Srbija

Srbija

Avgust na tržištu nekretnina: 20 odsto više ugovora nego 2019. godine

Tokom avgusta 2021. godine u  Srbiji je zaključeno 13.352 ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, što predstavlja povećanje od 10 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, a u poređenju sa avgustom 2019. godine povećanje je 22,6 odsto. Količina novca na tržištu u avgustu iznosila je 457,5 miliona evra.Dominantan način plaćanja je bio gotovinski - u 86 odsto realizovanih prometa. Tokom avgusta 2021. godine u Srbiji je prometovano ukupno 14.584 nepokretnosti, od čega je 5.513  prometa zemljišta, 3.803 prometa objekata, 5.268 prometa posebnih delova objekata.Nema odmora na tržištu nekretnina: Pola milijarde evra se okrenulo samo u julu Zemljište se u 99 odsto prometa plaćalo gotovinom.Iz kredita se najčešeće plaćaju stanovi. U Srbiji je u avgustu 2021. godine 33 odsto stanova plaćeno kreditnim sredstvima.I pranje novca povećava cene nekretnina u Srbiji Kreditom se najčešće plaćaju stanovi u Gradu Beogradu (44 odsto), zatim Vojvodini (30 odsto), pa u  Južnoj i istočnoj Srbiji (26 odsto).Najmanji udeo kreditnog finansiranja stanova bio je u Šumadiji i zapadnoj Srbiji.Posebni delovi objekata se češće plaćaju iz kredita od ostalih vrsta neporketnosti, što je u avgustu iznosilo 29 odsto od ukupnog broja prometovanih posebnih delova objekata. 

Srbija

Kreditna linija od 25 miliona evra za mala i srednja preduzeća u Srbiji

Eurobanka u Srbiji i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su bilateralni ugovor o kreditnoj liniji u iznosu od 2,9 milijardi dinara za finansiranje malih i srednjih preduzeća u Srbiji, za investicije u trajna obrtna sredstva, kao i u stalnu imovinu, piše Beta. Ugovor su potpisali predsednik Izvršnog odbora Eurobanke Slavica Pavlović i generalna direktorka za centralnu i jugoistočnu Evropu EBRD Šarlot Ru."Eurobanka od samog početka svog poslovanja u Srbiji strateški podržava razvoj malih i srednjih preduzeća. Njihova uloga je od ključnog značaja za rast domaće ekonomije, naročito u ovim izazovnim vremenima. Pristup sredstvima iz ove kreditne linije, u vrednosti do 235 miliona dinara po projektu, omogućiće našim klijentima da dugoročno unaprede svoje poslovanje", izjavila je Pavlović.Ru je kazala da je EBRD zadovoljna što nastavlja saradnju sa Eurobankom Srbija i što zajednički mogu da plasiraju novu kreditnu liniju koja će podržati oporavak i razvoj lokalnih preduzeća."Povećanje dostupnosti našeg finansiranja u dinarskoj protivvrednosti značajno će koristiti lokalnim preduzećima jer na taj način nisu izloženi varijacijama kursa. Ovo će takodje doprineti jačanju poverenja u domaći finansijski sistem", istakla je ona.Eurobanka kontinuirano ulaže u finansiranje sektora malih i srednjih preduzeća. Dugogodišnji je partner i članica EBRD Programa za podsticanje trgovine od 2011. godine, a samo u poslednjih 10 godina plasirala je više od 1,4 milijardi evra u taj deo srpske privrede.

Srbija

Evo šta donosi novi model fiskalizacije

Rok za a novi model fiskalizacije obveznici u Srbiji treba da pređu u periodu od 1. novembra 2021. do 30. aprila 2022. godine, podseća portal Budiefiskalizovan. Kako podsećaju u Ministarstvu finansija privrednici zbog te reforme neće imati dodatnih troškova i dobiće subvencija, a kao fiskalni uređaj će moći da koriste tablete, računare i mobilne telefone."Od 15. oktobra preko sajta Poreske uprave, svaki poreski obveznik moći će da se prijavi ako želi da primi subvenciju Vlade Srbije (za novi model fiskalizacije). Rok do kada će moći da se prijave je kraj januara 2022. godine. To je 100 evra po prodajnom mestu, 100 evra po fiskalnom uređaju, pri čemu će oni koji nisu u sistemu PDV-a dobiti za 20 odsto veću subvenciju za kase zbog nemogućnosti da iskoriste ulazni PDV, kako bi taj trošak nadomestili", naveo je ministar finansija Siniša Mali.On je dodao da za privrednike neće biti dodatnih troškova prilikom uvođenja sistema, kao i da će ukupni iznos subvencija za ove namene iznositi šest milijardi dinara. Kako je napomenuo, novac će biti direktno uplaćivan svakom poreskom obvezniku kako bi se nabavio uređaj koji je neophodan za novi model fiskalizacije."Nema više godišnjih plaćanja servisiranja kasa, sertifikata, imamo efikasniji sistem, koji podrazumeva bolji rad Poreske uprave, a sa druge jednostavan sistem koji ide u korak sa vremenom", dodao je Mali.On je podsetio i da se krenulo sa kampanjom "Budi eFiskalizovan" pod sloganom "Čist račun duga ljubav". U okviru nje privreda i građani će se upoznavati sa novim sistemom i otkloniti sve eventualne nedoumice.Direktorka Poreske uprave Dragana Marković izjavila je da će novi model fiskalizacije povećati kapaciteti za analizu rizikakao i da je u junu već formiran tim za odobravanje elektronskih i fiskalnih računa, a objavljen je i tehnički vodič za proizvođače fiskalnih uređaja."Uspostavljen je i sistem za podršku poreskim obveznicima čija funkcija je uvođenje poreskih obveznika u novi model i obezbeđena je tehnička podrška za sve učesnike novog modela, otvaranjem mejl adrese budiefiskalizovan@gov.rs", kaže Marković.Dodaje da je nakon toga uspostavljen sistem za odobravanje elektronskih fiskalnih računa, kao i da se u narednim danima očekuju prve prijave za dobijanje odobrenja za upotrebu novih elektronskih uređaja.Elektronsko fakturisanje znači brže plaćanje i bolju naplatu PDV-aKo je u obavezi da izdaje elektronske fakture?Pomeren rok za primenu Zakona o elektronskom fakturisanju ŠTA ĆE BITI IZBAČENO IZ UPOTREBE?Na sajtu Poreske uprave, kako se dodaje, biće objavljen i spisak fiskalnih uređaja koji će moći da se koriste. Кorisnici fiskalizacije i obveznici imaće smanjene troškove,novi model ne podrazumeva duplu traku, godišnji servis, GPRS, a neće biti potrebni ni fiskalni moduli, naglasila je između ostalog direktorka Poreske uprave.Prema rečima Markovićeve od 1. oktobra posredstvom portala E-porezi, poreski obveznici će moći da prijavljuju lokacije svojih objekata u kojima obavljaju delatnost za koju je neophodno posedovanje fiskalnog uređaja."Od 1. novembra svi oni koji su izvršili prijavu ovih lokacija dobiće u poreskom sandučetu na portalu E-porezi elektronski poziv za prijavu za dobijanje bezbednosnih elemenata koje će Poreska uprava deliti besplatno", naglasila je Marković.Кako je navela, prijem podataka iz fiskalnih uređaja omogućiće bolju analizu i lakše uočavanje nepravilnosti u radu poreskih obveznika ali i nove načine kontrole izdavanja fiskalnih računa jer će validnost računa biti proveravana jednostavnim skeniranjem QR koda na računu."Validnost poreskih računa moći će da provere ne samo inspektori Poreske uprave već i svi kupci u maloprodajnim objektima po dobijanju fiskalnih isečaka. Time ćemo svi zajedno doprineti poštovanju poreskih propisa i smanjenju sive ekonomije", navela je Marković.Ona je dodala da će podaci o prometu biti dobijani u realnom vremenu te da će biti uporedivi i na nivou teritorije, industrijske grane, vremena izdavanja, a raspolagaće se i za iznosima prosečnih prometa što je bitno za analizu u sektoru analize rizika Poreske uprave.Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije ranije je tvrdilo da je će uvođenje elektronskih faktura koje je deo novog načina fiskalizacije neće biti besplatno već će doneti privrednicima nove trošakove, naročito uvođenjem posrednika za usluge elektronskog fakturisanja.

Srbija

Pošta Srbije daje 169 miliona za unapređenje kurirske službe

Pošta Srbije raspisala je tender vredan 169,6 miliona dinara za sistem za unapređenje kurirskog servisa.Predmet javne nabavke su mobilni terminali, odnosno ručni kompjuteri sa mobilnim štampačem za poštansku delatnost.Pošta, između ostalog, nabavlja po 600 mobilnih terminala, terminalnih štamača, olovake za pisanje po ekranu, torbice za štampače, zaštitna stakla za uređaje, rezervne baterije. U dokumentaciji je detaljno su opisane karakteristike koje treba da poseduje mobilni terminal.  Između ostalog njegova maksimalna težina sa baterijom treba da bude 250 grama, minimalna veličina ekrana 5 inča. Ekran uređaja treba da bude osetljiv na dodir i treba da poseduje takozvani "gorilla glass". Rok za podnošenje ponuda je 29. septembar 2019. godine. 

Srbija

Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak protiv Matijevića

Komisija za zaštitiu konkurencije je po službenoj dužnosti pokrenula postupak protiv privrednog društva "MAT-Real Estate" iz Novog Sada  zbog toga što je ova kompanija kupila akcionarsko društvo "Radijator" koje je bilo u stečaju, a da prethodno nije zatražila odobrenje Komisije.Firma "MAT-Estate" nalazi se u vlasništvu biznismena Petra Matijevića (70 odsto) i Zore Matijević (30 odsto) i registrovana je za upravljanje nekretninama za naknadu.Manja konkurencija, više cene Za istu delatnost sada je registrovano i preduzeće "Radijator" koje se ranije bavilo proizvodnjom kotlova i radijatora za centralno grejanje. U Rešenju objavljenom na sajtu Agencije 31. avgusta upisano da celokupno vlasništvo nad "Radijatorom", koje je do tada bilo u akcijskom kapitalu, prelazi u ruke kompanije "MAT-Real Estate".Firma "MAT-Real Estate" je u junu 2021. godine, kako je objavio portal 021, kupila autobusku stanicu ATP Vojvodina koja, od kada je izgrađena, nikada nije služila svojoj nameni.U novembru 2020. godine Petar Matijević je kupio imovinu na beogradskom Savskom nasipu koja je pripadala građevinskoj firmi Rad International. Meso iz laboratorije: Tehnologija koja će definisati 2021. godinu Biznismen Petar Matijević u vlasništvu je Industrije mesa "Matijević", kao i firmi "MPZ-Agrar" i "MPZ Agrar dva" koje su registrovane za gajenje žita i koje u svom vlasništvu imaju niz drugih poljoprivrednih preduzeća iz Vojvodine. Posredstvom firmi koje ima u vlasništvu, Matijević upravlja i brojnim drugim firmama koje se bave nekretninama, štampom, tehničkim ispitivanjem i slično.

Srbija

Hobi više podstiče preduzetništvo od fakulteta u Srbiji

Studenti u Srbiji do preduzetničkih ideja uglavnom dolaze baveći se hobijem ili drugim aktivnostima u slobodno vreme, čak u 30 odsto slučajeva. Sa druge strane, samo u 14 odsto slučajeva do ideje su došli pohađajući nastavu na fakultetu. Okruženje na fakultetu ne deluje u dovoljnoj meri podsticajno za razvoj novih preduzetničkih ideja, navodi se u istraživanju "Studentsko preduzetništvo u Srbiji – uloga fakulteta u razvoju preduzetništva mladih" . Istraživanje je pokazalo da u čak 74 odsto slučajeva, fakulteti ne pružaju podršku studentima u razvoju svojih preduzetničkih ideja.Istraživanje je sprovedeno od strane istraživačkog tima FEFA koji su činili profesor i studneti.U 18 odsto slučajeva, studenti dobijaju podršku fakulteta, ali smatraju da ona može biti i veća. Samo u 8 odsto slučajeva, studenti dobijaju od fakulteta svu podršku koja im je potrebna.Većina studentskih ideja spada u domen razvoja softvera i elektronike, zdravstva i veterine i poljoprivrede i prehrambene industrije.Skoro dve trećine studenata  koji su učestvovali u istraživanju je izjavilo da namerava da u nekom trenutku svog života pokrene sopstveno preduzeće, dok je 19 odsto studenata kategorično izjavilo da to ne želi, a 18 odsto studenata još nema jasan stav o tome.Među studentima u Srbiji, koji su zainteresovani za preduzetništvo, 60 odsto njih još nema jasnu viziju o tome kada bi se to moglo desiti. Kod ovih studenata je prisutna želja da jednog dana budu preduzetnici, ali ne i konkretna ideja ili plan čime bi se njihovo preduzeće bavilo. Fakultet  mora da predstavlja ekosistem, gde će kroz nastavu, studentske projekte i komunikaciju studenata i nastavnika da se razvija inovativno razmišljanje i podstiču novi poslovni, istraživački, umetnički i drugi poduhvati, piše u istraživanju. Preduzetnički ekosistem koji je potrebno izgraditi na fakultetima, morao bi da podrazumeva i način za vođenje evidencije o studentima zainteresovanim za preduzetništvo, kao i pružanje neophodne podrške u vidu saveta, kontakata i materijalnih resursa fakulteta.Globalni indeks preduzetništva: Srbija na 67. mestuPrema Globalnom indeksu preduzetništva koji obuhvata 137 zemalja, Srbija je u 2019. zauzela 67. mesto i u odnosu na prethodnu godinu, napredovala je za 7 pozicija. Globalni indeks preduzetništva predstavlja meru kvaliteta i dinamike preduzetništva i njime se objašnjava kakvu ulogu ima preduzetništvo u ekonomskom razvoju. Globalni indeks preduzetništva ima 14 podindeksa (startap veštine, prihvatanje ineksa, podrška društva, umrežavanje, ljudski kapital, konkurencija....).Prema većini podindkeska Srbija se nalazi ispod proseka Evropske unije, dok se iznad proseka nalazi samo po podindeksu startap veština.Istraživanje o studentskom preduzetništvu FEFA je sprovela tokom 2019. i 2020. godine na uzorku od 529 studenata državnih i privatnih univerziteta širom Srbije. Odgovori su prikupljani anonimno putem javno dostupne onlajn ankete. U školskoj 2019/20. godini, na svim visokoškolskim ustanovama i na svim nivoima studija u Srbiji, upisano je 241.968 studenata. Od ukupnog broja upisanih, 104.058 studenata je muškog pola, a 137.910 ženskog pola.

Srbija

Kovid bolnica u Novom Sadu otvorena, ali se i dalje odvaja novac za njenu izgradnju

Za izgradnju kovid bolnice u Novom Sadu obezbeđeno je dodatnih 55,1 milion dinara, piše u Rešenju Vlade Srbije.Novac je prebačen iz budžeta Ministarstva privrede koji je bio namenjen za subvencije privatnim preduzećima radi prevencije i ublažavanja poslednica nastalih usled pandemije.Za sve tri kovid bolnice samo jedan glavni dobavljač opreme Nakon što je ovaj novac preusmeren u budžetsku rezervu, on je raspoređen Ministarstvu odbrane za izgradnju i opremanje objekta bolnice do 600 kreveta sa pratećom infrastrukturom, pristupnim objektima i priključnim saobraćajnicama u Novom Sadu.Cena izgradnje i opremanja kovid bolnice u Novom Sadu je konstantno rasla, a poslove su dobijale firme u pregovaračkim postupcima bez konkurencije, o čemu je Nova ekonomija pisala.U novosadsku kovid bolnicu primili 216 medicinara, na konkursu tražili više od 1.100 Najpe je u rebalansu republičkog budžeta iz aprila ove godine namenjeno 2,45 milijarde dinara (oko 2,85 miliona evra) za izgradnju zgrada i građevinskih objekata bolnice, dok je u okviru razdela Ministarstva zdravlja, koje je zaduženo za opremanje bolnice opremom i mašinama, za ove namene opredeljeno 1,05 milijardi dinara (8,9 miliona evra).Takođe, poslednja dva meseca iz budžeta Ministarstva privrede je dodatnih 2,3 milijardi dinara (oko 19,5 miliona evra) rešenjima Vlade Srbije prebačeno za izgradnju i opremanje kovid bolnice u Novom Sadu.

Srbija

Šta je najviše poskupelo u Srbiji?

Potrošačke cene u avgustu 2021. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,3 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2020. godine povećane za 4,6 odsto u proseku, saopštio je Republički zavod za statistiku.Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu 2021. godine, u odnosu na jul 2021. godine, u proseku su povećane za 0,9 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u avgustu 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Hrana i bezalkoholna pića (2 odsto), Transport (0,9 odsto), Rekreacija i kultura (0,8 odsto).Cene hrane globalno rastu, poskupljenje se oseća i u SrbijiCene nekretnina ne rastu samo u Srbiji Cene iz grupa Stan, voda, električna energija, gas i druga goriva i Nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana povećane su 0,4 odsto, a iz grupe Restorani i hoteli 0,3 odsto.U grupama Alkoholna pića i duvan, Obrazovanje i Zdravstvo cene su porasle za 0,2 odsto. Pad cena je zabeležen u grupi Odeća i obuća za 0,8 odsto. 

Srbija

Zanima vas karijera u gejmingu? Ovo su otvorene pozicije u Nordeusu

Kompanija Nordeus oglasila je na svom sajtu više otvorenih pozicija za posao. Nordeus, između ostalog, traži junior UI dizajnera, poslovnog analitičara, data naučnika. Otvorene su i pozicije u oblasti ljudskih resursa, za posao UX dizajner, kao i sistem-inženjera. Nordeus se približava društvu "100 naj" po dobitiNeće biti nove Silicijumske doline, evo koji su novi startap gradovi Srpska gejming kompanija Nordeus osnovana je 2010. godine, i bavi se razvojem računarskih igara. Autori su poznatog fudbalskog menadžera Top Eleven.Početkom juna objavljeno je da je jedna od najvećih kompanija u inudstriji video-igara Take-Two Interactive kupila Nordeus za 378 miliona dolara. 

Srbija

Obustavljen tender: Putevi Srbije „potcenili“ izgradnju puta do Golupca

Putevi Srbije obustavili su tender za prostorni plan i idejni projekat izgradnje brzih saobraćajnica Golubac-Donji Milanovac-Brza Palanka i Kladovo-Negotin. Jedina ponuda koja je stigla je za više od 2 milijarde prevazilazila procenjenu vrednost javne nabavke. Putevi Srbije doneli su odluku o obustavi postupka javne nabavke za Izradu prostornog plana i Studije opravdanosti sa idejnim projektom izgradnje za igradnju brzih saobraćajnica na pravcima Golubac-Donji Milanovac-Brza Palanka i Kladovo-Negotin.Jedinu ponuda stigla je od grupe ponuđača Hidroprojekat Saobraćaj, NR GEO Inženjering, Saobraćajni fakultet, Institut za arhitekturu i urbanizam, Građevinski fakultet i Makspro. Njihova ponuda je iznosila 2,7 milijarde i prevazilazila je procenjenu vrednost javne nabavke za 2,2 milijarde.Putevi su javnu nabavku procenili na 500 miliona dinara.Naručilac je javni poziv objavio 2. avgusta, a do isteka roka stigla je samo jedna ponuda.  Trasa planiranog koridora sastavljena je od budućih deonica:Golubac – Кožica, Кožica – Boljetin, Boljetin - Stara Oreškovica, Stara Oreškovica - Brza Palanka i Кladovo – Negotin.Okvirna granica Prostornog plana obuhvata delove teritorije opština Golubac, Majdanpek, Кladovo i Negotin

Srbija

Beograd traži pomoć u nadziranju privatnog partnera koji upravlja deponijom u Vinči

Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda planira da angažuje firmu za stručni nadzor nad realizacijom Ugovora o javno-privatnom partnerstva u pružanju usluge tretmana i odlaganja komunalnog otpada u deponiji Vinča, vidi se iz objavljenog prethodnog informativnog obaveštenja.Na računima Infostana ubuduće i firma čija deponija se zapalila u VinčiFirma koju izabere grad bi trebalo da nadzire realizaciju ugovora koji je Grad Beograd zaključio sa konzorcijumom koju čine francuska kompanija SUEZ Group, japanske firme I-Environment Investments limited i zajedničko preduzeće Beo Čista Energija, kao i da sastavlja izveštaje koji će sadržati preporuke gradskoj upravi "u vidu optimizacije procesa relaizacije Ugovornih partnera, sadržaja i elemenata ključnih događaja, tekućih Ugovornih obaveza obe strane". Izveštaj treba da sadrži i pregled aktivnosti privatnog partnera u proteklom periodu, kao i buduće planove, analizu aktivnosti na gradilištu i spisak nedostataka i oblasti povećanog prioriteta.Pružanje usluge stručnog nadzora planirana je za period od tri godine (2022-2024).Zbrinjavanje porodica sa deponije Vinča iz budžetske rezerve, a planirano godinama unazad Podsetimo, na deponiji u Vinči je u avgustu ove godine izbio požar zbog koga su se dim i neprijatni mirisi osećali na teritoriji celog Beograda. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu zaključen je 2017. godine za narednih 25 godine, a privatni partner biće u obavezi da izgradi postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije iz otpada, kako je tada najavio tadašnji gradonačelnik Siniša Mali."Pored toga, privatni partner biće u obavezi da izvrši sanaciju postojeće komunalne deponije u Vinči, čime će se rešiti decenijski problem neadekvatnog odlaganja i odsustva tretmana otpada. Obaveza privatnog partnera Grada Beograda je i izgradnja nove sanitarne deponije, u skladu sa visokim standardima i direktivama Evropske unije, kao i izgradnja postrojenja za tretman građevinskog otpada," rekao je Mali.

Srbija

MUP Srbije rekonstruiše hotel „Beograd“ u Bečićima

Ministrastvo unutrašnjih poslova Srbije dobilo je od Opštine Budva urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju svog hotela "Beograd" u Bečićima, pišu Vijesti. Sekretarijat za urbanizam Opštine Budva izdao je UT uslove, kao prvi papir neophodan u daljoj proceduri, od izrade idejnog rješenja, pa do prijave gradnje."Imajući u vidu da je u okviru urbanističke parcele izgrađeno više objekata, neophodno je uraditi Elaborat originalnih terenskih podataka o izvršenim radovima na terenu, snimanje objekta i etažne razrade “, navodi se u rešenju u koje su Vijesti imale uvid.Hotel, u koji šest decenija nije značajno ulagano, se nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija, na samoj obali u Bečićima.Hotel je zbog višegodišnjeg neinvestiranja doveden na dve zvezdice."Beograd" je izgrađen šezdesetih godina prošlog veka. Reč je projektu poznatog crnogorskog arhitekte Budvanina Vladislava Plamenca, koji je projektovao, između ostalih, i najpoznatije budvanske hotele "Avala", "Mogren", "Palas",Od otvaranja "Beograd" je zbog restorana, terase koja celom dužinom izlazi na šetalište, činjenice da je na samoj plaži i da je sakriven u velikom parku od dva hektara, bio omiljeno mesto u kojem je letovala tadašnja državna administracija SFRJ.

Srbija

„Zelena“ politika kao osnovni postulat poslovanja kompanije Strauss Adriatic

Kompanija Strauss Adriatic već godinama postavlja standarde u ekspertizi proizvodnje kafe, ali i konstantno radi na poboljšanju održivog razvoja, kao i brizi o očuvanju životne sredine, svesna sve većeg značaja ekoloških poslovnih inicijativa. Jedan od prioriteta kompanije jeste podizanje svesti o važnosti održivog poslovanja ne samo među zaposlenima, već i među partnerima i potrošačima. O tome svedoči i činjenica da se u zaštiti životne sredine kompanija rukovodi principima  standarda ISO 14001.  Borivoje Petrović, menadžer održavanja kompanije Strauss AdriaticBorivoje Petrović, menadžer održavanja, ističe da je kompanija još pre deset godina prva  počela da koristi kafenu plevicu kao biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela fabrike u Šimanovcima. Kafena plevica predstavlja nusproizvod iz procesa prerade kafe i kao takva je ranije predstavljala otpad i bila neiskorišćena, tako da otkriće njene toplotne moći i njena primena predstavljaju kuriozitet kojim se rešava problem odlaganja otpada i pronalazi njegova nova namena.Inicijalna investicija je iznosila 100.000,00 eura, a samo tokom prve sezone napravljena je ušteda od 83.000,00 eura čime je otplaćeno 80% investicije. Troškovi grejanja su se drastično smanjili, jer smo uvođenjem ovog sistema grejanja sveli potrošnju  TNG-a na minimum. Korišćenje briketa plevice kao energenta pruža ne samo finansijski već i ekološki benefit jer je njihovom upotrebom smanjena emisija ugljen dioksida za čak 11%, a sami produkti sagoveranja biomase su bez štetnog uticaja na okolinu i rešava se pitanje odlaganja otpada. Godišnjom preradom sirove kafe dobija se oko 120 tona kafene plevice koja greje fabriku, nastavlja Petrović. Kafena plevicaPredlog za upotrebu kafene plevice je stigao od jednog od zaposlenih u kompaniji i predstavlja izuzetan primer primene Kaizen-a, japanske poslovne filozofije koju kompanija primenjuje, a koja se zasniva na principu da sve aspekte poslovanja treba stalno unapređivati, uz optimalnu upotrebu svih raspoloživih resursa i sa akcentom na razvoju ljudskih kvaliteta. Kako Kaizen predstavlja kontinuiran proces, fokusiran na konstantna poboljšanja, briga o životnoj okolini je okosnica poslovanja fabrike u Šimanovcima. U želji da se poboljšaju uslovi rada, poveća produktivnost i bezbednost, uredi prostor kao i da se poboljša komunikacija među zaposlenima, kompanija Strauss Adriatic je jedna od retkih u Srbiji koja već duži niz godina primenjuje Kaizen poslovnu filozofiju. Zaposleni se motivišu da daju predloge, podstiču se da predlažu najbolja rešenja za određene probleme sa kojima se susreću tokom radnog procesa, od menadžera na visokim pozicijama do osoblja za održavanje higijene prostorija. Reklo bi se da se briga o zaštiti životne sredine tu završava, ali ona zapravo tu tek počinje.Borivoje Petrović  ističe da su samo tokom ovog leta završena dva „zelena“ projekta. Najpre je instalirana još jedna solarna elektrana od 66 kW instalisane snage, tako da je sada ukupni kapacitet instaliranih solarnih panela 109kW, a završen je i projekat rekuperacije toplotne  energije na sistemu za klimatizaciju proizvodnog pogona te su obezbeđeni dodatni efekti uštede i obezbeđeni bolji uslovi za rad zaposlenih. Solarni paneli na Doncafé fabrici u ŠimanovcimaGrejanje na kafenu plevicu je bio prvi u nizu izuzetnih ekoloških projekata koji su okrenuti održivom poslovanju i „zelenim“ ciljevima. Na krovu Doncafé fabrike u Šimanovcima su instalirane dve solarne elektrane koje imaju kapacitet da proizvedu skoro 100kW solarne energije. Ostatak električne energije koji koristimo iz mreže je iz 100% obnovljivih izvora za šta kao potvrdu na godišnjem nivou dobijamo sertifikat od EPS-a. Ovakva ,,zelena’’ električna energija ima nešto višu cenu nego regularna, ali bez obzira na to naše je opredeljenje da svojim delima dajemo primer drugima i da budemo pokretač u ovoj oblasti. S tim u vezi, postali smo član Zelene alijanse, grupe koju je oformila Privredna komora Srbije, a koja za cilj ima razvoj cirkularne ekonomije i deljenje pozitivnih primera prakse. Započeli smo projekat zamene dela voznog parka vozilima sa hibridnim pogonom. Najviše se menjamo „iznutra“. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu, kao što su čaše i slamčice, izbačeni su iz upotrebe. Za svakog zaposlenog su obezbeđene personalizovane EcoCareCup čaše od šećerne trske i instalirana je presa za plastične flaše, a pojedinačne kante za otpatke u kancelarijama su zamenjene onima za sortiranje otpada, napominje Borivoje Petrović. On dodaje da kontinuiranim ulaganjem u zaštitu životne sredine, kompanija istovremeno radi na unapređenju energetske efikasnosti. Vodeći računa o emisiji štetnih gasova, potrošnji vode, utrošku energije i generisanju komunalnog otpada, poštuju se visoko postavljeni standardi Strauss Grupe, čiji je deo.

Srbija

Divlje deponije na Paliluli i Voždovcu mapiraće se iz vazduha

Grad Beograd traži firmu za mapiranje divljih deponija, iz vazduha, u opštinama Palilula i Vožodvac.Plan je da se lociraju divlje deponije i izvrši analiza njihovog stanja kako bi se formirala baza podataka. Sekretarijat za zaštitu životne sredine raspisao je javnu nabavku za izradu projekta "Mapiranje divljih deponija iz vazduha na teritoriji GO Palilula i GO Voždovac". Procenjena vrednost javne nabavke je 1,8 miliona dinara. Projektni zadatak podrazumeva lociranje i analizu stanja divljih deponija na teritoriji Palilule i Voždovca, u cilju formiranja dinamičke baze podataka za praćenje statusa divljih deponija. Baza podataka bi se povezala i prikazivala na GIS-u.Jedan od zahteva za ponuđače je i da u bespilotnoj letelici u vazduhu - dronu, mora biti instaliran elektronski uređaj koji omogućava praćenje i određivanje lokacija divljih deponija. Neophodno je da se koristi najsavremeniji sistem praćenja objekata, GPS moduli sa implementiranim algoritmima za povećanje preciznosti za što tačnije lociranje objekta-deponija.  Sistem mapiranja treba i da poseduje mogućnost biranja najkraćih putanja do lociranih divljih deponija. Prikupljene informacije o poziciji drona se prikazuju na elektronskim mapama putem interneta ili specijalizovanih softvera. Prema podacima na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine na teritoriji Srbije locirano je 164 deponija koje koriste opštinska javno komunalna preduzeća za odlaganje otpada.

Srbija

Da li je sadnja šuma „magični štapić“ za rešavanje klimatskih pomena?

Mnoge akcije sadnje drveća su organizovane u proteklih par godina na teritoriji Srbije. Sadnja šuma je samo jedan početak života šume, sledeće pitanje koje se nameće da li će se ta šuma opstati i razviti se na pravi način. Ali pre nego što zasadimo nove šume, moglo bi se postaviti pitanje kako sačuvati postojeće šume.To bi dalo bolji rezultat jer su šume kompleksni sistemi čiji se razvoj ne završava ubacivanjem sadnice u zemlju.  „Nema dovoljno površine na planeti Zemlji da bi nas pošumljavanje spasilo“, kaže profesor Đurđević za podkast Klima 101.Fizički nije moguće da šume proizvedu toliko kiseonika, kako bi se nadoknadila količina fosilnih goriva koja se u svetu sagori u toku jedne godine. Trebalo bi da se svake godine pošumi jedan kontinent veličine Afrike, da bi se preradio vazduh koji je zagađen korišćenjem fosilnih goriva.Raznovrsnost šuma u Srbiji je jedna od najvećih u Evropi. Imamo oko 70 vrsta drvenastih vrsta.Zdravstveno stanje šuma u Srbiji je relativno dobro, međutim pojavljuje se tendencija oštećenja i sušenje stabala koja bi dovela do nestajanja nekih vrsta kao što je Hrast Lužnjak. Neke od posledica koje su sada  primetne je prerano opadanje žira ili njegovo odsustvo. Klimatske promene ne predstavljaju samo povišene temperature, već i smanjenje nivoa padavina i režim novioa podzemnih voda koje takođe su jedan od negativnih uticaja na šume. Dr Dejan Stojanović rekao je za podkast da je u Srbiji do pogršanja došlo u proteklih 10 godina upravo zbog ovih faktora.  

Srbija

Traži se kupina više u celom svetu

Zalihe smrznute kupine su ove godine (zaključno sa julom) za trećinu manje nego prošle godine, piše u poslednjem izveštaju Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, a prenosi portal Agropress.To je i razlog zašto je kupina ove sezona bila drastično skuplja u otkupu u odnosu na ranije godine i gotovo dostigla cenu maline, piše ovaj portal.Tendenciju smanjenja količina beleže i malina i borovnica sa padom od 11 procenata u odnosu na 2020. godinu.Nema ko da bere kupine, niko neće da radi za male pare Iz grupe jagodastog voća, jedino jagoda beleži porast zaliiha (za 13 procenata). U američkim hladnjačama ove godine bilo je manje i bresaka (za 34 odsto) i jabuka (za 16 odsto).Zbog toga su i voćari u Srbiji imali veoma tešku godinu za sobom, kako je za "Politiku" ocenio dr Aleksandar Leposavić iz čačanskog Instituta za voćarstvo i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Kruševcu, a prenosi Agropress.Hladnjače pune domaćih jabuka, a marketi ih uvoze "Pozni mrazevi tokom cvetanja i oprašivanja, hladno i vlažno proleće, učestala pojava grada u većini proizvodnih regiona... Najzad, i dugotrajna suša praćena niskom relativnom vlažnošću ostavili su velikog traga na prinos i kvalitet celokupne voćarske proizvodnje u našoj zemlji", rekao je Leposavić.Prema njegovim rečima, najveći pad proizvodnje u odnosu na višegodišnji prosek zabeležen je kod kajsije, maline, breskve, šljive, jabuke i kruške. Prvo ugovor, pa otkup voća i povrća Nažalost, to su voćke koje se najviše gaje kod nas. Kako kaže, šljiva i malina, koje se smatraju nacionalnim voćem Srbije podbacile su za 50 i više procenata."Višegodišnji prosek za šljivu kod nas iznosi od 450 do 500 hiljada tona. Ove godine je prepolovljen, dok je kod maline prosek od oko 70 hiljada tona i to je realna slika stanja za ovo voće", istakao je Leposavić.

Srbija

Uniforme za komunalce 1,6 miliona evra, bilo i duplo manjih ponuda

Sekretarijat za poslove komunalne milicije Beograda dodelio je ugovor za kupovinu uniformi u vrednosti 186,3 miliona dinara (oko 1,6 miliona evra) firmi MIM Commerce iz Beograda. Na tender su stigle još dve ponude, obe povoljnije od izabrane. Firma Yumco - Prizosi iz Vranja je ponudila da obezbedi uniforme za komunalne milicijace za ukupno 76,5 miliona dinara, što je skoro dva i po puta manje od cene koju će Beograd platiti.Preduzeće DES 2020 iz Šapca ponudio je cenu od 134,3 miliona dinara, za oko 50 miliona manje od izabrane.Ponuda Yumco-prizosi je odbijena kao neprihvatljiva jer nisu dostavljeni svi potrebni uzorci i nije dostavljen izveštaj o ispitavanje boje materijala izdat od akreditovane laboratorije, kao ni laboratorijski izveštaj o ispiutivanju materijala za neke od komada odeće.Za jaknu nije dostavljen izveštaj o ispitavanju materijala iz koga se može utvdiri da li je boja postojana kada se pere na stepeni.Na košunjama nisu našiveni delovi u džepovima za koji bi trebalo da se zakače mikrofoni radio stanice i male kamere. Na torbici nije bilo lastiš gume za olovke, a postojao je i samo jedan džep iako su konkursnom dokumentacijom zahtevana dva.Čarape su bile crne umesto tamno place.Na zimskoj jakni je vertikalni džep, a zahetvan je blago ukošen.Ponuda firme DES 2020 iz Šapca je odbijena takođe jer za neke od stavki nisu odstavljeni uzorci, kao ni izveštaji o ispitavanju "french blue" boje niti izveštaji o ispitavanju materijala, a za neke od stavki nije priložena deklaracija o sastavu ni dokument proizvođača.Sa druge strane, članovi komisije ispred Sekretarijata za poslove komunalen milicije su zaključili da "sva ponuđena dobra ponuđača MIM Commerce ispunjavaju sve zahtevane tehničke karakteristike".Međutim, upravo neke od stavki zbog kojih su jefitiniji ponuđači odbijeni našle su se i na listi zahteva koji su Yumco-prizosi i firme Less textile ranije podnele Republičkoj komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki jer su smatrale da javna nabavka nije u skladu sa zakonom.Yumco-prizosi je u zahtevu naveo da je naručilac odredio minimalni rok koji je zakon prisao kada se sprovodi otvoreni postupak javne nabavke za nabavke čija je procenjena vrednost iznad evrospkih standaradan dok je istovremeno "nametnuo veliki broj obaveza za ponuđače koji se ogledaju u dostavljanju velikog broja izveštaja o ispitavanju materijala, a zatim i veliki broju uzoraka, te je kroz sadržinu predmetnog zahteva pYumco takođe navodi da je naručilac vršio značajne izmene konkursne dokumentacije i da je u sva tri navrata izvršio minimalna zakonski dozvoljena produženja roka za podnošenja ponuda, iako je od njega zahtevano da rok produži za dana. Dodaju da su ponuđači, zbog brojnih izmena bili prinuđeni da pripremaju uzorke ispočetkaNaručilac je umesto svetlno plave boje tkanine propisao koordinate boja, što je dodatno zakomplikovalo već i onako složenu pripremu ponuda jer je za proizvodnju tkanine sa traženim koordinatama potrebno više vremena.Republička komisija je donela odluku da s obzirom  na to da propisi ne uslovljavaju kompanije da objavljaju delatnost samo u slučaju ukolko su u Registar priovrednih subjekatra upisani za tu delatnost, što je bio jedan od uslova za učešće na tenderu, te da je on supriotan zakonu i da je Grad dužan da konkursnu dokumentaciju izmeni u osporenom delu.Komsiija je konstatovala da utvrđivanje ispunjenosti tehničkih karakteristika "vizuelnim pregledom" ne predstavlja precizno i jasno predviđen način ocenjivanja ponuda i u vezi sa tim, u konkretnom slučaju, sam postupak stručne ocene ponuda, ne može viti sproveden na zakonit način s obzirom na to da se ne može zaključiti koje tehničke karaktreistike ponuđenih dobara će se utvrditi pregledom istihNeki od uslova podrazumevali su i tačne dimenzije određenih delova odeće (čičak trake na jakni, vratnog izreza na majici, džepa na košulji...), a da nije pojašnjeno da li će utvrđivanje ispunjenosti tehničkih karakteristika obuhvatati i merenje uzoraka i na koji način.Beograd nije dozvolio da je ovlašćeni predstacnici ponuđača prisustvuju vizueltnom pregledu uzoraka, pa je Republička komisija propisala da je naručilac dužan da u roku od dva dana omogući uvid u dokumentaciju i kopiranje iste kako bi ponuđači mogli da izvrše uvid i u priložene uzorke kako bi proverili da je naručilac na pravilan način izvršio pregled i ocenu dostavljenih uzoraka te da bi eventualne uočene nepravilnosti mogao da ospori podnošenjem zahteva za zaštitu prava.Beograd je bio dužan da u roku do 25 dana otkloni manjkavosti predmetne konkursne dokumentacije, da je obajvi na Portalu javnih nabavki i svojoj internet strancii i da produži rok za ponodošenje ponuda koji mora biti primeren i objavi obaveštenje o tome.Beograd je morao da nadoknadi takse koje su Yumco-prizosi i Luss textile platiti prilikom podnošenja zahteva i da plati po 120.000 dinara, odnosno ukupno 240.000 dinara.

Srbija

U Koceljevi rade 20 meseci za jedan koncert Zorice Brunclik

Biblioteka "Janko Veselinović" iz Koceljeve sprovodi pregovarački postupak za angažovanje estradne umetnice Zorice Brunclik u okviru Festivala zimnice, piše u obaveštenju.Procenjena vrednost nabavke je 963.600 dinara bez PDV-a, odnosno 8.200 evra.Organizacioni odbor Festivala zimnice je doneo odluku da na  festivalu u Koceljevi 25. septembra 2021. godine nastupi Zorica Brunclik.Voditeljka TV Pink ostala bez angažmana za motivacione govore nakon pisanja Nove ekonomije "U pitanju je nabavka koju može da izvrši samo određeni ponuđač", piše u obaveštenju o sprovođenju pregovaračkog postupka.Navodi se da je potencijalni ponuđač "Srebrna planeta" iz Valjeva jedina koja ima pravo da ugovori muzički nastup Zorice Brunclik na manifestaciji "Festival zimnice u Koceljevi 2021. godine".Prosečna zarada u opštini Koceljeva je u junu 2021. godine, što su poslednji dostupni podaci, bila 47.551 dinar. To znači da će građani Koceljave za jedan nastup Zorice Brunclik dati oko 20 svojih prosečnih zarada.