Lifestyle

Poljska želi da kupi letnjikovac Marije Kiri u Parizu i pretvori ga u muzej

Poljska vlada želi da kupi ljetnikovac dvostruke dobitnice Nobelove nagrade naučnice Marije Kiri, koji se nalazi u pariskom predgrađu Saint-Remy-les-Chevreuseu i ponuđen je na prodaju, prenosi portal Polandin. "To mesto je deo poljske istorije", napisao je poljski premijer Mateusz Morawiecki na tviteru, komentarišući vest o nameri njegove vlade. Zamisao o kupovini pojavila se nakon što je ljetnikovac oglašen na prodaju po početnoj ceni od 790.000 evra. Prema pisanju Le Parisiena, imanju će biti potrebna obnova u vredna najmanje 200.000 evra. Marija Sklodovska-Kiri i njen suprug Pjer koristili su to imanje kao letnju kuću između 1904. i 1906. godine. Međutim Marija je od toga odustala nedugo nakon što je Pjer stradao u saobraćajnoj nesreći. Ako poljska vlada kupi kuću, ona će kako se navodi služiti kao muzej naučnih dostignuća Marije Sklodovske-Kiri i njenih sunarodnika, rekao je predstavnik poljske vlade. Maria Sklodovska rođena je 1867. u Varšavi, a 1891. godine počela je da studira na pariskoj Sorboni. Kasnije je postala francuska državljanka. JEDINA DOBILA DVA NOBELA Marija Kiri je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, 1903. za fiziku, zajedno sa svojim suprugom i Henrijem Bekverelom za pionirski rad u oblasti radioaktivnosti. Osam godina kasnije osvojila je i Nobela za hemiju, jer je otkrila dva hemijska elementa radijum i polonijum.  Marija Kiri je jedina je osoba u istoriji koja je osvojila dve Nobelove nagrade.

Lifestyle

Kako se Joakim Vujić „zapalio“ za pozorište

Da se to nje dogodilo, pitanje je kada i kako bi Srbija dobila pozorište. Ovo je priča o bundovniku, eruditi i zaljubljeniku u teatar, čoveku koji je mnogo stekao, sve poklonio i umro u bedi u tuđem stanu. Joakim Vujić (1772-1847) rođen je u Baji, mestu u Bačkoj koja je tada bila deo Austrougarske, a prvih nekoliko decenija života posvetio je učenju jezika (govorio je nemački, italijanski, latinski, mađarski) i edukaciji. Bio je učitelj i istoričari smatraju da je baš u tom periodu, pripremajući školske predstave, zavoleo teatar.  U to vreme, u Srbiji pozorište nije postojalo, kao ni komadi na srpskom jeziku koji bi eventualno mogli da se izvode.  Istorija svedoči da je Joakim Vujić, svakako odveć zaljubljenik u teatar, odluku da se posveti ovoj umetnosti, doneo je nakon odgledane predstave "Karađorđe ili zauzeće Beograda od Turaka" koja je odigrana u Mađarskom pozorištu 1812. godine.  Svakako, najznačajniji trenutak, ispostaviće se kasnije, za budućnost srpskog teatra jeste premijera tročinke "Kreštalica", po dramskom tekstu Augusta Kocebua 1813. U Pešti, u Tabanu, gde je živelo u to vreme oko deset hiljada Srba, odigrana je prva predstava na srpskom jeziku.  Interesantno je da je to prva predstava za koju su štampane karte, plakati najave, a Mađarsko pozorište ustupilo je sve neophodno za predstavu, pa čak i svoju pozornicu "Rondela". Prihodi od predstave, Vujić je dao u humanitarne svrhe. Zbog ove predstave, danas se Joakim Vujić smatra ocem srpskog pozorišta. Kako je voleo da putuje, ali i da vodi dnevnik na tim putovanjima, gotovo čitavog života tragao je za mecenama koje bi finansirale štampanje putopisa. Nije baš bio omiljen među učenim svetom u tadašnjoj Srbiji jer je dosta negativno, a javno, govorio o Vukovoj reformi koja je imala veliku podršku važnih ljudi u to vreme. Bio je fan slavenoserbskog jezika i pravopisa, pa zato. Na krilima tog sukoba, napisao je i pesmu u kojoj je Vuka dobrano "isprozivao". Logično, javnost je očekivala i Vukovu reakciju, ali je on to mudro oćutao.  Knezu Milošu, dopao se Vujić, a kako su godinama negovali prijateljski odnos, s jeseni 1934. godine po njegovom odobrenju, u Kragujevcu, tadašnjoj prestonici Kneževine Srbije, izgrađeno je prvo stalno pozorište poznatije kao "Knjaževsko serbski teatar".  Dalji tok istorije pozorišta, nakon osnivanja prvog, poznat je. Grob oca srpskog teatra, nažalost, nije. Zapravo, nema ga. Preminuo je u bedi, bez zaslužene penzije koja mu je ukinuta čim je knez Miloš abdicirao. Sahranjen je na Tašmajdanskom groblju koje je kasnije zameteno.  Izložbu o Joakimu Vujiću možete pogledati u Muzeju pozorišne umetnosti u Beogradu, ali i online, okviru manifestacije "Muzeji za 10" koja se ove godine održava od 12. do 18. maja. Ljubitelji muzeja imaće prilike da se u preko sto pozorišta širom Srbije uživo ili online upoznaju sa stalnim ili, za ovaj događaj, pripremljenim postavkama.  "Muzeji za 10" manifestacija je kojom se u Srbiji obeležavaju Međunarodni dan muzeja, Nacionalna nedelja muzeja i Evropska noć muzeja.

Lifestyle

BINA – Kad Beograd postane muzej

Šesnaesta Beogradska internacionalna nedelja arhitekture (BINA), traje do 20. maja, i ove godine od Beograda pravi muzej arhitekture. Svaka zgrada, blok ili kakvo drugo arhitektonsko rešenje, za vreme BINA-e posmatra se kao umetničko delo. Uz pomoć stručnih vodiča, a u skladu s merama, organizatori ove godine organizuju šetnje uz predavanje, izložbe, razgovore i radionice za najmlađe. Povodom 70 godina urbanizma i arhitekture u Energoprojektu, u sredu 12. maja, organizuje se poseta i predavanje u zgradi ovog preduzeća, dok je za 13. maj najavljena izložba kolektiva arhitekata pod nazivom "6/BETA_ENOUGH IS ENOUGH". U petak, 15. maja, zainteresovani mogu na jednodnevni izlet do Subotice najavljen kao "Secesija u Subotici". Ostatak programa možete pogledati ovde.