Svet

Nove oznake za sijalice u Evropskoj uniji

Određene fluorescentne i halogene sijalice zabranjene su od srede (1. septembra) nakon što su nova pravila za ekodizajn i energetsko označavanje proizvoda stupila na snagu širom Evropske unije. Evropska unija uvela je "jednostavniju" nove energetske klase za sijalice. Ovo znači napuštanje starih klasa A+, A++ A+++ i prelazak na sistem A-G, piše Euractiv. Novi sistem je napravljen tako da će nekoliko proizvoda koji su trenutno na tržištu potpasti pod kategoriju "A" i "B",  ostavljajući prostor za razvoj efikasnijh proizvoda.Poziv kompanijama: Besplatna obuka zaposlenih za energetske skaute Proizvodi koji trenutno na tržištu važe za energetski najefikasnije prema novim propisima najverovatnije će dostići klasu "C" ili "D". Belgijska potrošačka grupa "Test Achats" poručila je da će sijalice koje su ranije bile označene sa "A++" sada biti "unazađene" u klasu "D"."Ažuriranjem nalepnica na proizvodima omogućiće kupcima da vide koji su najbolji proizvodi u klasi, što će im zauzvrat pomoći da uštede energiju i novac. Korišćenjem energetski efikasnijih izvora svetla doprineće smanjenju gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji", rekao je Kadri Simson, komesar za energetiku EU. Nove oznake podstiču uštede Propisi o ekodizajnu i energetskom označavanju proizvoda koji su stupili na snagu u sredu usvojeni su 2019. godine i donose velike promene i i za proizvođače i za potrošače, a neke fluorescentne i halogene sijalice biće odmah zabranjene. Cilj novih propisa je i da se utvrdi mogućnost uklanjanja i zamenljivosti različitih izvora svetlosti, kao i trajnosti LED i OLED sijalica. Frižideri, zamrzivači, mašine za veš i posuđe već su prešli na novi "A-G" sistem označavanja. Većina proizvoda će na novi sistem preći do 2023, dok će bojleri i grejalice na ove promene sačekati do najranije 2025. 

Srbija

Srbija napravila pomak na listi Svetskog indeksa davanja

Srbija je u 2021. godini zauzela 48. mesto na  na listi Svetskog indeksa davanja, organizacije Charitable Aid Foundation (CAF).Po pitanju dobročinstva Srbija je zabeležila veliki pomak na listi skočivši na 48. mesto u 2021. godini sa 129. na kome je bila 2018. godine, saopštio je USAID. Od uvođenja Svetskog indeksa davanja 2010. godine, Srbija je konstantno bila među zemljama sa najnižim rezultatom na ovoj listi.Prema izveštaju koji je Catalyst Balkans objavio u maju ove godine, tokom 2020. godine građani i kompanije u Srbiji donirali su više od 90 miliona evra za opšte dobro, što je 2,7 puta više nego u 2019. godini. To pokazuje da su davanja u Srbiji bila značajno veća uprkos teškim okolnostima izazvanim pandemijom Kovid-19.Među prvih pet nacija koje su najviše donirale prema listi za 2021. godinu su Indonezija, Kenija, Nigerija, Mjanmar i Australija.Svetski indeks davanja 2021. uključuje rezultate pojedinačnih razgovora sa građanima, a od 2009. godine uključno je 1,6 miliona pojedinaca širom sveta, zahvaljujući radu na terenu koji je izvela agencija za istraživanje tržišta Galup.Projekat za unapređenje okvira za davanje realizuje Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.U Srbiji je u 2020. godini Koalicija za dobročinstvo organizovala mnoge aktivnosti koje su promovisale dobročinstvo i mobilizaciju resursa za opšte dobro, uključujući i onlajn Festival filantropije koji je angažovao 170.000 građana kao i promociju platforme za prikupljanje donacija Donacije.rs koja je omogućila lokalnim neprofitnim organizacijama da prikupe sredstva kako bi odgovorile lokalnim potrebama tokom pandemije, navodi se u saopštenju. 

Srbija

Minimalna zarada u narednoj godini 35.012 dinara

Minimalna cena rada u 2022. godini iznosiće 35.012 dinara, što je povećanje od 9,4 odsto, izjavila je premijerka Ana Brnabić nakon sednice Socijalno - ekonomskog saveta, prenosi RTS.Na sednici nije postignut dogovor sa sindikatima koji su tražili veće povećanje. Konačnu visinu minimalne zarade utvrdiće vlada, do 15. septembra. Premijerka je na konferenciji za medije rekla da će u 2022. sa tim povećanjem minimalac 89 odsto pokrivati minimalnu potrošačku korpu, piše Tanjug. Brnabić je rekla da razume da su sindikati nezadovoljni i najavila da će na kraju 2023. biti doneta odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.Poslodavci pristaju na veći minimalac, ali uz manje poreze i doprinoseI poslodavci i sindikati nezadovoljni najavljenim povećanjem minimalcaZašto često dobrostojeće firme isplaćuju minimalac? Predstavnici SSSS i UGS Nezavisnost rekli su da nisu zadovoljni, jer su očekivali da povećanje minimalca bude toliko da se 100 odsto pokrije minimalna potrošačka korpa.Ministar finansija Siniša Mali je najavio da će pored povećanja minimalca za 9,4 odsto u 2022. biti uvedene olakšice za privredu, odnosno da će biti povećan neoporezivi deo zarade sa 18.300 dinara na 19.300 dinara, kao i da se stopa doprinosa za PIO smanji za 0,5 odsto.Ministarstvo je izašlo sa predlogom da se minimalna cena rada za 2022. godinu poveća za 9,4 odsto, što znači da se sa postojećih oko 32.000 dinara poveća na 35.012 dinara.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prošle godine unapred je "obračunao" koliko će biti povećanje i tako se i dogodilo, a to je učinio i ove, najavljujući povećanje za narednu godinu, sa 32.000 na oko 35.000 dinara.Pregovori o povećanju minimalne cene rada uglavnom počinju sredinom avgusta da bi odluka bila doneta do 15. septembra.Neto iznos minimalca u Srbiji trenutno je 32.000 dinara.

Srbija

Poštanska štedionica postaje vlasnik Komercijalne banke u Banja Luci

Poštanska štedionica postaje jedini vlasnik Komercijalne banke a.d. Banja Luka. Kako se navodi u pozivu akcionarima, na dnevnom redu vanredne sednice Skupštine Banke Poštanska štedionica nalazi se donošenje odluke o sticanju podređenog društva - Komercijalne banke a.d. Banja Luka, kao zavisnog, u kome bi banka Poštanska štedionica stekla 100 odsto učešća.Na dnevnom redu se nalazi i donošenje odluke kojom bi trebalo da se reguliše pokriće gubitka mts banke.Kako je u junu pisao portal Capital.ba, pored Komercijalne banke u Banjaluci, Poštanska štedionica je zainteresovana i za kupovinu Komercijalne banke u Crnoj Gori i na Kosovu, a ministar finansija u Vladi Srbije je već dao saglasnost da se ide u pomenutu kupovinu.Iako je, nakon kupovine Komercijalne banke od strane NLB pominjano njihovo spajanje, u NLB su zaključili da im je to rizično i odlučili su se da žele samo Komercijalnu banku u Srbiji."NLB je spremna da proda sve delove Komercijalne banke, osim onog u Srbiji, i to za knjigovodstvenu cenu. Međutim, Poštanska štedionica u pregovorima ponudila 60 odsto knjigovodstvene vrednosti. Pismo namere je poslato u Sloveniju", naveo je tada izvor portala Capital koji je upućen u taj posao.Sa druge strane, vlast u Srbiji smatra da joj je strateški interes da preko bankarskog sektora zadrži uticaj u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na Kosovu.Poštanska štedionica je u vlasništvu Srbije koja ima 79,01 odsto akcija, JP Pošta Srbije ima 19,95 odsto vlasničkog udela, Republički fond PIO ima 1,01 odsto, a Fond za razvoj Republike Srbije 0,03 odsto.

Srbija

Tender za Studiju izvodljivosti eksploatacije uglja na PK „Drmno“

Elektroprivreda Srbije raspisala je javnu nabavku za izradu Studije izvodljivosti eksploatacije uglja na površinskom kopu Drmno. Studijom treba utvrditi severnu i zapadnu granicu kopa, definisati vrstu i lokaciju vodonepropusnog ekrana, utvrditi i eksploatacione rezerve uglja sa aspekta rentabilnosti proizvodnje.Studija će biti rađena u pet faza, naveo je naručilac, a rok za podnošenje ponuda je 1. oktobar. Izabrani ponuđač ima zadatak da utvrdi uticaj rada kopa Drmno na režim rada voda i vodne objekte, da rešenja na mogući poremećaj režima voda, predvidi zaštitu arheološkog nalazišta - spomenika kulture Viminacijum i okolnih naselja. Aktualno stanje sa rezervama, proizvodnjom i kvalitetom uglja u Elektroprivredi Srbiji, uzimajući u obzir planiranu izgradnju novih i povlačenje starih blokova, uslovljavaju preraspodelu proizvodnje i potrošnje uglja, piše u dokumentaciji.Novi bager za povećanje proizvodnje na kopu DrmnoTermo-elektrana Kolubara B: Energetska jabuka razdora Kako se navodi, granice kopa nisu nikada validno potvrđene sa severne strane prema reci Dunav, pa je potrebno utvrditi stepen ugroženosti od reke, kao i interakciju sa priobalnim sistemom održavanja vodostaja Dunava kojim upravlja Đerdap. Ekonomska kriza je doprinela da se vodenopropusni ekran ne uradi, navodi EPS,  iako je GRP-om predviđeno da se završi do kraja 2020. godine.Energetska tranzicija u Srbiji: Koliko rudara će ostati bez posla i šta je alternativa? Problemi oko otkupa zemljišta doveli su do kašnjenja izrade pojedinih linija bunara, tako da se uslovi eksploatacije pogoršavaju sa napredovanjem fronta otkopavanja prema Dunavu, navodi se u dokumentaciji. "Sve ovo nametnulo je potrebu da se u narednom petogodišnjem periodu redefiniše sistem zaštite kopa od priliva podzemnih voda, pa je potrebno utvrditi sigurnosno rastojanje završne konture kopa i pozicije vodonepropusnog ekrana od korita reke Dunav".

Svet

Austrija pooštrila kazne za brzu vožnju, kazne i do 5.000 evra

Austrija je od 1. septembra drastično povećala kazne za prebrzu vožnju – one mogu iznositi i do 5000 eura. Ako je prekoračeno ograničenje brzine, postoji i zabrana vožnje do šest meseci. Ako se brzina prekorači za više od 30 km/h, kako u gradu tako i van njega, raspon kazni biće od 150 do 5000 eura umesto 70 do 2.180 evra kao do sada. Slične su kazne i za prekoračenje veće od 40 km u naseljenom mestu, s tim što uz to ide i jednomesečna zabrana vožnje. Za još veću brzinu od ograničenja, kazne idu i do šest meseci zabrane vožnje. U slučaju kazni do 365 eura, mogu se platiti na licu mesta ili kasnije izdavanjem obaveštenja o novčanoj kazni bez utvrđivanja vlasnika automobila.Saša Ćoringa, generalni direktor Continental Automotive Srbija: Najbolji inženjeri su sa nama

Svet

Ko su najpraćeniji influenseri na svetu?

U savremenom digitalnom svetu onaj ko ima veliki domet na društvenim medijima ima i moć.Neko sa velikim brojem pratilca na Tviteru ima ogromnu platformu za širenje poruka, dok su oni sa ogromnim brojem pratioca na Instagramu idealan partner za svakog oglašivača.A koja ličnost ima najveći domet u celom univerzumu društvenih mreža?Umesto fokusa na broj pratilaca samo na Instagramu, Tviteru, i drugim mrežama, Visual capitalist rangirao je najpraćenije ličnosti kombinovanjem svih društvenih mreža.Analizom stotina najpraćenijih naloga na različitim platformama sužen je broj "top" influensera na društvenim mrežama od aprila 2021.Lista uključuje 50 najuticajnijih uticajnih osoba na svim mrežama i na njoj se nalaze sportisti, muzičari, političari i druge ličnosti.Prvo mesto zazeo je fudbaler Kristijano Ronaldo koji ukupno ima 517 miliona pratilaca na mrežama, a njegova najveća platforma je Instagram A evo ko se sve nalazi u top deset influenesera: 2. pevač Džastin Biber (455 miliona pratilaca),3. pevačica Ariana Grande, (429 miliona pratilaca),4. pevačica Selena Gomez, (425 miliona pratilaca),5. pevačica Tejlor Svift, (361 milion pratilaca),6. glumac Dvejn Džonson, (442 miliona pratilaca),7. pevačica Keti Peri, (338 miliona pratilaca),8.  Kajli Džener, američka rijaliti zvezda, (333 miliona pratilaca),9. pevačica Rijana, (332 miliona pratilaca),10. Kim Kardašijan, američka rijaliti zvezda, (319 miliona pratilaca).

Srbija

Elektrodistribuciji potrebna obuka iz domena tržišne električne energije

Elektordistribucija Srbije traži firmu za obuku zaposlenih iz domena tržišne električne energije, izradu metodologije, internih akata i prateće dokumentacije. U konkursnoj dokumentaciji navodi se da izabrani ponuđač treba da analizira tržište električne energije u regionu i Evropu, između ostalog i relevantne parametre koji utiču na formiranje cene električne energije. Dalje, traži se i da izabrana firma prezentuje neophodnu dokumentaciju i uslove koje treba da ispuni budući učesnik na organizovanom tržištu, odnosno proceduru registracije za učešće na tržištu, kao i pregled dnevnih aktivnosti.Izabrani ponuđač preporučuje i koje uslove treba ispuniti za samostalni rad na tržištu. "EPS Distribucija" više nije deo EPS-aPoslovanje Elektroprivrede Srbije: Monopol, a pravi gubitkeČija su brojila: Udruženja potrošača protiv EPS DistribucijeMeđu ostalim zahtevima je i prezentacija relevantne metedologije za prognozu gubitaka u distributivnom sistemu, način izbora ulaznih parametara i vremenske periode za koje se vrši prognoza.Izabrani ponuđač vrši i analiza nabavke električne energije za gubitke - produkata za kupovinu, kupovinu električne energije na različitim horizontima i načine kupovine električne energije.Obuku će pohađati do sedam zaposlenih Elektrodistribucije. Navodi se da je rok za izradu metodologije, internih akata i prateće dokumentacije maksimalno 60 dana od pisanog zahteva naručioca. Rok za podnošenje ponuda je 13. septembar. Procenjena vrednost javne nabavke nije navedena u dokumentaciji. 

Srbija

Povećana zaposlenost među mladima u Srbiji

U drugom kvartalu 2021. godine broj zaposlenih u Srbiji iznosio je 2.831 100, a broj nezaposlenih 352.000. Stopa zaposlenosti za dati period iznosi 48,3 odsto, a stopa nezaposlenosti 11,1 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. Prema podacima Ankete o radnoj snazi za drugi kvartal 2021. godine, a u poređenju sa prvim kvartalom 2021. godine, kod lica starosti 15 i više godina došlo je do povećanja broja zaposlenih za 108.800, i smanjenja broja nezaposlenih za 47.400. Smanjen je i broj stanovništva van radne snage, za 73.200. U okviru ukupne zaposlenosti, koja je povećana za 108.800, formalna zaposlenost je povećana za 31.300, dok rast neformalne zaposlenosti iznosi 77.600.Petinu nezaposlenih u Srbiji čine mladi ljudi uzrasta od 15 do 30 godina U drugom kvartalu 2021. godine, u poređenju sa drugim kvartalom 2020. godine, zabeleženo je međugodišnje smanjenje stanovništva van radne snage za 256.700, usled rasta kako zaposlenosti za oko 102.900,  tako i nezaposlenosti za 119.300.Ovakva međugodišnja kretanja osnovnih kontingenata stanovništva na tržištu rada, koja se pre svega odnose na povećanje nezaposlenosti na račun smanjenja stanovništva van radne snage, jesu posledica promena izazvanih kovid-krizom, koje su se desile u drugom kvartalu 2020. godine, navodi RZS. Mladi ne znaju kako da se obrate službi za zapošljavanje Najveći rast formalne zaposlenosti zabeležen je u sektorima delatnosti Usluge smeštaja i ishrane, za 20.200 i Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, za 11.400. Rastu neformalne zaposlenosti najviše je doprinelo povećanje broja zaposlenih u sektoru delatnosti Poljoprivreda, lov i šumarstvo, za 65.900.Zaposlenost je najviše povećana kod lica sa srednjim nivoom obrazovanja za 56.200.Najveći rast zaposlenosti zabeležen je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije, za 39.600,  a najmanji u Regionu Vojvodine, 10.200. Mladi koji odlaze: Treba se boriti sam u svetu U odnosu na prvi kvartal 2021. godine, nezaposlenost je smanjena za 47.400.Najveće smanjenje broja nezaposlenih  za 37.500 zabeleženo je u starosnoj grupi od 15 do 34 godina, a teritorijalno posmatrano, u Regionu Južne i Istočne Srbije, za 28.200. U populaciji mladih, uzrasta od 15 do 24 godine, u drugom kvartalu, u poređenju sa prvim kvartalom 2021. godine, došlo je do smanjenja stanovništva van radne snage za 11.600 i broja nezaposlenih za 20.500 na račun povećanja zaposlenog stanovništva, za 29.200.

Svet

Inflacija u evrozoni tri odsto

Statistički zavod Evropske unije Eurostat objavio je da će prema fleš procenama godišnja stopa inflacije evrozone u avgustu porasti na 3 odsto, u odnosu na 2,2 odsto koliko je bila u julu.Gledajući glavne komponente koje utiču na inflaciju u evrozoni, očekuje se da sektor energetike ima najveću godišnju stopu od 15,4 odsto, u poređenju sa julom kada je inflacija iznosila 14,3 odsto. Slede neenergetski industrijski proizvodi sa godišnjom stopom od 2,7 odsto (u julu je bila 0,17 odsto), zatim alkohol, duvan i hrana sa godišnjom stopom od 2 odsto, i usluge sa stopom od 1,1 odsto. Da li oporavak od korone podrazumeva inflaciju?Poksupeli transport, struja, restorani, hoteli Prema poslednjim podacima Narodne banke međugodišnja inflacija u Srbiji će tokom celog perioda projekcije ostati u granicama cilja NBS od 3 plus/minus 1,5 odsto, a do kraja tekuće i u prvom tromesečju naredne godine najverovatnije će se kretati u gornjoj polovini ciljanog raspona.Od drugog tromesečja 2022. godine trebalo bi da usledi njen pad, pa bi inflacija od druge polovine naredne godine, pa sve do kraja perioda projekcije trebalo da se ponovo kreće u donjoj polovini ciljanog raspona, tj. u rasponu od 1,5 do 3 odsto, navela je ranije NBS.  

Srbija

Ministar Mali bi da priča o e-fakturama na Instagramu, građani pitaju o frilenserima i plagiranom doktoratu

Ministar finansija Siniša Mali najavio je novu rubriku na svom Instargam profilu "Pitajte ministra finansija". Putem te rubrike početkom svakog meseca obrađivaće se jedna tema iz nadležnosti ministartsva, naveo je Mali. Za ovaj mesec  ministar će građanima odgovarati na pitanja vezana za "e-fakture"."Vaša pitanja u vezi sa e-fakturama možete da postavljate putem instagram storija, a u istoj formi ću i odgovarati, nakon čega će svaka tema biti sačuvana kao 'highlights'", poručio je ministar finansija. Korisnici Instagrama su, međutim,  u komentarima ispod posta u kojem je najavio temu za ovaj mesec, ministra pitali o frilenserima, porezu na luksuz, nezaposlenosti, ali i njegovom obrazovanju. PITANJA: "Кad će zakon za frilensere? Obećali ste radnu grupu, ništa se ne dešava. A godina izmiče", "Hoćete li pomoći grđanima koji su na Birou - bez ikakvog novčanog primanja?"  "Zbog čega plaćamo najskuplju registraciju vozila u Evropi?",  "Kako to da jedan falsifikator bez škole može da bude ministar? "Zasto si bas Bugarsku izabrao kao destinaciju, zar nije bilo nekih boljih zemalja?"

Srbija

Istorijski muzej Srbije obustavio tender za novi prostor u nekadašnjoj Železničkoj stanici

Istroijski muzej Srbije obustavio je javnu nabavku za izradu muzeološkog projekta za svoj novi prostor u nekadašnjoj zgradi Glavne železničke stanice. Na tender stigla jedna ponuda i to od firmi Group Brendomania i Inform technologies, obe iz Novog Sada. U obrazloženju za obustavu postrupka se navodi da se ova grupa ponuđača nije odazvala na zahtev naručioca da dostavi dokaze o ispunjenosti kriterijuma, iako je u završnoj izjavi navela da je u mogućnosti da na zahtev naručioca i u zakonom propisanom roku dostavi dokaze o ispunjenosti kriterijuma za kvalitativni izbor privrednog subjekta. Ponuda ove firme iznosila je 9,85 miliona dinara bez PDV-a, dok je procenjena vrednost javne nabavke iznosila 9,9 miliona. Istorijski muzej Srbije seli se u nekadašnju Železničku stanicuStefan Nemanja nije kulturno dobro, ali ima obezbeđenje skuplje nego muzejVlada seli muzej Nikole Tesle na DorćolIstorijski muzej Srbije (IMS) preseliće se u zgradu nekadašnje Glavne železničke stanice, a početkom juna raspisana je javna nabavka za ponuđače za izradu muzeološkog projekta za novi prostor. Lokacija zgrade Glavne železničke stanice Beograd se nalazi na Savskom trgu i ukupne je površine oko 7.300 metara kvadratnih, a predviđena površina galerijsko-muzejskog prostora iznosi oko 3.000 kvadratnih metara, naveo je naručilac projekta. IMS je tražio firmu za izradu projekta idejnog rešenja ekspozicionog dizajna stalne muzejske postavke Istorijskog muzeja Srbije u zgradi Glavne Železničke stanice u Beogradu. Zgrada glavne Železničke stanice u Beogradu zatvorena je u julu 2018. posle 134 godine.  

Srbija

Nevakcinisani lekari u Leskovcu prelaze u administraciju

Svi radnici Opšte bolnice Leskovac koji su odbili vakcinaciju protiv koronavirusa biće prebačeni na administrativne poslove, ali im plate neće biti smanjene, potvrdio je za Rešetku direktor Nebojša Dimitrijević.Kako navodi, ova odluka neće uticati na kvalitet lečenja jer imaju dovoljno radnika, a da im je prioritetan cilj da zaštite pacijente.On je, posle jučerašnjeg kolegijuma, dao priliku nevakcinisanom osoblju da razmisli još nedelju dana o tome da li želi da se vakciniše ili ne, piše Rešetka. "Njihov kontakt sa pacijentima može ugroziti pacijente i zbog toga smatram da je da je bezbednije da budu na radnim mestima na kojima nemaju toliko ili nemaju uopšte kontakt sa pacijentima", ističe Dimitrijević.Koliko su stvarno plaćeni lekariZdravstvo: Nikad veće plate ili manipulacije platama? Prema njegovim procenama, do sada je u lesakovačkoj bolnici vakcinisano oko 80 odsto zdravstvenih radnika.Od pre par dana su  zabranjene i posete u Opštoj bolnici Leskovac koja se polako vraća u kovid sistem.Prvi se na sličnu odluku i preraspodelu posla pre desetak dana odlučio direktor Univerzitetskog centra Niš Zoran Perišić. Pre dve nedelje i direktorka kovid bonice u Batajnici Tatjana Adžić-Vukičević rekla je da će svi medicinski radnici i pomoćno osoblje u bolnicama koji odbijaju vakcinaciju biti prebačeni na administrativne poslove i primati duplo manju platu. Predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije Rade Panić ocenio je tada za Novu ekonomiju da se takve mere neće sprovoditi, pre svega zbog manjka zadravstvenih radnika u našoj zemlji.Prema Panićevim rečima, kada bi se najavljene mere zaista desile, nevakcinisani medicinari bi se bavili administrativnim poslovima, otvaranjem istorije bolesti, prijema pacijenata, pisanja terapije, pisanja otpusta. Kako podseća, te poslove u Srbiji nažalost i dalje radi zdravstveno osoblje, a ne administrativni radnici, kako je to u zemljama Zapadne Evrope."Ta priča sa jedne strane stoji, mogu to da urade. Sa druge strane ne stoji zato što direktori to neće uraditi, nego bi to moralo da bude odluka ministarstva. Ministarstvo to neće da pravi zato što, da hoće, uvelo bi obaveznu vakcinaciju zdravstvenih radnika i sve bi bilo rešeno", dodaje Panić.Podseća da je među zdravstvenim radnicima veliki broj onih koji ne veruju ni u vakcine, ni u samu bolest. Ipak, kako ocenjuje, glavna prepreka merama je nedostatak zdravstvenih radnika. 

Srbija

Lidl predstavio novi brend domaćih proizvoda “S ljubavlju, domaće”

Kompanija Lidl Srbija predstavila je danas svoj novi brend proizvoda S ljubavlju, domaće, koji se sastoji od oko 80 proizvoda isključivo domaćih dobavljača. Potrošači će u stalnoj ponudi Lidla moći da kupuju proizvode S ljubavlju, domaće koje pored srpskog porekla, odlikuju visok nivo kvaliteta i specifična svojstva. Ovi proizvodi se od kraja avgusta mogu naći u prodaji isključivo u Lidl prodavnicama, u više od 30 gradova Srbije.Novi Lidlov brend prezentovan je na panel diskusiji tim povodom „S ljubavlju, domaće – zbog čega je važno unapređivati kvalitet proizvoda i standarde proizvodnje“ na kojem su učestovali ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesović, jedan od Lidlovih domaćih dobavljača, vlasnik industrije mesa „Đurđević“ Milenko Đurđević i kao domaćini, predstavnici kompanije Lidl Srbija, generalni direktor Tomislav Šapina i izvršni direktor Nabavke, Nikola Balaban. Panelom je moderirala koordinator Saveza za hranu i poljoprivredu NALED-a Isidora Šmigić.„Od dolaska u Srbiju, naša kompanija je do današnjeg dana uložila 390 miliona evra, a S ljubavlju, domaće je jedan od načina na koji ispunjavamo data obećanja i investiramo u domaću privredu. Ovom novom ponudom lokalnih proizvoda, osim što odgovaramo na potrebe potrošača, upošljavajući domaće dobavljače, pomažemo razvoj srpskih proizvođača. Saradnjom sa nama, dobavljači imaju siguran plasman proizvoda u više od 50 Lidlovih prodavnica, ali se i pripremaju za mogućnost izvoza na konkurentna, inostrana tržišta,“, izjavio je generalni direktor Lidla Srbija Tomislav Šapina, koji se u svom pozdravnom govoru posebno zahvalio zaposlenima i partnerima Lidla.„Veliko mi je zadovoljstvo što kompanija Lidl Srbija danas promoviše ovu vrstu domaćih proizvoda sa posebnom oznakom S ljubavlju, domaće. Pre svega, ovo je jako važno za Srbiju iz razloga što veliki trgoviski lanci postaju mesto akumuliranja domaće proizvodnje, te  je ovo odlična prilika da razuverimo sve one koji su verovali da domaćih proizvoda u Srbiji nema,“ izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.„Podrška domaćim dobavljačima, poput ove kojoj danas svedočimo, veoma je bitna jer se na taj način potrošačima nudi mogućnost da kada biraju između dva proizvoda sličnog kvaliteta, izaberu onaj koji je domaće proizvodnje. Kompanije poput Lidla, kada ostvare saradnju sa domaćim dobavljačima  nameću vrhunske standarde kvaliteta i to u globalu podiže nivo standarda i kvaliteta domaćih proizvoda u Srbiji. Osim toga, ta saradnja podstiče male proizvođače da dostignu taj standard, jer tako dobijaju mogućnost da izađu na tržište, kako lokalno, regionalno, tako i na tržište Evropske unije gde kompanija Lidl Srbija uspešno posluje,“ izjavio je direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesović.„Više od godinu dana radili smo na ovom projektu, kako bismo našli prave partnere i sa njima razvili liniju stvorenu tako da opravda svoje ime, kreiranu sa puno ljubavi i posvećenosti vrednih zanatlija naše zemlje. Uz to, svi dobavljači brenda S ljubavlju, domaće poseduju IFS, međunarodni sertifikat, čime smo spojili odličan ukus i potvrdu bezbednosti i kvaliteta hrane“, izjavio je Nikola Balaban, izvršni direktor Nabavke Lidl Srbija.Iz ugla dobavljača, vlasnik industrije mesa „Đurđević“ Milenko Đurđević, kaže da je saradnja sa velikim lancem izuzetno značajna jer doprinosi unapređenju poslovanja.„Ponosan sam na saradnju sa Lidlom, jer kao internacionalni trgovinski lanac donosi najbolju praksu sa drugih tržišta, ujedno nam ostavljajući dovoljno prostora da, kao iskusnim zanatlijama, damo svoj doprinos u onome u čemu smo najbolji, proizvodnji domaćih proizvoda koje potrošači vole.“ S ljubavlju, domaće čine proizvodi poput svežeg mleka i šumadijskog jogurta sa čak 4% mm, voćni jogurti sa 16% udela komadića voća, domaći čvarci, sremske kore za pitu, fruškogorski sir i mnogi drugi. Bilo da je u pitanju malina, sir ili sušeno meso, u svim ovim proizvodima spojena je ljubav i želja za razvojem asortimana srpskih proizvoda sa posvećenošu vrednih zanatlija.

Vesti iz izdanja

Osiguraj se i izaberi

Osiguravajuće društvo Hedvig nudi dizajnerski komad uz svaku polisu. Švedska kompanija za osiguranje Hedvig pokrenula je inicijativu, koja će trajati „dok traju zalihe“, u poku&sca...

Vesti iz izdanja

Atentat na plastičnog princa

„Volim Los Anđeles i Holivud. Tako su svi lepi. Sve je plastično, a ja obožavam plastiku. Želim da budem plastičan“, govorio je umetnik koji je ostvario američki san i od bolešljivog srame...

Vesti iz izdanja

Knjiga između dve vatre

Prijava za Sajam, čuje se u krugovima udruženja izdavača, postala je politička lična karta: ko se ne prijavi za učešće biće politički obeležen, što u Srbiji često znači padanje u nemilost. Izda...

Vesti iz izdanja

Panama šešir

Panama šešir je ikona Paname. Postoji više od 100 godina. Uprkos činjenici da ovaj šešir nosi naziv jedne male srednjoameričke drzave, Paname, panamski šešir...