Srbija

Srbija

Za predškolsko još uvek nema antikorona pravila

Tri reprezentativna sindikata traže od Vlade Srbije da se što pre uključi u rešavanje problema u vezi sa radom predškolskih ustanova, piše list Danas."Zaposleni u predškolskim ustanovama su neprijatno iznenađeni dopisom Ministarstva prosvete u kome je direktorima predškolskih ustanova ostavljeno da u saradnji sa osnivačem, odnosno lokalnim kriznim štabom, s obzirom na aktuelnu epidemiološku situaciju u konkretnoj lokalnoj zajednici, donesu odluku o povećanju odnosno smanjenju broja dece u objektu ili grupi", kažu predsednici Samostalnog sindikata predškolskog vaspitanja i obrazovanja Srbije, GSPRS "Nezavisnost" i Sindikata obrazovanja Srbije. Podsećaju da je u svim ustanovama obrazovanja i vaspitanja u Srbiji ista epidemiološka situacija, ali da nedostaju pravila o radu u predškolskim ustanovama.Neke od njih, napominju vaspitači, rade u sastavu osnovnih škola.Naglašavaju i da neke lokalne samouprave do sada nisu imale mnogo razumevanja za predškolske ustanove.Zbog toga strahuju da od 1. septembra može da se dogodi da, tamo gde vrtići koriste kapacitete škole, u dve susedne učionice  slične kvadrature učitelj radi sa 15 učenika, a vaspitač sa 26 i više dece.Predstavnici tri sindikata navode i da su u više navrata Ministarstvu prosvete dostavljali predloge kako da se organizuje rad predškolskih ustanova.Međutim, napominju da do sada nikakav odgovor nisu dobili.PROČITAJTE JOŠ:PROSVETARI TRAŽE ODLAGANJE NASTAVE U UČIONICAMA

Srbija

Sedište SANU dobija novi izgled i koncertnu dvoranu

Zgrada Srpske akademije nauka i umetnosti u naredne četiri godine biće rekonstruisana i dograđena, objavljeno je na Instagram stranici @beogradskiprojekti."Završetak celokupne investiciono-tehnicke dokumentacije očekuje se tokom marta 2021. U skladu sa tim, radovi bi trebalo da počnu tokom 2021. U prvom kvartalu 2021. takođe računamo da bi mogla biti izdata građevinska dozvola. Do 2024. (na godišnjicu izgradnje zdanja) planiran je završetak svih radova i ponovno otvaranje objekta," navode iz "Bureau cube partners", projektantskog birioa koji je pobedio na međunarodnom tenderu.Pored tog biroa, autori projekta su i arhitekte Milan Lojanica, Milan D. Rašković i Miodrag Mirković. U planu je kompletna obnova objekta, rekonstrukcija prednje i unutrašnje fasade, renoviranje enterijera, proširenje galerije i centralnog dela na atrijumski deo objekta. Dvorišni deo palate SANU autori projekta su reorganizovali i na tom mestu projektovali multifunkcionalnu koncertnu dvoranu za 350 posetilaca.U okviru Galerije likovne i muzičke umetnosti i Galerije nauke i tehnike, autori su dodatno posvetili pažnju funkcionalnoj i tehničkoj reorganizaciji.Sve to uključuje radove u Biblioteci i Arhivu SANU, Svečanoj sali i Spomen prostoru, Institutu i Odeljenju SANU, Izdavačkoj delatnosti i Kabinetu, Ateljeu i Centru za umetničku edukaciju.Završetak radova planiran je 2024. godine.SANU I UNIVERZITET U BEOGRADU TRAŽE DA IM SE VRATI IMOVINA ZADUŽBINA

Srbija

Upotreba električnih trotineta biće regulisana zakonom do kraja godine

Upotreba trotineta biće regulisana do kraja godine novim Zakonom o bezbednosti saobraćaja, kažu u Agenciji za bezbednost saobraćajam, piše portal startit.Zakon će za električne trotinete uvesti regulativu sličnu onoj koja se primenjuje u Sloveniji, objašnjava pomoćnica direktora Agencije Svetlana Miljuš za Tanjug.To znači da se električni trotineti ne smeju voziti po kolovozu, već po trotoaru i to brzinom ne većom od brzine hoda, odnosno oko šest kilometara na sat. Iz ove Agencije apeluju na građane da se već sada pridržavaju tih propisa.„Ukoliko su na trotoaru, da se ne kreću brže od brzine hoda, jer pešaci ne očekuju da se pojavi neko ko se kreće brže od njih. Treba da vode računa i o deci, da se ne zaleću da ih ne bi povredili, jer roditelji slobodnije puste decu da se kreću na trotoaru.”Predlaže se i nošenje retroreflektujućih prsluka, ali i korišnjenje prednjih i zadnjih svetala, prilikom smanjene vidljivosti. Što se dece tiče, ona mlađa od osam godina neće smeti da voze elektične trotinete, a mlađa od 12 će morati da nose kacigu.

Srbija

Za razvoj onlajn trgovine neophodna je digitalizacija carinskih propisa

Situacija u vezi sa nedostavljanjem pošiljki naručenih preko Aliexpressa zadnjih meseci navela je korisnike da preispitaju valjanost čitavog sistema, od avio saobraćaja do pošte, piše u svom autorskom tekstu za portal Netokracija pravnik Nebojša Jovanović. Kako naglašava, korisnicima tih usluga jasno je dosta toga, za razliku od onih ljudi koji uređuju sistem.Smatra da u pozadini cele priče postoji niz pravnih, finansijskih i logističkih začkoljica.Sve to dovodi do toga da roba koja je ispravno naručena, jednostavno ne stigne na adresu.Prema Jovanovićevim rečima najčešća objašnjenja za takav razvoj događaja  su da je globalna kriza izazvana pandemijom COVID-19 virusa donela dosta problema.Opao je globlani avio saobraćaj, poštanski operatori (Pošta Srbije) su preopterećeni, pojačane su kontrole na granicama, a prednost na carini ima zaštitna oprema (PPE proizvodi, maske, rukavice).PREPREKE NA CARINI KOČE I DOMAĆU PRIVREDUKao neke od prepreka u uvozno-izvoznom carinjenju su, prema saznanjima Nebojše Jovanovića, carinske procedure i količina dokumentacije koja mora da se priloži.U prepreke spada i dostavljanje dokumentacije u papirnom obliku, pečatiranje na carini, obaveza njenog čuvanja i gomilanja.Teškoće nastaju i zbog podnošenja zahteva, kamata zbog kašnjenja u plaćanju.Tu su i nesrazmerni troškovi carine za domaće firme i fizička lica kada se radi pošiljkama relativno male vrednosti, koji se kreću od 100 do 150 evra.Zbog toga su neophodne promene i stvaranje zdravijeg privrednog okruženja u oblasti carina.Jovanović podseća da je godinu dana nakon usvajanja novog Carinskog zakona jedino digitalizovan carinski postupak za tranzit.Zbog toga što u onlajn trgovini učestvuju uglavnom fizička lica, rizik od neplaćanja dažbina značajno je manji u odnosu na komercijalne transakcije."Promenom zakonskog okvira bi se mogao predvideti poseban carinski tretman robe iz e-commerce transakcija (npr. izdvojena brzoprometna skladišta, pojednostavljena, standardizovana dokumentacija za ponovljene poslove i primena OPS instituta u ovom domenu carinskog poslovanja i sl.).Dodaje da je problem i u povraćaju prethodno izvezene robe iz inostranstva, jer je Zakonom o zaštiti potrošača predviđeno pravo kupca da odustane od kupovine, bez nekog jasnog razloga."Ovde bi trebalo razmisliti o uvođenju određena vrste izuzetka, praktično oslobođenja od uvoznih dažbina i PDV-a pri uvozu, kako domaći trgovci ne bi snosili i ovaj, slobodno govoreći nepravedan trošak", savetuje Jovanović.AMAZON ZAPOŠLJAVA 100.000 LJUDI ZBOG RASTA ONLINE KUPOVINE

Srbija

Deo Beograđanke opet ponuđen na prodaju, sa još nižom cenom

Grad Beograd ponovo je na prodaju ponudio deo Palate "Beograd", zgrade poznate kao Beograđanka, ovoga puta po početnoj ceni od 16,5 miliona evra, javlja agencija Beta.Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva fizička i pravna lica, a ukupno je ponudjeno više od 19.000 kvadrata poslovnih prostora u ovoj zgradi, navedeno je na sajtu gradske uprave Beograda.Depozit za učešće u postupku javnog nadmetanja iznosi 1,6 miliona evra.Prijave za javno nadmetanje za kupovinu mogu da se podnesu do 7. septembra, a javno nadmetanje zakazano je za 9. septembar.Kako se navodi u oglasu, budući kupac je u obavezi da u roku od tri godine izvede gradjevinske i zanatske radove na adapteciji i rekonstrukciji objekta u vrednosti koja ne sme biti niža od osam miliona evra.Kupac se mora obavezati i da neće promeniti namenu zgrade, imajući u vidu da Palata ''Beograd'' uživa status prethodne zaštite od 16. aprila 2018. i da se u evidenciji nepokretnosti pod prethodnom zaštitom nalazi od 14. aprila 2009. godine.Prilikom zaključenja ugovora sa kupcem će se ugovoriti i kazna u novčanom iznosu od 10 odsto postignute kupoprodajne cene, za slučaj da budući kupac ne ispuni u celosti ili delimično preuzete obaveze, kao i da se na ime obezbedjenja za eventualno plaćanje ugovorne kazne dostavi prvoklasna bankarska garancija.Prethodno je gradska uprava Beograda ponudila na prodaju deo "Beograđanke", 15. jula, po početnoj ceni od 20,6 miliona evra, ali je javno nadmetanje 31. jula otkazano, jer nije bilo zainteresovanih kupaca.

Srbija

Vazduh u Nišu postao zagađeniji od pekinškog

Niš je prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2.5 čestica. Prema zvaničnim rezultatima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, nivo tih čestica u Nišu je 47, a u Pekingu 42,6, piše portal startit.PM 2.5 čestice su respirabilne čestice koje nakon inhalacije prodiru do najfinijih dubokih struktura respiratornog trakta (alveola).Ovaj parametar praćen je u okviru lokalne mreže mernih stanica u devet gradova, što je, u odnosu na javnozdravstveni značaj štetnosti čestica malih dimenzija, zanemarljivo malo, ukazuju iz Instituta u izveštaju.Srednja godišnja vrednost je samo u Kikindi i Šapcu bila ispod gornje vrednosti. Najviše srednje godišnje vrednosti bile su u Velikim Crljenima (38,60 µg/m3 ) i Nišu (47,00 µg/m3). Od 26 naselja sa monitoringom koncentracija PM 10 čestica, u 11 su srednje godišnje vrednosti bile iznad granice.  Proše godine je šef kancelarije Svetske zdravstvene oganizacije za Srbiju Marijan Ivanuša izjavio da zbog posledica zagađenja vazduha u Srbiji godišnje umre 3.600 osoba.Analizom promena nivoa vazdušnog zagađenja sumpor-dioksidom u odnosu na prethodnu godinu, zapaža se da je došlo do porasta koncentracija u Boru, Velikim Crljenima, Kraljevu, Lazarevcu i Obrenovcu.U Beogradu je zagađenje ovim polutantom manje. U najvećem broju gradova koncentracije u 2019. godini su ujednačene sa onima u 2018.Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom zapažen je u Elemiru, Zrenjaninu i Šapcu.Rastući linearni trend zagađenja ambijentalnog vazduha sumpor-dioksidom u Zrenjaninu, Elemiru i Šapcu je po tipu visokog nagiba, dok je trend zagađenja u Smederevu s laganim nagibom rasta, nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda.Vrednost arsena je čak 213 puta veća od dozvoljene.Sadržaj arsena (As) u PM10 česticama očekivano je najveći u Boru, i to je, zapravo, jedino mesto u kojem srednja godišnja koncentracija prelazi graničnu vrednost i to 24 puta.U avgustu 2019. godine, na mernom mestu "Jugopetrol", u Boru, izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene, a kadmijuma 20 puta.

Srbija

Prosvetari traže odlaganje nastave u učionicama

Prema proceni Glavnog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika, u školama još nema uslova za bezbedno održavanje časova i zbog toga je neophodno odložiti nastavu za najmanje dve nedelje, prenosi Nova.rs.Unija navodi i pet ključnih razloga zbog kojih se smatra da je skoro nemoguće stvoriti zdravstveno bezbedan školski ambijent od 1. septembra."Na prvom mestu, lokalne samouprave nemaju novca da nabave maske i dezinfekciona sredstva, pa je potrebno vreme da se škole samoorganizuju i spreme za prijem stotina hiljada učenika i nastavnika", stoji u njihovom saopštenju."Drugo, sistem nije našao način da zaštiti koleginice i kolege iz zdravstveno rizičnih grupa. Zahtevamo da oni rade od kuće i za to tražimo pomoć i podršku stručnog dela Кriznog štaba", napominju u USPRS.Prema njihovim rečima treći razlog je taj što škole još uvek nisu dobile redukovane nastavne planove i programe.Kao četvrti razlog navode da su nejasne procedure nakon mogućeg zaražavanja dece i nastavnika.Peti razlog je, dodaju, da nema dovoljno izvršilaca, za predložene modele nastave."Glavni odbor Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije smatra da je mudrije učiniti dodatne napore da se makar nešto sa gornjeg spiska reši. U suprotnom, čeka nas početak školske godine koji će ubrzo biti i kraj jer u haotičnoj situaciji koju diktira, kako korona, tako i Ministarstvo prosvete", zaključio je taj sindikat u saopštenju.MINISTARSTVO NE ODUSTAJE, RODITELJI ZBUNJENI"Za razliku od Crne Gore, koja je pomerila početak školske godine za oktobar, mi ne razmišljamo o tome", rekao je za Nova.rs ministar prosvete Mladen Šarčević. "Imamo šest platformi, imamo snimljene materijale za ceo mesec i to se sukcesivno radi. Za ne daj bože, u slučaju širenja zaraze, mi možemo parcijalno da isključimo regiju po regiju", rekao je Šarčević.Ministarstvo prosvete je, inače, propisalo  osnovne principe po kojima će se odvijati nastava u osnovnim i srednjim školama, kao i u produženom boravku.Školski časovi trajaće 30 minuta, a čak i oni koji budu pohađali nastavu onlajn, moraće da odgovaraju u školi.Neki od roditelja, rekli su za portal Nova.rs da su potpuno zbunjeni i u neverici zbog načina na koji se planira nova školska godina.Do sada se, inače, samo pet odsto roditelja odlučilo da deca pohađaju onlajn nastavu, a izjašnjavanje o tome traje do 27. avgusta.SINDIKAT "NEZAVISNOST": MINISTARSTVO HOĆE DA BUDE GLAVNO, A NEĆE DA BUDE ODGOVORNO

Srbija

Sindikat „Nezavisnost“: Ministarstvo hoće da bude glavno, a neće da bude odgovorno

Intervju sa Vesnom Vojvodić Mitrović iz Sindikata prosvetnih radnika "Nezavisnost", za podcast "Dan posle".Razgovarao: Aleksandar GubašLINK NA AUDIO INTERVJUDa krenemo od uputstva Ministarstva prosvete, koje je ono poslalo školama u vezi sa realizacijom nastave u novoj školskoj godini. Koliko su ta uputstva razumljiva i sprovodiva? Vesna Vojvodić Mitrović: Pre svega moram da naglasim da su ta dokumenta upućena školama, uključujući i pomenuto uputstvo, koja su datirana na 12. avgust, posledica susreta članova Kriznog štaba, koji se desio, verovati nećete, tek 11. avgusta ove godine. To mene kao prosvetnog radnika dovodi u veliku strepnju, i izaziva u meni osećanje nelagodnosti -- činjenica da Krizni štab, očigledno, iz sebi poznatih razloga, nije našao za shodno da i pre 11. avgusta sedne, i krajnje ozbiljno popriča... Ne samo o modalitetima nastave za narednu školsku godinu, nego o celom okruženju u kojem treba da funkcioniše jedan vrlo veliki i značajan sistem, koji broji oko 108.000 zaposlenih, i negde oko 750.000 dece, koja su raspoređena od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. Ta uputstva, koja, po mom dubokom uverenju, dolaze kasno, su stvorila do te mere različite mogućnosti tumačenja i razumevanja, da nam to može ukazati na dva bitna problema. Najpre, kada neko napiše gotovo hermetičan tekst, ili ga oblikuje tako da on bude administrativno suvoparan, čudan, dalek i stran -- onda se jedna vrsta odgovornosti za razumevanje takvog štiva prebacuje na čitaoca, i na onoga ko bi to uputstvo trebalo da realizuje u školskoj sredini. Ministarstvo koje takav tekst potpisuje uvek može da kaže da je problem u recipijentu, odnosno u onome ko je tu poruku rđavo shvatio, i da oni tu jednostavno nemaju nikakvu vrstu odgovornosti. Mnogi direktori su pokazali da, na takav način razumevši ove poruke, apsolutno niti mogu da organizuju nastavu, niti imaju tehničkih sredstava i mogućnosti da ostvare elementarne zahteve obrazovnog i vaspitnog procesa. Meni se čini da je ovo jedna vrsta pokazne igre, kojoj mi svedočimo po ko zna koji put, u kojoj ministarstvo želi da bude glavno, ali neće da bude odgovorno. Moram da priznam da je meni, kao neupućenom građaninu, ali i mnogima sa kojima sam pričao, koji su roditelji školske dece, prilično nejasno kako se odlučuje o tome da li će neka škola imati ovakav ili onakav oblik nastave? Ko donosi te odluke, na koji način, i na kome je ta odgovornost? Čemu sad ova anketa koju su dobili roditelji? VVM: Kad bih bila cinična, onda bih rekla da mi živimo u društvu lažnih izbora. Mene su još davno, u gimnaziji, učili da je jedna od lepih definicija slobode "mogućnost izbora". Ovim stručnim uputstvima, koja su upućena, vrlo je tamo precizno rečeno, i roditeljima i nastavnicima, a posebno odeljenskim starešinama, direktorima -- dakle, javnosti uopšte -- nama je data iluzija slobode. Izbor zapravo ne postoji. Vi kako god pogledate to uputstvo, vi nekako morate da se opredelite za taj kombinovani model. Puka je fantazija da vi možete školu da organizujete tako da ona funkcioniše samo na onlajn principu. To je potpuno nemoguće... Ako probate da sprovedete to što tamo piše, vi se suočavate sa činjenicom da škola svakako mora da funkcioniše po kombinovanom modelu, jer ukoliko se jedan učenik, u školi koja može da ima i 1.000, 2.000 đaka, odluči da želi neposrednu nastavu -- onda nema tog nastavničkog veća, nema tog pedagoškog kolegijuma niti tima za kvalitet nastave, koji smeju da daju preporuku da škola ide samo onlajn. Vi biste time, na neki način, osporili učeniku njegovo pravo da neposredno sluša nastavu. Čak i u nekim teorijskim okolnostima, kada biste imali konsenzus roditelja svih đaka, da žele da nastava bude na daljinu, ta će ideja pasti u vodu onog trenutka kada pročitate da ta deca moraju da odgovaraju. Pismeno, usmeno, kako god -- to su silni kontrolni zadaci, pismeni zadaci, praktične vežbe, i tako dalje... To sve mora da se odvija u ustanovi obrazovanja. Kako vi vidite tu anketu za roditelje, o tome koji oblik nastave bi oni voleli? Da li je to demokratski oblik izjašnjavanja, ili to što ste rekli sad -- izbegavanje i prebacivanje odgovornosti?VVM: Ako roditeljima date mogućnost da donesu odluku o obrazovanju svog deteta, vi njih morate da naoružate odgovarajućim informacijama, koje su podržane od strane Svetske zdravstvene organizacije, i koje se zasnivaju na istinitim, činjeničnim, epidemiološkim okolnostima koje su sada kod nas prisutne. Dakle, da bi roditelj mogao da donese tu odgovornu odluku, on ne treba tokom dana da razmišlja da li je informacija koju dobija od odeljenskog starešine ili direktora škole, koji ga uveravaju da u školi može da se obezbedi maksimalan stepen zaštite za njegovo dete, zasnovana na nekakvoj subjektivnoj proceni, ili postoje neki objektivni parametri koji će ići u prilog jednom takvom stavu. Znate, ja mogu da budem upućena u stanje stvari u školi u kojoj radim, ali ja ne mogu da znam, zaista, do kraja, i sasvim izvesno kakve su okolnosti u školi u koju ide jedno moje dete, ili u školi u koju ide drugo moje dete... Dakle, kada se roditelju nalaže da donese odluku: "Model A" ili "Model B", a pritom mu se sve vreme ukida mogućnost da on tu odluku zasniva na odgovornim činjenicama, mi nećemo imati pravi prosvetni obrazovni sistem u ovim, epidemiološki vrlo nestabilnim, okolnostima, nego ćemo imati jednu simulaciju.Još uvek funkcionišući ministar Šarčević je danas izjavio da su oni ceo ovaj sistem razradili "u sitna crevca". Koliko škole ispunjavaju bezbednosne uslove za rad na taj predviđeni način, i ko će to kontrolisati? VVM: U jednom društvu, u kojem nam se preko medija neprestano naglašava koliko nam dobro ide, i da je u toku jedno "zlatno doba" -- ja, ni mnogi roditelji sa kojima sam komunicirala, ne možemo to nikako da dovedemo u vezu sa tvrdnjom ministra da se ni za decu u školama ne mogu obezbediti maske. Ja sam, kao predstavnik sindikata "Nezavisnost", već nekoliko dana u vrlo dinamičnoj komunikaciji sa ljudima iz jedne nevladine organizacije, zajedno sa kojima pokušavamo da prikupimo sredstva da bismo, u obliku humanitarne pomoći, dečici u osnovnim školama na tlu cele Srbije, čiji roditelji to ne mogu, obezbedili maske -- bar za početak školske godine. Verujte mi, nailazimo više na opstrukcije i na otpor, nego na razumevanje… Kada se obratimo školskim upravama i direktorima škola, vidi se da im je namera da se zajedno uljuljkujemo da je sistem dovoljno dobar. S druge strane, kada pogledate koje su to obaveze koje škola sa svojim zaposlenima treba da ostvari, jasno je da je to opterećenje koje naš sistem ne može da izdrži. Recimo, kako će se održavati čistoća tih prostorija? Da vidite uputstvo koje je Krizni štab nama prosledio, vi biste rekli: "Pa, mislim, koliko za to treba tetkica? Koliko treba sredstava?" Deterdžent ili sapun, voda, krpa... Tamo u dopisima se decidirano navode površine, kvake, školske klupe, katedre, podovi, razne druge površine koje deca dodiruju... Sve to mora da bude detaljno očišćeno, i to za 20 minuta, između dve smene. Organizovaće nam vebinare o higijeni, sa podtemama "pranje ruku" i tako dalje... Pa, na šta to liči?! I kad to sve vidite, vi nekako nužno, pre ili kasnije, dođete do zaključka da je to jedan mehur od sapunice. Da tu svašta ima napisano, neka uputstva od kojih vas zaboli glava -- a da na kraju rezultat, bojim se, neće biti željen… Vi zapravo nemate potreban mehanizam putem koga biste uspešno vodili računa o tome u kojoj meri su deca i zaposleni zaista bezbedni od prenošenja virusa. Dakle, od svog tog sapuna koji se pominje ostaće samo mehur od sapunice...VVM: Teško mi je da povratim to poverenje. Zaista mi je teško da verujem da srpski obrazovni sistem vode ljudi koji su lično i duboko posvećeni  ideji dobra za đake, i dobra za sve učesnike u tom sistemu, računajući i roditelje, nastavnike, i nenastavno osoblje... Znate, teško mi je da u to poverujem, jer jednom kad vidim da tu, iza tih reči, ne stoje činjenice, ne stoji ona iskrena vera u to što se radi -- kako ja mogu sada, kao nastavnik, roditelj, i građanin… Kako mogu da kažem da imam puno poverenje u to da će ovaj model biti stabilan i bezbedan?Stavimo sad malo na stranu tu priču o uputstvima ministarstva o tome kako organizovati nastavu... Dokle se dospelo sa osmišljavanjem toga šta preneti u okviru te nastave? Šta se dešava sa prilagođavanjem nastavnih planova i programa ovim novim okolnostima? VVM: Ovi dopisi ne govore mnogo o tome. Čim je nešto delikatno, i čim je nešto vrlo odgovorno i izazovno, ministarstvo se nekako od toga sklanja. Ono što je naglašeno jeste to da ćemo mi posle tih vebinara -- koje ne znam ni kad će zakazati, jer još nemamo te informacije -- posvetiti prvih sedmicu, dve neke časove posvetiti epidemiološkoj situaciji i svemu tome. Programi i planovi za sada nisu korigovani, u smislu nekog dužeg planiranja, a ja verujem da je to posledica neupućenosti u to kako bi ovaj eksperiment mogao da se odvija.Kakva je, u celoj ovoj situaciji, pozicija roditelja? Pod kakvim su oni pritiskom, kakvo je njihovo raspoloženje, kakva je komunikacija između školskih organa i roditelja? VVM: Značajan procenat školske dece do 12 godina nikako ne može da bude izuzet iz školske sredine, čak ni ukoliko bi njihovi roditelji smatrali da je to od većeg značaja za njihovu bezbednost. Tu decu, znate, nema ko da čuva. Poslodavci vrlo često za to nemaju nikakvog sluha, a roditelji su onda u neprilici, jer bi mogli da izgube posao ukoliko bi se posvetili čuvanju svoje dece. To je jedan problem. Drugi problem je to što odeljenske starešine ne mogu da im pruže ništa značajnije niti bolje informacije od onih koje sami dobijaju, a pogotovo im ne mogu dati predviđanja... A svaki roditelj bi voleo da dobije čvrsta uveravanja, odgovornu priču, i predviđanja zasnovana na znanju. Dakle, mi operišemo sa više nepoznanica, i rezultat toga je duboka frustracija svih nas koji smo u obrazovnom sistemu. Kada na kormilu srpske prosvete imate ljude koji se ovako ponašaju, onda se roditelji, bojim se, sa svojim opravdanim strahovima, i sa svojim idejama, koje niko ne može da čuje ni realizuje, osećaju kao kolateralna šteta, kao žrtve. Kakva su dosadašnja iskustva sa nastavom na daljinu, i kakvi su uslovi za njeno sprovođenje u novoj školskoj godini? Kako se snalaze profesori i nastavnici? Da li su osposobljeni da koriste platforme, ili se samo redukuju na snimljene časove, i koliko u ovim uslovima nastava na daljinu vrši svoju predviđenu obrazovnu funkciju?VVM: Uprkos našim očekivanjima, da će nam Ministarstvo dati podršku, i školama obezbediti onaj ".edu" domen, koji bi nam omogućio besplatan ili vrlo povoljan pristup različitim platformama, to se nije dogodilo. Oni kažu da sada radimo na šest platformi -- to je taj "Majkrosoft tims", ne znam, "Zum","Vajber", "Tesla"... To je jedna vrsta predstave za javnost. Ja mogu da razumem da je to marketing, ali mislim da je krajnje vreme da aktuelni ministar prosvete prestane da bude ministar marketinga, i da se okrene realnom životu. U stvarnosti imate roditelje koji ne mogu da plate internet, nastavnike u Babušnici, ili ne znam, Laćarku, nekom drugom selu, gradu ili varošici, koji sami plaćaju internet, i koji čekaju na red pored svoje dece da oni dođu do računara... Postoji jedna dosledna nedoslednost u nastupima ministra Šarčevića, kada je reč o nastavi na daljinu -- koju on još uvek, bogami, meša sa televizijskim časovima... Nastava na daljinu je konceptualizovana na potpuno drugim osnovama -- gledanje televizijskih časova ne može da bude ta interaktivna nastava, gde vi, preko nekakve platforme, sa učenicima ostvarujete kontakt. Oni mogu da vas pitaju, vi im odgovarate, vi čitate neki njihov rad, i tako dalje... Kakve to veze ima sa gledanjem televizijskih snimljenih časova? Tokom perioda nastave na daljinu, od marta, pa zaključno sa krajem nastavnog dela ove školske godine, dakle sa junom mesecom, Šarčević je davao sve pohvale i nastavnicima, i celom tom procesu rada, da bi poslednjih desetak dana toliku paljbu i toliko kritika osuo na račun ovakvog modela rada, govoreći da je to svakako najgora varijanta. Druga stvar je taj neki ničim izazvani optimizam... Čime je izazvano to optimistično predviđanje da su škole u Srbiji spremne da prihvate tu onlajn, odnosno neposrednu, nastavu i kombinaciju tih modela? Nisam videla da postoje nekakvi značajni poduhvati da se reše problemi realizacije nastave na dnevnom nivou.Kakva je komunikacija ministarstva sa sindikatima i strukovnim organizacijama oko rešavanja svih ovih problema organizovanja nastave u ovim epidemiološkim okolnostima?VVM: Kada je, nakon pritiska javnosti, ministar uvideo da je sva ta rešenja, odluke i druga dokumenta doneo bez konsultovanja naših iskustava, i bez ikakvih naših predloga, on je organizovao jedan, rekla bih, privid saradnje. Znate, ako ja vas pozovem na saradnju, a onda vam predočim već odštampane tekstove i kažem "Je l' imate vi tu nešto da dodate?" -- vi ne samo da ćete to shvatiti kao duboko nepoštovanje sa moje strane, nego ćete sigurno razumeti da je to jedna predstava za javnost, kako bi se stvorila slika da tog nekog socijalnog dijaloga ima, i da sve ide kako treba -- dok je istina, zapravo, drugačija. To je onaj birokratski stil, koji ostavlja gorak ukus u ustima... Nakon tog našeg imaginarnog sastanka, iako ste vi bili dovedeni pred svršen čin, iako vas nisam uvažila niti ispoštovala, niti me je zanimalo kakva su to vaša iskustva, saznanja, preporuke i ideje -- ja mogu da kažem da je naš sastanak bio konstruktivan, i da ste vi izneli mnoge predloge, ali negde između redova svakom bude jasno da meni nije zaista stalo do toga da sa vama suštinski ostvarim komunikaciju. Problem je u tome što se na nas, koji smo nastavnici, ne gleda kao na saradnike. Na nas se gleda kao na budžetski trošak.

Srbija

Mali: Država će pomoći Er Srbiji da izmiri dugove

Er Srbija je kompanija od nacionalog interesa i država će joj pomoći da izmiri dugove, izjavio je u intervjuu za “Politiku“ ministar finansija Siniša Mali, prenosi Danas.Mali je rekao da su sve aviokompanije u svetu u veoma teškoj situaciji i podsetio da je Evropska unija donela nova pravila koja se odnose na državnu pomoć, a koja su značajno relaksirana u odnosu na postojeća i omogućavaju da država pomogne u pogledu likvidnosti privrede, kao i preduzećima kod kojih je teškoće u poslovanju izazvala pandemija.„U toku su pregovori sa poveriocima čije detalje ne mogu da iznosim, ali ono što mogu da kažem je da ćemo sigurno pomoći Er Srbiji. Zajedno sa partnerima iz Etihada radimo na rešavanju problema“, rekao je Mali odgovarajući na pitanje ko će platiti kredit Er Srbije od 56,5 miliona dolara koji stiže na naplatu u septembru, nakon što je kompanija obavestila kreditora da ne može da izmiri dug.Ministar finansija je ukazao i da jednokratno povećanje deficita i javnog duga tokom ove godine ne dovodi u pitanje održivost javnih finansija, a doprinosi manjem padu BDP i ubrzanom ekonomskom oporavku. .Ministar finansija je rekao da je veliki paket ekonomske pomoći privredi finansiran i izdavanjem državnih obveznica u iznosu od dve milijarde evra, koje su listirane na Londonskoj berzi, a dospevaju na naplatu 2027.

Srbija

Sledeće nedelje novo popuštanje mera

Epidemiolog Branislav Tiodorović izjavio je da se drugi talas epidemije virusa korona očekuje krajem godine, piše portal 021.rs.On je dodao da će u međuvremenu biti sporadičnih slučajeva pri čemu bi "bilo idealno" da broj novih infekcija na dnevnom nivou padne ispod deset.Tiodorović je izjavio da prvi talas epidemije još traje i da smanjenje broja obolelih na manje od 10 dnevno neće biti lako ostvarivo.On je trenutnu epidemiološku situaciju u Srbiji ocenio boljom nego nego u prvim mesecima epidemije jer je manje ljudi na bolničkom lečenju i smanjuje se broj onih na respiratorima a otpuštenih pacijenata je više nego primljenih."Međutim, još nismo spali ispod 100, zato je veoma problematično dati neku preciznu ocenu. Moram da skrenem pažnju ljudima koji će se vratiti sa godišnjih odmora, koji se vraćaju s mora, jezera, planina, banja, jer postavlja se pitanje jesu li se svi oni, kao i oni koje su sretali tamo, pridržavali mera", rekao je Tiodorović za Blic.Tiodorović je najavio da će Vladin Krizni štab, čiji je i on član, u cilju popuštanja mera uvedenih zbog epidemije "najverovatnije u toku sledeće nedelje odlučivati i o sportu"."Moram da kažem da je to više u većim, nego u manjim gradovima i varošima, moj utisak je da ipak tu postoji i pad odgovornosti i discipline prema nošenju maski, čak i u samim gradovima", rekao je on za TV N1.On je dodao da sve inspekcije u svom domenu moraju da nastave da rade kao da je i dalje vrhunac epidemije, iako je, kako je dodao, očigledno da je u toku pad broja obolelih.Poslednji zvanični objavljeni podaci su da je ukupan broj preminulih od korone u Srbiji od početka marta 695, dok je od Covid-10 obolelo ukupno 30.548 ljudi.

Srbija

Korona u Beogradu uništila sistem „stan na dan“

Izdavanje stanova na dan, jedna od popularnijih delatnosti poslednjih godina, najviše je stradala tokom pandemije, piše portal seebiz.Proglašenjem epidemije, uvođenjem vanrednog stanja i otkazivanjem svih kulturnih manifestacija u Beogradu, potražnja za stanovima na dan znatno je opala. Kako za Tanjug navode sa digitalne platforme i veb portala Apartmani Beograd, koji se godinama bave ovim poslom, posao je malo živnuo početkom juna."Ljudi su se tada slobodnije kretali i u Beograd je dolazio veliki broj gostiju iz unutrašnjosti Srbije, pre svega, mladih koji su polagali prijemne ispite za upis na fakultete", kažu u Apartmanima Beograd.Posle relativno stabilne situacije u junu, u julu je sa pogoršanjem epidemiološke situacije usledio novi sunovrat i zamiranje posla.Gosti iz inostranstva su se sveli na ljude iz Bosne i Hercegovine, dok stranaca koji turistički posećuju Beograd uopšte nije bilo, niti ih ima sada. A upravo su oni, navode u Apartmanima Beograd, najbrojniji u avgustu i letnjim mesecima.Zbog konstantnih promena pravila ulaska u Srbiju i povratka u druge zemlje inostranstva, nije bilo ni naših ljudi koji žive u zapadnoevropskim zemljama.To je bio veliki udar na ovu delatnost, jer pomenute kategorije građana najčešće iznajmljuju stanove u Beogradu na kraći period.Broj noćenja u Beogradu je gotovo prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, a prosek noćenja u letnjim mesecima opao sa tri na jednu noć.Onima koji sada pokušavaju da ožive posao, pandemija je dodatno povećala troškove, jer su izdaci za sredstva za higijenu, odnosno dezinfekciju stanova, veća nego ranije.U Apartmanima Beograd navode da se veliki broj rentijera preorjentisao, pa čekajući da se epidemija završi, stanove koje su izdavali na dan, sada daju u mesečni najam, a cena najma je sada niža za 10 do 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine.U Apartmanima Beograd kažu da taj sektor, koji je zbog epidemije pretrpeo velike materijalne gubitke, nije dobio pomoć od države i navode da je zakonom donetim u februaru vlasnicima stanova omogućeno da paušalno plaćaju porez na izdavanje i boravišne takse.To je dovelo do toga da se veliki broj stanova kategorizovao.Od pomoći bi im bilo, kažu, oslobađanje dela ili celog iznosa poreza i dela za boravišne takse, kao i da se izađe sa boljim planom pomoći i odlaganjem plaćanja poreza za celu ovu i narednu godinu, sve dok se situacija ne poboljša.

Srbija

Mali: Gradskim hotelima 350 evra pomoći po krevetu i 150 po sobi

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da će gradski hoteli dobiti pomoć kako bi ublažili ekonomske posledice pandemije koronavirusa u iznosu od 350 evra po krevetu i 150 po sobi, javlja agencija Beta. On je novinarima posle sastanka sa predstavnicima hotela u Privrednoj komori Srbije rekao da je jedini uslov da do kraja godine ne otpuštaju više od deset odsto zaposlenih. Dodao je da će hoteli novac dobiti krajem septembra, a najkasnije početkom oktobra, kao i da će za desetak dana Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objaviti javni poziv za hotelijere kojim će biti precizirani kriterijumi za prijavu na ovaj program.Po rečima ministra finansija, od oko 380 kategorisanih gradskih hotela otvoreno je samo 115, a u Beogradu od 115 hotela sada rade 42, a njihova popunjenost je oko 9,5 odsto.Ovo predstavlja prvu sektorska meru za ublažavanje posledica COVID-19 namenjenu ugostiteljstvu, koje je među granama najteže pogođenim globalnom zdravstvenom krizom, iako je država od početka vanrednog stanja najavljivala posebne mere za hotelijere i sektor logistike.Prosečna popunjenost hotela u Beogradu 1. jula ove godine bila je 16,12 odsto, a u Novom Sadu 19,44 odsto, pokazuju podaci koje je objavilo poslovno udruženje hotelsko ugostiteljske privrede HORES.

Srbija

Ministarstvo pravde na softver izdvaja više nego na plate

inistarstvo je iskazalo rashode za Kompjuterske usluge u iznosu od 328.082hiljada dinara, od čega Usluge za izradu softvera – konto 423211 su iskazane u iznosu od371 hiljada dinara, Usluge za održavanje softvera – konto 423212 u iznosu od 285.231hiljada dinara i Ostale kompjuterske usluge – konto 423291 u iznosu od 42.480 hiljadadinara.Usluge za održavanje softvera – konto 423212 su iskazane u iznosu od 285.231hiljada dinara.Ostale kompjuterske usluge – konto 423291 su iskazane u iznosu od 42.480 hiljadadinara.Naknade članovima upravnih, nadzornih odbora i komisija – konto 423591 suiskazane u iznosu od 32.244 hiljada dinara.Rashodi na ovom kontu se odnose na sredstva ostvarena po osnovu odlaganjakrivičnog gonjenja u skladu sa članom 283. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnompostupku23, kojim je propisano da javni tužilac može odložiti krivično gonjenje zakrivična dela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, akoosumnjičeni prihvati, da na račun propisan za uplatu javnih prihoda, uplati određeninovčani iznos, koji se koristi za humanitarne ili druge javne svrhe. Saglasno st. 4. do 8.istog člana sredstva prikupljena na ovaj način, u ukupnom iznosu od 470.000 hiljadadinara, su dodeljena Rešenjem Vlade od 11. jula 2019. godine humanitarnimorganizacijama, fondovima, javnim ustanovama i drugim pravnim licima za 150projekataNovčane kazne i penali po rešenju sudova, planirana su sredstva u ukupnom iznosu od900.845 hiljada dinara.Novčane kazne i penali po rešenju sudova - konto 483111 su iskazane u iznosu od1.057.642 hiljada dinara.Ministarstvo pravde je ove rashode izvršavalo za isplatu naknade nematerijalne imaterijalne štete podnosiocima ustavnih žalbi u slučajevima kada je odlukom Ustavnogsuda usvojena ustavna žalba i utvrđeno da je podnosiocima ustavnih žalbi povređenopravo na suđenja u razumnom roku i pravo na imovinu, zajamčeno čl. 32. i 58. UstavaRepublike Srbije, u postupcima koji su vodili pred sudovima. Naknada se isplaćuje nateret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde, u roku od četiri meseca oddana dostavljanja ove odluke Ministarstvu.Izdaci za Kancelarijske zgrade i poslovni prostor – konto 511221 su iskazani uiznosu od 925.940 hiljada dinara.Izdaci su izvršeni na osnovu privremenih situacija i ispostavljenih računadobavljača Strabag doo Beograd, za izvođenje radova na izgradnji zgrade pravosudnihorgana u Kragujevcu a u skladu sa zaključenim ugovorom.Na osnovu podataka evidentiranih sudskih presuda i tužbi iz pomoćnihevidencija (excel tabele) koje vodi Ministarstvo, utvrđeno je da potencijalne obavezeMinistarstva ukupno iznose 629.961 hiljada dinara, odnosno: naknade štete satroškovima neosnovanog lišenja slobode u 2019. godini iznose 380.467 hiljada dinara,ukupan iznos naknade štete sa troškovima za rehabilitaciono obeštećenje iznose189.797 hiljada dinara a ukupan iznos naknade štete sa troškovima po drugom osnovuiznose 59.697 hiljada dinaraMinistarstvo nije unelo podatke u koloni 4 u Obrazac 5 – o planiranimprihodima i primanjima kao i iznosima odobrenih aproprijacija, što nije u skladu sačlanom 10. stav 2. Pravilnika o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenjafinansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstavaorganizacija za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih fondova.Rizik: Ukoliko se rashodi i izdaci ne planiraju, izvršavaju i evidentiraju u skladu saklasifikacijom rashoda i izdataka prema izvorima finansiranja - koja iskazuje prihodei primanja, rashode i izdatke prema osnovu ostvarenja tih sredstava, postoji rizik darashodi i izdaci neće biti iskazani prema potrebama za obavljanje određenih aktivnostiili ostvarenje određenih ciljeva i neće odgovarati odobrenim aproprijacijama.Preporuka broj 1: Preporučujemo odgovornim licima Ministarstva da finansijskeizveštaje sastavljaju u skladu sa Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja ipodnošenja finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstavaorganizacija za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih fondova.inistarstvo pravde, planirana su sredstva u ukupnom iznosu od5.190.813 hiljada dinara. Od navedenog iznosa, na izvor 01 – Opšti prihodi i primanjabudžeta se odnosi 3.717.500 hiljade dinara, na izvor 04 – Sopstveni prihodi budžetskihkorisnika se odnosi 197.319 hiljade dinara, na izvor 06 – Donacije od međunarodnihorganizacija se odnosi iznos od 35.040 hiljada dinara, Primanja od inostranihzaduživanja – izvor 11 iznose 1.191.152 hiljada dinara, Neraspoređeni višak prihoda izranijih godina – izvor 13 iznosi 46.202 hiljada dinara a izvor 15 – Neutrošenasredstva donacija iz prethodnih godina iznose 3.600 hiljada dinara. Planiran jeprogramski budžet koji se sastoji iz dva programa, unutar koji su planirane programskeaktivnosti/projekti.Ministarstvo pravde je u izveštajima o izvršenju budžeta za 2019. godinu iskazaloprihode i primanja od zaduživanja u ukupnom iznosu od 4.671.695 hiljada dinara, od čegaiz budžeta Republike Srbije (izvor 01) iznos od 3.463.799 hiljada dinara, iz donacijaiznos (izvor 06) od 24.030 hiljada dinara i iz ostalih izvora ukupan iznos od 1.183.866hiljada dinara (izvor 04 u iznosu od 44.724 hiljada dinara i izvor 11 u iznosu od1.139.142 hiljada dinara).Plate, dodaci i naknade zaposlenih,planirana su sredstva u iznosu od 147.219 hiljada dinara.

Srbija

Nova pravila za ulazak u Srbiju, četiri susedne zemlje rizične

Ministarstvo zdravlja deonelo je novo uputstvo koje uređuje putovanja i ulazak lica koja dolaze iz država sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom u Srbiju. U propisu koje je juče objavljeno u Službenom glasniku, i koje se primenjuje od istog dana, navodi se da se za rizične zemlje smatraju Severna Makedonija, Bugarska, Rumunija i Hrvatska.Ulazak u zemlju je dozvoljen pod uslovom da putnici iz susedstva poseduju negativan RT-PCR test na prisustvo koronavirusa, izdat od strane referentne laboratorije države iz koje ulaze u Srbiju, ne stariji od 48 časova od datuma izdavanja rezultata.Nove odredbe se ne primenjuju na državljane Srbije koji dolaze iz navedenih država i na strane državljane koji su u tranzitu kroz našu zemlju, pod uslovom da se na njenoj teritoriji ne zadržavaju duže od 12 časova od momenta prelaska granice.Dodatno, propisi ne važe za strane državljane koji su bili u tranzitu kroz četiri države regiona (takođe ne dužem od 12 sati), na posadu i kabinsko osoblje vazduhoplova, na akreditovane članove osoblja stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava ili kancelarija međunarodnih organizacija, kao i članove njihovih porodica koji su nosioci posebnih identifikacionih dokumenata.Dodatne potvrde neće trebati ni deci starosti do 12 godina, ako roditelj, staratelj ili drugo lice koje je u njegovoj pratnji poseduje negativan RT-PCR, ukoliko je potreban, stranim državljanima koji imaju odobren privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji, kao ni na  pripadnike stranih vojnih, policijskih i drugih službi bezbednosti koji su u tranzitu preko teritorije Srbije ili koji u nju dolaze radi izvršenja službenih zadataka, uz prethodnu najavu.Uslov za ulazak državu ne primenjuje se na strane državljane prilikom obavljanja međunarodnog prevoza, radi preuzimanja ili istovara robe ili radi prevoza lica, kada se radi o posadama kamiona, autobusa, vozova ili teretnih brodova koji prevoze robu u jednu od domaćih luka."U slučaju tranzitne plovidbe na međunarodnom vodnom putu na teritoriji Republike Srbije, isti se ograničava na period ne duži od 90 časova za brodske sastave i 60 časova za samohodna plovila od momenta ulaska na teritoriju Republike Srbije u slučaju uzvodne plovidbe, odnosno na period ne duži od 72 časa za brodske sastave i 54 časa za samohodna plovila od momenta ulaska na teritoriju Republike Srbije u slučaju nizvodne plovidbe", navodi se u službenom glasnikuUlazak se automatski odobrava i na državljanima susednih država iz pograničnog područja koji obavljaju poljoprivredne radove i imaju poljoprivredno zemljište u Srbiji, ali su dužni da prilikom prelaska granice poseduju dokaz o vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem ili izjavu vlasnika zemlje da lice obavlja poljoprivredne radove, pod uslovom reciprociteta.Slična situacija je i za strane državljane koji su stanovnici pograničnog područja i koji su zaposleni u Srbiji, a kojima su poslodavci izdali dokument o radnom angažovanju, takođe pod uslovom reciprociteta.Dodatno, Vlada Srbije je takođe juče izmenila Odluku o proglašenju bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, kojom se potvrđuje da se lica koja su pozitivna na koronavirus, a koja nemaju simptome bolesti, upućuju u izolaciju u kućnim uslovima sa zdravstvenim nadzorom na akutno respiratorno oboljenje u trajanju od 14 dana, nakon čega se javljaju na pregled o kovid-ambulante u domu zdravlja u mestu prebivališta, odnosno boravišta.Lica kod kojih se ispoljavaju vrlo blagi simptomi i/ili znaci bolesti COVID-19 upućuju se, nakon pregleda lekara specijaliste iz prijemno-trijažnog centra kovid-bolnica, na lečenje i izolaciju u kućnim uslovima pod zdravstvenim nadzorom lekara primarne zdravstvene zaštite.Osobe koje su nakon izolacije i lečenja, odnosno jednog negativnog testa na prisustvo virusa SARS-CoV-2, otpuštena na kućno lečenje, dužna su da, nakon otpusta, ostanu pod zdravstvenim nadzorom na akutno respiratorno oboljenje.

Srbija

Kreditor odbio da smanji dug Er Srbiji

Nacionalni avio-prevoznik Er Srbija (Air Serbia) obavestio je kreditora Etihad ervejz partners BV (EAP BV) da ne može da izmiri dug od 56,5 miliona dolara koji sledećeg meseca stiže na naplatu, ali je kreditor odbio da smanji potraživanje, piše Politika.Avio-prevozniku, čiji su suvlasnici Vlada Srbije sa 51 odsto i Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 49 odsto, u septembru stiže na naplatu kredit od 56,5 miliona dolara podignut od fonda EA partners, a istom kreditoru u junu sledeće godine treba isplatiti još jedan zajam od 63 miliona dolara.Er Srbija u pismu kreditoru iz jula ove godine traži da kredit na dan isplate bude smanjen za 89 odsto, od ukupno oko 120 miliona dolara duga, kako bi mogla da nastavi da posluje i generiše potrebna sredstva da bi otplatila kredit nakon što ponovo pokrene svoje poslovne aktivnosti koje nije mogla da obavlja usled trenutne pandemije koronavirusa, zatvaranja aerodroma 19. marta i nemogućnosti obavljanja letova.Upravni odbor EA partners zaključio je da je predlog kompanije neprihvatljiv i očekuje da će Er Srbija platiti sve iznose u celosti, prema ugovoru o kreditu na dan dospeća, u skladu sa dogovorenim i prihvaćenim uslovima.Da bi ovo moglo da bude opterećenje za budžet ukazao je i Fiskalni savet u poslednjem izveštaju, koji se bavi efektima zdravstvene krize na fiskalna i ekonomska kretanja, gde konstatuje da bi rashodna strana budžeta mogla do kraja godine da ostane u skladu sa onim kako je rebalansom predviđeno, ako ne bude nepredviđenih okolnosti, ali i upozorava da je nepoznato da li će i na koji način državna preduzeća dobiti podršku iz javnih sredstava.Milan Kovačević, konsultant za investicije, ukazuje na činjenicu da je u ovom slučaju jedan od partnera kreditirao zajedničko preduzeće  jer on smatra da su Etihad, suvlasnik Er Srbije, i EA partners, koji je pozajmio Er Srbiji 120 miliona dolara, povezana lica.”U ovoj situaciji Er Srbiji sledi stečaj ili da uradi nešto razumno. Er Srbija sutra počinje da leti za Crnu Goru i mora da kupi gorivo. Ako kreditor blokira račun, a što ne bi blokirao ako se ne dogovore, Er Srbija ide u stečaj", rekao je Kovačević Dodao je i da kompanija ne ide u stečaj kada napravi gubitak, već kada ne može da posluje, što podrazumeva kupovinu goriva, isplatu zarada i slično."Najgluplje bi bilo da država opet upumpa novac u Er Srbiju da bi uplatila Etihadovom fondu novac. To ne bi smelo da se dogodi. Amerika je takvim preduzećima dala kredite da prebrode krizu, slično našem UPPR-u, ali to je još efikasnije. Trebalo bi razmotriti sve moguće dobre ideje. Etihad smo hvalili kada je dokapitalizovao našu avio-kompaniju, šta bi falilo da razmišljamo i tražimo da li bi neko sada mogao da dokapitalizuje Er Srbiju", rekao je Kovačević.