Srbija

Srbija

Seničić: Neminovna promena pravilnika o osiguranju putovanja

Osiguravajuće kuće ponudile su polise osiguranaj za oko 40 agencija, dok bi banke trebalo da pošalju ponude za još 20, ali prema rečima direktora asocijacije turističkih agencija Yute, Aleksandra Seničića, one ne pokazuju veliko interesovanje ni za toliko polisa. Sa druge strane, u Srbiji posluje ukupno 400 turističkih agencija."Pod uslovom da sve agencije koje su dobile ponudu mogu i da je prihvate to je ukupno oko 10 odsto onih koji mogu da nastave da rade jer je polisa preduslov licence za rad, a ostali će ostati bez nje", objašnjava Seničić.Kako se naglašava pregovori o polisama osiguranja putovanja sa osiguravajućim društvima su, a posao osiguranja putovanja nastavili Dunav osiguranje, Globos i Triglav, a iz tog posla izašli su Milenijum, Sava, DDOR i Unika.NEMINOVNA PROMENA PRAVILNIKASeničić kaže i da je neminovno da država promeni Pravilnik o vrsti, visini i uslovima garancije putovanja prema broju putnika i osiguranim sumama. Umesto toga, smatra da bi bilo bolje da se radi kao što se radi u svetu, da se osigurava deo vrednosti prometa, u iznosu od, deset odsto na primer. U tom slučaju bi, kako je rekao, ako je promet na primer u vrednosti 100.000 evra, osigurana suma bila 10.000 evra, a polise bi koštale oko 300-400 evra i agencije bi mogle da ih plate.Prema njegovim rečima ako bi agencije premašile tu vrednost prometa, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću bi morale da to prijave i ponovo osiguraju dodatni promet."Treba napraviti takav model da svako može da radi i napreduje. Sadašnji Pravilnik o osiguranju putovanja predviđa prosečne osigurane sume od 250.000 do 300.000 evra i premije osiguranja od 8.000 – do 18.000 evra", izjavio je direktor Yute.POVOLJNE KREDITE ZA SPAS TURIZMA I UGOTITELJSTVA DOBIJALE I MARKETINŠKE AGENCIJE REČ JE O OGROMNIM SUMAMASeničić je istakao da bi po sadašnjem Pravilniku značilo da bi ukupna osigurana suma na celom tržištu iznosila 100 miliona evra i da su to fiktivne sume koje ne bi mogle da nadoknade ni osiguravajuće kuće ni kada bi se za njih platile preskupe polise. Međutim, kako kaže, ako bi se osiguravao deo prometa od deset odsto, gotovo sve agencije bimogle da plate polisu osiguranja i tada bi ukupna osigurana suma bila oko osam miliona evra, ujedno i prihvatljiva za osiguravajuća društva.Seničić je ocenio da država, što se tiče pomoći zbog otežanog poslovanja tokom pandemije, nije prepoznala turizam kao važnu privrednu granu, dok je u ostalim zemljama iz okruženja ta grana izdašno pomognuta. Turističke agencije u Srbiji ni kredit kod Fonda za razvoj, kako je rekao, ne mogu mesecima da dobiju, a banke su ih stavile na "crne liste".Seničić je prokomentarisao i odluku države da za subvencije polisa osiguranja turističkim agencijama opredeli 150 miliona dinara. Rekao je da je to dobra ideja, ali da će svaka dobijati od dve do pet hiljada evra, pa im to neće rešiti problem. Na kraju će se , kako ocenjuje, deo tog novca vratiti u državni budžet. Smatra i da bi deo tog novca trebalo da se iskoristi za pomoć ostalim agencijama ili njihovim posrednicima.

Srbija

Yandex imenovao predstavnika u Srbiji

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti saopštio je da je ruska kompanija Yandex imenovala svog predstavnika za Republiku Srbiju.U skladu sa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, kompanija Yandex predstavila je pravnog zastupnika u Srbiji Advokatsku kancelariju Živković Samardžić, što znači da se Poverenik ili drugo lice može njima obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.Imenovanju predstavnika ove kompanije prethodilo je inicijalno obraćanje SHARE fondacije, koja je ukazala na istu obavezu.Poverenik ponovo apeluje na druge strane kompanije koje imaju obavezu imenovanja svog predstavnika u Republici Srbiji, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, da istu obavezu izvrše i time pokažu svest o obavezi poštovanja vladavine prava i privatnosti svojih korisnika.

Srbija

Udruženje radnika na internetu se pridružuju protestu malih privrednika

Udruženje radnika na internetu (URI) pridružiće se "protestu upozorenja" koji organizuju "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i Udruženja turističkih agencija Srbije (UTAS), koji je najavljen za 2. decembar."Želeo bih u ime udruženja da se oglasim da nakon što smo razmotrili i uslaglasili se, mi ćemo podržati protest... Molim vas samo da se pridržavati mera i vidimo se u sredu", napisao je predsednik URI Miran Pogačar.U protestu koji će početi u 12 časova ispred Ministarstva finansija i Ministarstva privrede učestvovaće predstavnici ugostiteljstva, turizma, frilensera, ivent industrije, muzičara i ostalih privrednika, saopštili su organizatori.Mali privrednici najavili protest upozorenja u Beogradu Oni navode i da "do danas nije odgovoreno na mnogobrojne zahteve malih domaćih privrednika", kao i da se u isto vreme promoviše "Bela knjiga" i strane investicije koje se finansiraju njihovim novcem."Došlo je vreme za ujedinjenje male domaće privrede, jer smo mi nosioci ekonomije naše zemlje", navodi se u njihovom saopštenju.

Srbija

Pokrenut postupak za izradu generalnog projekta auto-puta „Vožd Karađorđe“

"Koridori Srbije" pokrenuli su postupak javne nabavke za izradu Generalnog projekta sa Studijom opravdanosti za izgradnju državnog puta prvog reda "Vožd Karađorđe", koji bi trebao da spoji centralni deo Šumadije sa istočnom Srbijom, navodi se u saopštenju.Taj auto-put biće najbrža veza Istočne Srbije sa Centralnom i Zapadnom Srbijom, kao i koridorima 10 i 11, biće dugačak 220 kilometara, a gradnja će biti podeljena na pet deonica.Nova saobraćajnica proći će kroz teritorije opština Lazarevac, Sopot, Mladenovac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.Informacije o postupku javne nabavke zainteresovanima će biti dostupne na Portalu javnih nabavki."Podsećam da otvaranje postupka javne nabavke za izradu projekta auto-puta 'Vožd Karađorđe' dolazi u momentu kada se u Srbiji intenzivno radi na gradnji auto-puta na Koridoru 11, zatim na Moravskom i Fruškogorskom koridoru, putu Ruma-Šabac-Loznica i Kuzmin-Sremska Rača. Svi ovi projekti koji su u toku, ali i oni koji su u završnoj fazi pripreme čine Srbiju ogromnim gradilištem i ispunjavaju ciljeve iz strategije 'Srbija 2025'", naveo je v.d. direktora "Koridora Srbije" Aleksandar Antić.

Srbija

Proglašen pobednik „iNOVACiJA“ crowdfunding hakatona

Tim "Hidden Leaf" pobednik je ovogodišnjeg hakatona iNOVACiJA, koji su priredile Beogradska bankarska akademija, Komercijalna banka i Udruženje banaka Srbije (UBS), saopštili su organizatori.Drugo mesto osvojio je tim "Fishsticks", a treće tim "Sink". Timovi su se takmičili u razvoju crowdfunding platforme, koja treba da omogući i olakša prikupljanje sredstava za finansiranje inovativnih projekata."Crowdfunding" je način finansiranja za prikupljanje sredstava za podršku novih projekata. Koristeći snagu zajednice, kreatori dobrih rešenja na ovaj način mogu relativno lako i brzo da tržišno valorizuju svoje ideje.Osnovni cilj ove platforme je da posluži kao svojevrsni digitalni medijator između inovatora sa jedne - i velikog broja malih ulagača sa druge strane, i tako obezbedi realizaciju vrednih ideja.Najboljim projektima uručene su nagrade, i to 150 hiljada dinara prvoplasiranom timu, 100 hiljada duroplasiranom, a trećplasirani je dobio 50 hiljada dinara."Podržali smo Hakaton iNOVACIJA jer on objedinjuje nekoliko ciljeva Udruženja banaka Srbije. Sa jedne strane podržali smo inovativna, digitalna rešenja, što je dugoročni cilj UBS i celog bankarskog sektora. Sem toga, na ovaj način promovišemo razvoj preduzetništa, primenu domaćeg znanja i pameti, što će doneti značajnu korist celoj našoj zajednici", rekao je Vladimir Vasić, generalni sekretar UBS na svečanoj dodeli koja je upriličena ovim povodom. 

Srbija

Srbija blizu evropskog proseka po broju „kreativaca“

Broj ljudi koji su zaposleni u kreativnim delatnostima je preko 23 hiljade i to je neznatno ispod proseka Evropske unije, ali je ispred Grčke i Italije, koje važe za kolevke kulture i civilizacije, pokazuju podaci Eurostata, prenosi portal Makroekonomija. Zaposlenima u državnim ustanovama kulture od danas zagarantovano 100 odsto plate u slučaju da odsustvuju sa posla zbog Kovida-19.Prema proceni Eurostata u Srbiji je 23.600 zaposlenih u kreativnim delatnostima, gde se ubrajaju umetnici, novinari, autori i lingvisti i to je za 6,1 manje nego 2014. godine, što je i dalje tek neznatno ispod evropskog proseka. U Evropskoj uniji broj zaposlenih je u tim delatnostima povećan za 16% u prethodnih osam godina, a od umetnosti, novinarstva i lingvistike živi ukupno 1,7 miliona zaposlenih, odnosno 235 hiljada ljudi više nego 2011. godine.Evropska unija ima 3,8 umetnika na 1.000 stanovnika i 8,7 umetnika na 1.000 zaposlenih, pa je udeo umetnika izuzetno mali, jer se radi o odabranim licima.KAKO JE KORONA "UKRALA" KULTURU U SRBIJI STATISTIKA NE ODRAŽAVA REALNOSTU malim zemljama, prema broju stanovnika, odstupanja u godišnjim podacima mogu da budu ogromna i ne moraju da budu odraz realnih kretanja.U Crnoj Gori je na primer, smanjen broj zaposlenih u ovim delatnostima sa 2.400 u 2018. na 1.800 u 2019. godini, kada su evroatlantske integracije dobile na intenzitetu.Sa druge strane ne treba smetnuti sa uma činjenicu da se među "kreativnim radnicima" u Srbiji, u istoj grupi zajedno mogu da nađu filmski režiser i tabloidni novinar, što ukazuje na činjenicu da je njihv broj možda prebukiran. MINISTARSTVO POTPISALO KOLEKTIVNI UGOVORMistarstvo kulture saopštilo je da je potpisalo "Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave sa predstavnicima tri sindikata u oblasti kulture".Kako se navodi tom "izuzetno važnom" dopunom kolektivnog ugovora, zaposleni će imati pravo na naknadu plate u slučaju da je oboleo od zaraze virusom Kovid 19 ili je izostao zbog mera izolacije ili samoizolacije prouzrokovane tom bolešću .Naknada će biti visini od 100% prosečne plate koju je zaposleni primio u poselednjih 12 meseci i ukoliko je uzrok sprečenosti za rad nastala zbog potvrđene zaraze virusom Kovid 19.

Srbija

PAKT iz Loznice: Mi smo organizatori protesta na Brezjaku

Povodom teksta "Ekološke organizacije čekaju sastanak koji im je obećao Rio Tinto" objavljenog na portalu Nove ekonomije stigao je demanti organizacije "Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" iz Loznice."Naime, apsolutno je netačno da je udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" organizovalo protest na Brezjaku, a tek je neačna informacija da ih podržavaju meštani", stoji u saopštenju "PAKT-a" koje je stiglo na adresu Nove ekonomije. Inače, reč je o protestu koji je 27. oktobra održan u selu Brezjak ispred kancelarije kompanije Rio Tinto, gde su okupljeni meštani izneli svoje mišljenje o realizaciji "Porojekta "Jadar"."Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" u svom saopštenju koje je objavio na istoimenom portalu, tvrdi da tada došlo do "grube zloupotrebe protesta" jer je, kako dodaju "dozvoljeno da se skupu obrate oni kojima tu nije bilo mesto".

Srbija

U padu broj živorođenih, broj umrlih veći za 3,1 odsto

U periodu od januara do oktobra 2020. broj živorođenih u Republici je iznosio 51 753, dok je broj umrlih bio 86 798, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).U periodu od januara do oktobra prošle godine broj živorođenih je iznosio 53 082,  pa se 2020. godine beleži se pad od 1 329, odnosno za 2,5%.Broj umrlih u istom periodu prošle godine bio je 84 168, a ove godine beleži se rast od 2 630, odnosno za 3,1%.Podaci su skupljeni na osnovu podataka upisanih u matične knjige rođenih i umrlih, napominje Republički zavod za statistiku.PADA BROJ ŽIVOROĐENIH, BROJ SMRTI DO SEPTEMBRA VEĆI ZA 3,6 ODSTO

Srbija

Mali privrednici najavili protest upozorenja u Beogradu

Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i Udruženje turističkih agencija Srbije "UTAS" saopštili su da će 2. decembra organzovati "protest upozorenja male privrede".U protestu koji će se sa početkom u 12 časova održati ispred Ministarstva finansija i Ministarstva privrede učestvovaće predstavnici ugostiteljstva, turizma, frilensera, ivent industrije, muzičara i ostalih privrednika, navodi se u njihovom saopštenju.Podseća se da privrednici Srbije duže vreme apeluju na dijalog sa resornim ministarstvima u vezi sa uslovima poslovanja malih domaćih privrednika u vreme krize i onda kada krize nema.Organizatori podsećaju da "do danas nije odgovoreno na mnogobrojne zahteve malih domaćih privrednika", kao i da se u isto vreme promoviše "Bela knjiga" i strane investicije koje se finansiraju njihovim novcem. Smatraju se i da se "simultano vrši represija nad malim domaćim preduzetnikom"."ZAŠTITNIK PREDUZETNIKA I PRIVREDNIKA" PREDLOŽIO REŠENJE ZA FRILENSERE"Došlo je vreme za ujedinjenje male domaće privrede jer smo mi nosioci ekonomije naše zemlje", navodi se u njihovom saopštenju.Mali privrednici od države zahtevaju pomoć ugroženim sektorima koji godinama izdašno finansiraju javni sektor, kako i kako se navodi pravedan model uvođenja frilensera i ostalih honoraraca u poreske tokove.Zahtevaju i promenu poreskog sistema, kao i obustavljanje novih parafiskalnih nameta.

Srbija

Krizni štab predložio da stariji učenici pređu na onlajn nastavu

Krizni štab je predložio da kolski raspust počne 21. decembra i da traje do 18. januara, saopštio je epidemiolog Branislav Tiodorović. Pema njegovim rečima, nastaviće da rade niži razredi osnovne škole i vrtići, dok se višim razredima preporučuje da pređu na onlajn nastavu do početka zimskog raspusta, preneo je Insajder."Takva odluka (za onlajn nastavu) važi i za sve srednje škole jer se u srednjim školama sprovodi najviše rizičnog zaražavanje srednjoškolaca koji onda to donose svojoj kući", rekao je Tiodorović.Kako je dodao, fakultetima se predlaže da odluče, ali je preporučeno da ko god može ide na onlajn nastavu, dok će neki morati da organizuju laboratorijske vežbe uz svo poštovanje mera.On je naveo da se osnovne škole i vrtići neće zatvarati  i da će osnovne škole nastaviti da rade po postojećem sistemu od prvog do petog razreda.  Prema njegovim rečima, Krizni štab je predložio da se od petog do osmog razreda ide na onlajn nastavu do početka raspusta.ONO ŠTO VIDIMO NA EKRANU NIJE OBRAZOVANJE ZA 21. VEK Tiodorović je izrazio želju i da do početka raspusta školski sistem funkcioniše u manje rizičnom okruženju.Kako je obrazložio, u celoj Srbiji u srednjim školama je nepovoljnija situacija i veći je broj učenika koji su tamo zaraženi, ali to kako je naglasio nije više od 0,24 odsto.Član Kriznog štaba je rekao da je u osnovnim školama veći  problem sa nastavnicima, bilo da su bolesni ili da moraju da budu u izolaciji, kao i da je taj procanat 2,2 odsto u odnosu na ukupan broj nastavnika.Odluke Kriznog štaba trebalo bi da potvrdi Vlada, a premijerka Ana Brnabić je najavila da će odluke Vlade biti u skladu s datim preporukama.

Srbija

Svetska banka smanjila prognozu privrednog rasta za Srbiju

Svetska banka u najnovijoj projekciji za Srbiju očekuje da će rast u 2021. godini biti tri ili 3,5 odsto. Najveća neizvesnost u procenama privrednog oporavka odnosi se na nivo investicija u idućoj godini, kaže Lazar Šestović iz kancelarije Svetske banke u Srbiji, piše portal Biznis i Finansije.Šestović je na Beogradskom ekonomskom forumu upozorio da su ove godine u Srbiji značajno opale domaće privatne investicije, kao i strane direktne investicije za koje navodi da su u prva tri kvartala manje za 50 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.„Ako sudimo po tome, sledeća godina ne obećava mnogo i zato smo malo konzervativniji u projekciji privrednog rasta za 2021. što se tiče Srbije”, kaže Šestović.Šestović kaže da se u predviđanjima za ekonomski oporavak u svetu sve vrti oko toga kada će se postići optimalni imunitet na korona virus, a da je najnovija procena da će do toga doći sredinom iduće godine.„To znači da prva polovina godine može ponovo da bude problematična za ekonomski rast. U skladu sa tim, manje smo optimistični i pooštrili smo projekcije za 2021. za ceo svet“, objasnio je Šestović.Naveo je da je ove godine pad bio manji u Srbiji nego u drugim zemljama regiona, pa i sveta, pomenuvši veliki finansijski paket državne pomoći koji je dostigao skoro 13 odsto BDP-a.„To je uporedivo sa onim što su davale mnogo bogatije zemlje OECD-a. U iznosu tih sredstava koja su odobrena daleko smo iznad zemalja u tranziciji koje su davale mnogo manje”, rekao je Šestović i naveo da je, na pirmer, iznos tog paketa pomoći u Rumuniji iznosio svega 2,5 odsto BDP-a.U istočnoj Evropi, u zemljama u tranziciji, očekuje se pad nešto veći od globalnog i procenjuje se da će iznositi 5,1 odsto.

Srbija

U Srbiji 35 opština nema industrijsku zonu

U Srbiji trenutno postoje 374 industrijske zone i to u 133 opština širom zemlje, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS) koji je tokom ovog meseca radio na istraživanju "Registar industrijskih zona u Republici Srbiji". RZS naglašava da te zone “naseljava” ukupno 1.859 poslovnih subjekata.Broj industrijskih zona u izgradnji iznosi 64 i one će se nalaziti kako se dodaje u 44 opštine. Naglašava se da trenutno samo 35 opština u Srbiji nema industrijske zone.U onima koje ih imaju nalaze se sedišta i pogoni mnogih proizvodnih kompanija, među kojima se u najvećem broju nalaze proizvođači motornih vozila, prikolica i poluprikolica, zatim proizvođači osnovnih metala, prehrambenih proizvoda, odevnih predmeta i ostalog.RZS je mapu industrijskih zona objavio na svom sajtu i do nje može da se dođe putem sledećeg linka. Tu se nalaze podaci o tome koliko su udaljeni od važnih saobraćajnica i o infrastrukturi koju poseduju.Napominje se da lokalne samouprave na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija nisu učestvovale u istraživanju.

Srbija

Preminuo novinar Dragan Milivojević

Dragan Milivojević, nekadašnji glavni urednik novosadskog Dnevnika i dugogodišnji član Udruženja novinara Srbije (UNS) preminuo je u 65. godini, saopštio je UNS.Dragan Milivojević rođen je 30. septembra 1956. godine u Rekovcu. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Bio je glavni i odgovorni urednik lista Dnevnik od 2014. do 2016. godine i dugogodišnji šef dopisništva tog lista iz Beograda.Novinarstvom je počeo da se bavi 1982. godine u studentskom Radiju Indeks i Drugom programu Radio Beograda. Radio je u Informativnom programu tadašnje Televizije Novi Sad, a zatim odlazi u zagrebački Vjesnik na mesto komentatora spoljne politike, urednika vesti i prve strane ovih novina.Posle novinarskog angažmana, Dragan Milivojević je bio pomoćnik generalnog direktora "Nova komjunikejšns", a u njegovoj biografiji ostaće zabeleženo da je jedan od autora knjige "Dosije Vojvodina" i jedan od osnivača Naprednog kluba.Član UNS-a bio je od 1992. godine.Redakcija Nove ekonomije izražava duboko žaljenje zbog smrti kolege Dragana Milivojevića sa kojim je imala dugogodišnju uspešnu saradnju.

Srbija

Od naredne godine novi uslovi za odlazak u penziju

Početkom sledeće godine, žene će raditi dva meseca duže ako žele da idu u punu starosnu penziju i to će moći sa 63 godine i dva meseca, dok za muškarce promene nema, ostaje 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža, javlja RTS.Direktor sektora PIO fonda za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja Vladimir Stanković rekao je, gostujući u Jutarnjem programu, da u prevremenu penziju i muškarci i žene naredne godine odlaze pod novim uslovima: žene sa 58 godina i četiri meseci života i 39 godina i četiri meseca staža, a muškarci moraju imati najmanje 59 godina i 40 godina staža.Stanković dodaje da su u ukupnom broju podnetih zahteva prevremene penzije u 2019. činile 20 posto, a ove godine 13 odsto, što je oko 35.000 zahteva.Bez obzira na godine života i muškarci i žene mogu da se penzionišu sa 45 godina radnog staža i u proseku 500 lica godišnje ostavri pravo na penziju na osnovu ovog radnog staža, kaže direktor sektora PIO fonda.Građani koji moraju da raskidaju radni odnos poslednjeg dana ove godine zahtev za ostavrivanje prava na penziju mogu da podnose na šalterima PIO fonda, putem pošte ili elektronskim putem. "Mogućnost elektronskog podnošenja zahteva Fond PIO je omogućio ove godine, pre početka epidemije, tako da je to za sada oko 7.000 zahteva podneto na ovaj način", kaže Stanković.Prema njegovim rečima najbolje je da, kada se završi neko radno angažovanje kod poslodavca, proveriti šta je evidentirano odnosno da li je upisan radni staž.Sa prikupljanjem podataka krenuti na vremePreporuka je, kaže, da pre nego što se ode u penziju, bar dve godine ranije da se proveri šta je evidentirano i da se na vreme krene sa prikupljanjem podataka koji su neophodni za rešenje o penziji.Porodičnih penzija je 20 posto u ukupnom broju. Od 2020. godine omogućeno je da pravo na porodičnu penziju ostvare i vanbračni partneri. Da bi se ostavrilo to pravo neophodno je da je vanbračna zajednica trajala najmanje tri godine ili da lica imaju zajedničko dete. "Postoji mogućnost ukoliko je vanbračna zajednica prestala, a sudskom odlukom je potvrđeno izdržavanje, i u tom slučaju ostavriti pravo na penziju", objašnjava direktor sektora PIO fonda za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Pri tome je neophodno da lice koje aplicira za ostvarivanje prava na porodičnu penziju da ima odgovarajuće godine života. Za žene je 53 godine, muškarce 58, a deca najkasnije do 26 godine ukoliko se školuju.

Srbija

Ekološke organizacije čekaju javni sastanak koji im je obećao Rio Tinto

Ekološke organizacije i građani zatražili su sastanak sa predstavnicima kompanije Rio Tinto jer žele razjašnjenje o uticaju Projekta "Jadar" na životnu sredinu. Pokret Odbranimo reke Stare Palanine (ORSP) traži da sastanak bude otvoren za javnost jer smatra da tako može da se informiše najširi krug ljudi.Meštani lozničkog kraja okupljeni u Udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" nedavno su održali protest ispred predstavništva Rio Tinta u selu Brezjak, jer tvrde da ima mnogo nepoznanica u vezi sa eksploatacijom litijuma koju ta kompanija planira da započne u slivu reke Jadar. Oni strahuju da će anglo-australijski gigant koristiti prljave tehnologije u eksplataciji rude i da će to pogubno uticati na životnu sredinu. Kako je tada preneo N1, predstavnici Rio Tinta napustili su kancelarije uoči protesta, odbivši da razgovaraju sa okupljenima.Građane su podržale brojne ekološke organizacije, među kojima je i Pokret "Odbranimo reke stare planine". Član pokreta, Aleksandar Jovanović-Ćuta, kaže za Novu ekonomiju da nisu direktno komunicirali sa Rio Tintom. Prema njegovim rečima, građani i predstavnici ekoloških organizacija pokušali da prisustvuju prezentaciji projekta koju je kompanija organizovala u Beograd."PR služba Rio Tinta zabranila nam je da uđemo na javnu prezentaciju u "Hotelu Metropol" (u Beogradu) iako smo se uredno prijavili da učestvujemo na radnom doručku koji su organziovali", kaže Jovanović.Nakon toga su ih kako kaže iz Rio Tinta zvali i rekli da će organizovati sastanak sa ekološkim pokretima, nevladinim organizacijama, ali se na taj sastanak se još čeka. "Postavili smo uslov da budu prisutni predstavnici medija i celokupne javnosti. Ako ne, onda će tu biti naše kamere. Ne želimo da prepirčavamo o čemu se razgovaralo na sastancima iza zatvorenih vrata, ako neko nešto ima da krije, mi u tome ne učestvujemo", objašnjava Jovanović.On dodaje da mu je u PR službi rudarske kompanije rečeno da će sastanak uskoro biti organizovan i napominje da je najveći problem to što se ne zna kako će tačno projekat eksploatacije rude jadarit uticati na životnu sredinu."Stručnjaci, poput Dragane Đorđević, naučnog savetnika iz Instituta za hemiju Univerziteta u Beogradu, kažu da u ovom slučaju ne postoji tehnologija koja nije prljava. ", kaže Jovanović.Sa druge strane, podseća da predstavnici Rio Tinta i ministarka rudarstva Zorana Mihajlović kažu da će ekologija i zaštita životne sredine biti na prvom mestu, tvrde da postoji zatvoren sistem i nulto zagađenje. "Ako je tako, dajte da vidimo koji je to sistem i gde to funkcioniše? Ima tu mnogo pitanja", kaže Jovanović.MIŠLJENJE STRUČNJAKAU raspravu koja se vodi u javnosti na temu eksploatacije jadarita uključili su se mnogi stručnjaci, a jedan od njih je i Dragana Đorđević sa Instituta za hemiju. Ona je nedavno objasnila kako će izgledati postupak eksploatacije jadarita iz kog se izdvaja litijum. Smatra da će se jadarit će se kopati i obrađivati sumpornom kiselinom na 250 stepeni Celzjusa, a energija će se dobijati iz lignita ili nekog teškog lož ulja koje će se dopremati na lice mesta. "Koktel agresivnih i toksičnih hemiklaije će završavati u vodotokovima i podzemnim vodama, a jalovišta će predstavljati ekolikoške tempirane bombe, koje će se aktivirati i vekovima nakon prestanka rada rudnika. Na tom zemljištu više nikakva poljoprivredna kultura neće moći da se gaji", objasnila je Dragana Đorđević.ŠTA ŽELE GRAĐANI?Aleksandar Jovanović iz ORSP-a kaže da o projektu eksplatacije litijuma treba da se organizuje ozbiljna rasprava, jer ljudi koji žive u Srbiji moraju da se pitaju da li žele takav projekat:"Rio Tinto je proteran sa desetine mesta u svetu jer su pravili pustoš. Onaj ko u njima vidi strateškog partnera, ne sme da zanemaruje tu činjenicu. Drugo, čak i da je taj projekat najbolji za nas, o njemu moraju da se pitaju građani ove zemlje". Jovanović podseća da je zbog poslova koje planira Rio Tinto, u lozničkom kraju izrađen plan posebne namene gde se menja namena zemljišta, a da "ljudi koji tu žive o tome nisu obavešteni". Kaže i da je ohrabrujuće to što je javnost počela da se buni i traži zaštitu životne sredine."U Loznici, ali i Boru, Smederevu, Zrenjaninu i desetinama mesta ekologija briše razlike među ljudima jer je to tema u kojoj nije bitno ko je za koga glasao, kog smo pola, nacionalnosti i slično", smatra sagovornik Nove ekonomije. Prema njegovim rečima "to je sve veći problem za one koji donose odluke i misle da mogu da rade šta hoće, a da ne pitaju narod" i poručio da će predstavnici Rio Tinta pre ili kasnije morati da izađu u javnost sa konkretnim odgovorima na otvorena pitanja."Već sam ranije rekao da ćemo imati ekološki marš na Drinu kada je u pitanju Rio Tinto. Kao što sam, u slučaju malih hidroelektrana, bankama poručio da će im propasti svaki evro koji u njih budu uložili, tako sam rekao i službi za odnose sa javnoštu Rio Tinta", kaže predstavnik Pokreta "Odbranimo reke Stare Planine".Čedomir Savković

Srbija

EIB investirala 65 miliona evra u digitalizaciju srpskih škola

Evropska investiciona banka (EIB) uložila je 65 miliona evra u modernizaciju osnovnih i srednjih škola u Srbiji za uvođenje digitalne opreme i brze internet veze, kao i izgradnju kapaciteta za obuku 50 000 nastavnika, saopštila je ta finansijska institucija.U skladu sa nacionalnom obrazovnom strategijom Srbije, ova investicija banke Evropske unije bi trebala da poveća digitalne kapacitete škola i doprinese rastu ekonomije, produktivnosti, inovativnosti i zapošljavanju mladih."Učionice širom Srbije dobiće modernu kompjutersku opremu i bežični internet, a 50.000 nastavnika proći će obuku za sticanje digitalnih veština. Očekuje se da će projekat otvoriti do 700 novih radnih mesta", dodaje se u saopštenju.Investicija je deo EIB-ove Inicijative za jačanje ekonomske otpornosti kojom će se obezbediti ravnopravan pristup digitalnom obrazovanju za sve učenike u Srbiji, a banka će obezbediti i značajnu tehničku pomoć za pripremu i implementaciju projekta.Do danas je EIB uložila 50 miliona evra u modernizaciju srpskih škola i time poboljšala uslove za oko 28.000 učenika u preko 200 obrazovnih ustanova.Ulaganjem 200 miliona evra u obnovu sektora za istraživanje i razvoj u Srbiji, stvorena je dugoročna platforma za razvoj nauke u svim glavnim oblastima. Više informacija o ovom projektu možete pronaći OVDE. 

Srbija

Izostale reforme, Srbija može da očekuje kazne zbog „Srbijagasa“

Na dnevnom redu sednice Ministarskog saveta Energetske zajednice (EZ) u decembru biće problem dugogodišnjeg restrukturiranja javnog preduzeća "Srbijagas" i kršenje propisa, uz kako se dodaje, zahtev da se Srbiji zbog toga izreknu penali, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE)."Srbija je unela odredbe o razdvajanju u skladu sa Trećim energetskim paketom već u 2014, ali sve ove godine krši sopstveni zakon i ujedno sa tim i zakon o Energetskoj zajednici. To je jednostavno nedopustivo", ističu u EZ.Dodaje se da restrukturiranje, pre svega, podrazumeva razdvajanje delatnosti distribucije i trgovine gasom od transporta i skladištenja, a u Energetskoj zajednici ukazuju da Srbija godinama krši ne samo pravila Evropske unije (EU), već i sopstvene zakone:"Razdvajanje delatnosti ima dublje značenje. To nije pro forma. Sa razdvajanjem se uspostavlja transparentnost, bez skrivenih interesa", naglašavaju u EZ. Prema njihovim rečima poslednji sastanak sa nadležnima u Srbiji i "Srbijagasom" održan je u Beogradu prošle godine i tada je dogovoren sveobuhvatan akcioni plan u cilju rešavanja delatnosti unutar tog javnog preduzeća čiji je 100% vlasnik država.U EZ kažu da je neki pomak ipak napravljen, kao što je uspostavljanjem funkcionalne ćerke kompanije "Transportgas Srbija", ali naglašavaju da ta kompanija nije dovoljno nezavisna.ŠTA KAŽE MINISTARSTVO?Ministarstvo rudarstva i energetike podseća da zahtevi Energetske zajednice  proističu iz međunarodnih obaveza koje je Srbija preuzela donošenjem Zakona o energetici 2014. godine. "Strukturne promene u gasnom sektoru, koje će Ministarstvo predložiti, neophodne su ne samo zbog ispunjenja međunarodnih obaveza, već pre svega zbog ostvarivanja interesa Srbije u gasnom sektoru, koji treba da donosi novac državi, umesto da se uzima novac iz džepova građana Srbija, i preliva ka pojedincima koji zloupotrebljavaju svoje položaje", saopštilo je to ministarstvo.SRBIJAGAS UZIMA KREDIT, DRŽAVA GARANTUJE NJEGOVO VRAĆANJE KAKVE BI MOGLE DA BUDU SANKCIJE?"Ukoliko se u jednoj firmi obavlja delatnost transporta, proizvodnje i prodaje gasa ona mora biti restrukturirana tako da se delatnost transporta gasa mora obavljati u izdvojenom preduzeću, koje će biti pravno i funkcionalno nezavisno od matičnog preduzeća", kaže Vladimir Medović, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu.On podseća da je restrukturiranje "Srbijagasa" obaveza još od 2007. godine, pa su kako naglašava po tom pitanju probijeni svi rokovi, a podseća i da nije prvi put da protiv Srbije EZ pokreće jedan takav postupak.Prema njegovim rečima, Srbija može da bude kažnjena suspenzijom prava glasa u Ministarskom savetu EZ i to bi bila loša vest za našu zemlju. Medović dodaje i da obaveza razdvajanja delatnosti "nije sama sebi svrha"."Svako ko ima gas za prodaju može da pristupi gasovodu i da ga slobodno, bez diskriminacije pod istim uslovima transportuje do potrošača, čime se ostvaruje slobodna i fer konkurencija i to pre svega odgovara potrošačima”, napominje Medović.Ipak naglašava da znatno ozbiljnije sankcije Srbiji može da izrekne Evropska unija, jer pregovaračko poglavlje 15 o energetici nije otvoreno i podvlači da EU može da smanji ili potpuno obustavi finansiranje energetskih projekata u Srbiji dok se ne ispune obaveze.JOŠ JEDNA PREPREKA NA EVROPSKOM PUTUReforma "Srbijagasa" jedan je od prioriteta u sektoru energetike i redovno se pojavljuje u godišnjim izveštajima Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama, a u poslednjem se ukazuje da u tom sektoru poslovanja izostaje konkurencija.Odluku o razdvajanju delatnosti distribucije i trgovine gasom od transporta i skladištenja Vlada Srbije usvojila je u julu 2015. i ona se (prema izjavi direktora "Srbijagasa" Dušana Bajatovića iz marta 2016. za TV N1) odnosila na formiranje dva nova preduzeća "Transportgas Srbija" i "Distribucija gas Srbija".Restrukturiranje, iako započeto, nije dovršeno ni četiri godine kasnije, ukazuje Evropska komisija u poslednjem izveštaju.NESUGLASICE I KREDITI "SRBIJAGASA" (UZ GARANCIJU DRŽAVE) Pažnju javnosti od nedavno privlače i nesuglasice na relaciji direktora "Srbijagasa" Dušana Bajtovića koji je kadar SPS-a i nove ministarke energetike Zorane Mihajlović, koja je kadar SNS-a. Bajatović je 31. oktobra udaljen sa sastanka koji je ministarka Mihajlović održala sa direktorima javnih preduzeća u resoru energetike, ali nije naglašeno šta mu je direkto zamereno.Članovi skupštinskog odbora za finansije inače su nedavno usvojili predlog zakona o davanju državne garancije za kredite koje kod komercijalnih banaka uzima "Srbijagas" za izgradnju novog gasovoda kojim će se Srbija priključiti na "Turski tok". Reč je o dodatnom zaduživanju u iznosu od 125 miliona evra kredita, za koje bi garant bila država."To je jedan model koji predstavlja začarani krug plaćanja i potraživanja kome nema kraja i u jednom momentu to se zaista mora preseći", ocenjuje Radojka Nikolić, glavna urednica časopisa "Biznis" i "Ekonometar".Problem je kako naglašava što država otpisuje te dugove, a "Srbijagas" kasnije nastavi da uzima nove kredite.Kako podseća Slobodna Evropa, prošle godine u martu Vlada je otpisala celokupan dug koji je "Srbijagas" imao prema državi i koji je iznosio 1,2 milijarde evra. Dug se, kako se navodi gomilao godinama, a 80% je nastalo kada su se aktivirale bankarske garancije Srbije za kredite koje je kod komercijalnih banaka uzimao "Srbijagas".RSE podseća  da je ruski projekat "Turski tok", koji je naslednik propalog projekta "Južni tok", takođe  van EU regulative. Od izgradnje "Južnog toka" Rusija je inače odustala 2014. godine jer nije mogla da ispuni zahteve Evropske unije i omogući konkurenciju.Evropska zajednica je više puta ukazivala na probleme u vezi sa "Turskim tokom" i naglašavala da bi trebala da se omogući i dostupnost gasa koji potiče od drugih proizvođača, čime bi se obezbedila veća konkurencija mađu snabdevačima.

Srbija

Peticiju za zabranu sirovog lignita potpisalo skoro 16.000 građana

Peticiju za zabranu sirovog lignita u Srbiji, koju je pre nedelju dana pokrenula organizacija "Srbija u pokretu", za sada je potpisalo preko 15.800 ljudi. Organizatori navode da dostizanje cilja od 10.000 potpisa znači da će predati zahteve za promenu pravnog okvira, zabranu prodaju sirovog lignita i uvođenje rigoroznije kaznene politike za kršenje tih propisa Vladi Srbije i nadležnom Ministarstvu.U slučaju da sakupe 25.000 potpisa, ekspertski tim "Srbija u pokretu" će izraditi detaljan predlog mera koje će proslediti na usvajanje Vladi Srbije i nadležnim ministarstvim.A dostignu 40.000 potpisa, zahtevaće od Vlade Srbije i da izrade digitalnu platformu na kojoj će biti dostupni svi relavantni propisi kao i izveštaji organa koji sprovode inspekcijski nadzor, kako bi građani mogli i sami da provere da li proizvođači ili prodavci energenata koji kupuju poštuju zakon.Dodaju i da prema izveštaju "Hronično zagađenje uglja" svaki teravat sat struje proizvedene iz uglja, u proseku izazove 24,5 smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem vazduha, 225 slučajeva teških kardiovaskularnih, respiratornih i cerebrovaskularnih bolesti, kao i 13.288 slučajeva lakših bolesti u Evropi."Ne želimo da kada prođe pandemija i dalje nosimo maske čim zahladni! I ne želimo da se gušimo, jer nismo ranije, ne moramo ni sada. Nije lignit jeftin koliko je normalno disanje vredno", navodi se u peticiji.

Srbija

„Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije“ predložio rešenje za frilensere

U Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje treba predvideti mogućnost da zaposleni rade po par sati na više mesta, smatraju u Udruženju "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i dodaju da to može da bude rešenje za sve delatnosti gde rade frilenseri i honorarci.Prema njihovim rečima to bi trebalo predvideti članom 40. i tada bi svako mogao da uplati nadoknadu za određene sate sa pripadajućim dopirosima bez uslovljavanja da se plaćaju minimalni mesečni doprinosi kod poslodavca kod kojeg zaposleni radi. To objašnjavaju na primeru gde neko kod poslodavca radi po potebi dva sata."To ujedno predstvalja rešenje za sve delatnosti koje se mogu smatrati frilanserima ili honorarcima, a za koje godinama nema pravednog rešenja. Minimalne bruto zarade ne treba da se opterećuju sa više od 10% doprinosa i treba da budu oslobođene poreza", dodaje se u saopštenju. Udruženje "Zaštitnik preduzetnika" smatra da je preko tog iznosa potrebno primenjivati progresivne stope uz predviđena dodatna oslobođenja za kategorije kojima je potreban podsticaj (majke sa više dece, osobe sa invaliditetom, zaposleni na selu, stari zanati, i ostali).Napominju i da stope doprinosa ne mogu da budu jednake za one zaposlene primaju minimalnu zaradu i za one koji zarađuju dvadeset puta više od proseka (misli se na ono što je određeno članovima zakona 44, 46. i 47.).ZAŠTO DRŽAVA PRITISKA FRILENSERE I ŠTA ONI PLANIRAJU DALJE UVOĐENJE PROGRESIVNOG PORESKOG SISTEMATakođe, udruženje smtra i da treba da se uvede progresivan poreski sistem kojim bi se rasteretile minimalne zarade. Smatraju i da je nezakonita naplata poreza i doprinosa putem formulara PP OD-O, za onsivače privrednih društava koji nisu u radnom odnosu. Napominje se da država mora da ostavi slobodu odlučivanja osnivačima privrednih društava, da se izjasne o tom pitanju."Jedna osoba može biti osnivač na desetine privrednih društava tako da je ova vrsta obračuna besmislena", dodaje se u saopštenju."Zaštitnik preduzetnika" predlaže i da se izjednači status majki preduzetnica sa majkama u ostalim sektorima i na taj način, kako se napominje prekine njihova diskriminacija (u Članu 65.).Udruženje smatra i da je potrebna veoma detaljna javna rasprava o izmeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, radi formiranja kvalitetnijeg, pravednijeg i sveobuhvatnijeg poreskog sistema.