Srbija

Srbija

Slab nadzor nad milijardama državne pomoći

Državna pomoć se u Srbiji intenzivno koristi, tokom 2019. godine je dostigla iznos od 940 miliona evra, ili 2 odsto bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je važnmo ceo proces učiniti transparentnijim. Pored normativnih dokumenata, treba ulagati i u razvijanje kadrova koji će nadzirati i analizirati dodeljivanje državne pomoći, jer je njihov manjak prepoznat kao jedna od glavnih prepreka za unapređenje čitavog sistema, neki su od zaključaka konferencije "OKO za Državnu Pomoć"(Odgovorno, Korisno, Otvoreno).Direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Nemanja Šormaz je u uvodnom izlaganju naveo da je svota novca koja koja je u proteklih deset godina izdvojena za državnu pomoć dovoljna za realizaciju svih ključnih kapitalnih projekata (puteva, obilaznica, TE "Nikola Tesla") ili za rešavanje svih aktuelnih problema u oblasti životne sredine.U periodu od 2017. do 2019. godine oko 40 odsto državne pomoći otišlo je na direktne subvencije stranim investitorima ili podršku domaćoj privredi, dodao je Šormaz.  "Primetili smo intenzivnu orijentaciju (korišćenje) državne pomoći kao razvojnog alata. U intervjuima sa predstavnicima kompanija saznali smo da one vide državnu pomoć kao kompenzaciju za nedovoljno podsticajno i uređeno poslovno okruženje, ali i kao garanciju da će država biti razvojni partner, a ne prepreka", kazao je Šormaz. Prema njegovim rečima, retko možemo znati koji su efekti državne pomoći, zato što Srbija nema definisane razvojne prioritete, sektorske strategije često nemaju kvantifikovane indikatore niti godišnje evaluacije, dok su integralni podaci dostupni tek krajem tekuće za prehodnu godinu."Ne postoji nijedno objašnjenje kome su isplaćeni regionalni podsticaji, ko su primaoci. To je pojedinačmno najznačajnija kategorija državne pomoći, od 200 do 250 miliona godišnje odlazi na nju. Ali se ta pomoć može usmeriti na sve regione, pa i na Beograd, jer ne postoji dokument koji procenjuje uticaj na (napredak) nerazvijenih regiona", rekao je direktor CEVES-a.  Radmila Mihić, vođa tima na projektu EU "Podrška Komisiji za kontrolu državne pomoći", navela je da napredak u radu Komisije za dodelu državne pomoći postoji, da je ostao da se dovrši manji deo podzakonskih akata, ali da preduslov za njenu svrsishodnost ostaje definisanje strateških ciljeva. "Važno je kako je državna pomoć definisana, kome je upućena i kojim sredstvima se isplaćuje, a da bi na to odgovorili moramo povećati kapacitet institucija, kako onih na lokalnom nivou tako i na republičkom nivou. Trteba da razbijemo mit da je državna pomoć loša ili nepoželjna, ona je izvanredni razvojni instrument, ali treba ispuniti preduslove koji podrazumevaju dobro definisane strateške planovie i ciljeve", kazala je Mihić.Ona smatra i da naglasak u tom procesu ne treba da bude na Komisiji, već na davaocima državne pomoći, pošto od njih u najvećoj meri zavisi uspeh čitavog sistema državne pomoći.Izvršna direktorka Centra za evropske politike (CEP) Ranka Miljenović navodi da je ta organizacija civilnog društva pre dve ipo godine ukazivali na probleme nezavisnosti u radu Komisije za kontrolu državne pomoći, da napredak u tom pitanju postoji, ali da ključni problemi i dalje postoje. "To pitanje se provlači od samog početka rada Komisije. (Na početku rada), svi zaposleni su pre toga radili u Ministarstvu finansija. Od 11 preporuka CEP-a i NALED-a, osam je u potpunosti prihvaćeno, pre svega u načinu izbora kadrova i finansijske odvojenosti od ministarstva, međutim i dalje ima preporuka koje nisu, koje se pre svega tiču kapacitete Komisije", dodala je Miljenović.Ona je ocenila da dobri analitičari nemaju dovoljan podsticaj da se zaposle u Komisiji, zbog čega kreiranje javno-privatnih partenrstava može doprineti daljem unapređenju sistema."U protekle dve godine Komisija nije donela nijedno reššenje o zabrani dodele državne pomoći, a prema dostupnim podacima i dalje nije donela ni odluku od povraćaja nezakonite dodele državne pomoći... Nepostojanje krovnih planskih dokumenata znači da se subvencije određuju od sektora do sektora", kazala je predstavnica CEP-a.Đorđe Krivokapić, profesor Fakulteta organizacionih nauka i suosnivač SHARE Foundation, kazao je da bi otvaranje podataka o dodeli državne pomoći nisu u interesu samo EU integracija, već pre svega prema domaćoj javnosti koja treba da bude zainteresovana za to kako se troši budžetski novac.  "Sistem (državne pomoći) ke dosta kompleksan, na nivou polaniranja i implementacije. Sređivanje i otvaranje podataka omogućilo bi da veliki broj poslova institucije distribuiraju, i na akademsku zajednicu, ciuvilni sektor, pa i poslovni sektor. To ništa ne košta, ali je na državi da to učini", smatra Krivokapić.Otvaranje podataka samo po sebi ne donosi rezultate bez institucija koja ulažu resurse i daju novo znanje i dalje dopunjuju resurse, dodao je Krivokapić. "Podaci ne moraju da se objavljuju na specijalizovanom portalu, može i periodično objavljivanje na Tviteru, ali se plašim da bi bez centralizovanog sistema to bilo nemoguće", zaključio je Krivokapić.  Konferenciju "OKO za Državnu Pomoć"(Odgovorno, Korisno, Otvoreno) organizuju Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) i Nova ekonomija, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i Balkanskog fonda za demokratiju Nemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država.

Srbija

Sve bolji uslovi za obnovljive izvore energije u Srbiji

Srbija čak dve trećine eletkrične energije dobija iz neobnovljivih resursa tj. uglja. Jedan  od glavnih zagađivača životne sredine predstavljaju upravo termoelektrane. Na Zapadnom Balkanu je zabležena dva i po puta veća emisija sumpor-dioksida u atmosferi  nego sve ostale termoelektrane u Evropskoj Uniji. Protekla godina je u Srbiji prekretnica za obnovljive izvore energije iz više razloga, navodi se u autorskom tekstu za Klimu 101 Milice Karajović, master inženjera elektrotehnike i projekt menadžera trenutno najveće solarne elektrane u Srbiji.Ipak poslednjih godina industijski potrošači su postali svesni da količine novca date za račune električne energije mogu biti preusmerena na izgradnju solarnih elektrana za sopstvenu potrošnju. Sve veći broj odlučuje za to jer period za povraćaj investicije iznosi od 5 do 7 godina. Za ovaj potez se odlučuje najveći broj firmi koje posluju u industriji obrade različitih sirovina, a veliki su potrošači električne energije. U aprilu ove godine usvojen je Zakono o korišćenju obnovljivih izvora energije. “Nedavno je usvojena i Uredba o tzv. prozjumerima (prosumer) koja omogućava predaju proizvedene električne energije u mrežu. Kroz ovu uredbu stimulišu se građani da svoju sopstvenu potrošnju anuliraju kroz predavanje viškova proizvodnje iz svojih proizvodnih sistema u distributivnu mrežu. Dodatno, država nudi subvencije u vidu povrata 50% vrednosti investicije u slučaju ugradnje solarnih panela na krov domaćinstava, što duplo smanjuje period isplativosti. Same procedure registracije i prijave takvih sistema operateru su značajno pojednostavljene u odnosu na raniji period.”, navodi Karajović.Energetska tranzicija Srbija neće samo uticati na poboljšanje životne sredine, već i na mogućnost za otvranje novih radnih mesta. Raste potreba za povećanjem broja stručnih kadrova iz ove oblasti jer u Srbiji nema dovoljno inženjera i tehničkog osoblja koji bi podmirili potražnju na tržištu rada.

Srbija

Radna grupa će pratiti sporazum između Srbije i kompanije UGT Renewables

Vlada Srbije donela je odluku o osnivanju Radne grupe za praćenje realizacije Sporazuma o saradnji između Srbije i američke kompanije UGT Renewables.Za predsednicu je imenovana državna sekretarka u Ministartsvu rudarstva i energetike Jovanka Atanacković. Početkom avgusta ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović potpisala je sporazum o saradnji sa američkom kompanijom "UGT rinjuabls", koja se bavi izgradnjom postrojenja u oblasti obnovljivih izvora energije. U ime UGTR sporazum je potpisao finansijski direktor Piter Gudol.Javni poziv za subvencionisanje solarnih panela otvoren do 1. oktobraEnergetska tranzicija u Srbiji: Koliko rudara će ostati bez posla i šta je alternativa?Sporazumom je, kako se navodi, predviđena saradnja u razvoju projekata solarnih elektrana i sistema za skladištenje električne energije, sa ciljem korišćenja potencijala koje Srbija ima za izgradnju energetskih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore. Zadatak radne grupe je da prati aktivnosti u cilju realizacije Sporazuma, navedeno je u odluci objavljenoj u Službenom glasniku. Radna grupa se formira na period do okončanja zadatka. 2. Zadatak Radne grupe je praćenje aktivnosti u cilju realizacije Cporazuma iz tačke 1. ove odluke.

Srbija

Komitet će sprovoditi Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba

Vlada Srbije donela je odluku o obrazovanju Nacionalnog komiteta za sprovođenje Кonvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba za period od pet godina.Zadatak Кomiteta je da daje predloge, mišljenja i stručna obrazloženja u vezi sa merama koje je potrebno preduzeti kako bi se Кonvencija sprovela u svom pravnom i tehničkom aspektu, piše u odluci objavljenoj u Službenom glasniku. Novoobrazovani Komitet će takođe da učestvuje u promovisanju svrhe i značaja Кonvencije, da daje preporuke za koordinaciju rada na implementaciji Кonvencije u skladu sa nadležnostima različitih resora i komunicira sa svim zainteresovanim stranama. Vlada osnovala Savet koji će se baviti radom termoelektrana Komitet će i da razmatra i predlaže saradnju sa relevantnim institucijama iz inostranstva, međunarodnim organizacijama i nacionalnim radnim grupama istog ili sličnog profila,  učestvuje u izradi plana aktivnosti za sprovođenje Кonvencije tako što predlaže njegovu sadržinu. Za predsednika Komiteta je izabran v.d. pomoćnika ministra za međunarodne odnose i evropske integracije u oblasti kulture (Ministarstvo kulture i informisanja) Stanko Blagojević. Komitet izveštaj o radu podnosi Narodnoj skupštini na svakih 90 dana. Članovima Komiteta ne pripada nikakva naknada za rad. 

Srbija

BIRN: Glavni poslovni partner Gradskog zavoda registrovan u stanu zamenika direktora

Poslovni prostor firme IPK, koja je u vlasništvu  Zlatka Dukića, iznajmljen je  od  Sime Galavića, zamenika direktora Gradskog zavoda za veštačenja. Kako prenosi BIRN ništa tu ne bi bilo sporno da Gradski zavod za veštačenja i privatna firma IPK nisu partneri na tenderima na kojima zajedno, u konzorcijumu, zarađuju milione.Zamenik direktora zavoda kaže da je puka slučajnost da se ova firma javila na njegov oglas za izdavanje poslovnog prostora.“Svoj stan sam adaptirao u poslovni prostor, koji sam oglasio i na oglas se javilo više ponuđača, među kojima je bio i sadašnji zakupac”, kaže Galavić, prenosi BIRN.Dodaje da je sam tražio mišljenje svojih pravnih savetnika, nakon što je saznao da je jedan od potencijalnih zakupaca privredno društvo sa kojim Zavod sarađuje duži period.Gradski zavod za veštačenje je sarađivao na 35 od pedesetak poslova sa pomenutom firmom, koliko mu je pripalo u poslednjih 5 godina. IPK  je samo dva meseca od osnivanja u junu 2016. godine sa jednim zaposlenim bez ikakvih referenci u poslu za koji je registrovana dobila je prvi tender sa Zavodom u vrednosti od 11,6 miliona bez PDV-a. Galavić negira srodstvo sa da je u članovima porodice Slaviše Nogoštića, osnivača firme IPK, bar kad je reč o bližem srodstvu. Prema navodima BIRN-a podaci sa portala Uprave za javne nabavke pokazuju da je Gradski zavod za veštačenja na svega 15 tendera pobedio bez učešća sa IPK, od najmanje 50 koliko je ukupno dobio u periodu od polovine 2016, kada je osnovan IPK, do danas. Pritom, treba napomenuti da su ovde navedeni samo podaci koji se odnose na dobijene javne nabavke, a da je broj zaključenih ugovora u okviru tih tendera daleko veći.

Srbija

Šta nismo saznali u 2021. godini?

Autorka teksta je Kristina Kalajdžić, Partneri SrbijaPovodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, koji se 28. septembra u Srbiji obeležava 16. godinu za redom, organizacija civilnog društva Partneri Srbija podsećaju na neke od  informacija od javnog značaja za koje je javnost ostala uskraćena u 2021. godini.Informacije o radu radne grupe formirane za izradu Nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značajaSkoro pet godina traje proces izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, propisa koji omogućava medijima, organizacijama civilnog društva, istraživačima i građanima da dođu do informacija o radu institucija. Za to vreme, promenile su se dve vlade, formirane su dve radne grupe za izmenu Zakona, izrađena su tri dokumenta sa predloženim izmenama, organizovana su dva kruga javnih konsultacija.Kako u javnosti nije bilo zvaničnih informacija o radu Radne grupe koja je svoj rad započela početkom 2021. godine, organizacije civilnog društva okupljene u Koaliciju za slobodu pristupa informacijama uputile su zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) i tražile informacije o radu Radne grupe, zapisnike sa sastanaka ovog tela, analize i druge dokumente koja je, prema Zakonu o planskom sistemu RS, predlagač trebalo da izradi. MDULS je odbio da dostavi bilo koju od traženih informacija i dokumenata uz obrazloženje da tražene informacije nisu informacije od javnog značaja. Podaci u vezi sa pandemijom virusa COVID-19Iako je šira javnost pohvalila brzu reakciju države za nabavku vakcine protiv virusa COVID-19, opravdano se postavilo pitanje koliko nas vakcine i sva druga oprema nabavljena od proglašenja pandemije virusa korona, do danas, košta. Kako se navodi u jednom od tekstova CINS-a koji se bavi pitanjem nabavki povezanih sa pandemijom, hitnost i netransparentnost su dva termina koja se često povezuju sa poslovima koje država sklapa tokom pandemije korona virusa.   Još prošle godine mediji i organizacije civilnog društva pokušale su da dođu do informacije o ceni kupljenih respiratora i druge medicinkse opreme, informacijama o troškovima lečenja pacijenata zaraženih virusom, broju zaraženih i preminulih građana od posledica virusa itd.  Sa nabavkom vakcina javnost je opravdano postala zainteresovana za to koliko sve to košta građane Srbije. Nažalost, iako su različiti mediji i organizacija pokušale da do podatka dođu slanjem zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaaj i kroz medijske upite, informacije su i dalje nedostupne javnosti.  Interesantno je da su nedostupni i podaci o nabavci sanitetskih vozila za kovid bolnice, prema pisanju CINS-a, Ministarstvo zdravlja je krajem prošle godine po hitnom postupku (bez postupka javne nabavke) kupilo deset sanitetskih vozila za „kovid bolnice“ u Batajnici i Kruševcu. Iako bi prema Zakonu o javnim nabavkama podaci o ceni nabavke trebalo da budu javno dostupne, Ministarstvo zdravlja ih nije objavilo, niti dostavilo informacije po upitu novinara CINS-a. Podaci o smrti advokata Vladimira CvijanaAdvokat Ivan Ninić je tokom 2021. godine uputio više zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja na adrese različitih institucija tražeći informacije o okolnostima smrti bivšeg generalnog sekretara Predsedništva Srbije za mandata Borisa Tadića, kasnije visokog funkcionera SNS-a i advokata Vladimira Cvijana, čije je telo pronađeno 5. januara 2018. godine u Dunavu. I nakon dva rešenja Poverenika, advokatu Ivanu Niniću Više javno tužilaštvo u Beogradu odbilo je zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja za uvid u spise predmeta Cvijan, čime je jasno prekršen Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a javnost ostala uskraćena za informacije. Šta kaže statistika Poverenika?Prema izveštaju Poverenika za informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u 2020. godini 281 put državni organi nisu postupili po rešenju Poverenika u kojem je ova institucija naložila dostavljanje traženih informacija. To znači da su 281 put tražioci ostali uskraćeni za informacije, čak i nakon što su izjavili žalbu Povereniku. Prema statistici Poverenika, najveći broj ovih slučajeva odnosi se na nepostupanje organa i organizacija u lokalnim samoupravama, čak 110 postupaka, a iza njih su javna preduzeća (44 rešenja), koja se uvek nalaze visoko na listi organa javne vlasti koji krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Njih prate ministarstva, protiv kojih je Poverenik doneo 40 rešenja u 2020. godini. Informacije koje nisu dostavljene ni nakon rešenja Poverenika odnose se najviše na javne nabavke i potrošnju budžetskih sredstava organa javne vlasti, informacije u vezi sa različitim aktivnostima organa javne vlasti usmerenim na borbu protiv pandemije virusa korona, sredstva utrošena u svrhe promocije i marketinga, podelu sredstava na konkursima za finansiranje medija, itd. Ono što posebno zabrinjava jeste da su tražioci informacija u velikom broju slučajeva bili novinari, oni čiji je posao da nas istinito i pravovremeno obaveštavaju.  

Srbija

Za javna preduzeća važnije da obezbede usluge nego profit

O javnim preduzećima ne treba diskutovati samo na temu finansijskih performansi, dobiti ili subvencija, već pažnju treba obratiti da li ispunjavaju svoju osnovnu funkciju. Legitimno je da JP posluje sa gubitkom, nije njihov najveći greh ako ne donose profit, već ako ne obezbede usluge građanima, ocenio je programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić.On je na skupu "Ima li direktora u javnim preduzećima", koji je organizovala Biznis Info Group, naveo da upravo treba izveštavati o javnom interesu, proverqavati i pratiti da li JP ispunjavaju ili nedovoljno ispunjavaju svoju funkciju.Nenadić je dodao da propisi obavezuju javna preduzeća da dostavljaju informacije javnosti na upit, ali da je, barem za sada, nedovoljno definisana njihova obaveza da redovno, bez pritiska javnosti, objavljuju rezultate svog poslovanja. Redovan problem u njihovom radu predstavljaju i hroničan problem "v.d. stanja", velikog broja direktora koji nemaju status stalnog zaposlenja, a koji ostaju vršioci dužnosti i nakon zakonskog roka, zbog čega se njihove odluke potencijalno mogu i osporavati.  "Mi sada imamo problem ne samo njihovog v.d. stanja, već i nezakonitog rada. To je verovatno najveći fiskalni rizik koji imamo kada je reč o javnim preduzećima, jer svaki ugovor koji su ti vršioci dužnosti potpisali može se oboriti, a i naša sudska praksa ide u tom pravcu... Veliki broj preduzeća nema ni sajt, a troškovi promotivnih aktivnosti su netranparentni. Ponašaju se kao država za sebe", kazao je Nenadić.Član Fiskalnog saveta Srbije Bojan Dimitrijević smatra da za kvalitet upravljanja nije važan oblik svojine, već način upravljanja kao drugi faktor koji poslovanje čini efikasnim ili neefikasnim. On dodaje da Fiskalni savet to napominje u skoro svakoj svojoj oceni, a da se slično prepoznaje u skoro svakoj fiskalnoj strategiji. Ocenio je i da, u slučaju javnih preduzeća, v.d. status nije presudan za rezultate poslovanja."Ukoliko imate neefikasno upravljanje automatski ćete imati lošije poslovne rezultate i neće postizati ciljeve koji su propisani... Manji gubitak bi manje opterećivao fiskalne rashode. U nalazu istraživanje MMF-a za JP u Srbiji, konstatovano je da najveći negativan uticaj imaju politika subvencija, prihoda i rashoda kodf javnih preduzeća, a manje interna organizacija i (poslovodstvo)", rekao je Dimitrijević.Stručnjak Svetske banke Duško Vasiljević naglašava da Srbija ima relativno dobre propise u ovoj oblasti, ali da se oni često ne primenjuju, jer za to ne postoji "politička volja". On je naveo da u Srbiji trenutno ima oko 250 državnih i javnih preduzeća, od kojih samo 50 direktno izveštavaju Ministarstvo privrede zbog obavljanja delatnosti od javnog intresa, i ocenio da treba razmisliti o povlačenju države iz vlasništva preduzeća koja nisu od strateškog interesa."(Država) je najavila povlačenje iz 26 preduzeća, ali tako što će se prve godine rešiti šest, pa narednih još 20. Možda je taj plan trebao da bude ambiciozniji... Da ne spominje i problem što nadzorne odbore i direktore imenuje Vlada Srbije", kazao je Vasiljević.Predstavnica Projekta reforme lokalnih finansija u Srbiji Ana Jolović navela je da se potencijalni kandidati za direktore javnih preduzeća na lokalnom nivou suočavaju sa dodatnim poteškoćama, a da su lokalne samouprave i JP veoma različite u znanju i kapacitetima za rešavanje problema."Imate situacije kada biste da javno komunalno preduzeće u isto vreme ima neekonomsku cenu vode, da ne angažuje izvršitelje da naplati zaostale dugove, da izgradi još 50 kilometara vodovoda, da ne traži subvenciju, i da zaposli još 20 ljudi. Ne postoji normalan čovek koji bi se javio na takav konkurs", rekla je Jolović.

Srbija

Kako kontrolisati državnu pomoć i kako privući inovativne investitore

Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) i Nova ekonomija, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i Balkanskog fonda za demokratiju Nemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država, organizuju konferenciju "OKO za Državnu Pomoć"(Odgovorno, Korisno, Otvoreno) u ponedeljak, 27. septembra 2021, u 9h.  Događaj se organizuje u hibridnom formatu, bez publike.Konferenciju je moguće pratiti uživo putem strima na YT strani https://www.youtube.com/watch?v=xeocPBBPxgk ili preko Zum platforme: https://us06web.zoom.us/j/82175947131Cilj konferencije je predstavljanje i diskusija predloga za unapređenje mehanizama za kontrolu i evaluaciju državne pomoći, sa fokusom na kvalitet i uticaj državne pomoći.Prvi panel posvećen je upravljanju državnom pomoći u Srbiji, dok će u drugom panelu pažnja biti usmerena na diskusiju o daljem razvoju državne pomoći.I PanelModerator: Marijana Radovanović, CEVESPanelisti:*          Milun Trivunac, savetnik direktora, Privredna Komora Srbije*          Radmila Mihić, vođa tima na projektu EU "Podrška Komisiji zakontrolu državne pomoći"*          Đorđe Krivokapić, profesor, Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, suosnivač Share Foundation*          Ranka Miljenović, izvršna direktorka, Centar za evropske politikeII PanelModerator: Ivana Pavlović, Nova ekonomijaPanelisti:*          Radoš Gazdić, direktor, Razvojna agencija Srbije*          dr Nebojša Savić, profesor, FEFA Fakultet UniverzitetMetropolitan*          Uroš Delević, profesor, Univerzitetski koledž London, UniverzitetGrinič*          Saša Ćoringa, generalni direktor, Continental Automotive Srbija

Srbija saobraćaj

Subvencije za aerodrome dodeljivaće se po „kratkom postupku“?

Država bi uskoro mogla da dodeljuje subvencije za aerodrome, pristaništa, komunalne usluge, telekomunikacije, elektrodistrubuciju i slične usluge bez dosadašnje procedure koja podrazumeva saglasnost Republičke komisije za kontrolu državne pomoći. Aerodromi koji godišnje imaju manje od 200.000 putnika, kao i pristaništa sa manje od 300.000 putnika, moći će da dobijaju državnu pomoć bez potrebne saglasnosti republičke Komisije, što je do sada bila praksa, navodi se u Nacrtu uredbe koje se nalaze u procesu javnih konsultacija.Broj putnika treba da bude prosečno manji od ovog broja dve godine pre nego što se aerodromu ili pristaništu dodeli državna pomoć.Aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu u toku 2020. godine je imao oko 154.000 putnika, a 2019. 422.000 putnika.Aerodrom "Morava" u Kraljevu otvoren je 2019. godine, ali je već 2020. njegov rad suspenvodan usled pandemije. Prvi komercijalni letovi uspostavljeni su u julu ove godine, kada je poleteo prvi avion iz Kraljeva ka Solunu.Ovom uredbom, država će subvenije moći da daje bez saglasnoti Komisije i svim preduzećima koje obavljaju usluge od opšteg ekonomskog interesa sve dok iznos državne pomoći ne prelazi 15 miliona evra godišnje.Izuzetak su jedino firme iz sektora saobraćaja i saobraćajne infrastrukture.Država najavila subvencije za ugradnju solarnih panela Takođe, uvek usklađena državna pomoć, odnosno ona za koju nije potrebno prijavljivanje Komisiji, trebalo bi da postane i svaka subvencija namenjena za usluge obavezne zdravstvene i socijalne zaštite, kao i za prateće aktivnosti (npr. kod istraživanja), piše u nacrtu uredbe.Država može da u navedenim slučajevima dodeljuje državnu pomoć bez saglasnosti Komisije na period do deset godina.Šta je usluga od opšteg ekonomskog interesa?U nacrtu uredbe se objašnjava da je usluga od opšteg ekonomskog interesa delatnost koja "u redovnim tržišnim uslovima ne može da se pruži u nephodnom obimu, kvalitetu ili kontinuitetu koji zadovoljava opšti društveni interes, bez učešća države".Dodaje se da ova usluga može da se odnosi i na posao koji je poveren javnim preduzećima.Uslugu od opšteg ekonomskog interesa definiše i Zakon o zaštiti potrošača.Usluge od opšteg društvenog interesa su pre svega elektronsko komunikacione usluge, distribucija i javno snabdevanje električnom energijom, gasom i toplotnom energijom, kao snabdevanje pijaćom vodom. RTV-u 25 miliona dinara državne pomoći za digitalizaciju Takođe, pod ove usluge spadaju i odvodnjavanje i prečišćavanje atmosferskih i otpadnih voda, prevoz putnika u javnom prevozu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, upravljanje i održavanje groblja i slično.Subvencije za aerodrome sa manje transparetnostiInstitucija koja bude davala državnu pomoć je obavezna da na svojoj internet stranici ili na drugi transparentan način objavljuje podatke informacije o poverenoj usluzi.U slučaju aerodroma, pristaništa, zdravstvene i socijalne zaštite, kao i naknade do 15 miliona evra godišnje, institucije će morati da objavljuju samo sadžaj akta o poveravanju i informacije o godišnjem iznosu naknade, dok neće biti obaveze da se objavljuju obrazloženja, sadržaje javnih konsultacija i dr.Institut iz Banja Luke projektuje Aerodrom Trebinje Republička komisija je na svom sajtu objavila obaveštenje da će komentare i predloge u vezi sa nacrt nove Uredbe uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći u obliku naknade za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa primati do 26. septembra 2021. godine isključivo putem onlajn pošte.

Srbija

Kineska centralna banka: Sve aktivnosti vezane za kriptovalute su ilegalne

Kineska centralna banka ocenila je da su sve digitalne valute ilegalne i najavila suzbiijanje tog tržište, prenosi CNBC.U odeljku za pitanja i odgovore na svom sajtu, Kineska centralna banka poručila je da su striktno zabranjene sve usluge vezane za virtuelne valute koje nude trgovanje, izdavanja tokena, uparivanje naloga. Ilegalnim se smatraju su i platforme za trgovanje kriptovalutama iz inostranstva koje nude usluge državljanima Kine, navedeno je iz Kineske banke, prenosi CNBC.  Dodaje se da će osobe koje su zaposlene na stranim kripto berzama takođe biti istražene.  Banka je navela i da je unapredila svoj sistem kako bi pojačala praćenje transakcija u kriptovalutama i iskorenila špekulativna ulaganja."Finansijske institucije i nebankarske platne institucije ne mogu nuditi usluge vezane za aktivnosti sa virtuelnim valutama", navedeno je iz banke. Ovo nije prvi put da je Kina zaoštrila svoj stav u vezi kriptovaluta. Ranije ove godine Peking je najavio kažnjavanje rudarenja kriptovaluta što je dovelo do snažnog pada procesorske moći bitkoin mreže jer je dosta "rudara" isključilo opremo i otišlo oflajn. 

Srbija

Advokati najavili jednodnevni protest

Advokati najavili jednodnevni protest Advokatska komora Srbije (AKS)  najavila je u saopštenju petak 24. septembra  jednodnevnu obustavu rada svih advokata, povodom objavljenih pravnih stavova Vrhovnog kasacionog suda u vezi troškova obrade kredita i osiguranja. “Advokatska komora Srbije upozorava da doneti pravni stavovi predstavljaju poslednji u nizu pokušaja da se u pravni sistem Republike Srbije uvedu rešenja koja pogoduju bankarskom sektoru, a na štetu građana.”, navodi se u saopštenju.U dopuni zakona o ugovoranju troškova kredita se navodi da banke neće morati da dokazuju strukturu troškova, što će staviti ostale privredne subjekte u nezavidan položaj.Vrhovni kasacioni sud je 16. septrembra je, pored sporne dopune zakona, usvojio  i Pravni stav o dozvoljenosti ugovaranja premija osiguranja.Predstavnici advokata smatraju  da je  Republika Srbija, ovakvim postupkom, stala na stranu ekonomskih interesa poslovno-bankarskih centara moći. Takođe izražavaju i sumnju u nezavisno postupanje Vrhovnog kasacionog suda u konkretnom slučaju.

Srbija

Otvoren konkurs „Kampanje sa svrhom“

Pravo učešča na festivalu Festivalu društveno odgovorne komunikacije u Srbiji "Kampanje sa svrhom" imaju kompanije, institucije, organizacije civilnog društva, medijii i marketinške i PR agencije. Prijave će biti otvorene do 20. oktobra, a kako navode organizatori, festival odlikuje društveno odgovorne kampanje namenjene dobrobiti dece i pojedinca."Prepoznavanjem i odlikovanjem kampanja koje koriste moć komunikacija za unapređenje života dece i pojedinca dajemo primer i podstrek kako možemo da utičemo na dobrobit dece i društva u celini", kaže Tijana Adamov Ignjatović, osnivač Festivala Kampanje sa svrhom.Ovim festivalom, inicijator Udruženje 'Žute Patalone – Inicijativa za proučavanje detinjstva i Koncept inkubator društvene odgovornosti', kako se navodi u saopštenju, želi da podstakne društveno odgovornu komunikaciju i komunikaciju koja je usklađena sa društvenim ciljevima, naročito onim koji se tiče dobrobiti dece.Kampanja koja ponese titulu "Kampanje sa svrhom" je kampanja koja je koristila moć komunikacija da dotakne određeni društveni problem, skrene pažnju javnosti na njega i ponudi moguća rešenja, kao i kampanja koja je direktno uticala na poboljšanje uslova života dece i pojedinca u Srbiji.Titula "Kampanje sa svrhom" se stiče dobijanem Statuete, a biće proglašene i tri najbolje društveno odgovorne kampanje u Srbiji.Foto: Žute pantalonePod društveno odgovornom kampanjom se podrazumeva komunikacija vezana za društveno odgovornu aktivnost koja je plasirana putem minimum jednog sredstva marketinške komunikacije i namenjena minimum jednom ciljnom auditorijumu.Sve kampanje koje su realizovale u prethodnoj godini i tekućoj godini, odnosno u 2020. i 2021. godini, zaključno sa početkom konkursa, mogu biti prijavljene.Uslovi konkursa mogu da se pronađu na sledećem LINKU, a formular za prijavu na sledećem ADRESI.Svečana dodela nagrada zakazana je za 20. novembar, kada se obeležava Međunarodni dan deteta. O kampanjama koje će poneti titulu "Kapmanje sa svrhom" odlučuje poseban tim počanih selektora.

Srbija

Torlak ulaže još 2,9 miliona evra u proizvodnju vakcine, očekuje i veće prihode

Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" je raspisao javnu nabavku za opremu za potrebe proizvodnje vakcine protiv korona virusa. Procenjena vrednost tendera je 345,5 miliona dinara (oko 2,9 miliona evra) bez obračunatog PDV-a."Torlak" traži firme od kojih bi kupio set za kombinovanje sa mešalicom, laminarnu komoru, mašinu za postavljanje klipova i etiketiranje špriceva i mašinu za automatsku vizuelnu inspekciju.U konkursnoj dokumentaciji se navodi da se radi o opremi koja je potrebna za proizvodnju vakcine protiv zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, ali se nigde eksplicitno ne navodi da li se radi o ruskoj vakcini Sputnik V čije je punjenje na "Torlaku" počelo u aprilu, a proizvodnja u junu ove godine.Ruski Institut Gamaleja odobrio je 550.000 "Sputnjik V" vakcina koje su proizvedene na Torlaku, rekao je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović 1. septembra, preneo je Tanjug.U javnom dostupnim bazama na sajtu Agencije za lekove i medicinska sredstva ne postoje podaci da je za upotrebu u Srbiji registrovana vakcina protiv korone čiji je proizvođač srpski Institut.Do sada je u nabavku opreme za proizvodnju ruske vakcine uloženo 116 miliona dinara (oko 988.000 evra) koji su potrošeni na nabavku i ugradnju alata za punjenje u bočicu, mašine za etiketiranje ampula, ambalaže, filtere i štampani materijal.Poslednja nabavka bila je u julu kada je Institut "Torlak" kupio opremu za pranje laboratorijskog posuđa i opreme odeće za rad u čistim sobama za potrebe proizvodnje vakcina za 89,2 miliona dinara (blizu 759 hiljada evra) od firme PTM iz Šapca."Torlak" očekuje veće prihode, pa planira i veća ulaganjaInstitut "Torlak" trenutno predviđa da će u toku 2021. godini imati 7,2 milijardi dinara prihoda što bi bili dva i po puta veći prihodi nego što je Institut imao 2020. godine i više od četiri puta veći nego što su ih imali 2019. godine."Torlak" u najnovijim izmenama finansijskog plana za 2021. godinu predviđa da će iz državnog budžeta dobiti više od 3,2 milijarde dinara,  dok je Institut u toku 2020. godine imao ukupne prihode iz budžeta od tek 543,6 miliona dinara.Rukovodstvo Instituta predviđa da će im značajno porasti i prihodi od prodaje dobara i usluga koji su 2020. godine bili 271,4 miliona dinara, a ove godine predviđeno je da će "Torlak" po ovom osnovu prihodovati blizu 1,9 milijardi dinara.Veći prihodi, znače i više ulaganja. Pre svega u laboratorijsku opremu, pa tako "Torlak" planira da u toku 2021. godine u medicinski i laboratorijski materijal uloži 3,8 milijarde dinara, a prošle godine ova ulaganja bila su duplo manja - 1,75 milijardi dinara.

Srbija

Evropska komisija predlaže univerzalni punjač za sve mobilne telefone

Proizvođači telefona biće u obavezi da prave univerzalne punjače za telefone i male elektronske uređaje, prema novom zakonu koji je predložila Evopska komisija. Svi pamertni telefoni moraće da pređu na USB-C punjače, piše u predlogu Evropske komisije.Evropska unija ima cilj da smanji količinu elektronskog otpada tako što omogućiti korisnicima da upotrebljavaju već korišćene punjače kada kupuju novi uređaj, prenosi BBC. Iz kompanije Epl upozorili su da bi takav korak mogao da ugrozi inovacije. Epl je, naime, glavni proizvođač pametnih telefona uz koji idu prilagođeni punjači, pošto Ajfon telefoni koriste kablove sa lajtning konektorom.Eplovi telefoni ponovo najprodavaniji na svetu "Zabrinuti smo da bi ovako strog propisi koji nalažu korišćenje samo jendog punjača mogli da uguše inovacije umesto da ih ohrabruju, što će dalje ići na štetu potrošači u Evropi i svetu". Istraživanje: Društvene mreže će u Srbiji oboriti uticaj televizije Epl je postavio cilj da svaki njihov uređaj do 2030. godine bude oslobođen emitovanja ugljen-dioksida. 

Srbija

Sumpor-dioksid 25 dana bio opasan po zdravlje ljudi u Boru

Emisija sumpor-dioksida (SO2) u 2019. godini u Srbiji iznosila je 395,4 kilotona (Gg), što je za 14 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je Republički zavod za statistiku.Ukupna emisija SO2 u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom ima udeo od 91,5 odsto i beleži rast u poređenju sa 2018. godinom.Učešće ovog gasa u Prerađivačkoj industriji iznosi 4,3 odsto, u ostalim sektorima ekonomskih delatnosti 1,7 odsto  i u domaćinstvima 2,5 odsto. Godišnje vrednosti prekoračene na stanici Bor Gradski parkPrema podacima automatskih stanica za monitoring kvaliteta vazduha (AMSКV) na stanici Bor - Gradski park u 2020. zabeležena je srednja godišnja vrednost koncentracije sumpor-dioksida iznad granične vrednosti. Srednja godišnja vrednost iznosi 50 mikrograma po metru kubnom, a na stanici Bor Gradski park je iznosila je 74 mikrograma po metru kubnom u 2020. Agencija za zaštitu životne sredine objavila je godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji 2020. godine Prekoračenja dnevne granične vrednosti (125 mikrograma po m3 ) registrovana su na stanicama Bor Gradski park (58 dana), Bor Brezonik (17 dana), Bor Institut (deset dana). Satne vrednosti su prekoračile graničnu vrednost (350 mikrograma po metru kubnom) više od 24 puta na stanici Bor Gradski park (374 sati), stanici Bor Brezonik (114 sati) i stanici Bor Institut (100 sati).Po Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha određeno je, primera radi za sumpor-dioksid, da ne sme biti više od 3 prekoračenja graničnih dnevnih vrednosti u toku jedne kalendarske godine i više od 24 prekoračenja satnih vrednosti.Tako se, ukoliko je četvrta, odnosno dvadestpeta vrednost veća od granične vrednosti, odmah vidi da je na datoj lokaciji bilo prekoračenja.

Srbija

Beton obrisao istoriju na Kalemegdanu

Novogradnja u donjem Kalemegdanu je najveća povreda kulturne baštine u novijoj istoriji Beograda.  Ona niče na granici Donjeg grada Beogradske tvrđave i u potpunosti se nalazi u zaštićenom području i samo 20 metara od nadzemnih, vidljivih delova artiljerijskog utvrđenja iz 18. veka. A šta je ispod zgrada, nikada nećemo znati jer su podzemne garaže trajno obrisale materijalno svedočanstvo grada starog dva milenijuma, tvrdi za Novu ekonomiju arhitekta Marko Radosavljević. Marko je u online zajednici poznatiji kao osnivač Fejsbuk strane Beograd vekovni grad.  Ovaj arhitekta je 2000-tih napravio 3d animaciju o Kalemegdanu i Beogradu iz 15.veka. Ni sanjao nije da  dve decenije kasnije novim filmom mora da ukazuje domaćoj i stranoj javnosti  kako građevinski radovi uz bedeme Kalemegdana nanose nepovratnu štetu svetskoj kulturnoj baštini. Šta se to dogodilo u državnim institucijama da ste kao student arhitekture, pre 20 godina, imali privilegiju da dobijate poziv Turističke organizacija Beograda da sarađujete u izradi filma o Beogradu kao prestonici u 15.veku, a  danas ste, nažalost, na društvenim mrežama urbanistički uzbunjivač i digitalni hroničar uništavanja vekovne istorije Kalemegdana?Početak dvehiljaditih pamtimo po demokratskim promenama koje su bile kratkog veka. Taj period, iz današnje perspektive, podseća na malu renesansu koja je obuhvatala buđenje i promovisanje pravih vrednosti u društvu, prvi put posle duže vremena. Turistička organizacija Beograda je imala inicijativu da “oživi” Beograd kada je prvi put postao prestonica Srbije, šest vekova ranije. Do tada sam se već nekoliko godina pasionirano bavio Beogradskom tvrđavom, što je bio preduslov da bi nekome ponudili tako obiman zadatak, za čiju izradu su bile potrebne naredne dve godine. Iskoristio sam priliku da tražim za stručnog savetnika dr Marka Popovića (arheolog, stručnjak za srednji vek, preminuo 2020., prim. novinara), koji me je ranije privukao svojim monografijama o Beogradskoj tvrđavi.Skoro 20 godina kasnije sam morao, iz moralnih razloga da intervenišem, kako devastacija Beogradske tvrđave ne bi ostala nezapažena. Moja naklonost Beogradskoj tvrđavi je bila dodatni motiv, ali su po svemu objektivni razlozi zašto taj prostor mora da se štiti i zašto je u interesu, ne samo naše, nego i svetske kulturne baštine da se sačuva njegova vrednost i autentičnost. Kažete da su izgradnjom novogradnje u donjem Kalemegdanu prekršeni brojni zakoni. Na osnovu kojeg planskog dokumenta je dozvoljena gradnja i ko je zakazao u lancu nadzora dozvolivši da se zida na ostacima Beograda?Da je ispoštovan Zakon o kulturnim dobrima, danas ne bismo imali o čemu da razgovaramo.Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda donosi rešenje 1965. god, da se Beogradska tvrđava sa svojom neposrednom blizinom proglašava za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Ne postoji veći stepen zaštite koji država može da dodeli spomeniku kulture. To je potvrđeno odlukom o kategorizaciji u Službenom glasniku 1979.godine. Jasno je da postoje granice koje obezbeđuju očuvanje urbanističke vrednosti Beogradske tvrđave i garantuju trajnom isticanju tvrđave kao posebnog i najjačeg akcenta panorame Beograda sa savske i dunavske strane.Granice neposredne blizine spomenika kulture, obuhvataju istorijske okvire Kalemegdana, odnosno bojnog polja oko tvrđave. Na prvom mestu se misli na zaštitu slojevitosti nasleđa iz različitih istorijskih epoha i graditeljskih faza, nastalih u razdoblju od 1. do 18. veka.Novogradnja koja je dobila naziv “K-district” nalazi se u potpunosti u zaštićenom području, direktno se naslanjajući na utvrđenje iz 18. veka i na prostoru je tvrđavskog bojnog polja, koji je dva veka poznat kao Donji Kalemegdan.Obrazloženje za izgradnju K-distrikta je “ potreba afirmisanja poslovnih kapaciteta i javnih usluga u prostoru stambeno-poslovne zone Beogradske tvrđave u Beogradu“. Ove uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite, doneo je 2018.  Republički zavod za zaštitu spomenika kulture  Beograd, na zahtev Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrasturkture. Da li Beogradskoj tvrđavi kao spomeniku kulture treba stambeno-poslovna zona od 115 hiljada kvadrata, i koja je njena dobit? Da li je investitor, s obzirom da gradi na istorijskoj lokaciji, uz obaveznu prijavu arheoloških nalaza, mogao u kratkom roku da podigne kompleks ove veličine? Da li je pravno moguće trajno otuđiti deo zemljišta kulturnog dobra od izuzetnog značaja, a zatim dozvoliti gradnju kompleksa čija visina (± 114.5m) prevazilazi visinu platoa Pobednika (± 113.4m)? Šta je zapravo napravljeno na Kalemegdanu, ako poredimo sa nekim drugim spomenicima kao što su Golubačka tvrđava ili srednjevekovni manastiri? Po Zakonu o kulturnim dobrima, nepokretna kulturna dobra delimo po vrsti i kategoriji. Dobar primer su Dečani, Golubačka tvrđava i Beogradska tvrđava. Sva tri kulturna dobra su po vrsti “spomenici kulture” a po kategoriji su "od izuzetnog značaja”. Ovaj primer je bitan da bi ustanovili da li ova tri po zakonu potpuno identična spomenika i u praksi imaju jednako ispoštovan tretman. Manastir Dečani je aktuelna tema već neko vreme, jer država Srbija pokušava da spreči izgradnju saobraćajnice na prostoru neposredne blizine spomenika kulture.Drugi primer je Golubačka tvđava, kroz njenu kapiju je prolazio tranzitni put, koji je premešten u novoizgrađeni tunel, pa je Golubac dobio zasluženu rekonstrukciju i revitalizaciju. Na sličan način Bulevar vojvode Bojovića prolazi kroz Donji grad Beogradske tvrđave, i odvaja priobalni bedem od korpusa tvrđave.Zašto je onda Beogradska tvrđava dobila proširenje Dunavske ulice sa dve na četiri kolovozne trake, koje se ulivaju u Bulevar vojvode Bojovića i povećavaju značaj prolaska bulevara kroz Donji grad, direktno na štetu spomenika kulture? Napravili ste video animaciju Beograd vekovni grad o uništavanju Kalemegdana. Šta je zapravo trebalo uraditi sa tim delom Kalemegdana i da li je to zaista iziskivalo toliko novca?Od nastanka prvog urbanističkog plana 1867. pa do 2003. ceo prostor Kalemegdana je tretiran kao zelena površina. Detaljni urbanistički plan Kalemegdana (DUP) iz 1969, dodao je izmeštanje pruge i današnjeg Bulevara v. Bojovića. Planirana je rekonstrukcija srednjevekovnog pristaništa i vodenog rova ispred istočnog dela Donjeg grada, odnosno prostora Vidin kapije. Tek Detaljni regulacioni plan bloka između ulica Dunavske, Tadeuša Košćuška i Bulevara v. Bojovića iz 2012, direktno narušava spomenik kulture i ukida DUP Kalemegdana. U GUP-u Beograda 2021. ovaj prostor je po prvi put planiran kao novi gradski centar.Vidin kapija, zaslužna za razvoj najvećeg dela varoši u 18. veku, sada ne može da se revitalizuje, kao deo mounumentalnog ulaznog kompleksa u tvrđavu, u čijem sklopu je bio most nad vodenim rovom. Proglašenjem Bulevara v. Bojovića kao saobraćajnice prvog reda, gubi se prilika za revitalizaciju priobalnog bedema sa pripadajućim kapijama i srednjevekovnog zaliva.Arheološka istraživanja tog dela grada nisu rađena. Na osnovu vaših višegodišnjih istraživanja i saradnje sa vodećim arheolozima i poznavaocima tvrđave, šta smo mi u stvari zauvek zatrpali izgradnjom stambene grdosije?Fortifikacije iz druge polovine 18. veka, koje su u najvećoj meri vidljive, bi mogle da se restauriraju i konzerviraju u potpunosti zbog visokog stepena očuvanosti. Direktno je ugrožen  ulazni kompleks Vidin kapije, koji je najvećim delom sakriven od očiju prolaznika. Oni tako stiču pogrešan utisak da novogradnja nema nikakve veze sa tvrđavom.Ispod Bulevara v. Bojovića se protežu i ostaci zidova arsenala i topolivnice, u neposrednoj blizini su još neotkopani a poznati ostaci franjevačke crkve, kao još neotkriveni delovi naselja iz srednjeg veka, i lista se nastavlja. Bilo bi atraktivno vratiti Vidin kapiju i Kapiju Karla VI sa mostovima preko vodenih površina, onda Dunavsku kapiju kroz čiji je centralni svod prolazio vodeni kanal, gde su manji brodovi ulazili u vojnu luku itd. Sve ove ideje sada su ugrožene.Nažalost, kruži potpuno nekompetetno mišljenje onih koji podržavaju novogradnju, i pozivaju se na put koji postoji više decenija i parking koji blokira revitalizaciju tvrđave - da je to dovoljan izgovor da se nastavi sa devastacijom. Oni misle ako je jedna nepovoljna stvar urađena, da postoji legitimitet da se uradi i druga nepovoljna stvar, koja bi inače trajno zapečatila nepovoljnu situaciju, za razliku od dotadašnje situacije koja je bila reverzibilna.Zbog takvih kritičara, skrećem pažnju na fotografije iz vazduha Beograda, koji do 1923. u potpunosti u okviru modernog razvoja grada poštuje istorijske okvire gornjeg i donjeg Kalemegdana, na kome je današnja novogradnja, sa putem koji se završava kod Vidin kapije.Načinjena je trajna šteta na Kalemegdanu. Da li vidite način da se ispravi ili bar zaustavi na tome ili možda u planovima gradskih vlasti vidite obrise daljeg uništavanja kulturne baštine Srbije?Nažalost, trenutno ne vidim ni sluha, ni volje da se uvaže preporuke starijih generacija iz Insituta za zaštitu spomenika kulture Beograda, Arheološkog instituta Beograda, Urbanističkog zavoda Beograda... Konkretno ako se završi K-district, uradi Marina Dorćol i napravi Linijski park, kako je bar inicijalno planiran, onda Donji grad postaje u svakom smislu marginalizovan deo spomenika kulture, sa propuštenim potencijalom da bude atraktivniji od Gornjeg grada. Na prvom mestu mislim na veći prostor, mogućnost uvođenja vodenih površina i prezentacija delova kulturnog nasleđa iz starijeg perioda. U vašem filmu podvlačite da je Despot Stefan Lazarević rekao u 15. veku: "Došavši, nađoh najkrasnije mesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapusteo, sazdah ga i posvetih presvetoj Bogrodici". Šta mislite, šta bi Stefan Lazarević danas rekao o Beogradu?Despot Stefan je bio fasciniran ugledavši prvi put Beograd, njegove reči to potvrđuju. Istovremeno nam je stavio do znanja da je to već bio grad sa dugom istorijom koji je nezasluženo zapusteo. Ako je bio razrušen šta ga je činilo tako lepim? Odgovor na to pitanje znali su vekovima i žitelji i osvajači, a čini se da su danas oni koji treba da ga štite - to zaboravili. Njegova dominantna pozicija, sa prepoznatljivom panoramom sa reka, je starija i od samih zidina grada. Ono što smo izgubili zaklanjanjem vizura na tvrđavu i sa tvrđave je najautentičnija veza između nas i najdavnijih vremena.Beogradskoj tvrđavi ne treba reklama. Ona je izgradila svoje ime vekovima i najposećenija je lokacija u gradu i u zemlji. Zašto osramotiti najznačajniji spomenik kulture, zarad nekih kratkoročnih ekonomskih interesa, i nepovratno izgubiti kulturnu baštinu, koja ima sve uslove za samoodrživ turistički razvoj i kulturno-obrazovnu ulogu sa kojom bi Beograd imao dugoročni prosperitet i ugled u svetu?Ivana Pavlović

Srbija

Vlada novac za subvencije preusmerila na Vladičanski dvor u Bosanskom Petrovcu

Vlada Srbije izdvojila je 11,8 miliona dinara iz budžetske rezerve za projektovanje i izgradnju Vladičanskog dvora u Bosanskom Petrovcu. Ova sredstva su prvobitno bila namenjena sa subvencije privatnim preduzećima. Za Hram Svetog Save još 720 miliona od državeU rešenju objavljenom u Službenom glasniku, Vlada je navela da će sredstva predviđena za Ministarstvo privrede, odnsosno subvenicje privatnim preduzećima radi ublažavanja posledica koronavirusa, rasporediti Generalnom sekratarijatu Vlade na ime dotacije Pravoslavnoj eparhiji Bihaćko-Petrovačkoj.Vlada daje dodatnih 116 miliona dinara za Hram Sv. Save