Srbija

Poštanska štedionica i zvanično preuzima mts banku

Banka Poštanska štedionica i mts banka od sutra posluju kao jedna banka, pošto će Banka Poštanska štedionica pripojiti tu banku, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).Registracija ove statusne promene kod Agencije za privredne registre izvršena je danas, čime Banka Poštanska štedionica postaje pravni sledbenik svih prava i obaveza mts banke, koja je obrisana iz registra privrednih društava kod te agencije.Кako je Republika Srbija direktni i indirektni osnivač sa 100 odsto učešća u obe banke, realizacijom pripajanja država će ostvariti direktan uticaj u obliku efikasnije kontrole nad kapitalom banaka.Kako je ocenila NBS, pripajanje će imati i pozitivne efekte  u vidu povećanja broja klijenata putem ponude proizvoda i usluga obe banke kroz objedinjenu mrežu koja će pokrivati Srbiju, kao i razvoja i primene informacionih tehnologija neophodnih za razvoj novih proizvoda i usluga.Takođe, kako se navodi, dosadašnjim klijentima obe banke biće na raspolaganju svi proizvodi i usluge, koje su do sada nudile obe banke.Transakcija pripajanja obavljena je uz saglasnost Narodne banke Srbije s obzirom na to da je ocenjeno da su ispunjeni svi propisani uslovi, odnosno da je ovo pripajanje ekonomski opravdano i da će imati pozitivan uticaj na stanje na finansijskom tržištu u Srbiji, piše u saopštenju. Nakon pripajanja, Banka Poštanska štedionica će povećati svoje tržišno učešće u pružanju bankarskih usluga u Srbiji. Cilj sprovođenja statusne promene pripajanja jeste objedinjavanje poslova predmetnih banaka radi racionalizacije poslovanja i sinhronizacije poslovnih aktivnosti, kao i postizanja efikasnijeg procesa rada.

Vesti iz izdanja

Doba nade

Dok ceo svet traži inovativna rešenja za postpandemijski život, kod nas kao da se ništa nije desilo Sećate li se minulih meseci, koliko već minulih dana prošlog meseca, plastičnih pregr...

Vesti iz izdanja

Ommmmm………

Zakon privlačenja radi - osim usmeravanja na pozitivno, važno je i da ne zadržavaš negativno, u šta svakako spadaju i ljutnja i zavist. A kako? Prvo se smiriš tako što zamisli&sca...

Srbija

I dalje se plaća taksa za izgubljenu ličnu kartu

Novoj ekonomiji su se javili građani koji se žale da i dalje plaćaju taksu za objavljivanje u Službenom glasniku izgubljene lične karte, odnosno oglašavanje lične karte nevažećom, iako je najavljivano da će usvajanjem izmena Zakona o ličnoj karti prestati i obaveza naplaćivanja ove takse.Međutim, iako su izmene Zakona usvojene 27. maja ove godine, u skupštinskoj proceduri je odložen početak primene upravo člana koji se odnosi na ukidanje takse za oglašavanje.Zbog toga će građani koji izgube ili oštete ličnu kartu tek 1. januara prestati da plaćaju taksu u iznosu od 798 dinara za oglašavanje u Službenom glasniku.Foto: Printskrin - troškovi nakon izgubljene lične karteU odnosu na prvobitni tekst izmena, izmenjen je i član koji se tiče upisivanja adrese prebivališta jer je precizirano da će se adresa upisivati samo na one lične karte koje nemaju biometrijski čip. Do ove izmene je došlo kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova podnelo amandman na zakon koji je i izašao upravo iz ove institucije.Amandman je usledio neposredno nakon što je Nova ekonomija poslala MUP-u pitanja da li će predložene izmene koje su podrazumevale da se na svakoj ličnoj karti štampa adresa prebivališta značiti da će svi građani koji imaju čipovane lične karte od sada morati da ih menjaju prilikom promene adrese. Dobili smo odgovor da nismo dobro protumačili zakon, te da će sve ostati “po starom” za one koji imaju lične karte sa čipom.Međutim, nekoliko dana nakon toga amandam sa izmenama koje se tiču upravo ove nejasnoće koja je mogla da dovede u pitanje važeće lične karte, stigao je u Skupštinu. Zakon je na taj način prepoznao da nije potrebno da se na svaki obrazac lične karte (plastičnu karticu) upisuje adresa prebivališta, već da je to neophodno samo u onim situacijama kada je lična karta bez biometrijskog čipa.

Vesti iz izdanja

Strašna noć u savani

Kad je bilo oko jedan po ponoći, krenuše neki krici i jauci. Joj, panike! Sve mislim dolaze lavice i lavovi, sad će me pojesti, a posle dokrajčiti hijene. Rika ne prestaje. Zemlja se trese, neko se sa...

Vesti iz izdanja

U miru sa bližnjim svojim

Da, ali kako? Od svih problema sa kojima ljudi dolaze kod psihologa, verovatno više od polovine bi moglo da se svrsta u grupu „kako da izađem na kraj sa teškim ili komplikovanim ljudima u...

Vesti iz izdanja

Sine, da ti kupim domaći

Za ekspanziju privatnih časova nije kriva korona, ali smo dobili novi trend – onlajn privatne časove  Ako je obrazovanje u doba pandemije nečemu pogodovalo, onda je to tržište privatnih ča...

Vesti iz izdanja

Telekom srlјa u propast

U proteklih nekoliko godina Telekom Srbija je agresivnim nastupom na tržištu multimedijskih usluga i širenjem optičke mreže u potpunosti preokrenuo model poslovanja. Sa obelodanjivanjem finansi...

Srbija

Novi zakon o vodama: Uvođenje reda ili „rasprodaja prirodnih resursa“?

Vlada Srbije uputila je Narodnoj skupštini Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama, gde se između ostalog predlaže da se vodno zemljište u javnoj svojini izuzetno može dati u zakup i neposrednom pogodbom, precizira širina priobalnog zemljišta kanala, reguliše vađenje rečnog nanosa. Vlada u novom zakonu predlaže, između ostalog, odredbu koja propisuje da se izuzetno neposrednom pogodbom vodno zemljište u javnoj svojini može dati u zakup, što trenutnim zakonskom rešenjem nije propisano. Predlaže se da se vodno zemljište izuzetno može da dati u zakup neposrednom pogodbom u slučajevima: kada je to propisano posebnim zakonom, ako je to u konkretnom slučaju jedino moguće rešenje (na primer na osnovu ugovora zaključenog sa javnim vodoprivrednim preduzećem i pribavljene građevinske dozvole na vodnom zemljištu su izgrađeni objekti malih hidroelektrana, vodozahvati ), direktnim i indirektnim korisnicima budžetskih sredstava, izabranom izvođaču radova,  radi vađenja rečnih nanosa za potrebe izgradnje objekata od značaja za Srbiju. Ukoliko izabrani izvođač radova nema licencu za obavljanje delatnosti vađenja rečnih nanosa, novim rešenjem je propisano da je dužan da za vađenje rečnih nanosa angažuje pravno lice, odnosno preduzetnika sa odgovarajućom licencom za obavljanje delatnosti vađenja rečnih nanosa. Vodno zemljište u javnoj svojini ne može se davati u podzakup, navodi se u predlogu. U Predlogu Zakona dodat je i nov stav kojim se propisuje da visinu zakupnine vodnog zemljišta, u zavisnosti od delatnosti i plana postavljanja plutajućih objekata na teritoriji grada Beograda, određuje organ koji sprovodi postupak davanja u zakup vodnog zemljišta i da ne može biti niža od početne visine zakupnine utvrđene aktom Vlade. Rešenja predložena u ovom zakonu direktno utiču na javna vodoprivredna preduzeća i nadležni organ grada Beograda, s obzirom da  sprovode postupak davanja u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini.Vlada Srbije zbog MHE predložila izmene Zakona o zaštiti prirodeU planu je i izmena koja precizira koji su objekti za korišćenje voda - objekti za proizvodnju hidroelektrične energije i druge namene. Predlaže se da su objekti za proizvodnju hidroelektrične energije i druge namene: zahvati iz vodotoka, bunara, kaptaže, kanala, jezera i brane sa akumulacijama, dren, drenažne galerije i drugo, cevovod, tunel, propust, dovodni i odvodni kanali, preliv, slapište, ispust i uređaji koji im pripadaju.Kako bi se otklonili problemi u primeni Zakona o vodama kada je u pitanju određivanje širine pojasa priobalnog zemljišta kanala, zakonom se vrši dopuna preciziranjem da širina pojasa priobalnog zemljišta kanala iznosi do pet metara.Zakonom o vodama nije isključena supsidijarna primena Zakona o opštem upravnom postupku, ali isti ne sadrži odredbu koja upućuje na supsidijarnu primenu tog zakona. Stoga se ovim zakonom dopunjuje Zakon o vodama sa jednom odredbom koja će na opšti način uputiti na supsidijarnu primenu tog zakona.U prelaznim odredbama ovog zakona je propisano da javnim vodoprivrednim preduzećima i drugim pravnim licima koji su upisani kao nosioci prava korišćenja na vodnim objekima danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje pravo korišćenja na tim vodnim objektima i vodnom zemljištu i konstituiše se pravo javne svojine Srbije, izuzev na kanalskoj mreži na teritoriji AP Vojvodine koja nije deo plovnih puteva, koja po zakonu kojim se uređuje javna svojina pripada AP Vojvodine. Cilj ovih izmena je, kako se navodi u predlogu,  preciziranje i dopuna pojedinih odredaba Zakona o vodama radi rešavanja uočenih problema u primeni tog zakona, poboljšanja postojećih zakonskih rešenja i stvaranja pravnih uslova za njegovo efikasnije sprovođenje u praksi.Takođe tu je i potreba da se Zakon o vodama uskladi sa odredbama drugih zakona, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o opštem upravnom postupku, Zakona o prekršajima, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o javnoj svojini.