Svet

Svet

Rusija zabranjuje Jutjub zbog ukidanja RT kanala

Kremlj je zapretio da će zabraniti Jutjub ako ne vrati dva kanala Raša Tudeja (RS). Kanali su izbrisani zbog kršenja smernica o dezinformacijama u vezi Kovida i to dan pre nego što je popularna platforma najavila da će sprovoditi sankcije koje su zadesile ruski medij. Predsenik Rusije Vladimir Putin je odmah po stupanju na vlast 2000. godine stavio pod kontrolu sve medije. Ali Jutjub je odolevao pritiscima i izuzetno je popularan među Rusima ispod 30 godina i Putinovim kritčarima, kaže moskovski novinar Andrej Lošak za Aksios.U sredu je potparol predsenika Rusije Dmitrij Peskov najavio je da će regulatorne agencije te zemlje ispitati moguće prekršaje za akciju platforme vezane za kanale RS, prenosi ruska novinaska agencija Tas.Prema pisanju Rojtersa moskovski sud zasebno izrekao novčanu  kaznu osnivač jutjuba u iznosu od 6,5 miliona rubalja (89 hiljada američkih dolara) jer je „izbrisao sadržaj koji Moskva ne smatra nezakonitim“.Potparol nemačke kancelarke Angele Merkel, Štefen Šajbert  rekao je da nemačka vlada nema veze sa Jutjuba i upozorio na potencijalne odmazde nemačkih medija u Rusiji.

Svet

Jutjub će uklanjati video zapise kojima se šire dezinformacije o vakcinama

Jutjub planira da ukloni sve video zapise kojima se šire dezinformacije o svim vakcinama, prenosi The Guardian. Od srede će Jutjub uklanjati sadžaj u kojem se tvrdi da je bilo koja odobrena vakcina opasna i da izaziva hronične zdravstvene probleme. Prošle godine Jutjub je uveo zabranu na video zapise kojima se šire dezinformacije o vakcinama protiv koronavirusa, što je dovelo do toga da 130.000 objava bude skinuto. Jutjub, koji je u vlasništvu Gugla, od početka pandemije je uklonio ukupno milion video zapisa zbog širenja neistina o kovidu 19.Torlak ulaže još 2,9 miliona evra u proizvodnju vakcine, očekuje i veće prihodeMet Halprin, rukovodilac sektora za poverenje i bezbednost u Jutjubu, rekao je da su dezinformacije o vakcinama globalni problem i da se pojavljuju u svim državama i svim kulturama.Halprin je dodao da su neistine o MMR vakcinama protiv malih boginja, zauški i rubeola, kojima se pogrešno pripisuje da izazivaju autizam, primer dezinformacija koje će Jutjub targetirati. "Još uvek postoji dosta izazova u vezi MMR vakcina i ljudi koji zagovaraju da ona izaziva autizam. Kao što znamo, nauka je čvrsta u stavu da vakcine ne izazivaju autizam", rekao je Halprin. Jedan od četiri videa na Jutjubu o korona virusu netačanOn je dodao da će se zabrana koju uvodi Jutjub odnositi  i na sadržaj kojim se tvrdi da vakcine izazivaju rak, nepolodnost, ili da sadrže mikročip. Halprin je, međutim, naveo da će nova pravila dozvoliti lična svedočenja o vakcinisanju, diskusije o politici vakcinacije, kao i  osvrte na istorijske neuspehe u programima vakcinacije, sve dok taj sadržaj ne uključuje širenje dezinformacija ili promoviše neodlučnost u vezi vakcine.

Svet

Kompanija za rudarenje bitkoina kupila elektranu u Pensilvaniji

Kompanija koja se bavi rudarenjem bitkoina kupila je nedavno elektranu u Pensilvaniji kako bi se snabdevala dovoljnom količinom električne energije, piše TechSpot. Holding kompanija iz Pensilvanije nedavno je je kupula finansijski ugroženu solarnu elektranu "Scrubgrass". Elektrana trenutno proizvodi dovoljno energije za 1800 rudara bitkoina, a planira povećanje proizvodnje koja bi podržala rad više od 20.000 rudara do 2022. godine. Kompanija Stronghold Digital Mining iz Kenerdela u Pensilvaniji pridružila se onima koji rešenje problema sa snabdevanjem električnom energijom pokušavaju da reše sami.Strnoghold sebe predsatvlja kao vertikalno integrisanog i ekolološki osvešćenog "rudara bitkoina". Budimpešta dobila spomenik posvećen tvorcu bitkoinaElektrana ima plan da u elektrani sagoreva jalovinu iz Pensilvanije i na licu mesta snabdeva hardver za rudarenje bitkoina koji će se nalaziti u transportnim kontejnerima pored elektrane.Jalovina je otpadna materija koja preostaje nakon eksploatacije uglja. Može biti naročito štetna za okolinu ako se iz nje u zemljište ili podzemne vode spiraju materijali kao aluminijum, gvožđe ili mangani.Stronghold ima u planu potraživanje i spaljivanje jalovine, a potom da obnovljeno zemljište koje je prethodno bilo zagađeno vrati državi putem Odseka za zaštitu životne sredine Pensilvanije.Kineska centralna banka: Sve aktivnosti vezane za kriptovalute su ilegalneRudarenje najpoznatijih kriptovaluta kao što su bitkoin i eterijum zahteva ogromne količine energije. Za jednu transakciju bitkoina, uključujući resurse koji su potrebni za rudarenje digitalnog novčiča i verifikaciju transakcije, može se ukupno potrošiti do 1.700 kilovat sati. Sve veća potreba za električnom energijom primorala je velike igrače u oblasti rudarenja kriptovaluta da iskoriste sva raspoloživa sredstva i sami proizvode svoju energiju po najmanjoj mogućoj ceni. U nekim slučajevima to dovodi da rudarskih operacija bukvalno preuzimaju proizvodnju energije na sebe.

Svet

TikTok prešao milijardu korisnika mesečno

Društvena mreža TikTok dostigla je milijardu aktivnih korisnika na mesečnom nivou. TikTok je do te brojke došao godinama pre nego što su to uspeli Instagram i Fejsbuk, što tu platofrmu za deljenje kratkih video sadržaja čini jednom od najbrže rastućih.Samo pre godinu dana budućnost TikToka bila je neizvesna zbog zabrane koju je uvela administarcija bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa.TikToku je trebalo samo pet godina da dostigne milijardu korisnika na mesečnom nivou, što je brže od mnogih konkurentskih društvenih mreža.Fejsbuk, koji je ove godine saopštio da ima 2,8 milijardi aktivnih mesečnih korisnika, do jedne milijarde korisnika je došao 2012. godine. To je osam godina nakon što je ova društvena mreže osnovana. Instagram koji je u vlasništvu Fejsbuka, trenutno ima preko milijardu korisnika, prema podacima tog sajta. Milijardu korisnika na mesečnom nivou Instagram je dostigao 2018. godine, osam godina nakon što je lansiran. Jujtjub navodi da ima preko dve milijarde aktivnih korisnika, a da je brojku od jedne milijarde prešao u 2013. godini, nakon osam godina postojanja. Tviter koji je osnovan 2006. godine nikada nije dostigao milijardu aktivnih mesečnih korisnika.  

Svet

Berlinci glasali za prinudan otkup stanova od velikih stanodavaca

Građani Berlina većinski su glasali za opciju da grad otkupi stanove velikih rentijerskih kompanija kako bi se oni kasnije koristili kao deo javnog stambenog fonda, prenosi Dojče vele. To su pokazali preliminarni rezultati najnovijeg održanog zajedno sa republičkim i gradskim izborima u Nemačkoj.Eksproprijaciju stanova podržava više do 56% glasača koji su glasali na referendumu, dok je oko 39% bilo protiv.Referendum kako se napominje nije obavezujuć za vlast, ali joj daje osnov da razmotri taj predlog i po cenama koje su niže od tržišnih otkupi nekretnine rentijerskih kompanija koje poseduju preko 3.000 stambenih jedinica u Berlinu.Iza te ideje stoje udruženja koja se zalažu za dostupno stanovanja. Oni pre svega misle na kompaniju koja je najveći vlasnik nekretnina u Evropi, Dojče Vonen (Deutsche Wohnen SE) i koja u Berlinu ima preko 100.000 stanova.Ipak, Dojče Vonen nije jedini i ako bi se eksproprijacija sprovela, u javnom vlasništvu bi se našlo 226.000 novih stanova, a javni stambeni fond bi sa sadašnjih 16% skočio na četvrtinu ukupnog gradskog stambenog fonda.Povećanje javnog stambenog fonda bi omogućilo vlastima ne samo kontrolu cene stanarine, već i posrednu kontrolu njihovog rasta jer bi veliki rentijeri imali ozbiljnu jeftiniju konkurenciju.Berlin dobija prvu gradonačelnicuEvo koliko novca treba za život u NemačkojBolji pokazatelji nemačke ekonomije, ali i dalje ispod prošlogodišnjih VELIKI BROJ PODSTANARA PLAĆA VISOKE STANARINEOko 85% stanovnika Berlina živi u iznajmljenom smeštaju, od kog je čak 60% u rukama privatnih vlasnika, a troškovi stanovanja vrtoglavo rastu. Najamnine su se u poslednjih deset godina duplirale, dok su realni prihodi stagnirali.Prethodne godine gradske vlasti su pokušale da ograniče rast stanarine u prestonici fiksirajući ih na pet godina. Ustavni sud Nemačke je, međutim, u aprilu oborio tu odluku i mnoge Berlince od kojih su mnogi tokom pandemije ostali bez posla doveo u opasnost da moraju da vraćaju zaostale razlike u stanarinama.Ovaj zaplet je svakako doprineo i velikoj izlaznosti na referendum i velikoj podršci ideji za eksproprijaciju stambenog prostora. U Berlinu koji je glavni grad Nemačke živi oko 3,6 miliona ljudi.

Svet

Softveri Majkrosofta, Gugla i Epla bili najranjiviji 2020. godine

Prvih pet proizvođača softvera s najvećim ukupnim ranjivostima su Microsoft, Google, Oracle, Debian i Apple.Ranije "zloglasne" Adobe aplikacije prošle godine su doživele dramatičan pad ranjivosti, pa proizvođač nije ni među 30 najugroženijih prodavaca, saopštio je GFI Software, dobavljač sigurnosnih i upravljačkih rešenja za poslovne mreže.Kako navodi GFI Software, prema Nacionalnoj bazi podataka o ranjivosti (NVD), tokom 2020. godine pojavilo se 18.352 ranjivosti, što je povećanje od 6 odsto u odnosu na 2019. Među proizvođačima, Microsoft, Google, Oracle, Debian i Apple bili su najugroženiji 2020. godine. Android, razne verzije operativnog sistema Windows i Debian Linux pojavili su se u prvih pet najugroženijih sistema.Oni su napustili Gugl i osnovali ove društvene mreže Najosetljiviji desktop operativni sistemi u 2020. bili su Windows 10 (807 ranjivosti), Windows Server 2016 (794 ranjivosti) i Windows Server 2019 (743 ranjivosti). Sledi Debian Linux sa 533 ranjovosti Windows 7 (388 rannjivosti) i Apple Mac OS X 298 ranjivosti.Za mobilne operativne sisteme, 807 ranjivosti je pronađeno na Google Androidu, koji je, inače, bio najviše nadgledani softver, dok je iPhone OS imao 304.Među aplikacijama, najugroženiji je GitLab web-bazirani softver (237 ranjivosti), zatim web pregledači Google Chrome (228), Mozilla Firefox (141) i Apple Safari (76). Microsoft Office je prošle godine registrovao 71 ranjivost.Dominacija se nastavlja: Ova aplikacija najpopularnija je i u maju 2021. GFI Software upozorava na sve veći broj napada na zastareli softver, prisiljavajući proizvođače najpopularnijih operativnih sistema i aplikacija da objavljuju sve više zakrpa. 

Svet

Češka prodaje bunkere koji su ih štitili od nacista

Bunkeri koji su sagrađeni kako bi nekadašnja Čehoslovačka sprečila napad nacista 1938. oglašeni su na prodaju po cenama koje se kreću između hiljadu i nekoliko desetina hiljada evra jer im preti rušenje, piše Dojče vele. Mali bunker "ropik" koji se najviše nudi, na atraktivnim lokacijama poput vinogradskog Mikulova u Južnoj Moravskoj košta i do četiri puta više."Na našoj teritoriji registrovali smo 4.993 mala borbena bunkera iz predratnog perioda", rekao je Petr Sikora iz Ministarstva odbrane Češke.Neke od mogućnosti su da se oni predaju u ruke pokrajinama ili opštinama ili da se prodaju privatnim licima. S obzirom da ovi objekti više nemaju vojni značaj, skoro trećina bunkera je već promenila vlasnika.Od 2000. godine češka vojska, koja je pravni naslednik Čehoslovačke, pronalazi rešenje za objekte koji su krajem 30-ih godina prošlog veka izgrađeni kako bi se formirala masivna mreža utvrđenja duž granice sa tadašnjom Nemačkom.Vojska čuva samo nekoliko zgrada za svoje potrebe, poput skladišta gde uglavnom spadaju veća utvrđenja. Vojska želi da zadrži jedno od njih, jer se tu nalazi seizmička stanica za nadgledanje nuklearnih eksplozija.Bunkeri se prodaju na javnim aukcijama, a konačna cena može da bude veća. Trenutna ponuda uključuje 22 objekta koji su bili deo nekadašnjih graničnih utvrđenja.Neke od zgrada su već pretvorene u muzeje za koje vlada veliko interesovanje turista. Najposjećeniji objekat je artiljerijska tvrđava Hurka u severnom delu grada Kralikija u podnožju Sudetskih planina, blizu granice sa Poljskom.Predstavnici udruženja koja brinu o spomenicima u toj oblasti tvrde da oni ljudi koji žele kupe bunkere, treba pre svega kupe zemljište oko njih, jer će na taj način rešiti imovinsko-pravna pitanja.Evo zašto Česi ne žele zlato vredno 20 milijardi evraDuplo više gastarbajtera nego pre deceniju, najviše odlaze najobrazovanijiČeška: Staklena kuća na drvetu sagrađena za obnovu šume KRATAK ISTORIJATLinija odbrane nekadašnje Čehoslovačke u celini nije stavljena pod zaštitu kulturnog nasleđa.Nekadašnja čehoslovačka utvrđenja nisu potpuno završena do septembra 1938. godine, kada je nemački Vermaht zauzeo granuična utvrđenja Čehoslovačke, ali su zajedno sa planinskim masivima predstavljala  važnu prepreku od koje su nacisti strahovali.Iako je vlada u Pragu mobilisala 1,1 milion vojnika koji su bili spremni za borbu, tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen i njegov francuski kolega Eduard Daladije potpisali su takozvani Minhenski sporazum sa Adolfom Hitlerom 29. septembra 1938.Prema tom sporazumu je Čehoslovačka bila u obavezi da skoro celo granično područje sa Nemačkom, koje je u to vreme većinski bilo naseljeno Nemcima, ustupi Trećem rajhu.Tako su sva čehoslovačka granična utvrđenja pala u ruke nacista, pa je država ostala vojno nemoćna. To je nacistima u martu sledeće godine znatno olakšalo okupaciju ostatka zemlje.Utvrđenja su kasnije služila nemačkim okupatorima u proleće 1945. kao odbrana od vojske Sovjetskog Saveza. Okršaji koji su se odigrali na tim utvrđenjima znatno su usporili napredovanje Crvene armije i koštali su ih hiljade života.

Svet

Evropska unija: Manje azilanata nego pre pandemije

U drugom kvartalu 2021. godine, prema podacima Eurostata, bilo je 103.895 tražilaca azila koji su zahtev za međunarodnu zaštitu u nekim od zemljama Evropske unije podneli prvi put.U poređenju sa drugim kvartalom 2020. godine to je rast od 115 odsto, a u poređenju sa prvim kvartalom 2021. rast od devet odsto. Međutim Eurostat naglašava da je najnovija brojka ipak ispod prepandemiijskog nivoa. U odnosu na drugi kvartal 2019. godine broj onih koji su prvi put podneli zahtev za azil manji je za 28 odsto. U drugom kvartalu 2021. godine bilo je 13.805 naknadnih zahteva za azil (ljudi koji su ponovo podneli zahtev nakon što je doneta odluka po prethodnoj prijavi), što je u odnosu na prvi kvartal 2021. godine pad za 51 odsto.U Srbiji boravi 5.500 izbeglica, tražilaca azila i migranataDobili od EU novac za migrante, a troše ga na plate u Ministarstvu Azil najviše tražili Sirijci, Avganistanci i Pakistanci U drugom kvartalu 2021. godine, državljani Sirije su najviše tražili azil (20.640 prvih prijava). Slede Avganistanci sa 13.860 prvih zahetva za azil, pa Pakistanci (4.430 prvih zahteva).Broj prijava koje su podneli Sirijci i Avganistanci u drugom kvartalu je prevazišao i nivoe pre pandemije. U odnosu na drugi kvartal 2019. godine broj Sirijaca koji su zatražili azil je porastao za 28 odsto, a Avganistanaca za 38 odsto. Sa druge strane, broj Pakistanaca koji traže azil opao je za 17 odsto. Državljani ove tri zemlje čine više od trećine (37 odsto) svih prvih podnosilaca zahteva za azil u drugom kvartalu 2021. godine. Zbog epidemije znatno manje zahteva za azil u EUU drugom kvartalu 2021. godine azil je tražilo i 4.240 maloletnika bez pratnje roditelja, što je za ovu kategoriju rast za 19 odsto kada se posmatra prvi kvartal 2021. godine.Najveći broj maloletnika bez pratnje roditelja, njih 620, azil je tražilo u Belgiji, zatim u Austriji (615), Nemačkoj (610) i  Bugarskoj (555).Sa druge strane u Češkoj, Malti, Estoniji, Letoniji nije registrovan nijedan zahtev za azil od strane maloletnika bez roditeljske pratnje.  

Svet

Berlin dobija prvu gradonačelnicu

Nemački socijaldemokrati (SPD) pobiedili su na regionalnim izborima za vođenje državne vlade u Berlinu, prema privremenim rezultatima u ponedjeljak. To znači da će njihova kandidatkinja Franciska Gifaj (Franziska Giffey) postati prva gradonačelnica nemačke prestonice.Giffey (43), koja je prije toga bila ministarka porodice nacionalnoj vladi kancelarke Angele Merkel, preuzet će gradonačelničku dužnost od Michaela Muellera iz SPD-a nakon što je on odlučio da se više neće kandidirati.SPD je osvojio 21,4 posto glasova, neznatno manje od 21,6 posto koliko su osvojili 2016., dok su Zeleni porasli na 18,9 posto glasova s 15,2 posto koliko su imali prije pet godina, a krajnje lijevi Linke pao je sa 15,5 na 14 posto.SPD će kako se čini nastaviti svoju trenutnu koaliciju u gradskoj vijećnici sa Zelenima i strankom Linke.Giffey, koju se nekad smatralo kandidatkinjom za vođenje SPD-a na nacionalnoj razini, u maju je odstupila s mesta ministarke nakon skandala u vezi sa plagiranjem njene doktorske disertacije.

Svet

Crna Gora: Prihodi od turizma 700 miliona evra

Crna Gora je do kraja septembra ostvarila prihode od turizma u iznosu od 700 miliona evra, prenose podgoričke Vijesti. Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je da je to i bila suma koja je u martu planirana za ovu godinu."Sa velikim zadovoljstvom mogu da kažem da smo, u odnosu na sve informacije koje imamo i kojima raspolažemo, 700 miliona eura ostvarili u prva tri kvartala, odnosno do kraja septembra", kaže ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.On je podsetio da su prihodi od turizma u 2019. godini, koja je bila rekordna, iznosili 1,1 milijardu evra, oko 400 miliona više nego ove godine."Zvanični podaci Centralne banke (CBCG) govore da su prihodi od turizma prošle godine bili svega 144 miliona evra. To znači da su prihodi od turizma u prošloj godini pali 87 odsto u odnosu na 2019. godinu", precizirao je Milatović.On je saopštio da je, prema podacima Nacionalne turističke organizacije (NTO), prosečna sedmična popunjenost od 1. maja do 31. avgusta ove godine, odnosno tokom četiri meseca glavne sezone, bila čak sedam puta veća u odnosu na 2020. godinu i na nivou od skoro 80 odsto iz istog perioda 2019. godine."U julu i avgustu, odnosno u špicu, ovo je došlo čak do nivoa od 85 odsto onoga što smo imali u 2019. godini i čak osam puta je bilo više u odnosu na prošlu godinu", precizirao je Milatović.Crna Gora od petka uvodi nove mere i digitalne kovid potvrdeJavni dug Crne Gore 2021. godine dostiže četiri milijarde evraCrna Gora osniva novu avio-kompaniju "To Montenegro" Prema podacima granične policije, u Crnu Goru je od početka maja do kraja avgusta ušlo 2,3 miliona stranaca.Crna Gora je ove godine pokrenula i novu nacionalnu avio-kompaniju, Air Montenegro, koja je u ostvarila više od 800 letova i prevezla više od 60 hiljada putnika.Izvršni direktor Air Montenegra, Predrag Todorović, rekao je da se letnja sezona privodi kraju i da su u toj kompaniji zadovoljni postignutim rezultatima."Prva stvar je sama činjenica da je kompanija uopšte postojala ovoga leta. Nije bilo izvjesno da li ćemo imati operativnu državnu avio-kompaniju ovoga leta. Uspeli smo da ona bude funkcionalna pre letnje sezone i to je jedna stvar na koju treba da budemo ponosni", rekao je Todorović.On je rekao da su ostvareni i dobri rezultati, jer je kompanija već odradila oko 900 letova i prevezla preko 70 hiljada putnika."Ono što je takođe bitno je da je kompanija od samog starta postavljena na zdravim osnovama i nadamo se da će to biti dobra baza da njen razvoj u narednim godinama", naveo je Todorović.

Svet

BMW: Električnim automobilima je dovoljan domet od 600 kilometara

Prema mišljenju stručnjaka nemačke kompanije BMW električnim automobilima nije neophodna autonomija u vožnji od 1.000 kiliometara, piše portal Whichcar. Iako je ta kilometraža koju kao cilj postavljaju njegovi konkurenti, BMW naglašava da je daleko važnije izgraditi solidnu infrastrukturu za punjenje električnih automobila.U vreme kada se proizvođači nadmeću ko će da ponudi vozilo sa većom autonomijom kretanja, BMW će po svemu sudeći krenuti u potpuno drugom pravcu.Dejvid Ferafino, menadžer u toj nemačkoj kompaniji koji je zadužen za projekat u vezi sa modelom i4, dao je nove informacije o planovima u vezi sa električnim vozilima. Naglasio je da je njihov cilj domet električnih vozila od 600 kilometara, kao i 100 kilometara za električni pogon hibridnih vozila.Proizvodnja električnih automobila i dalje najskuplja u EvropiTesla: Prošle godine prodato pola miliona električnih automobilaTrka u proizvodnji električnih automobila: Šta "Folksvagen" uči od "Tesle"? "U Evropi već sada ima dovoljno punjača da se može preći put od Norveške do Italije, to je već sada veoma zadovoljavajuće", navodi predstavnik BMW-a.Ipak, iskustvo u vezi sa električnim automobilima govori o nekim drugačijim utiscima. Tako je novinar nemačkog Špigla sa Poršeovim električnim modelom Taycan put od Minhena do Zagreba koji je dugačak 550 kilometara prešao za celih devet sati.Iako se BMW već odlučio za domet električnih vozila od 600 kilometara, on ga još nije dostigao. Takođe, nijedan serijski električni automobil te marke automobila nije u stanju da pređe toliko kilometara sa punom baterijom.

Svet

Emmezeta ima novog vlasnika

Poljska kompanija Merkury Market dovršava preuzimanje šesnaest trgovačkih centara Emmezete u Hrvatskoj i Srbiji od kompanije LCN Capital Partners, prenosi Jutarnji list. Transakcija je prema pisanju nedeljnika Lider vredna oko 120 miliona evra.Informaciju o preuzimanju Emmezete potvrdio je i Slobodan Školnik, predsednik kompanije Emmezeta Balkans.Merkury Market, jedan od najvećih trgovaca nameštajem, pokućstvom i građevinskim materijalom u srednjoj Evropi, a u februaru prošle godine osnovao je svoju kompaniju u Hrvatskoj LCN EMZ Adria, čiji je direktor Andrzej Sitarz, koji je član Uprave Flibe DOO firme koja, zapravo, predstavlja Emmezetu.Sitarz i Školnik upravljaju i kompanijom Emmezeta u Srbiji koja u svom sastavu ima pet robnih kuća.Kao osnivač Flibe i Emmezete Srbija u pripadajućim registrima još se navodi francuska Conforama u sastavu Steinhoff Grupe. Međutim, prema navodima Lidera, Merkury Market kupuje Emmezetu od LCN Capital Partnersa.Fliba, koja upravlja sa 11 trgovačkih centara Emmezete, ostvarila je u prošloj godini oko 870 miliona kuna prihoda (116,02 miliona evra, ima 670 zaposlenih, a u poslednje je tri godine ostvarila ukupno 53 miliona kuna dobiti (7,4 miliona evra).Uprava Vojvodinaputa prihvatila ponudu za preuzimanjeMK Group završila preuzimanje Victoria GroupAxel Springer odlazi iz SrbijeEmmezeta Srbija ostvarila je u 2019. godini prihod od 29 miliona evra.Merkury Market koji preuzima Emmezetu osnovan je 1991. i iz matične Poljske prvo se proširio na Slovačku, a regionalnu ekspanziju pojačao je 2015. kupovinom 18 trgovačkih centara Baumaxa u Češkoj.  Sada će se jednim potezom proširiti i na Hrvatsku i Srbiju.Vlasnika Merkury Marketa Jana Papierza magazin Forbs redovno svrstava među 100 najbogatijih Poljaka, navodeći kako je rieč milijarderu koji je 1991. počeo biznis u rodnom Krosnom gde je otvorio skladište građevinskog materijala. Trenutno samo u Poljskoj raspolaže sa 20 trgovačkih centara.Kada je preuzeo Baumaxove prodavnice u Češkoj, Merkury ih je preimenovao. Sada će biti zanimljivo da li će i Emmezeta doživeti sličnu sudbinu ili će nastaviti da posluje pod sadašnjim imenom.U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj Merkury Market na svojim policama plasira oko 55.000 proizvoda iz matične države, Nemačke, Španije i Italije. U svakom slučaju, Papierz se dosad pokazao uspješnim u preuzimanju biznisa u srednjoj Europi.

Svet

Koja zemlja Evropske unije ima najviše automobila?

Najviše putničkih automobila na 1000 stanovnika, među zemljama članicama Evropske unije, ima Luksemburg.  U 2019. godini je zabeležen 681 automobil na 1000 stanovnika u toj državi, podaci su Eurostata.U poslednjih 30 godina, Luksemburg je zabeležio najveću stopu motorizacije među članicama Evropske unije.  Postoji mogućnost da su tome doprineli prekogramočni radnici (koji nisu državljani Luksemburga),a koji koriste automobile kompanija koje su registrovani u toj  zemlji.Stopa motorizacije je broj putničkih automobila na 1000 stanovnika. Na drugom mestu je Italija sa 663 automobila na hiljadu stanovnika, na trećem Kipar sa 645 automobila na 1000 stanovnika. Slede Finska i Poljska, obe sa 642 automobila. Najniža "stopa motorizacije" je u Rumuniji gde je na 1000 stanovnika 357 automobila, zatim u Letoniji gde je 381 putnički automobila na 1000 stanovnika  i Mašarskoj 390.EU: Od 2022. godine "crne kutije" obavezne i u automobilima Najviše automobila ima Nemačka Najviše registrovanih putničkih automobila u 2019. godini bilo je u Nemačkoj, skoro 48 miliona. Druga je Italija gde je bilo 40 miliona registrovanih automobila, pa Francuska sa 32 miliona. Između 2015. i 2019. godine, najveći porast u broju registrovanih automobila je zabeležen u Rumuniji, za 34 odsto. Porast registrovanih automobila je zabeležen i u Litvaniji (20 odsto), kao i u Mađarskoj (19 odsto), Slovačkoj i Poljskoj (18 odsto). Bugarska je jedina zemlja u kojoj je zabeležen pad u broju registrovanih automobila, za 11 odsto. Mali parking, a veliki problem U 2019. godini neke zemlje EU prijavile su veliki udeo "starih" putničkih automobila, 20 godina ili starije. Tako je u Poljskoj 37,9 odsto "starih" automobila.Estonija ima  31,5 odsto starih automobila, Finska 26,9 odsto i Litvanija 22,6 odsto. Sa druge strane najveći udeo novih autmobila imaju Irska (28,8 odsto), Luksemburg (23,7 odsto), Belgija (22,9 odsto) i Danska (22,6 odsto). 

Svet

Srbija jedna od četiri ekonomija regiona koje su dostigle pretpandemijski nivo

Srbija je jedna od četiri ekonomije iz regiona CIE koja je dostigla nivo realnog BDP-a iz perioda pre pandemije. Pored Srbije taj nivo su dostigle i Rumunija, Poljska i Mađarska. CIE predstavlja region od 8 zemalja koji čine Srbija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Ovaj region će u narednom periodu biti potpmognut od strane Evropske Unije ne samo standardnim fondovima EU, već se nalazi i u planu oporavka EU „Next Generaton“. Pozitivni efekti plana će se osetiti od 2022. godine.Predviđa se da će biti zabeležen robustan ekonomski rast od 5,7% ove godine, nakon čega sledi još jedno snažno povećanje od 5% u 2022. godini.Poredeći drugi kvartal prošle i ove godine, primećuje se ovogodišnji porast koji je uglavnom bio baziran na oporavku potrošnje domaćinstava i investicija. Dok je neto izvoz zabeležio neujednačenije rezultate, čime se negativno odrazio na rast u određenim delovima CIE zbog oporavka uvoza na bazi potrošnje i investicija.Poljska i Srbija su jedine dve ekonomije CIE koje su se vratile na nivoe iz perioda pre pandemije virusa korona u pogledu potrošnje domaćinstava.EU je u julu ove godine usvojila niz predloga kojima će se omogućiti smanjenje neto emisija gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine, u odnosu na nivoe iz 1990. godine.Sve je to sklopu u okviru ambicioznog plana da Evropa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.Da li ce zelena revolucija trajno povecati inflaciju i aktuelne inflatorne rizike?Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, samom sektoru energetike ce globalno biti potrebno 5 milijardi američkih dolara investicija godišnje do kraja decenije kako bi se postigli ciljevi neto nulte emisije, što bi odgovaralo povecanju sa 2,5% BDP-a proteklih godina na 4,5% BDP-a do 2030. godine.Sa druge strane je Commerzbank procenila da će troškovi prelaska na zelenu ekonomiju za Nemačku u proseku iznositi 2-2,5% BDP-a godišnje, što ce potrošacke cene povecati za 2,5% do kraja decenije.Evropski sistem trgovine emisijama (ETS) predstavlja kamen temeljac zelene agende EU i ključni instrument za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. U okviru ETS sistema, zagađivači su obavezni da plate za svaku tonu generisanog ugljen-dioksida.Program trenutno obuhvata 10.000 postrojenja u sektoru proizvodnje i energetike, kao i avio-kompanije koje posluju u EU.Od početka 2018. godine, cena emisionih jedinica brzo je porasla sa nešto manje od 10 evra po toni na iznad 60 evra u avgustu 2021. godine.

Svet

EU kažnjava Poljsku jer odbija da zatvori rudnike uglja

Vlada Poljske saopštila je da će njen rudnik uglja Turov nastaviti sa radom, uprkos kazni koju joj je zbog nepoštovanja sudske odluke o njegovom zatvaranju izrekla Evropska komisija, preneo je Rojters. Poljska će zbog  nepoštovanja odluke plaćati po 500.000 evra za svaki radni dan rudnika Turovo koji se nalazi na granici sa Češkom.Kaznu je u ponedeljak izrekao Sud pravde Evropske unije sa sedištem u Luksemburgu. Potom je usledio i zahtev Češke, koja se sa Poljskom spori upravo zbog tog rudnika i koji, kako tvrde njeni predstavnici, nanosi štetu njenim građanima i životnoj sredinj.Rudnik Turov proizvodi lignit i mrki ugalj više od 100 godina, ali se nedavno proširio prema češkoj granici. Procenjuje se da bi kazna EU mogla da primora Poljsku da se sa Česima ipak dogovori.Dve strane su tokom juna inače krenule u pregovore o tehničkim problemima rudnika, saniranju i ograničenjnu štete na rekama, zaštiti od buke i smanjenju aerozagađenja.EU: Potrošnja uglja smanjena 64 odsto za 30 godinaBugarska do 2025-te menja ugalj čistijim energentimaU dve godine proizvodnja i potrošnja uglja u EU opala za trećinu Poljska vlada smatra da će kazna evropskog suda loše uticati na te pregovore jer nije zasnovana na činjenicama i naglašava da je sporni rudnik važan izvor radnih mesta i električne energije. Češka je zbog Turova podnela žalbu Evropskoj komisiji, tvrdeći da je Varšava prekršila zakon EU kada je rudniku produžila vek trajanja.Kada je zvanična Varšava odbila da zatvori rudnik, Prag je zatražio se Poljska kazni sa pet miliona evra, za svaki dan rada rudnika Turovo. Sud se sa kažnjavanjem složio, ali je kaznu znatno smanjio, na pola miliona evra za svaki dan rada.Češka je pozdravila kažnjavanje Poljske, ali je istakla da i dalje želi da se spor reši prijateljski. Poljska ipak smatra da je kažnjena zbog toga što nije zatvorila rudnik preko noći i što svoje građane nije ostavila bez radnih mesta i električne energije.Mnoge zemlje EU već neko vreme razmatraju zatvaranje rudnika uglja i eletrana koje ga koriste za dobijanje struje. Razlog tome je nova energetska politika čiji je cilj smanjenje emisije CO2 (ugljen-dioksida).Srbija je zbog toga u nezavidnoj poziciji jer većinu svoje električne energije dobija sagorevanjem uglja pa joj od strane EU preti opasnost od naplate uvoznih taksi, koje su namenjene zemljama sa visokom emisijom CO2.

Svet

Energetska kriza u Evropi najviše ugrožava najsiromašnije

Zabrinutost Evrope je sve veća, zbog sve manjih količina i sve više cena gasa i koja će znatno uticati porast inflacije. Veleprodajne cene gasa i električne energije rastu širom Evrope, s mogućnošću da dalje povećaju već velike račune za komunalije i uvećaju nevolje ljudima koji su finansijski pogođeni pandemijom korona virusa, ukazuje Asošiejted pres, a prenosi BIF.Još jedan od uzroka povećanja cena gasa, navodi  Ziro Hedž,  je i smanjenje proizvodnje električne energije iz snage vetra jer ovo leto u Evropi nije bilo tako vetrovito.S obzirom da je snabdevanje gasom iz Rusije i drugih regiona ograničeno, Evropa nije bila u stanju da napravi zalihe prirodnog gasa kako to inače radi tokom leta. Evropske zalihe gasa su neobično niske za ovo doba godine, iako smo na pragu zime.  Sa porastom cena prirodnog gasa, skočile su i cene električne energije. Kontinent koji je bio na čelu "Zelene revolucije", koja je indirektno odgovorna za kolaps u infrastrukturi fosilnih goriva, odlučila je da ignoriše sve ostalo i usredsredi se na Rusiju.U izveštaju Fajnenšel Tajmsa se navodi da je Međunarodna agencija za energetiku (IEA)  zatražila da Rusija pošalje više gasa u Evropu kako bi pomogla u ublažavanju energetske krize.Koristeći stranicu iz knjige Hilari Klinton, neki predstavnici u industriji optužili su Gasprom za monopol, ruskog državnog izvoznika za gasovod, da ograničava prodaju gasa u Evropi.Aleksej Miler, izvršni direktor Gazproma, rekao je da kompanija ispunjava obaveze snabdevanja i da je spremna da poveća proizvodnju ako bude potrebno, ali da bi cene zimus mogle dodatno da porastu zbog pozemnih objekata.Poziv IEA-a za dodatnim ruskim gasom usledio je kada je ruski predsednik rekao razmatra da dozvoli Rosnjeftu, ruskoj državnoj naftnoj kompaniji, da gasom snabdeva Evropu.

Svet

„Evergrande“ propustio rok za plaćanje kamate, tržišta u neizvesnosti

Prvi test za firmu Evergrande, koja je zapala u dužničku krizu, biće ove nedelje. Investitori će sa pažnjom posmatrati da li je kineski gigant nekretnina sposoban da plati kamate po osnovu obveznica ili ne. Firma bi u četvrtak trebalo da plati kamatu u vrednosti od 83 miliona dolara, prema podacima agencije S&P Global Ratings, piše CNBC.Drugo plaćanje kamate na sedmogodišnju obveznicu u američkim dolarima je sledeće srede."Ono što će se desiti u četvrtak biće značajan događaj za tržišta, na ovaj ili onaj način, možda i veći događaj od ishoda FOMC-a (Federal Open Market Committee) koji će biti samo nekoliko sati pre", rekao je Rej Atril iz Nacionalne banke Australije misleći na sastanak centralnih banaka SAD-a koji se sa pažnjom prati od strane investitora.Veliki broj analitičara ne očekuju da će kompanija Evergrande uspeti da izmiri svoje obaveze u četvrtak. Međutim, čak i da ne uspe, to neće odmah predstavljati neuspeh, osim ako ni u roku od 30 dana ne uspe da isplati obaveze. Šta je kompanija Evergrande i kako je zapala u krizu? Gigant nekretnina Evergrande postala je jedna od najvećih kineskih kompanija sa pozajmljenih više od 300 milijardi dolara, piše BBC. Prošle godine Peking je doneo nova pravila za kontrolu duga velikih investitora. Ove mere naterale su Evergrande da ponudi svoje nekretnine sa velikim popustima kako bi osigurali dalji priliv novca i nastavili sa poslovanjem. Sada se kompanija bori da isplati kamate na dugove.Ova nesigurnost dovela je do pada cena akcija Evergrandea za 85 odsto ove godine. Postoji više razloga zašto su problemi kompanije Evergrande ozbiljni: - veliki broj ljudi kupio je nekretnine od kompanije i pre nego što je izgradnja objekata uopšte počela. Ljudi su već uplatili depozite i izloženi su potencijalnom gubitku ukoliko dođe do kraha.- veliki broj kompanija sarađuje sa Evergrandeom. Firme koje se bave izgradnjom i dizajnom, ili dobavljači materijala su u riziku od velikih gubitaka, koji bi čak mogli da ih oteraju u bankrot- krah kompanije imao bi i potencijalni uticaj na kineski finansijski sistem."Finansijski krah bi imao dalekosežne posledice. Evergrande navodno duguje novac 171 banci u Kini  i 121 finansijskoj firmi",  rekao je Meti Bekink iz Ekonomist grupe za BBC. Ako Evergrande propadne, banke i drugi zajmodavci biće prinuđeni da pozajmljuju manje novca.Ovo bi moglo da dovede do kreditne krize, kada se kompanije bore da pozajmljuju novac po prihvatljivim kamatama.Kreditna kriza bi bila veoma loša vest za Kinu, jer kompanije koje ne mogu da uzimaju pozajmice teško rastu, i u nekim slučajevima su u nemogućnosti da nastave da rade.Takođe, propast Evergrandea mogla bi da uznemiri strane investitore koji će Kinu smatrati manje privlačnom za ulaganje.Potencijalna propast teško zadužene kompanije dovela je do predloga pojedinih analitičara da bi Peking mogao da "uskoči" i spasi Evergrande. "Umesto da rizikujemo da poremetimo lance snabdevanja i razbesnimo vlasnike nekretnina, mislimo da će Vlada verovatno pronaći način da osigura da osnovna delatnost ove kompanije opstane", rekao je Meti Bekink. Drugi i nisu toliko sigurni u ovo.U objavi na kineskoj aplikaciji i društvenoj mreži Vi čet (WeChat), uticajni kineski urednik Global tajmsa, novina koje su podržane od strane države, Hu Siđin (Hu Xijin) rekao je da Evergrande ne bi trebalo da se osnloni na to da će ga spasiti država, već bi kompanija trebalo da se spasi sama.Peking je ranije postavio cilj da će da obuzda korporativni dug. Ukoliko bi se Kina odlučila na ovako veliku  pomoć za Evergrande, to bi se smatralo lošim primerom. Kako je nastao Evergrande?Biznismen Hui Ka Jan osnovao je Evergrande, tada pod nazivom Hengda Group, 1996. godine u Guangdžou u južnoj Kini. Evergrande trenutno ima u vlasništvu 1300 projekata u više od 280 gradova širom Kine.Poslovi šire grupacije Evergrande se kreću od upravljanja bogatstvom, proizvodnje električnih automobila i proizvodnje hrane i pića. Poseduje i jedan od najvećih fudbalskih timova u zemlji - FC Gunagdžou. Hui Ka Jan ima lično bogatstvo od oko 10,6 milijardi dolara, prema Forbsu. 

Svet

Cena kafe na svetskom tržištu obara rekorde

Cene brazilske robusta kafe nastavile su da rastu ove nedelje na rekordno visokom nivou, piše Bloomberg. Razlog tome vremenske prilike u Brazilu, zemlji koja je najveći proizvođač kafe na svetu. Zalihe jeftinije vrste kafe robusta, koja se široko koriste za instant kafe, rasprodata su u Brazilu. Nakon suše i mraza uništeni su i usevi vrhunske sorte arabica koju koriste lanci kafića poput Starbaks. Lokalne pržionice se trenutno utrkuju u razmeni robuste i svakog dana dižu cene.Cene brazilske robusta Espirito Santo ove godine udvostručila se i sa 365 brazilskih reala (oko 57 evra) ta vreću od 60 kilograma popela se na 769 reala (oko 123 evra za istu količinu). Na to su iticale vremenske prilike u Brazilu kada su tokom jula i avgusta delove te zemlje u kojima se gaji kafa pogodili jako zahlađenje i desetkovalo ovogodišnji rod. Kasnije su usledile i velike suše.U kompaniji Friedberg Mercantile Group tvrde kako je više od polovine useva ubrano pre prvog mraza, ali da je izgubljen i veliki deo plodova koji je ostao neobran.Očekivano poskupljenje kafeOd danas veće akcize na gorivo, duvan, kafu i alkoholKorona-kriza nije poštedela ni tržište kafe Ranijih godina američki uvoznici bi brzo dopremali zalihe kafe iz Vijetnama, njenog drugog po veličini proizvođača u svetu. Međutim, ove godine javio se problem zbog ograničenja izazvanih pandemijom korona virusa, nedostatkom brodskih kontejnera, velikih troškova transporta, kao i zagušenja u brodskim lukama.Navodi se i da su američki uvoznici poput Starbucks-a zaštićeni ugovorima od velike promene u cenama. Ipak, neki već navode kako će se promene odraziti na njihovo poslovanje."Kako smo ušli u fiskalnu godinu, očekivali smo srednju jednocifrenu inflaciju troškova kao procenat naše ukupne cene prodate robe", rekao je finansijski direktor JM Smuckera Tucker Marshall. "Sada vidimo visoku jednocifrenu inflaciju troškova."Ranije ove godine upozorili smo da jeftine kafe više nema i da će uslediti globalni deficit te robe. Situacija na tržištu je takva da je poskupeo čak i jefitni pasulj.

Svet

Budimpešta dobila spomenik posvećen tvorcu bitkoina

U parku Grafisoft (Graphisoft) na obali Dunava, gde se nalazi i poslovno središte glavnog grada Mađarske otkriven je spomenik aninomnom tvrocu kriptovalute bitkoin Satošiju Nakamotu, preneo je portal Bug.hr. Inicijatori akcije su na taj način želeli da mu se zahvale na finansijskom suverenitetu koji je kako naglašavaju obezbedio ljudima.Reč je o bisti koja slavi "neznanog junaka" koji je 2009. godine pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavio prvi whitepaper, odnosno tehničku dokumentaciju bitkoina. Samim tim u kriptozajednici Satoshi se smatra pokretačem celog ekosistema koji se zasniva na blokčejnu (blockchain).Mađarima je to bilo dovoljno da mu, prvi u svetu, podignu spomenik. Pokretač projekta Andras Grfi (Győrfi), ujedno i urednik internet portala sa vestima iz kriptosveta Kripto Akademia."Ko god da su on ili ona bili, bitkoin danas stvara vrednost, a to pogotovo čini tehnologija blockčejn. Satoši Nakamoto stvorio je nezavisnu valutu oslobođenu posrednika koja je ljudima pružila finansijski suverenitet. Podigli smo ovaj kip kako bismo se podsetili da je hrabrost vrlina. Moramo nastaviti da sanjamo o velikim stvarima", rekao je Grfi.Kineski rudari kriptovaluta traže novi domBritanija zabranila najveću onlajn berzu kriptovalutaŠest najpopularnijih kriptovaluta Satošijeva bista je zlatne boje i prikazuje stereotipnog hakera sa kapuljačom. Umesto lica statua ima bezizražajni generički lik, ističući anonimnost tvorca bitkoina.Autori biste kažu da su statui namerno dali lice u obliku ogledala, kako bi prolaznici u njemu mogli da vide svoj draz i dobiju osećaj "da smo svi mi Satoši".U istom se parku u Budimpešti već nalaze spomenici Steveu Džobsu osnivaču kompanije Epl (Apple) i Rubikovoj kocki. U blizini je predstavništvo Majkrosofta Microsofta i brojnih mađarskih startapa.

Svet

Raste cena struje u Evropi, države dele pomoć za plaćanje računa

Očekuje se da će domaćinstva širom Europe naredne zime dobijati mnogo veće račune za struju zbog globalnog rasta njene cene i cene gasa, piše Poslovni.hr. Neke zemlje poput Francuske su već peduzele korake kako bi građanima dodelom besplatnih vaučera pomogle u plaćanju tih troškova.Francuska vlada planira jednokratno isplatiti po 100 evra za 5,8 miliona domaćinstva koja primaju vaučere za energiju kako bi im olakšala plaćanje većih računa za struju. Isplata tih sredstva očekuje se tokom decembra.Cene struje i gasa na globalnom nivou nastavljaju da rastu, pa su udruženja za zaštitu potrošača upozorila da bi tomoglo da znači "energetsko siromaštvo" za najranjivije socijalne kategorije u Evropi.Cene struje rastu u posljednje vrijeme u mnogim zemljama zbog pojačane tražnje za prirodnim gasom, ali i zbog skupljih dozvola za emisiju štetnih gasova.Analiza računa za struju: Velika razlika između obračunske i angažovane snageŠta sve plaćamo na računima za struju, a nema veze sa njenom potrošnjom?Čija su brojila: Udruženja potrošača protiv EPS Distribucije Proteklih nedelja cene struje su dostigle rekordnih 154,16 evra po MWh (megavat času), prema podacima španskog tržišnog operatera OMIE. Zbog toga je Vlada Španije usvojila paket kriznih mera kako bi obuzdala visoke cene struje i gasa, najavljujući ograničenje poskupljenja plina i zarade elektroenergetskih kompanija.Neprihvatljivo je da elektro-energetske kopanije profitiraju na višim cenama električne energije, izjavio je premijer španske vlade Pedro Sančez:"Oduzimaćemo ekstradobit energetskim kompanijama i preusmerićemo je potrošačima”, rekao je Sančez i dodao da će se posebna naknada za struju smanjiti sa 5,1 na 0,5 odsto.Zvanični Madrid očekuje da će ograničenjem zarade proizvođačima struje iz obnovljivih izvora tokom naglog rasta cena struje građanima u idućih šest meseci preusmeriti oko 2,6 milijardi evra.Što se tiče Srbije, potrošačka udruženja često naglašavaju da građani na računima za struju polovinu troškova, pa čak i više plaćaju za stavke koje nemaju nikakve veze sa njenom potrošnjom.