Svet

Trgovina divljim životinjama u Aziji cveta uprkos pandemiji

U delovima Kine i jugoistočne Azije, trgovina živim i divljim životinjama se nastavlja uprkos sve glasnijim međunarodnim pozivima na stroža ograničenja rada pijaca sa svežim mesom, ribom i drugim proizvodima, piše britanski Independent.Veruje se da je pandemija koronavirusa počela na pijaci u kineskoj provinciji Vuhan na kojoj su prodavane divlje životinje, usled bliskog kontakta ljudi i životinja.Pijace u Pekingu i Šangaju su čiste i uređene, ali na pijacama u mnogim gradovima na jugu i zapadu Kine se upozorenja epidemiologa o opasnostima prenosa bolesti sa životinja na ljude slabo poštuju.Frank Delano Manus iz indonežanske organizacije za zaštitu životinja Prijatelji životinja Manado (AFMI) kaže da je učestvovao na dva sastanka sa zvaničnicima regionalnih vlasti i da je još 2018. uočena opasnost od prelaska patogena sa slepih miševa na pijaci u Tomohonu, na severu Indonezije."Ministarstvo za poljoprivredu je 2018. testiralo uzorke sa šišmiša na pijaci u Tomohonu. Testirali su 13 šišmiša i ispostavilo se da su četiri bila pozitivna na jedan koronavirus, koji je drugačiji od novog. Bio sam iznenađen i šokiran kada sam to saznao", rekao je Manus za Independent.Šišmiši su popularna prehrambena namirnica u indonežanskoj provinciji Severni Sulavesi, gde se koriste za pripremu karija sa kokosovim mlekom."Ako pitate mesare ili mušterije da li ih brine koronavirus, oni samo kažu ’koronavirus je došao iz Kine, ne iz Tomohona’. Uopšte nisu zabrinuti", kaže Manus. Ričard Ostfeld, stručnjak za ekologiju bolesti na Institutu za proučavanje ekosistema Keri rekao je za Independent da postoji rizik od prelaska životinjskog virusa na čoveka putem izlučevina, uključujući pljuvačku, urin i fekalije."Zdravstveni rizik nastaje pri čuvanju raznih vrsta divljih životinja, koje se u prirodi ne susreću, u vrlo bliskom kontaktu i u nehigijenskim uslovima. Životinje su pod stresom i šire patogene, koje se lako mogu preneti na druge životinje i ljude", rekao je Ostfeld.Kina je zbog pandemije koronavirusa krajem februara zabranila uzgoj i prehranu divljim životinjama. 

Srbija

Zemlje u regionu dobijaju pomoć Evropske komisije, Srbija nije tražila

Evropska komisija (EK) usvojila je predlog paketa makro-finansijske pomoći za deset zemalja u procesu proširenja EU i drugim zemljama u vrednosti od 3 milijarde evra, u cilju ublažavanje krize zbog koronavirusa, ali Srbija nije među njima.Paket obuhvata Albaniju (180 miliona evra), Bosnu i Hercegovinu (100 miliona), Gruziju (150 miliona), Jordan (200 miliona), Kosovo (100 miliona), Moldaviju (100 miliona), Crnu Goru (60 miliona), Severnu Makedoniju (160 miliona), Tunis (600 miliona) i Ukrajinu (1,2 milijarde).Radio Slobodna Evropa (RSE) javlja da je Srbija izuzeta iz paketa jer se nije obratila Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za pomoć, odnosno za dobijanje povoljnih kredita u trenutnoj krizi."Službe EK su predočile Srbiji mogućnost pomoći od MMF-a u kontekstu spremnog instrumenta za brzo finansiranje. Vlasti Srbije u ovom trenutku ne vide potrebu za spoljnom finansijskom pomoći i odlučile su da se ne obrate MMF-u za finansijsku podršku“, izjavio je za RSE jedan od medijskih predstavnika EK.Sredstva iz paketa za pomoć biće na raspolaganju tokom 12 meseci u formi kredita po vrlo povoljnim uslovima, kako bi zemlje pokrile hitne finansijske potrebe.Predlog Komisije treba da usvoje Evropski palrament i Savet ministara Evropske unije, nakon čega će Komisija početi sa isplatom prve tranše pomoći. Druga tranša predviđena je za poslednji kvartal 2020. ili prvi kvartal 2021. godine.

Svet

Hrvatska pošta počinje postavku automata za preuzimanje paketa

Hrvatska pošta zajedno sa poštom Estonije pokreće projekt vredan 108 miliona kuna (14 miliona evra) za postavljanje automata za preuzimanje paketa, javlja portal ICTBusiness.Estonija je najnapredniji primer upotrebe paketomata, a u njoj se čak 90 odsto isporuka paketa obavljaju putem takozvanih paketomata.Oni će biti postavljeni na frekventne urbane lokacije širom tokom naredne dve godine. Prve instalacije paketomata očekuju se u poslednjem kvartalu ove godine.Pomoću paketomata građani Hrvatske moći će da podignu ili pošalju paket svaki dan od 0 do 24 časa bez čekanja u redu. To će Hrvatskoj pošti napraviti prostor za razvoj novih usluga, optimizaciju rada i stabilniji rast poslovanja."Hrvatska pošta radi u skladu sa smernicama Vlade koje se odnose na budžetske i nebudžetske korisnike. Pad prihoda prati smanjenje troškova, dok se s investicijama ne staje. Važno je da nastavimo ulagati u privredu. Menjamo paradigmu Pošte. Za 6 meseci mi više nećemo isporučivati na adresu, već korisniku- gde god se on nalazio“, kaže predsednik uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo.Za korisnike će biti pokrenut i poseban internet portal, putem kojeg će građani Hrvatske će moći da upravljaju svojim pošiljkama i nad njima imaju trenutnu kontrolu.U Baltičkim zemljama na svakih 8.000 stanovnika postoji jedan instaliran paketomat, i ukupno ih ima 750.

Srbija

Odliv i manjak kadrova najveći izazov u daljoj reformi javnih finansija

Najveći izazovi prilikom sprovođenja Programa reforme upravljanja javnim finansijama 2016-2020 (PRUJF) tokom prošle godine, kao i do sada, bili su tehničke i administrativne prirode, poput nedostatka stručnog kadra usled ograničenja novog zapošljavanje i njihovog odliva, navodi se u Izveštaju o sprovođenju PRUJF koje je objavilo Ministartstvo finansija.Upravo zbog toga je tokom 2019. godine težište sprovođenja tog programa bilo na obukama zaposlenih nosioca stubova PRUJF, dodaje se u dokumentu.U međuvremenu, procenat prethodno definisanih mera koje su izvršene lani iznosio je 74%, preskočivši zadatu vrednost od 72%."Cilj fiskalne politike u narednom srednjoročnom periodu je ostvarivanje relativno niskih fiskalnih deficita od 0,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji omogućavaju pad učešća javnog duga ispod 50% BDP-a. Prema srednjoročnoj makroekonomskoj projekciji kumulativna stopa rasta u periodu od 2019. do 2021. godine iznosiće 11,9% i biće opredeljena rastom domaće tražnje. Prosečno godišnje srpska privreda će rasti po stopi od 3,8%" navodi se u izveštaju.Ministarstvo podseća da je krajem 2019. godine, u okviru početka pripreme nove krovne Strategije reforme javne uprave, započet i proces pripreme novog Programa reforme upravljanja javnim finansijama za period 2021-2025."U periodu od juna do avgusta 2020. godine biće održane radionice za članove Radne grupe Programa, na kojima će biti formulisane nove aktivnosti, pokazatelji učinka i izvori verifikacije, kao procena finansijskih sredstava neophodnih za njihovu realizaciju", navodi se u dokumentu.U Izveštaju o sprovođenju PRUJF se navodi da je u dosadašnjem posmatranom periodu ostvaren najvažniji cilj fiskalne konsolidacije, odnosno zaustavljanje daljeg rasta i postepeno smanjenje duga krajem 2016. godine.Minisatrstvo navodi da je još važnije što je tokom sprovođenja mera štednje Srbija uspela da ostvari realni rast BDP-a od 3,3 odsto u 2016. godini, tačno 2% tokom 2017. godine, dok je 2018. i 2019. godine iznosio i 4.3% i 4.2%."Zahvaljujući stabilnim javnim finansijama i makroekonomskom okruženju, nivo javnog duga je na stabilnoj silaznoj putanji, od 71.2% u 2015. godini na 52.9% na kraju 2019. godine. Budžet Republike Srbije je zabeležio suficit u 2017. i 2018. godini od 1.1% i 0,6%. Ovaj trend nastavljen je treću godinu zaredom, pa je tako suficit u budžetu na kraju 2019. godine iznosio 12.9 milijardi dinara", dodaje se u izveštaju.Priliv stranih direktnih investicija na kraju 2019. godine iznosio je 3.5 milijarde evra, i samim tim je premašio deficit tekućeg računa za nešto manje od 20%. Najveći fokus investicija bio je na proizvodnji (26%), građevinarstvu (24%), finansijskom sektoru (15%) i transportu (11%).Dodaje se i da je prošle godini nastavljen trend povećanja naplate prihoda na ime uvoznih dažbina, koji su u odnosu na 2018. godinu bili veći za 565,5 miliona evra.Detalji o napretku unutar pojedinačnih stubova reforme mogu se pročitati u Izveštaju, koji je dostupan OVDE. 

Srbija

Odlično vreme da država napravi rezerve nafte

S obzirom da veoma niske cene nafte na svetskom tržištu, veoma je povoljna situacija da Srbija kupuje naftu za stvaranje obavezne rezerve nafte, piše Danas. Kako se navodi, Srbija je u procesu pridruživanja EU preuzela obavezu da ima rezerve nafte za 61 dan do 2023. godine. Goran Radosavljević, genealni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije rekao je za Danas da država ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za skladištenje nafte, kao i da postoji tehnička mogućnost da se sklopi dogovor sa naftnim kompanijama da se kupljena nafta smesti u njihovim skladištenim prostorima.List nije dobio odgovor od resornog Ministarstva energetike da li će kupovati naftu, ali podseća da je ministar energetike Aleksandar Antić krajem prošle godine rekao da će Srbija do novembra raspolagati obaveznim zalihama nafte do 24 dana.Dodaje se da shodno tome Srbija sada raspolaže sa rezervama od 1,82 miliona barela, i da bi prema preuzetim obavezama trebalo da ima 4,63 miliona barela. Stručnjaci navode i da Srbija vrlo malo izdvaja za formiranje naftnih rezervi iako je to najefikasnija odbrana u slučaju nestašice.List piše da su stručnjaci prošle godine upozorili da od 2014. kad je uvedena naknada za formiranje obaveznih rezervi nafte koju plaćaju vozači prilikom kupovine goriva, ni četvtina tog novca nije uložena za te namene.  Ta naknada za obezbeđivanje novca za nabavku obaveznih rezervi nafte iznosi 2,62 dinara po litru goriva. Međutim, novac se godinama koristi za krpljenje budžeta, pa je epilog da bi Srbija u slučaju nestašice nafte imala rezerve za 10 dana.

Srbija

Evropski sud za ljudska prava pokrenuo postupak protiv Srbije

Evropski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak za izricanje privremene mere Srbiji, zbog opasnosti od kršenja prava na život i zabrane nečovečnog i ponižavajućeg postupanja prema Romima koji žive u neformalnom naselju Čukarička šuma u Beogradu, saopštila je Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A11."U ovom naselju stanuje 70 romskih porodica koje su od 1999. godine kada su izbegle sa Kosova prepuštene same sebi, bez ikakvih uslova za život – bez vode, struje i organizovanog odnošenja smeća, okružene šumom, odnedavno u društvu pacova. U uslovima pandemije korona žvirusa, kada se na sve građane apeluje da pojačanom higijenom utiču na usporavanje širenja zaraze i zaštite sebe i svoje porodice, nekoliko stotina ljudi koji ovde žive nemaju nikakvu mogućnost za to", navodi se u saopštenju A11.Ta organizacija navodi da je apelovala na Vladu Srbije i hitno preduzme mere za zaštitu najugroženijih građana i da je, kako nije ostalo drugih načina za skretanje pažnje na probleme tih ljudi, podnela zahtev za izricanje privremene mere Evropskog suda za ljudska prava.A11 navodi da u Srbiji postoje najmanje 583 neformalna romska naselja, da u skoro 40 odsto njih kuće nisu priključene na vodovodnu mrežu, što znači da najmanje 25.000 Roma i Romkinja u Srbiji živi bez vode."U uslovima vanrednog stanja Evropski sud za ljudska prava je, praktično, jedina instanca kojoj građani Srbije mogu da se obrate radi zaštite svojih prava... Inicijativa A11  očekuje da Vlada Srbije ne čeka pokretanje novih postupaka povodom stanja u drugim naseljima, već da hitno preduzme korake radi zaštite Roma i Romkinja koji žive u neformalnim naseljima", zaključuje se u saopštenju.

Srbija

Humanitarna akcija #WakeUpCall za pomoć najugroženijima

U novonastaloj situaciji izazvanoj širenjem virusa COVID-19, Marketing mreža, u saradnji sa donatorima-kompanijama MARS, Imlek, Jaffa Crvenka, Mioni, Delta Holding, Marbo Product, Knjaz Miloš, Mlekara Šabac i Chameleon Ruma, pokrenula je humanitarnu akciju #WakeUpCall za pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, navodi se u saopštenju Marketing mreže. U okviru akcije donirano je oko 2.000 paketa pomoći samohranim roditeljima i porodicama bez primanja, kao i beskućnicima u Beogradu i okolini. Paketi pomoći sadrže preko 15 različitih prehrambenih artikala, koje volonteri svakodnevno dele najugroženijima. “Odmah po proglašenju vanrednog stanja smatrali smo da treba reagovati i uraditi nešto konkretno za zajednicu u kojoj živimo i poslujemo. Pozvali smo advertising industriju u Srbiji na zajedničko delovanje u cilju pomoći najugroženijoj grupi stanovništva. Vrlo brzo, našem pozivu odazvale su se kompanije, koje su pokazale humanost i solidarnost na delu. Društvena odgovornost ne sme da bude samo trend o kome se priča, već dužnost i obaveza svih nas”, rekla je Ivana Parčetić Mitić, osnivač i CEO, Marketing mreže. Ona je dodala da je želja da #WakeUpCall akcijom pokrenu talas humanosti, pomognu najugroženijima, ali i da inspirišu kompanije da pokažu koliko je važno da se oslonimo jedni na druge u teškim situacijama.Humanitarnu akciju #WakeUpCall podržalo je socijalno udruženje Banka hrane Beograd.

2020

Unilever donirao proizvode u vrednosti od 5 miliona dinara

Kompanija Unilever donirala je proizvode brendova Domestos, Dove, Signal, Lipton i Knorr u vrednosti od gotovo pet miliona dinara brojnim ustanovama koje zbrinjavaju rizične grupe širom Srbije, a koje su pogođene efektima i posledicama epidemije virusa korona. Donacija je raspoređena prema prioritetima i potrebama institucija, sa ciljem da se na ovaj način podrže svi one koji su ugroženi, kojima je pomoć neophodna, kao i oni koji se svakodnevno izlažu riziku, ali i kako bi se druge kompanije i pojedinci inspirisali da urade isto. Više od 3700 boca proizvoda Domestos Power Pine i Domestos Power Atlantic donirano je zdravstvenim ustanovama: Opšta Bolnica Valjevo, Opšta bolnica Ćuprija, Specijalna bolnica Sveti Sava, Klinički centar Srbije, KBC Dragiša Mišović Dedinje, KBC Zvezdara pedijatrija „Dr Olga Popović Dedijer“,  KBC Zemun, kao i SOS dečijem selu u Kraljevu, Ženskom centru Milica u Vrnjačkoj Banji i Sigurnim kućama u Pančevu, Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Jagodini, Smederevu, Somboru, Vranju, Leskovcu, Nišu, Priboju i Beogradu. Ova donacija je upućena nakon inicijalne isporuke više od 2700 proizvoda Domestos Extended Power Pine na bazi hlora, kao i 100 kofa, 100 džogera i 300 pari rukavica za profesionalni rad zdravstvenim ustanovama Kliničkog Centra Srbije, Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i Gerontološkim centrima u Beogradu, Obrenovcu, Pančevu i Smederevu, kao i Prihvatilištu za odrasla i stara lica u Kumodraškoj ulici u Beogradu. Ukupno je isporučeno više od 6420 boca proizvoda Domestos, koji je namenjen i preporučen za pravilnu dezinfekciju površina kako u objektima javnog zdravlja, tako i u domaćinstvima.Osim proizvoda brenda Domestos, kompanija Unilever je za potrebe privreme bolnice na Sajmu isporučila više od više od 14000 kutija Lipton čajeva u kesicama, dok je ustanovi VMC Karaburma isporučeno 1000 kompleta Signal pasta i četkica za zube, kao i 297 Dove tečnih sapuna.

2020

BAT donirao milion dinara Crvenom krstu u Vranju

Kompanija British American Tobacco (BAT) donirala je Crvenom krstu u Vranju pakete sa osnovnim životnim namirnicama u vrednosti od milion dinara, koje će organizacija dalje preusmeriti korisnicima kojima je pomoć najpotrebnija. Uz donaciju, doprinos prikupljanju sredstava pružili su i zaposleni kompanije BAT, kao i fabrički sindikati „Nezavisnost” i „Samostalni sindikat” učešćem na dobrovoljnoj bazi, u želji da pomognu sugrađanima, zajednici i pokažu humanost na delu. “Mi smo kao kompanija oduvek bili posvećeni odgovornom poslovanju i pomoći lokalnoj zajednici, koja je sada važnija neko ikad. Današnja donacija je samo jedna u nizu aktivnosti kojima nastojimo da pružimo doprinos, a upravo iz tog razloga kompanija neće koristiti olakšice i pomoć koju je Vlada Srbije ponudila privredi, kako bismo prebrodili krizu izazvanu pandemijom korona virusa. Sa istom praksom ćemo nastaviti i u narednom periodu, a ujedno apelujemo i na druge privredne subjekte da pokažu solidarnost i jedinstvo. Takođe, briga o zaposlenima ostaje vodeći prioritet u našem poslovanju, što pokazuje i da se broj zaposlenih u kompaniji, uprkos vanrednom stanju, nije promenio”, istakao je direktor kompanije BAT za Srbiju i Crnu Goru Milorad Krstikeski.Kao društveno odgovorna kompanija koja već 17 godina posluje u Srbiji, British American Tobacco nastavlja da pomaže državi i lokalnoj zajednici i u trenucima koji su teški za ceo svet. Od početka poslovanja u Srbiji, BAT je investirao više od milion evra u društveno odgovorne projekte, a takva praksa ostaće opredeljenje kompanije i u budućnosti. 

Srbija

Poreska uprava od 4. maja odlaže dospelost poreskih obaveza

Poreska uprava će od 4. maja 2020. godine izvršiti odlaganje dospelosti za plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica i akontacije poreza i doprinosa na prihod od samostalne delatnosti za one privredne subjekte koji su se opredelili i ispunjavaju uslove za korišćenje fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja u privatnom sektoru, saopštila je Poreska uprava.Naime, Poreska uprava će po završetku meseca aprila, odnosno nakon podnošenja poreskih prijava PPP PD za zaposlene, kao i automatskim putem za poreske obveznike koji nemaju zaposlene radnike, sačiniti spisak privrednih subjekata koji će biti predmet provere ispunjenosti uslova za korišćenje fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja  tj.  ispunjenosti uslova da nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10%, počev od 15. marta 2020. godine pa do 10. aprila 2020. godine, kao dana stupanja na snagu Uredbe, odnosno do 30.04.2020. godine.Privrednim subjektima koji ispunjavaju uslove predviđene u Uredbi o fisklanim pogodnostima, biće izvršena uplata direktnih davanja, kao i odlaganje dospelosti  akontacija poreza na dobit, odnosno poreza i doprinosa na prihod od obavljanja samostalne delatnosti.Poreska navodi da su akontacije za mesec mart 2020. godine proknjižene na kartici poreskih obveznika, ali će odlaganje njihove dospelosti biti evidentirano u poreskom računovodstvu dana 4. maja 2020. godine, nakon izvršene provere ispunjenosti uslova za korišćenje pogodnosti u skladu sa Uredbom.Dospelost akontacija poreza na dobit pravnih lica za mart, april, i maj mesec 2020. godine odlaže se do predaje konačne poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2020. godinu, odnosno za obveznike sa poslovnom godinom različitom od kalendarske godine za poreski period koji započinje ili se završava u 2020. godini, za akontacije poreza na dobit koje dospevaju za plaćanje 15. aprila 2020. godine, 15. maja 2020. godine i 15. juna 2020. godine do predaje konačne poreske prijave poreza na dobit pravnih lica za odgovarajući poreski period.Dospelost akontacija poreza na prihode od samostalne delatnosti za mart, april i maj mesec 2020. godine,  odlaže se  do predaje konačne poreske prijave za utvrđivanje poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje samooporezivanjem na prihode od samostalne delatnosti za 2020. godinu.

2020

Nectar donirao proizvode u vrednosti 1,1 milion dinara privremenim bolnicama

Za Uskrs je na adrese privremenih bolnica u Beogradu, Novom Sadu i Nišu stiglo 37.000 Nectar proizvoda - 100% sokova i nektara bogate nutritivne vrednosti, ledenih čajeva i Heba vode.Donacija ukupne vrednosti preko milion i 100.000 dinara namenjena je medicinskim radnicima i pacijentima koji su ovaj veliki hrišćanski praznik morali da provedu van svojih domova. Kompanija Nectar želela je da im i na ovaj način da podršku i ulepša praznik. Ovo je još jedna u nizu akcija kompanije Nectar, a druga u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije. Da podsetimo, Nectar je već realizovao novčanu donaciju u iznosu od 5.000.000 dinara za testove za dijagnostiku virusa COVID-19 u Srbiji, a imali su i niz akcija i na drugim tržišima na kojima posluju.  

2020

CarGo dostavio 10 hiljada obroka medicinarima i najugroženijima

 Aleksandar Vučić, direktor CarGo Fondacije, rekao je da je u organizaciji fondacije od početka pandemije dostavljeno više od 10 hiljada besplatnih obroka najugroženijim porodicama, osobama sa invaliditetom, našim najstarijim sugrađanima, volonterima ali i zaposlenima na hirurgiji u Urgentnom centru. Zahvaljujući restoranu, koji je želeo da ostane anoniman, CarGo fondacija će nastaviti da organizuje isporuku više od 300 zdravih i besplatnih obroka svakoga dana sve do kraja akutne krize.  „Pored velikih akcija, kao što je CarGo Medical, verujemo da svaki dan ima veću vrednost uz dodatne akcije. Ručak, koliko god jednostavno zvuči, mnogo znači našim herojima i olakšava im ovaj pretežak period kada žrtvuju sebe, da bi spasili nas. Svaka teška situacija je prilika da budemo najbolja verzija sebe i ne smemo da je ispustimo“, rekao je Vučić. On je istakao da je neophodno da ojačamo našu solidarnost u vreme kada se popuštaju mere kako bismo se zajednički spremili za novu realnost koja je pred nama, u kojoj će biti potrebno još više solidarnosti i dobrote, ali i rada na stvaranju novih radnih mesta.  „Posebno smo ponosni što će uskoro CarGo Butler, opcija za dostavu namirnica i proizvoda, dodatno pomoći da sačuvamo svoje najbliže i naše društvo. Distanca je neophodna i sada kada se popuštaju mere. Ali, socijalna distancija je samo fizička, ne i društvena distanca. Socijalna distanca je prilika za još veću društvenu odgiovornost, a ona je naš pokretač od samog osnivanja“, izjavio je Vučić.  Vučić, koji je i predsednik Udruženja građana CarGo, posebno je zahvalio svim humanim ljudima, članovima Udruženja CarGo, pojedincima koji nesebično pomažu i sa kojima zajedno rade na ostvarenju zajedničkog cilja – do konačne pobede.   

2020

Od Mozzarta 400.000 evra za borbu protiv virusa korona

Od proglašenja vanrednog stanja Mozzartovi operateri, zaposleni, vozači, magacioneri... stavljeni su na raspolaganje građanima Srbije, kako niko ne bi ostao bez pomoći! Zaposleni ove kompanije dostavljaju besplatne pakete našim najstarijim sugrađanima , dostavljaju dezinfekciona sredstva i neophodnu opremu u glavne centre za tretiranje pacijenata od Infektivne klinike do privremene bolnice na Sajmu. Ova kompanija je za borbu protiv virusa korona donirala čak 400.000 evra u Srbiji, u šta je uključena i nabavka deset invazivnih respiratora, i dodatnih 150.000 KM u Republici Srpskoj, opremili su televizorima Čair i sve sigurne kuće u Srbiji, programeri iz IT sektora Mozzarta samoinicijativno su napravili veb-servis koji brzo i lako povezuje volontere i one kojima je pomoć potrebna i poklonili ga državi... Uz sve to, Mozzart je među prvim firmama koje su izašle sa akcionim planom prema svojim zaposlenima, sprovedene su opsežne mere prevencije koje uključuju rad od kuće za sve zaposlene koji nisu na terenu.U jednoj od poslednjih društveno odgovornih akcija, više od million dinara regionalni lider industrije igara na sreću donirao je Opštoj bolnici u Ćupriji koja je jedno od žarišta pandemije.V.d. direktora Opšte bolnice u Ćupriji, neurolog dr Ivan Milojević, nije krio oduševljenje i zahvalnost zbog donacije, jer kako kaže velika je stvar da u vreme kada mnoge firme otpuštaju radnike, ova ustanova od Mozzarta dobija značajnu donaciju.- Kada ovakvu pomoć dobijete u verovatno najtežem trenutku u kojem se naša bolnica našla do sada, onda znate da stvarno postoje ljudi velikog srca, koji su primer društvene odgovornosti. Veliko hvala Mozzart -u, još uvek sam bez prave reči. U ovom trenutku je najbitnije to što ćemo moći adekvatno da se odbranimo i da zaštitimo naše sugrađane. Bolnica u Ćupriji se za sada nosi sa nedaćama, ali svakako će nam ova donacija omogućiti da nabavimo novu medicinsku opremu. Želja nam je da novu opremu iskoristimo pre svega za borbu protiv COVIDA, ali i da ona ostane za budućnost, za neka bolja vremena, jer moramo sačuvati naš zdravsteni sistem i kada sve ovo prođe, istakao je Milojević.U saradnji sa Vojskom Srbije, kompanija Mozzart donirala je 35 televizora i prateću opremu privremenim bolnicama za pacijente zaražene od korona virusa u Nišu. U hali „Čair“ koja prima prve pacijente sa lakšom kliničkom slikom, postavljeno je 20 televizora, dok će ostali po potrebi biti raspoređeni u dve školske sale.Prema rečima koordinatora Gradskog štaba za vanredne situacije u Nišu prof. dr Žarka Rankovića, ovom donacijom stvoriće se bolji i prijatniji uslovi boravka osobama koje će biti lečene u privremenoj bolnici u hali „Čair“.- Televizori će ovim ljudima praktično omogućiti komunikaciju sa spoljnim svetom i pomoći će im da prebrode ove ne tako lake trenutke do završetka lečenja. Trudimo se im, u meri kojoj je to moguće stvorimo kućnu atmosferu, za šta nam je veoma značajna pomoć uspešnih privrednih subjekata. Izražavam ogromnu zahvalnost kompaniji Mozzart u ime Grada Niša i kao lekar, infektolog jer i sa stručne strane znam koliko je važno da sada budemo ujedinjeni i voleo bih da i ostali sada slede primer Mozzarta - istakao je Ranković.Mozzart je prethodno u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost, za manje od 48h otkad im je zahtev upućen, opremio televizorima i Sigurne kuće u 13 gradova širom Srbije kako bi školarci smešteni u njima mogli da prate nastavu koja se iz učionica preselila na televiziju, preciznije na RTS 3.U Mozzartu ističu da su svesni situacije u kojoj se nalazi naš narod u ovom trenutku, zbog čega su odlučni da pomoć i podršku upute gde god je to moguće.- Stava smo da nas status lidera obavezuje da budemo prvi i kada je odgovornost i humanitarni rad u pitanju, te je naša kompanija u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 dosad pomogla sa više od 400.000 evra, u šta je uključena kupovina i nabavka deset invazivnih respiratora, finansijska pomoć bolnicama širom Srbije u znosi od 100.000 evra, nabavka 10.000 paketa za naše sugrađane starije od 65 godina. Novčana pomoć je u ovim trenucima važna i prekopotrebna, ali smo posebno ponosni na naše zaposlene koji su praktično od prvog dana vanrednog stanja u službi građana Srbije - rekao je Borjan Popović, direktor korporativnih komunikacija u MozzartuIz ovog privrednog giganta poručuju da društvena odgovornost, pre svega, podrazumeva brigu o zaposlenima koji su prioritet i najveći kapital kompanije, zbog čega oko 4.500 zaposlenih u sistemu ne mora da brine za svoje radno mesto. Plate će se do kraja vanrednog stanja isplaćivati redovno i otpuštanja neće biti, ističu u Mozzartu.- Delatnost naše kompanije vezana je prevashodno za sportska dešavanja širom sveta, kojih sada, zbog pandemije virusa korona, gotovo i da nema. Od početka vanrednog stanja beležimo pad prometa od čak 95 odsto, ali nas ni to ne sprečava da budemo odgovorni, prema našim zaposlenima, i prema društvu u celini. Takvu strategiju negujemo duže od decenije, a koliko je društveno odgovorno delovanje ukorenjeno u našoj kompaniji, najbolje pokazuje činjenica da se više od 300 zaposlenih samoinicijativno prijavilo da pomogne, svako iz oblasti u kojoj je najbolji: vozači da prevoze osnovne životne namirnice i opremu za medicinske centre u saradnji sa Gradom Beogradom, magacioneri da pomognu u njihovom pakovanju, utovaranju i istovaranju, programeri da prave servise koji mogu da pomognu u ovoj situaciji, dosta operatera angažovano je u dopremanju pomoći do kućnog praga najstarijim građanima... – ponosno ističe Popović.

2020

Galenika donirala 400.000 evra za borbu protiv Covid 19

Galenika a.d. Beograd je prozivela i Vladi Republike Srbije stavila na raposlaganje 372.000 tableta leka Hidroksihlorokin Sulfat. Vrednost proizvedenih lekova, koje će  Galenika donirati  zdravstvenom sistemu Republike Srbije, iznosi 400.000 (četristo hiljada) evra. Proizvodnja Hidroksihlorokina završena je danas i kompletne količine biće u narednim danima predate Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO). Tehnologija koja je korišćena u proizvodnji hidroksihlorokina obezbeđena je od strane kompanije EMS iz Brazila, koja je vlasnik Galenike a.d. Beograd od novembra 2017. godine. Kolege iz matične kompanije su potvrdile adekvatnost tehnoloških uslova, stručnost i sposobnost zaposlenih Galenike da po tehnologiji EMS-a proizvede ovaj veoma tražen lek, u svetu tokom trajanja pandemije COVID 19. EMS je, kao svoj doprinos borbi koju Republika Srbija i njeni građani vode protiv pandemije, donirao kompletnu tehnologiju proizvodnje leka Galenici. Na ovaj način Galenika je uspela da proizvede količine koje danas u celosti donira građanima Srbije, ali je i trajno stekla proizvodnu sposobnost da u slučajevima ugroženosti redovnog snabdevanja ili vanrednih potreba našeg zdravstvenog sistema pomogne sopstvenom proizvodnjom. „Delimo brige građana Republike Srbije u ovom teškom vremenu. Ulažemo napore da obezbedimo kontinuitet snabdevanja i da pružimo sigurnost pacijentima i potrošačima obezbeđivanjem dovoljnih količina naših proizvoda. Proizvodnja i donacija hidroksihlorokina je naš doprinos zajedničkoj borbi građana Srbije i izraz želje da kao društveno odgovorna kompanija pomognemo naporima zdravstvenog sistema Srbije. Drago mi je što je naša matična kompanija EMS iz Brazila prepoznala potrebu i pružila podršku našem lokalnom timu u Srbiji i želju da pomognemo Srbiji. Svi smo izuzetno ponosni na naše zaposlene u Galenici koji su naporno i sa velikom predanošću i tokom uskršnjih praznika radili na proizvodnji hidroksihlorikina “, izjavio je Ricardo Vian Marques, generalni direktor Galenika a.d Beograd.Prošlog meseca kmpanija EMS iz Brazila, inicirala je pokretanje kliničkih ispitivanja leka hidroksihlorokin u lečenju COVID 19 koji se do sada pokazao efikasnim u terapijskoj kombinaciji sa drugim lekovima. Kao rezultat toga, Galenika je odmah ponudila svoje znanje i resurse kako bi aktivno podržala nacionalnu borbu protiv COVID 19 u Srbiji. EMS proizvodi ovaj lek u Brazilu i pre svega je namenjen lečenju lupusa, malarije i reumatoidnog artritisa. Lek se uvodi u terapiju isključivo na osnovu mišljenja lekara i njihovih uputstava o tome kako koristiti ovu terapiju.