova.rs: Otkazan Beogradski sajam knjiga

Sajam knjiga u Beogradu, planiran za period od 24. do 31. oktobra otkazan je, saznaje Nova.rs. Prema našim informacijama iz udruženja izdavača, Sajam ove godine neće biti ni održan.Kao razloge navode epidimiološku situaciju i probijanje roka, 1. oktobra, do kada je organizator trebalo da saopšti konačnu odluku o tome hoće li manifestacija biti održana.U ime dva udruženja i grupacije nezavisnih izdavača, poslat je dopis u kojem obaveštavaju Sajam da nisu u mogućnosti da učestvuju. Najveći izdavači su jednoglasni u odluci da ne postoje uslovi za održavanje Sajma knjiga, kako epidemiološki, tako i organizicioni, saznaje Nova.rs.Sutra je sednica Odbora Sajma knjiga, ali tu se ništa neće promeniti što se tiče udruženja izdavača. Takođe, nije realna opcija da se Sajam pomeri za neki kasniji datum ove godine, kaže izvor iz udruženja izdavača.Podsetimo, prethodna odluka je bila da sajam bude održan od 24. do 31. oktobra.Iako je prvobitni predlog Grada bio da Sajam knjiga bude održan polovinom septembra, izdavači nisu bili spremni da prihvate taj predlog, tražeći otkazivanje manifestacije ili pomeranje na narednu godinu. Ako izdavači ne budu hteli, Sajma knjiga neće biti, reagovao je dramski pisac Dušan Kovačević, predsednik Organizacionog odbora Sajma, a zahteve izdavača je podržala i ministarka kulture Maja Gojković, da bi nakon toga na sastanku predstavnika Beogradskog sajma, čelnika UIKS-a Dejana Papića („Laguna“) i UPIS-a Zorana Hamovića („Clio“), zamenika gradonačelnika Gorana Vesića i gradskog sekretara za kulturu Ivana Karla izdavačima je ponuđen oktobarski termin.

Srbija

Raspisan javni poziv za subvencije za novi model fiskalizacije

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za prijavljivanje za finansijsku podršku novom modelu fiskalizacije. Svi obveznici dobiće po 100 evra po prodajnom mestu i 100 po fiskalnom uređaju, a ta suma će biti uvećana za 20 odsto za one koji nisu u sistemu PDV-a.Zainteresovani mogu da se prijave elektronski, preko portala Poreske uprave ePorezi, u periodu od 15. oktobra 2021. godini do 31. januara 2022. godine.Obveznik fiskalizacije za finansijsku podršku može da se prijavi samo jednom  tokom trajanja Javnog poziva, te je neophodno da pre apliciranja izvrši prijavu svih prodajnih mesta, što takođe može da učini preko portala ePorezi, navodi Ministarstvo. Na novi model fiskalizacije obveznici u Srbiji treba da pređu u periodu od 1. novembra 2021. do 30. aprila 2022. godine.U Ministarstvu finansija ranije su naveli da privrednici zbog te reforme neće imati dodatnih troškova, a kao fiskalni uređaj će moći da koriste tablete, računare i mobilne telefone.Ministar finansija Siniša Mali ranije je naveo da će ukupni iznos subvencija za ove namene iznositi šest milijardi dinara. Novac će, kako je rekao, biti direktno uplaćivan svakom poreskom obvezniku kako bi se nabavio uređaj koji je neophodan za novi model fiskalizacije."Nema više godišnjih plaćanja servisiranja kasa, sertifikata, imamo efikasniji sistem, koji podrazumeva bolji rad Poreske uprave, a sa druge jednostavan sistem koji ide u korak sa vremenom", rekao je Mali.Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije ranije je tvrdilo da je uvođenje elektronskih faktura koje je deo novog načina fiskalizacije neće biti besplatno već će privrednicima doneti nove troškove, naročito uvođenjem posrednika za usluge elektronskog fakturisanja. 

Srbija

Odbijena pritužba firme koja je dala nižu ponudu za uniforme komunalne milicije

Republička komiisja za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je odbila zahtev firme "Des2020" iz Šapca koja se žalila na uslove tendera koji je raspisao Grad Beograd radi kupovine uniformi za komunlanu miliciju."Des2020" je u septembru ove godine ponudio da uniforme proda za 134,3 miliona dinara, ali je Beograd izabrao 50 miliona skuplju ponudu firme "MIM Commerce" iz Beograda.Šabačka firma je i u junu ove godine, zajedno sa još dve kompanije - "Luss Textile" i "Yumco-prizosi" podnela zahtev za zaštitu prava, o čemu je Nova ekonomija pisala.Neki od zahteva druge dve firme, "Yumco-prizosi" i "Luss textile", je Komisija prihvatila i zbog toga obustavila nabavku sve dok gradska uprava Beograda ne otkloni nedostatke.Beograd je zbog ovakve odluke morao i da nadoknadi takse koje su dve firme dale prilikom podnošenja zahteva po 120.000 dinara, odnosno ukupno 240.000 dinara.KAKO TREBA DA IZGLEDAJU NOVE UNIFORME ZA KOMUNALNE MILICAJCE:Kožne rukavice i Adidas patike za "komunalce" Beograđani plaćaju 1,3 miliona evra Iz Republičke komisije su Novoj ekonomiji odgovorili da je prvobitni zahtev koji je podnela firma "Des2020" okončan pred naručiocem, ali se u novom rešenju navodi da je zahtev ove firme zapravo prvobitno odbačen jer nije podnesen u roku.Firma DES 2020 se u novom zahtevu izjasnila da prethodne izmene koje je Beograd uneo u tendersku dokumentaciju nakon rešenja Republičke komisije, u kome su prihvaćene neke od primedbi "Yumco-prizosi" i "Luss textile", ne menjaju uslove. Naime, oni tvrde da se i dalje radi o subjekitvnom ocenjivanju ponuda jer ono obuhvata "vizuelni pregled" uzoraka.Žalili su se i na prekratak rok za formiranje prihvatljive ponude.Sve ove žalbe Republička komisija je ocenila kao neosnovane.Podsetimo, Sekretarijat za poslove komunalne milicije Beograda dodelio je u septembru ugovor za kupovinu uniformi u vrednosti 186,3 miliona dinara (oko 1,6 miliona evra) firmi MIM Commerce iz Beograda.Na tender su stigle još dve ponude, obe povoljnije od izabrane. Firma Yumco - Prizosi iz Vranja je ponudila da obezbedi uniforme za komunalne milicijace za ukupno 76,5 miliona dinara, što je skoro dva i po puta manje od cene koju će Beograd platiti.Preduzeće DES 2020 iz Šapca ponudio je cenu od 134,3 miliona dinara, za oko 50 miliona manje od izabrane.

Srbija

Proizvođači voća: Moramo da se svi udružimo

Miloš Milutinović, mendžer nabavke voća i povrća, Delez SrbijaVodi se računa o sortimentu, bitno da se razgraniče konzumne sorte namenjene prodaji, od ovog dela koji ide u preradu. Naša vrata su otvorena za sve proizvođače koji idu u tom pravcu. Uvođenje novih sorti vidimo kao najveći potencijal kako bi ovaj segment nastavio da se razvija, rezultati su inače dobri.Prosečan rast bobičastog voća u našem sistemu je 25% na godišnjem nivou. To svakako nije zanemarljivo i znači da ova kategorija značajno raste u odnosu na ostatak sistema. To govori o trendu koji je zaista primetan na našem tržištu.Najpozitivniji primer su pakovanja borovnica od 500 grama koja su ove godine doživela značajan skok od 200% ukoliko gledamo procentualni rast.Crvene, bele i crne ribizle, takođe imaju potencijala za rast, treba ramišljati i u tom smeru. Delez je spreman da ponudi distribuciju robe koja ne može da se proda u Srbiji, u svojim lancima u drugim zemljama.To svakako postoji kao mogućnost. Ono što ostaje proizvođačima i što ide u dobrom smeru je udruživanje, poštovanje i uvažavanje odgovarajućih standarda koji će kasnije biti preporuka za saradnju. Mora se voditi računa o izgledu, ali i o ukusu proizvoda.Radovan Milisavljević, Srbovoće najveći izvoznik borovnica u V Britaniju. Postoje dve godine kao kompanija, u startu prepoznali potenc brit trž, holand i nemačka se podrazumeva. Davdeset god iskustva u snabdevanju jagod voćem i Britaniji. Ove god 160 tona borovnice za Brit izvezeno.Sarađuju sa kooperantima, rade na kvalitetu, dosta izazova u vezi sa logistikom, uspeli da se probiju na tržište, to je veliki potencijal za ubuduće. Treba ostati u Evropi, tu je dosta neiskorišćeni, pre dve tri godine su ti potrošači čuli sa srpsku borovnicu i treba se fokusirati na zemlje u regionu koje nemaju svoju proizvodnju.Poljska je u poslednjih nekoliko godina duplirala proizvodnju svoje borovnice i postala nam je veliki konkurent u periodu od 1. Jula pa na dalje, naša šansa može da bude od 15. Juna kada kreće naša borovnica pa negde do 5. Jula dok evropski proizvođači ne dođu do svog punog kapaciteta.Kod udruživanja sa poljskim proizvođačima, smatra da je najveći izazov cena koja je baš u periodu od sredine juna do početka jula preko pet evra po kilogramu. To nije slučaj posle u julu i u avgustu. U tom slučaju treba da unaperdimo našu proizvodnjum kako bi bili konkurentni sa proizvođačima. Plaćanje prilikom izvoza u Veliku Britaniju i Holandiju, 30% nakon prijema robe, ostatak 30 dana nakon prijema robe.Ana Bošnjak, AgroBel System Četvrta sezona kako se radi na širenju kooperantske mreže. Za borovnice se prati nauka, za druge je to manje. Kako bi se povećali prinosi treba menjati sorte, uvoditi nove, raditi na razvoju proizvoda koji može da pređe put od Srb do nekih evropskih zemalja i dalje. Raste prinos i plasman na domaćem tržištu, ne treba ga zanemariti. Ima puno prostora za unapređivanje. Plan dalji izazov su skandinavske zemlje, UK, Ujed emirati, Malezija i Hongkong. Pokušaćemo sledeće godine da poijačamo te količine. Sezonu (voća) je jako važno produžiti i za domaće tržište. To možemo sa dobrim sortama, zaštitom, raznim agro-tehničkim merama koje možemo da primenimo, d asada u ovom periodu mi ne uvozimo malinu i kupinu nego da imamo domaći proizvod u našim marketima. Što se tiče promocije domaćeg voćarstva ima prostora da se dosta toga još uradi. Najvažnija je međusobna saradnja, da li će to biti kooperantski ili partnerski odnos, to je manje važno. Važno je da se mi udružujemo, da pomažemo jedni drugima. Svaka sezona je specifična i koliko god da smo dugo u ovom poslu i da mislimo da smo sve prošli, uvek nas nešto iznenadi, samo zajedničkim snagama možemo da postavimo dobre brojke. Za svežu borovnicu smo već poznati, ali za svežu malinu i kupinu smo tek počeli. Za industrijsko voće smo već lideri, ali za sveže nam treba još dosta hektara sa dobrim sortama da bi postigli i blizu rezultat koji sada imamo sa borovnicom.Goran Stajić, Berry4U. Borovničari su edukovani, kvalitet uglavnom svi barem rade po njima, ako nemaju sertifikate, trude se da se drže sertifikata. Svi razumeju da konačnu ocenu tog kvaliteta daje konačni kupac. Niko od nas ene može da ispuni količinske zahteve kupaca u kratkom vremenskom periodu. Potrebno udruživnje, sada se razvijaju odnosi sa kooperantima. Saradnja i udruživanje je neophodno jer ćemo tako imati veće količine proizvoda i bićemo interesantniji kupcima.

Srbija

Beograd raspisao javni poziv: Zamena stolarije samo za stanovnike Palilule

Grad Beograd raspisao je danas Javni poziv za privredne subjekte za učešće u sprovođenju mera energetske sanacije u domaćinstvima na teritoriji Beograda. Izabrani privredni subjekti radiće na zameni (nabavka sa ugradnjom) spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača sa odgovarajućim termičkim svojstvima prema negrejanim prostorijama, na stambenim zgradama, porodičnim kućama i stanovima u Beogradu, sa pratećim građevinskim radovima, navodi se u pozivu. Mere energetske sanacije u domaćinstvima sprovode se kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave proizvodnjom, uslugama i radovima na energetskoj sanaciji stambenih objekata, a krajnji korisnici bespovratnih sredstava su domaćinstva na teritoriji grada Beograda.Ministarstvo objavilo spisak: Za zamenu stolarije 224 miliona u 67 opštinaNa javnom pozivu mogu učestvovati privredni subjekti koji vrše isporuku i radove na ugradnji materijala, opreme i uređaja i ispunjavaju sledeće uslove:-  da su upisani u registar APR-a, a registrovani su kao privredna društva i preduzetnici najmanje šest meseci od dana podnošenja prijave,-  da nad njima nije pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije,-  da imaju ateste za materijale i proizvodeRok za podnošenje prijava je 22. oktobar. Tri koraka do solarnih panela, država daje pola novca za instalacijuDomaćinstva koja ostvare pravo na sufinansiranje mogu nabaviti dobra ili usluge isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog javnog poziva.Za ovu namenu Grad Beograd i Ministarstvo rudarstva i energetike predvideli su 20 miliona dinara. Kako su za Danas rekli iz beogradskog Sekretarijata za energetiku obzirom na ograničena sredstva konkursa Grad Beograd je odlučio da sufinansiranje energetske sanacije sprovede na teritoriji opštine Palilula, koja je najugroženija kada je reč o stanju energetske efikasnosti te je izabrana kao pilot opština za mogućnost realizacije predmetnih mera."Nakon odabira privrednih subjekata, biće raspisan javni poziv za građane sa teritorije opštine Palilula u kome će biti definisano, na koji način će građani konkurisati. Ako odziv građana bude uspešan, Grad će predložiti Ministarstvu rudarstva i energetike da zajedno, opredele značajnija sredstva, kako bi pokrili ostalih 16 gradskih opština". Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji dodeljuje grad Beograd i Srbija za finansiranje pojedinačnih projekata građana iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije.Nakon potpisivanja Sporazuma o tehničkoj saradnji sa privrednim subjektima, Grad Beograd će raspisati javni poziv za pojedinačne projekte građana. Grad Beograd odnosno Gradska opština Palilula će vršiti prenos sredstava isključivo privrednim subjektima, kao direktnom korisniku, a ne građanima kao krajnjim korisnicima, ali tek nakon što pojedinačni krajnji korisnik izvrši uplatu direktnom korisniku celokupnu svoju obavezu i nakon završetka realizacije mere, navodi se u javnom pozivu. 

Srbija

„Obustaviti prodaju Instituta Jaroslav Černi“

Protiv privatizacije instituta oglasila se Inicijativa Pravo na vodu koja tvrdi da jeto nedopustiv potez, s obzirom na važnost i značaj nezavisnosti te institucije. Apel je upućen i stručnoj i akademskoj javnosti da se usprotive privatizaciji koju je pre nekoliko dana oglasilo Ministarstvo privrede."Kvalitetne naučne analize i stručna rešenja u oblasti upravljanja vodama od neprocenjivog su značaja za celo društvo imajući u vidu narastajuću opasnost od klimatskih promena, suša i poplava, zagađenja i preterane eksploatacije, kao i tendenciju otimanja i privatizacije vodnih dobara", stoji u saopštenju.Pravo na vodu podseća da su jedini saveznik u borbi za očuvanje vode nezavisni stručnjaci koji nude održiva rešenja, kao i da su svi najznačajniji hidrotehnički objekti i sistemi na ovim prostorima izgrađeni uz pomoć stručnjaka iz Instituta Jaroslav Černi:"Svedoci smo gaženja institucija i stručnog mišljenja na svakom koraku, što nije zaobišlo ni ovaj institut. Njegovo loše održavanje i finansijsko stanje oslikava odnos koji nosioci najviših javnih funkcija imaju prema javnom dobru".Ministarstvo objavilo poziv za privatizaciju Instituta "Jaroslav Černi""Jaroslav Černi" najavljuje kreditno zaduživanje Da je to tako, kako se dodaje u saopštenju, govori nam i činjenica da se za Nacionalni stadion izdvaja oko 250 miliona evra i da se on planira u zoni vodoizvorišta na Surčinskom polju, dok se institut rasprodaje za 2,5 miliona evra."Privatizacija neće rešiti nagomilane probleme, ni životne sredine niti samog instituta, već ih samo produbiti, jer će stručno znanje staviti u funkciju privatnog profita umesto javnog interesa", poručuju predstavnici Inicijative Pravo na vodu.O privatizaciji Jaroslava Černog koji je akcionarsko društvo i u kome država ima 92% udela, govori se već nekoliko meseci. Institut je vodeća naučnoistraživačka organizacija u regionu za oblast voda, a vrednost njegovog kapitala je na kraju 2019. godine bila 189,3 miliona dinara.

Srbija

Dosadašnji direktor Kliničkog centra Kragujevac imenovan za državnog sekretara

Dosadašnji v.d. direktor Kliničkog centra Kragujevac doc. dr Predrag Sazdanović imenovan je za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja, objavljeno je u Službnom glasnikuNa njegovo mesto imenovan je prof. dr Slobodan Milisavljević koji je do sada bio zamenik direktora ove zdravstvene ustanove.Za sve tri kovid bolnice samo jedan glavni dobavljač opreme Kako piše portal Nova.rs Sazdanović u proteklom periodu nije želeo svim medijima da daje informacije o broju hospitalizovanih pacijenata i kapacitetima u UKC-u, a kada se pojavljivao u javnosti, uglavnom je birao medije bliske vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.Novi v.d. direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Kragujevcu, Slobodan Milisavljević je grudni hirurg iz ovog grada i regionalni koordinator za suzbijanje koronavirusa. U novembru 2020. godine odlikovan je povodom Dana primija u Prvom svetskom ratu kao sazlužan pojedinac u suzbijanju koronavirusa. Priznanje mu je uručio predsednik Aleksandar Vučić.

Srbija

Poskupljenju građevinskog materijala ne nazire se kraj

Cene građevisnkog materijala su znatno porasle, i čini da nema naznaka da će taj rast prestati. Prema rečima predsednika Građevinske komore Gorana Rodića krenulo je prvo poskupljenje betonskog gvožđa za oko 40 odsto, a najviše je poskupela rezana građa, čamovina za 200%: Kao jedne od glavnih razloga navodi povećanje cena energenata, ali probleme u transportu. Jedan od problema je i to što Srbija više nema domaću proizvodnju građevinskog materijala."Ništa nemamo bazično domaće što se tiče građevinskog materijala. Imamo velike strane investitore kojima su date subvencije za otvaranje fabrika, ali oni su stranci, cementare su strane kompanije, ciglari, većinom, isto, kao i proizvođači aluminijuma i gvožđa. Uz to smo i uvozno zavisni, a masa gotovih proizvoda kao što su cement, cigla i crep ide u izvoz.", kaže Rodić za Ekapiju.Pored povećanja cena energenata, može se očekivati poskupljenje asfalta, armature i betona.Ukazuje se problem nedostatka radne snage, a Srbiji su potrebne desetine hiljada novozaposlenihDok fizikalac traži 40 evra za dnevnicu, stručnjaci su nam stari, povlačimo projektante i rukovaoce mašinama iz penzije da rade, rekao je Rodić.Nekada su naše građevisnke firme radile po inostranstvu I taj novac ovde ulagale. Da bi se tržište saniralo, prvo se treba posvetiti opravku postojećih firmi tako što će im se davati mesto glavnog izvođača na poslovima kojih ima dosta u našoj zemlji. Sa iskorišćavanjem domaćih resursa, došlo bi do povećanja plata, a stručnjaci I majstori ne bi odlazili, a sve to bi na kraju se odrazilo i na problem sa cenom građevisnkog materijala.

Srbija

Javna sednica o metrou prebačenu u Skupštinu grada zbog velikog interesovanja

Javna sednica u vezi sa Nacrtom plana generalne regulacije šinskih sistema i prvom faze prve linije metro sistema, održaće se 12. oktobra u  prostorijama Skupštine grada Beograda na Trgu Nikole Pašića. Javna sednica će početi u 13.30 časova, objavljeno je na sajtu Grada. Sednica je prvobitno trebalo da se održi u zgradi Gradske uprave u Ulici Kraljice Marije, ali je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove promenio mesto i vreme održavanja, zbog, kako navodi, "očekivanog broja posetilaca i javnih institucija".Građevinski fakultet se oštro protivi predlogu metroaGrađevinski fakultet Univreziteta u Beogradu (GRF) objavio je juče dokument sa nizom primedbi na trenutni plan razvoja beogradskog metroa u kojem se oštro protivi predloženom rešenju.GRF smatra da prva linija metroa mora povezati centar Novog Beograda sa centrom starog grada, odnosno da metro linije, pogotovo u prvoj fazi, moraju spojiti najizraženija težišta poslovnih aktivnosti i težišta stanovanja, centre obrazovanja, zdravstvene centre, železničke stanice...

Srbija

NCR otvorio najsavremeniji tehnološki kampus u regionu

NCR Srbija otvorio je danas u Beogradu svoj najveći tehnološki kampus u Evropi i najsavremeniji kampus u regionu, u kome će raditi više od 5000 ljudi. Novi poslovni centar ove američke kompanije, izgrađen prema najvišim standardima „pametne gradnje“, prostire se na 30 hiljada kvadrata, a ukupna vrednost investicije je više od 100 miliona dolara. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je svečanom puštanju u rad kampusa i tom prilikom je izjavio: „Ovo je bio i naš san, ne da imamo lepu zgradu već da u njoj radi 5.000 ljudi. NCR je najveći američki poslodavac u Srbiji i jedan od najvećih poslodavaca uopšte. Srbija je značajno pomogla otvaranje NCR kampusa u Beogradu, što se našoj zemlji petostruko vratilo kroz poreze i doprinose. Ovakve investicije značajne su i zbog činjenice da zadržavaju mlade u Srbiji, kako bi u svojoj zemlji planirali budućnost.“Predsednik se posebno zahvalio Mariji Živanović-Smith i Stefanu Lazareviću na zalaganju da Srbija bude destinacija za novi kampus kompanije NCR.Generalni direktor NCR Srbija, Stefan Lazarević istakao je da obrazovani i  talentovani ljudi u Srbiji predstavljaju glavnu prednost naše zemlje u privlačenju visoko-tehnoloških investicija. „NCR Srbija je primer kompanije koja se zahvaljujući stručnosti i preduzimljivosti svojih zaposlenih, ubrazano razvijala i uvodila inovacije u poslovanje tokom proteklih 10 godina. U prilog tome govori i podatak da smo od centra korisničke podrške sa 300 zaposlenih u 2011. godini, postali strateški važna lokacija sa preko 4,200 ljudi u svom timu i planom da u bliskoj budućnosti taj broj pređe 5000. Otvaranje beogradskog kampusa predstavlja važan korak za dalje širenje našeg poslovanja. Ujedno, kao najsavremeniji projekat u regionu, kampus je od velikog  značaja za Srbiju i za razvoj IT industrije na ovom tržištu,“ zaključio je Stefan Lazarević.NCR je vodeća globalna tehnološka kompanija u domenu razvoja softverskih rešenja i različitih tipova usluga za klijente iz sektora finansija, maloprodaje i ugostiteljstva. Svoje poslovanje u Srbiji NCR je otpočeo 2011. godine od kada je povećao broj zaposlenih više od 10 puta. Sedište NCR je u Atlanti (SAD), kompanija postoji više od 135 godina i danas posluje u 180 zemalja sa oko 36 hiljada zaposlenih. NCR je u Srbiji jedan od vodećih IT poslodavaca i učestvuje u posebnom programu saradnje sa univerzitetima, a više od 80% zaposlenih pripada mladoj generaciji milenijalaca. Zaposleni u NCR-u imaju pristup kursevima i radionicama na vodećim svetskim platformama za edukaciju, što im omogućava da razvijaju svoje lične veštine i stiču profesionalna znanja u oblasti kojima se bave, ali i u drugim sferama koje ih interesuju.

Srbija

Počinje uređenje platoa ispred Skupštine, vrednost radova 80 miliona

Uređenje platoa ispred Doma Narodne skupštine Srbije počeće u narednih nekoliko dana, a vrednost radova iznosi 80 miliona dinara, rekao je zamenik gardonačelnika Goran Vesić.On je za TV Hepi rekao da je Narodna skupština, koja je i finansijer, za ovaj posao angažovala "Beograd put", prenosi Beoinfo. Početak izvođenja radova očekuje se narednih dana, u zavisnosti od vremenskih uslova, a rok za završetak radova je četiri meseca.Vesić je rekao da projekat predviđa zamenu podloge i nivelaciju ploča i da je rešenjem zadržan postojeći izgled platoa "uz blage korekcije geometrije i nivelacije samog platoa"."Rehabilitacija zastora od kamenih ploča površine 4.500 m² predviđena je korišćenjem postojećih ploča, uz prethodnu obradu i dodavanje određene količine novih ploča istog kvaliteta i mehaničkih osobina i izgleda kao originalne", rekao je Vesić.Prema njegovim rečima, za nove ploče za zamenu nedostajućih i popucalih ploča dobijena je saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture. 

Srbija

Uticaj klimatskih promena u Srbiji: Umesto šljiva, uzgajaćemo banane

Srbija pripada jednoj od tzv. vrućih tačaka klimatskih promena koja predstavljaju mesta na planeti koja se zagrevaju više od globalnog proseka, kaže za Klimu 101 Dr Mirjam Vujadinović Mandić,meteorološkinja i profesorka Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.Neka od kilmatskih predviđanja kažu da će godišnja količina padavina u severnoj i centralnoj Evropi povećati, a u Mediteranu smanjiti i granica između ta dve oblasti prolazi upravo kroz našu državu. Jedan od dokaza su ekstremi koje imamo u toku leta od suša do intenyivnih padavina.Prema tim projekcijama moglo bi da dođe do povećanja količina padavina u Vojvodini, dok u ostatku Srbije može doći do smanjena. U Srbiji bi se tokom leta mogli susretati sa problemima koji se javljaju u mediteranskim zemljama kao što su šumski požari i ekstremnije temperature. „Poljoprivreda je već sada jedna od najugroženijih grana privrede kod nas jer visina i kvalitet prinosa direktno zavise od vremenskih uslova u toku proizvodne godine. Kod nas najveće štete poljoprivredi nanosi suša, koja nepovoljno utiče na većinu poljoprivrednih kultura i u ekstremnim slučajevima može da smanji prinose ratarskih kultura i do 50%. Gubici poljoprivredne proizvodnje u takvim godinama mogu da premaše i 2 milijarde dolara, kao što je bio slučaj 2012. godine.”, kaže Vujadinović Mandić.Velike količine padavine doprinose eroziji zemljišta, a i vlažni uslovi pogoduju razvoju mnogih biljnih bolesti. Prethodnih godina dolazilo je do prevremnog cvetanja kajsije koja najranije cveta, pa na svake 2-3 godine se javlja gubitak celokupnog roda kajsije, a tome doprinosi i kasni prolećni mraz.Zbog sve toplije klime, pored smokvi koje su se odmoćali kod nas, u budućnosti bićemo u mogućnosti da uzgajamo i drugo mediteransko voće kao što je kivi, limun ili čak i banana.“Naša država je veoma ranjiva na klimatske promene. Već sada trpimo velike gubitke u raznim sektorima, što se onda odražava na ekonomiju cele države. Neophodno je da sistematizovano pratimo i procenjujemo štete i gubitke od vremenskih nepogoda i klimatskih ekstrema i da kontinuirano radimo na podizanju otpornosti i adaptivnog kapaciteta na svim nivoima, od strateškog planiranja do implementacije. Trenutno je u izradi Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove koji treba da analizira rizike i ranjivosti pojedinih sektora i da predloži prioritetne mere adaptacije i načine njihove implementacije.”, zaključuje profesorka Poloprivrednog fakulteta.

Srbija

Izveštaj: Kriza parlamentarizma u Srbiji, mediji i civilno društvo trpe pritiske

U Srbiji funkcioniše skoro pa jednopartijski parlament bez opozicije, civilno društvo i mediji se nalaze pod pritiskom, dok je medijski pluralizam još ugroženiji, navodi se u Izveštaju iz senke "Stanje demokratije u Srbiji 2021" koji je objavio Centar Savremene politike.Srbija nije napravila ni najmanji korak ka članstvu u Evropskoj uniji u poslednjih godinu dana, nije otvorila nijedno novo poglavlje ili klaster u ovom periodu, piše u Izveštaju. "Stanje demokratije u Srbiji 2021" peti je po redu izveštaj iz senke i pokriva period od oktobra 2020. do septembra 2021. godine.U svim oblastima koje izveštaji Stanje demokratije u Srbiji pokrivaju uočeni su značajni problemi, a naročito u oblastima izbora i slobode medija, ključnim razlozima za slabljenje edemokratije u Srbiji, ali i političku krizu koja je počela krajem 2018. godine i čiji se kraj ne nazire. Analizirajući rad Narodne skupštine, u izveštaju se navodi da u toj instituciji preko dve godine nema nivoa pluralizma uobičajenog za demokratske države, što ukazuje na sada "već duboku krizu parlamentarizma u Srbiji".Uzrok tome su, između ostalog, bojkot parlamenta od strane većine poslanika opozicije u prethodnom sazivu, potom i bojkot izbora 2020. godine, koji je ostavio parlament sa samo sedam opozicionih poslanika, ali i verbalni napadi koji narodni poslanici upućuju vanparlamentarnoj opoziciji, novinarima, civilnom sektoru. U Izveštaju se ocenjuje i da uprkos tri paralelna procesa radi popravljanja izbornih uslova ( proces sprovođenja preporuka OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, dijalog vlasti i dela opozicije uz posredovanje Evropskog parlamenta i dijalog vlasti i dela opozicije "bez učešća stranaca")  za sada nema dokaza da je ijedan od ovih procesa značajnije unapredio izborne uslove.I prostor za slobodno delovanje i razvoj organizacija civilnog društva (OCD) nastavlja trend sužavanja, iako su formalno preduzete određene mere za njihovo uključivanje u proces izrade određenih propisa. "Konstantni pritisci, zastrašivanje, podrivanje delovanja OCD, rušenje ugleda kroz delovanje vladinih nevladinih organizacija, ali i kroz izjave državnih zvaničnika se nastavljaju", navodi se u Izveštaju. Srbija u prethodnom periodu nije napredovala ni na svetskim listama slobode medija u 2021. godini, već je kao i godinu pre, ostala na 93. mestu, pokazao je izveštajmenatr Reportera bez granica. Izveštaj Fridom hausa ističe da su novinari često izloženi fizičkim napadima, klevetama, neopravdanim poreskim inspekcijama, i drugim oblicima pritisaka. V-Dem institut navodi i da je Srbija nazadovala u pogledu slobode medijaPandemija koronavirusa donela je nove prepreke za novinare u Srbiji, a neke od njih bile su nemogućnost dobijanja pravovremenih informacija, povećanja broja lažnih vesti, kao i polarizacija javnog mnjenja, koji su doveli do porasta broja pretnji novinarima koji izveštavaju o pandemiji.

Srbija

KRIK: Kum predsednika Srbije račun ofšor firme krio u Švajcarskoj

Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, bio je vlasnik ofšor kompanije Arkshore International na Britanskim Devičanskim Ostrvima i preko je imao račun u Švajcarskoj, otkriva portal Krik . Ta firma nije bila prijavljena Agenciji za sprečavanje korupcije iako je Petrović u isto vreme bio direktor državne firme Elektromreža Srbije i po zakonu je bio dužan da to učini.Dok je vodio ElektromrežuSrbije (EMS) Nikola Petrović je odlučio da tajno postane vlasnik privatne firme sa sedištem na Britanskim Devičanskim Ostrvima, maloj ostrvskoj državi u Karipskom moru koja je ozloglašena ofšor destinacija. Podaci o vlasnicima firmi u toj zemlji čuvaju kao najstroža tajna, pa tamo svako može da osnuje kompaniju i da za to gotovo niko ne sazna. Petrvoić je vlasnik te firme bio od 2016. godine, a do tog saznanja došlo se zahvaljujući međunarodnom projektu Pandorini papiri, u okviru kog su novinari uspeli da dođu do blizu 12 milliona dokumenata o osnivanjima firmi. Projekat su vodili novinari Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), a u njemu je učestvovao i KRIK koji je analizirao papire u vezi sa Srbijom. Naziv te Petrovićeve firme pomalo je biblijski i sadrži reč "ark" koja označava barku koju je prema Bibliji napravio Noje kako bi sebe, poropdicu i životinje spasao potopa. Takože, naziv sadrži i reč koja u prevodu znači "obala". Uglavnom, posredstvom te firme Petroviće je otvorio račun u švajcarskoj banci, opet tajno.Da bi sve ovo uradio Petrović je angažovao  tri agencije: švajcarsku konsultantsku firmu Fidinam preko koje je komunicirao sa agencijom Alcogal sa Paname koja je osnovala ofšor firmu, dok je advokatska kancelarija Monfrini Bitton Klein koja je takođe iz Švajcarske čuvala je dokumentaciju firme predsednikovog kuma.Ofšor firmu Petrović nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, kako nam je potvrđeno iz ove institucije, iako je po zakonu bio dužan to da uradi. Sve osobe koje su na državnim pozicijama u Srbiji moraju javno da razotkriju svoje poslove i imovinu, a ko to ne uradi, rizikuje da bude krivično gonjen.Petrović nije skrivao informacije samo u Srbiji.Dokumenta otkrivaju i da su od agencije „Alcogal“, koja je angažovana da otvori ofšor firmu, Petrovićevi advokati pokušali da sakriju da je javni funkcioner – verovatno kako bi se izbegle dodatne provere. „Alcogal“ je, ipak, otkrio ko je Petrović i u njihovoj bazi se vodio kao „klijent visokog rizika“.Kompanija „Arkshore“ još postoji, ali je neaktivna od novembra 2019. godine, prema podacima poslovnog registra Britanskih Devičanskih Ostrva.Novinari KRIK-a danima su zvali Petrovića, ali se nije javljao na telefon. Nije odgovorio ni na pitanja koja su mu poslali preko advokata.PrikrivanjePočetkom 2016. Petrović je ušao u poslednju godinu rukovođenja državnom kompanijom EMS čije je upravljanje preuzeo nakon što su njegov kum Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) došli na vlast 2012. godine. U isto vreme, angažovao je tim ljudi iz švajcarske konsultantske agencije „Fidinam“ da mu pomognu da tajno postane vlasnik kompanije „Arkshore International LTD“ i preko nje računa u Švajcarskoj.Ne čudi da je Petrović izabrao ovu agenciju. Ona je firma koja je imala iskustva u skrivanju identiteta svojih klijenata i ranije je to činila za biznismene ili političare kojima je pomagala da kroz mrežu ofšor kompanija skrivaju bogatstvo. „Fidinam“ je u Petrovićevo ime komunicirao sa „Alcogal“-om, jednom od vodećih advokatskih kancelarija iz Paname koja se bavi osnivanjem ofšor firmi po različitim egzotičnim destinacijama.Komunikacija, međutim, nije išla glatko. Petroviću je, kako deluje iz dokumenata, bilo važno da sakrije da je državni funkcioner – kao takav potpada pod posebnu kategoriju klijenata koji su označeni kao „politički izložene osobe“ (PEP). Osobe sa ove liste agenti koji osnivaju ofšor kompanije detaljno proveravaju i istražuju zbog njihove potencijalne povezanosti sa korupcijom, sumnjivim poslovima ili pojedincima.Švajcarski partneri su možda upravo zbog toga „Alcogal“-u prećutali ovu informaciju. „(Petrović) nije PEP“, istakli su iz „Fidinam“-a. Zaposleni u „Alcogal“-u, međutim, otkrili su da to nije tačno.„U našoj bazi podataka, on (Petrović) je označen kao PEP zbog svoje funkcije“, naveli su iz „Alcogal“-a i Petrovića označili kao klijenta „visokog rizika“.Od „Fidinam“-a su zatražili da im dostavi pismo Petrovićeve banke koje bi potvrdilo da sa njim, kao svojim klijentom, banka ima dobru saradnju. „Zahtevamo referentno pismo banke u njegovo ime“, bio je odlučan agent. Ovakvo pismo moglo bi da otkrije različite informacije – poput toga gde ima račun i od kada. Ovo nije odgovaralo Petroviću i njegovim advokatima iz „Fidinam“-a. Švajcarska agencija je našla način kako to da izbegne.„S obzirom na njegov položaj i sveukupno bogatstvo, klijentu (Petroviću) nije problem da dobije referentno pismo banke, ali to je samo oduzimanje vremena, kako nama, tako i njemu“, odgovorili su iz „Fidinama“ i predložili da oni sastave taj dokument. „Da li biste prihvatili referentno pismo od ’Fidinam’-a umesto da zamarate klijenta ovim dodatnim zahtevom?“Taktika se pokazala kao uspešna. „Alcogal“ je popustio. Švajcarski advokati čuvaju tajnu Kako bi se predstavio u što boljem svetlu pred „Alcogal“-om, Petrović je pribavio pismenu preporuku poznatog švajcarskog advokata Enrika Monfrinija, osnivača advokatske kancelarije „Monfrini Bitton Klein“.„Oduvek je održavao dobre odnose sa krajnjim vlasnikom (Petrovićem) i može da svedoči o njegovoj ličnoj i profesionalnoj časnosti“, preneli su iz „Fidinam“-a preporuku Monfrinija navodeći da njih dvojica sarađuju već četiri godine. Upravo advokat iz Monfinijeve kancelarije, Džejms Bouzaglo, čuvao je dokumentaciju Petrovićeve firme „Arkshore International“. Ovaj advokat, u biografiji objavljenoj na sajtu advokatske kancelarije, predstavljen je kao neko ko klijentima pere biografije – pomaže im tako što pokušava da sa interneta ukloni informacije koje smatraju štetnim po svoj ugled. Navodi se i da lobira za klijente kada ih banke stave na crne liste ili im zatvore račune, kao i da pomaže onima koji se nađu na Interpolovim poternicama.Advokat Bouzaglo 2015. godine bio je vlasnik sajta „Antidot“, koji je objavljivao tekstove u kojima su napadani novinari u Srbiji, opozicioni lideri, ali i tužilac Saša Ivanić koji vodi neke od najznačajnijih postupaka protiv organizovanog kriminala. „Barka“ sakrivena od AgencijePetrović u Srbiji nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije da je vlasnik ofšor firme. U njegovim imovinskim kartonima koji su bili objavljeni na sajtu ove institucije, nije bilo navedeno da je vlasnik „Arkshore International“ sa Britanskih Devičanskih Ostrva. Agencija je u pisanom odgovoru KRIK-u potvrdila je da Petrović nije prijavio ovu ofšor firmu.Krivično je delo ako funkcioner ovoj instituciji ne prijavi sve što poseduje, ističe profesor Zoran Stojiljković, bivši predsednik Odbora Agencije za sprečavanje korupcije. „Ako prikrivate imovinu i prihode, to je krivično delo, imate zakonsku obavezu da to prijavite jer kao nosioci javnih funkcija morate da vodite računa o javnom interesu”, kaže Stojiljković za KRIK. „Svrha toga (prijavljivanja) je da znamo šta su izvori finansiranja javnih funkcionera kako bismo bili sigurni da se rukovode nekakvim javnim interesom.”Petrović je čak dve godine nakon odlaska sa čela EMS-a po zakonu bio dužan da prijavljuje bitne promene imovine Agenciji, ali se ofšor firma nije pojavila ni tada ni u jednom od njegovih imovinskih kartona.Kompanija „Arkshore International“ još postoji, ali je neaktivna od pretprošle godine. Agencija „Alcogal“ prestala je da sarađuje sa njom, a novi agent nije postavljen. Po zakonima Britanskih Devičanskih Ostrva, svaka kompanija mora da ima agenta, a ukoliko ga nema, postaje neaktivna.Posao sa SubotićemOva firma nije bila jedina koju je Petrović imao na ofšoru, o čemu je KRIK ranije pisao.Osim na Britanskim Devičanskim Ostrvima, Petrović je osnovao firmu i na mnogo bližoj ofšor destinaciji, usred Evrope – u Luksemburgu, dve godine nakon što je napustio mesto direktora EMS-a. U januaru 2019. osnovao je kompaniju „Fabergé Advisors” i tako tajno ušao u niz poslova u Srbiji – uvoz lekova, razvoj tehnologije za solarnu energiju, kao i avio-prevoz. I za ove poslove se otkrilo zahvaljujući međunarodnoj saradnji novinara –  francuskog „Le Monda”, novinarske mreže OCCRP i KRIK-a, koji su došli do podataka o stvarnim vlasnicima luksemburških kompanija.Posredstvom ove firme Petrović je kupio avio-kompaniju „Air Posh” od Subotića. Prodaja je obavljena ispod cene jer je Petrović firmu platio 100.000 evra, a ona u svom posedu ima avion vredan više od pola miliona evra, otkrio je KRIK.Istu luksemburšku kompaniju Petrović je koristio i da postane suvlasnik u domaćoj firmi „Storenergy” koja se bavi solarnom energijom. Kasnije je deo vlasništva prodao Ljiljani Božović, supruzi drugog kontroverznog biznismena Zvonka Veselinovića, kako je prvi objavio CINS.Osim što je širio poslove nakon odlaska sa funkcije, Petrović je uvećavao i imovinu. Sa suprugom je postao vlasnik dve luksuzne vile u Beogradu čija se vrednost procenjuje na više od četiri miliona evra, kako je ranije otkrio KRIK. Veliki profit stiče iz razvijenih poslova sa državom – za višemilionske iznose joj prodaje struju koju proizvodi u svojim mini-hidroelektranama.

Srbija

Zagađenje tokom grejne sezone zagonetka i za najboljeg hemičara

Nacionalna ekološka asocijacija (NEA) održala je okrugli sto pod nazivom "U susret novoj sezoni trovanja" čiji je cilj da se pred početak nove grejne sezone u Srbiji često "poznate" i po korišćenju gume i plastike kao ogreva. Štetne posledice takvog zagađenja ne bi mogao da izmeri ni najbolji hemičar na svetu, upozporavaju stručnjaci.Od posledica aerozagađenja u Srbiji prerano umre 10.000 ljudi, naglašavaju učesnici okruglog stola. Oni su analizirali zvanične podatke o zagađenju koje je u svom izveštaju sakupila i obradila državna Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) obradila objavile domaće i strane institucije.Predstavnik NEA Milenko Ivanović kaže da u praksi zagađenje nije smanjeno: "Prekoračene vrednosti zagađenja su 65%, to je tako godinama, to je eksplicitan podatak. Arsen, olovo i živa najtoksičniji su u Boru, 46 puta su prekoračene vrednosti na jednom mestu. Toliko su građani tamo opterećeni tim zagađenjem."Ivanović upozorava da je Bor ostao rekorder po zagađenju azot-oksidima, čije su visoke vrednosti prekoračenja čak 25 puta veće od zakonskih. Dodaje da broj umrlih od zagađenja u Srbiji može da se smanji, ali i da zakon treba eksplicitno da definiše zagađenje.Dejan Lekić, takođe predstavnik NEA podsetio je da je svaki građanih u proseku 85 dana godišnje izložen zagvađenju, dok je zakonom ta granica na 35 dana. On je ukazao i na to da zakoni podrazumevaju pravoremeno informisanje građana o zagađenju."Prema ustavu svi imaju pravo na zdravu životnu sredinu i pravoremeno obaveštavanje o tome. Da li smo za Vinču imali obaveštavanje šta nas guši ako nas ništa ne truje", zapitao se Lekić podsećajući na problem gradsek deponije u Beogradu koja često ima problem sa požarima."Zagađenje vazduha alarmantno, nadležni ne poštuju zakonske obaveze"EWB: Srbija evropski lider u zagađenju vazduhaZagađenje vazduha povezano sa većim stopama smrtnosti od koronavirusaMirijevski potok i dalje je divlja deponija i kanalizacija Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju kaže da je aerozagađenje zagađenje posledica sagorevanja lignita za potrebe energetskog sektora i neodgovornog ponašanja građana:"Odgovorno tvrdim da nam je vazduh najtoksičniji na svetu, sagorevanje guma i plastike ni najbolji hemičar na svetu ne bi bio u stanju da izmeri. U Srbiji se 75% električne energije dobija sagorevanjem lignita. Ugalj se uduvava u ložište kao prah, praškaste materije izlaze kroz dimnjake, elektro-filteri koji ih prečišćavaju nisu svemogući, pa mi dosta toga udišemo".Prema njenim rečima, termoelektrane (TE) u Obrenovcu emituju preko 30.000 tona pepela u vazduh i oslobađaju arsen, radon i živa, u gasovitom stanju, kada mogu da budu veoma opasni jer je ono što udišemo kao produkt sagorevanja lignita zapravo ono što je najtoksičnije u tom procesu.Ipak, štetan uticaj, kako naglašava Đorđevićeva, dolazi i iz TE u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i na Kosovu i Metohiji (ubrajaju se u najopasnije), ali i zbog paljenja strnjike na njivama: "Neka svaki deseti zapali njihvu, tada imamo veliko opterećenje vazduha štetnim česticama. Arsen iz termo-elektrana se pretvara u organska jedinjenja, koja su mnogo opasnija."Đorđevićeva podseća da je cena zaštite životne sredine prilikom ulaganja u neku investiciju od 30 do 50% njene ukupne cene zbog čega se iz Kine u Srbiju uvoze prljave tehnologije. Razlog je što domaći zakoni ne zahtevaju striktne ekološke standarde od stranih investitora.Ona napominje da je vlast je neodgovorna, kao i da za njene predstavnike ono što ne znaju zapravo i ne postoji: "Krajnje je vreme da se zapitamo kome smo poverili da nam vodi državu", poručuje Đorđevićeva.Vladimir Đurđević, sa Katedre za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu smatra da naši zakoni nisu dovoljni dobri kako bi obezbedili odgovorajući kvalitet vazduha: "Vazduh je čist u odnosu na domaće zakone, ne i u odnosu na standarde Svetske zdravstvene organizacije", objašnjava Đurđević.Kada bi se u osam postrojenja koja su glavni zagađivači smanjila emisija štetnih čestica, prema Nacionalnom planu za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija koje potiču iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (NERP) 2.500 ljudi bi bilo spašeno od prerane smrti koja dolazi kao posledica aerozagađenja, naglasio je Đurđević.Ipak, on smatra da bi država izostanak tih mera više pravdala njihovom cenom, ne i značajem u pogledu smanjenja smrtnosti.Administrator fejsbuk stranice Eko straža koja često organizuje ekološke proteste i akcije Bojan Simišić, kaže da aktivisti stalno nailaze na probleme u komunikaciji sa nadležnim institucijama koje ih smatraju protivnicima vlasti: "Mi se zapravo smatramo megaforonom struke i zvanične statistike, ništa ne govorimo 'iz glave'".