
Sve veći broj kafana „na dobošu“
Istražujući prodaju kafana, restorana, hotela i apartmana tokom pandemije u Srbiji, na sajtu Halo oglasa za nekretnine pronašli smo 71 oglas za prodaju objekata namenjenih hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Upućeni tvrde, objekti se najviše prodaju zbog teškoća u poslovanju.Sajt Halo oglasi nekretnine pretraživali smo 28. januara ove godine, a među najpoznatijim objektima oglašenim na prodaju ističe se lokal "Srpska kafana" koji se nalazi pored čuvenog beogradskog pozorišta Atelje 212. i prodaje se za 750 hiljada evra.Među oglasima nalazimo i odmaralište "Vidik" kod Lazarevca, koje košta 8,5 miliona evra i to je najskuplja ponuda koja se mogla naći toga dana.Jeftinije hotele nalazimo na Kopaoniku za 2,6 i u Rumi za 2,5 miliona evra, kao i u Kanjiži i Niškoj Banji.Cene kafića kreću se od 52 hiljade evra u Nehruovoj ulici u Novom Beogradu do 140 hiljada evra kod Hrama Svetog Save na Vračaru, dok se etno restorani poput jednog koji se prodaje u mestu Dići kod Ljiga idu i do 80 hiljada evra.RAZLOG PRODAJE TEŠKOĆE U POSLOVANJUPrema rečima Dragoljuba Rajića iz Mreže za poslovnu podršku, u Srbiji postoji čitav niz privrednika iz raznih delatnosti koji su godinama ulagali u smeštajne kapacitete, poput hotela i odmarališta, uglavnom u mestima u kojim žive i posluju.“Ako njima matične firme dođu u krizu, a moraju da pokrivaju i gubitke hotela, pansiona, smeštajnog kapaciteta u koji su uložili, onda će mnogi rešiti da to prodaju, čak i upola cene”, kaže Rajić za Novu ekonomiju.Tim parama privrednici kako dodaje jednostavno spašavaju svoje matično preduzeće.Rajić naglašava da su mnogi od tih privrednika opterećni kreditima, dok su neki uzimali državnu pomoć i ne mogu da smanje troškove otpuštanjem radnika, pa se rešenja za izlazak iz situacije traže krodlučuju na prodaju hotelskih i ugostiteljskih objekata.Dodatnu teškoću za privrednike u Srbiji, prema njegovim rečima, opterećuju fiskalni i parafiskalni nameti, čiji se broj kreće od 58 do 65, u zavisnosti od mesta gde je firma registrovana i po pravilu skuplje su razvijenije opštine.Sagovornik nove ekonomije aglašava i da su hotelijerstvo i ugostiteljstvo intenzivne delatnosti gde uvek mora da se ulaže u novu opremu za rad, jer se svaki dan rad i oprema se mnogo brže kvari nego u nekim drugim delatnostima, što je opet dodatan trošak u poslovanju.“Veći hoteli mogu (lakše) da podnesu gubitke jer će njima iz njihovih centrala zbog velikih (ranijih) ulaganja da stigne neka pomoć. U tim matičnim zemljama države su mnogo više izašle u susret i mnogo više pomogle i zaposlene u firmama i privredu”, kaže Rajić.Rajić očekuje da se ove godine broj poseta turista u Srbiji neće vratiti na pretkrizni nivo, jer trenutna situacija ukazuje da se to može očekivati tek naredne, 2022. godine. “To je jedna jako nezahvalna situacija u kojoj će se naći mnogi u toj oblasti. Zapravo će se videti kakva je (prava) situacija sada na proleće i na leto”, ocenjuje predstavnik Mreže za poslovnu podršku.Da situacija u ugostitelstvu nije nimalo laka, potvrdio je gostujući u podkastu Nove ekonomije, “Neću da ćutim”i vlasnik firme Rakija bar u Beogradu, Branko Nešić. On je objasnio da se bavi proizvodnjom i čuvanjem rakije, dok mu je dodatna delatnost ugostiteljstvo.“Svi ljudi sa kojima sam u Beogradu pričao o ugostiteljstvu su potpuno očajni, jer ovo predugo traje i ne može se u dugom roku izdržati”, smatra Nešić. Rakija bar u Beogradu inače nije otvarao od početka korone, a svoje proizvode, alkoholna pića prodaje i u glavnom gradu Austrije, Beču.Branko kaže da se teret krize izazvane koronom u bogatijim zemljama lakše podnosi.Oba sagovornika nove ekonomije slažu se u oceni da su ugostiteljstvo, a naročito turizam, pre korone u Srbiji, a naročito u njenom glavnom gradu dosta “rasli”.Čedomir Savković









-270x152.jpg)



-270x152.jpg)
