Srbija

NBS: Novca ima dovoljno u sistemu; haosa nema, niti će ga biti

Narodna banka Srbije (NBS) poručila je da finansijska stabilnost ni na koji način nije ugrožena i da novca i u dinarima, i u devizama, i na računima, i u gotovini ima dovoljno u sistemu."Narodna banka Srbije obaveštava građane: Haosa nema, niti će ga biti, i apeluje: Ne nasedajte na provokacije i senzacionalističke naslove", objavljeno je na sajtu NBS.Narodna banka Srbije ukazuje na to da "stabilnost ni na koji način nije, niti će biti ugrožena".Banke sa ruskim kapitalom sigurne i pod nadzorom, kaže NBS "Novca i u dinarima, i u devizama, i na računima, i u gotovini ima dovoljno u sistemu, ali nemojmo otežavati protok novca koji cirkuliše do najudaljenije menjačnice ili pošte u Srbiji. Ako je nekome potrebno da dođe do efektive za redovan život, za poslovanje, to je opravdano, s tim da Narodna banka Srbije apeluje - nema potrebe za čuvanjem novca kod kuće umesto u bankama. Prvo, novac je najsigurniji u bankama (ne i u kućama). Drugo, u bankama je osiguran, dok u kućama nije. Treće, nemojmo sami sebi neracionalnim ponašanjem činiti štetu", navodi se u saopštenju. NBS je ocenila da se u ambijentu u kojem nema nikakvih drugih pritisaka, kada i domaća preduzeća i nerezidenti uobičajeno obavljaju transakcije na domaćem deviznom tržištu, kada nema pritiska ni stranih ulagača, stvara panika, te građani kupuju devize i efektivu, što podstiču "senzacionalistički naslovi".NBS i dalje očekuje pad inflacije od drugog tromesečja

Srbija

Pijačni prodavci: Nove fiskalne kase znače nestanak pijaca, nastavićemo protest

Nećemo odustati od protesta zbog uvođenja e-kasa na pijacama i tražićemo sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, jer ako se uvedu e-kase to će značiti nestanak pijaca, kaže Redžep Petrit, predsednik Udruženja pijačnih prodavaca "Opstanak" za Novu ekonomiju. Nakon jučerašnjeg protesta on kaže da će Udruženja pijačnih prodavaca "Opstanak" na današnjem satanku UO doneti odluku o daljim aktivnostima. Nema odustajanja"Nema odustajanja, najverovatnije ćemo tražiti sastanak sa predsednikom države, ako država i dalje ne bude imala sluha za nas onda sledi radikalizacija potesta, od blokiranja ulica do štrajka glađu. Pijačnih prodavaca širom Srbije ima oko 50.000, kad se pomnoži sa tri, četiri člana porodice to je oko 200.000 građana Srbije koji zavise od prodaje na pijaca. Nova fiskalizacija na pijacama znači da će oko 80 odsto pijačnih prodavaca nestati, prodaje na pijacama neće biti, što nije dobro ne samo za nas, prodavce na pijacama, nego nije dobro za narod ni za državu", kaže on. Država umesto da dobija od nas poreze koje plaćamo, između 18.000 i 20.000 dinara plus tezge koje plaćamo, mesečno 16.300 dinara za tezgu, država će izgubiti a mi idemo na Biro rada.  NeizdrživoU Ministarstvu finansija kažu da će fiskalne kase od 2022. godine, kad se uvedu uticati na smanjenje sive ekonomije. "Ne mogu oni nas da tretiraju kao sivu ekonomiju jer je PDV plaćen za svu robu koju mi nabavimo, dok sa našim pazarima ne možemo da uđemo u sistem PDV-a tako da je to non sens. Pazari su nam inače poslednjih godina mnogo manji, zbog negativnog uticaja pandemije, rata u Ukarajini, inflacije, pada prometa, građani manje troše, i na sve to treba dodati nove fiskalne kase koje nam nameću nove namete. Samo knjigovođa će nam uzeti 100 evra mesečno, ne možemo to finansijski da izdržimo. Kome to ide u korist zaista ne razumem", kaže Petrit.   Poslovno udruženje "Pijace Srbije" podsetilo je u saopštenju da zbog niza netačnih i zbunjujućih informacija koje prate aktulene proteste pijačnih prodavaca, registrovani poljoprivredni proizvođači, koji na pijačnim tezgama prodaju svoje proizvode, nisu obveznici fiskalizacije. "Nije tačno da će kupci „čekati“ fiskalni račun za vezu šargarepe, kilogram krompira ili bilo koje povrće, voće ili drugi proizvod poljoprivrednika koji ga prodaje na nekoj od pijaca u Srbiji. Fiskalizacije su oslobođene i delatnosti koje se smatraju starim i umetničkim zanatima, odnosno poslovima domaće radinosti, a fiskalne kase su obavezne za preduzetnike koji na pijacama prodaju različite vrste robe široke potrošnje, prehrambene proizvode drugih proizvođača ili voće i povrće iz uvoza", navodi se u saopštenju. Takođe, u saopštenju piše da pijačnim prodavcima koji su obveznici e-fiskalizacije ne osporavaju ni pravo na drugačije mišljenje, niti da zbog toga protestuju. "Ali, apelujemo na njih da sve svoje aktivnosti sprovode u skladu sa propisima i ne ugrožavaju svakodnevno funkcionisanje pijaca, jer verujemo da nam je zajednički cilj da ih sačuvamo kao mesta na kojima će se građani Srbije i dalje sa zadovoljstvom snabdevati kvalitetnim životnim namirnicima", navodi se u saopštenju poslovnog udruženja "Pijace Srbije". 

Srbija

Tender „Pošte“ za oglašavanje na Fejsbuku, Instagramu, Guglu

JP "Pošta Srbije" oglasila je nabavku usluge kreiranja strategije i implementacije glašavanja na digitalnim medijima.  Vrednost usluge Pošta je procenila na 7,6 miliona dinara. Između ostalog, usluga podrazumeva definisanje komunikacione strategije Pošte na digitalnim kanalima, izradu mesečnog sadržaja za društvene mreže i digitalne platforme - izradu Fejsbuk, Instagram, Gugl, LinkedIn objava (tri objave nedeljno i 12 mesečno po platformi). U specifikaciji usluge se traži i izrada kreativnih rešenja za oglašavanje na Fejsbuk, Instagram, LinkedIn platformama, izrada njuzletera, prilagođavanje formatima oglašavanja, izrada medija plana, optimizacija kampanje, zakup medija na digitalnim kanalima, izrada kreativnih rešenja na Gugl platformama. Preko 1.000 mopeda ipak stiže u PoštuNezadovoljni poštari sutra obustavljaju radPo definisanju sredstava na mesečnom nivou pružalac usluge je dužan da dostavi raspodelu budžeta (medija plan) po kanalima komunikacije Gugl, LInkedIn advertajzing kampanje, Njuzleter, Fejsbuk i Instagram, kao i procenu glavih metrika u skladu sa ciljem promocije (broj prikaza, interakcija, procenu vrednosti troška po instalaciji aplikacije). Od ponuđača se zahteva da je za period od 3 poslednje finansijske godine, ostvario prihod ne manji od 15 miliona dinara, kao i da ima najmanje jednog zaposlenog sa završenim Fakultetom primenjenih umetnosti ili odgovarajućim.Rok za dostavljanje ponude je 15. mart. Poštari sanjaju dan kada će se približiti prosečnoj plati

Video

Kako se građanske organizacije bore protiv zagađenja (VIDEO)

Borba protiv svih oblika zagađenja u Srbiji svakako bi izgledala drugačije da joj se nisu posvetile građanske organizacije. Jedna od njih je neformalna grupa građana Ekostraža čiji članovi objavljuju snimke zagađenja na internetu i društvenim mrežama.Predstavnik Ekostraže, Bojan Simišić, kaže da je problem što u Srbiji nikada nijedna industrija nije odgovarala zbog zagađenja.Prema njegovim rečima, Ekostraža se najviše koristi podacima o zagađenju koje prikuplja Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA).Načelnik u Agenciji za zaštitu životne sredine, Zoran Redžić, objašnjava da će uskoro biti urađena aplikacija pomoću koje će svaka opština u Srbiji moći da formira svoj Lokačlni izvor zagađivanja.Više o tome pogledajte u VIDEU:

Srbija

„Čistoća“ raspisala tender, pola milijarde dinara za komunalna vozila

Javno komunalno preduzeće "Gradska čistoća" oglasilo je nabavku vozila za prikupljanje komunalnog otpada, a njihovu ukupna vrednost procenjena je na 500 miliona dinara.  Nabavka je podeljena u pet partija. Rok za dostavljanje ponuda je 14. april, a kriterijum za dodelu ugovora biće cena.Čistoća kupuje pet vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada "tipa roto", radne zapremine 22 metara kubnih, a njihova vrednost je procenjena na 158 miliona dinara. Druga partija podrazumeva kupovinu pet komada kamiona smećarac sa potisnom pločom od 18 metara kubnih, procenjene vrednosti 105 miliona dinara. Šest vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada tipa presa, radne zapremine 22 metara kubnih Čistoća je procenila na 150 miliona dinara. Kupuje se i jedan kamion za bočni utovar, a njegova vrednost je procenjena na 31 milion dinara. Peta partija podrazumeva dva kamiona smećaraca sa potisnom pločom od 22 metara kubnih i dizalicom za pražnjenje podzemnih kontejnera.Od ponuđača se, između ostalog, zahteva da je ovlašćen za prodaju ponuđenog dobra od strane proizvođača.

Svet

Rent-a-car agencije: Teško dolazimo i do novih i do polovnih automobila

Pandemija je izazvala poremećaje na tržištu novih automobila, a rat u Ukrajini samo se nadovezao na te probleme, pa je nabavka novih i polovnih automobila sve teža, piše Poslovni.hr. U skladu sa tim, rent a car kompanije u Hrvatskoj očekuju i poskupljenje svojih usluga."Ako se ostvare predviđanja koja smo imali prije invazije na Ukrajinu, a to je porast tražnje, imaćemo poremećaj na domaćem tržištu najma vozila i mi i druge mediteranske zemlje", objašnjava Boris Žgomba, iz rent a car agencije Uniline, koja svoju delatnost razvija kroz franšizu Europcar.Europcar je upravo u postupku sastavljanja flote koja se obično zaokruži do aprila, tako da je ostalo još nešto vremena da se situacija popravi.Žgomba kaže da je bilo izazovno nabaviti vozila, ali da situacija u toj kompaniji nije dramatična. Ono što im dođe od vozila biće će skuplje nego lane, kad je tražnja bila bolja nego 2020, a cene su već skočile u odnosu na vreme pre pandemije.Izaberite odličan polovni auto uz ove saveteOsetan rast cena polovnih automobila, očekuju se dalja poskupljenja Napominje se da bi ta kriza mogla da posluži kao korekcija tržištu koje je u zadnjih nekoliko godina grcalo u damping cenama, odnosno prodajom robe po cenama ispod normalne vrednosti sa ciljem osvajanja nekog tržišta. "Pre je bilo normalno nabaviti odjednom nekoliko stotina automobila, sada se ide doslovno od salona do salona i skuplja po nekoliko automobila, što je skuplje, ali moraš imati osnovno sredstvo za rad i sigurne automobile", kaže Krešimir Dobrilović, osnivač i vlasnik franšize Carwiz International.Prema njegovim rečiuma, uvoznici ne mogu da garantuju da će rent a car kompanije dobiti vozila koja su naručile i platile, a kompanije ne mogu da rade rezervacije ako nisu sigurne da će imati flotu vozila."Nama se svakodnevno javljaju veletrgovci polonjacima autima sa vrlo skupim opcijama. Kupiti automobil, a ne znati za koliko može da se proda za godinu dana je jako riskantan potez", dodaje Dobrilović.Cena polovnih automobila u decembru je bila veća za 16 odsto u odnosu na 2020. godinu, a za čak 23 odsto u odnosu na period pre pandemije, pokazala je analiza prosečnih cena automobila oglašenih na sajtu Polovni automobili.

Srbija

Biznis putno osiguranje – od danas i na web portalu Sava osiguranja

 Poslovna putovanja u inostranstvo, učešće takmičara na međunarodnim sportskim događajima i drugo, zauzimaju sve veći procenat u ukupnom broju putovanja u inostranstvo, posebno sada kada se pandemija smiruje.Svako putovanje u inostranstvo podrazumeva obezbeđenje određene vrste zaštite, u slučaju da nešto ne pođe po planu. Nevolja nikada ne šalje upozorenje, a polise putnog osiguranja, doprinose da ne brinemo, da se osećamo bezbedno i da eliminišemo pitanje - Šta, ako...Mnoge kompanije, predstavništva, filijale, sportski savezi i klubovi, poslovna udruženja i sindikati, zbog potrebe za čestim putovanjima u inostranstvo ugovaraju polise na godišnjem nivou, kojom obezbeđuju osiguravajuće pokriće za svoje zaposlene odnosno članove, u inostranstvu, za željeni broj dana. Na ovaj način se obezbeđuje povoljnija polisa osiguranja, koja je, u stvari, vrsta kolektivne polise osiguranja.U sklopu aktivnosti digitalne transformacije i sa ciljem da našim klijentima pojednostavimo postupak dobijanja Potvrda, na osnovu prethodno potpisane generalne polise osiguranja, za određeni broj dana za zaposlene koji putuju u inostranstvo, Sava osiguranje je kreiralo novi web portal koji omogućava da se brzo i lako, nakon pristupa putem linka, preuzme potreban broj Potvrda putnog osiguranja. Preuzetu Potvrdu biznis putnog osiguranja klijent može da pošalje na željeni email ili da odštampa. Takođe, nakon izdavanja Potvrde automatski se umanjuje broj iskorišćenih dana od ukupnog broja kupljenih dana, odnosno dobija se informacija o broju preostalih dana osiguranja.Sada je Biznis putno osiguranje klijentima Sava osiguranja dostupno 24/7, 365 dana u godini.Benefiti koje smo omogućili klijentima putem web portala su višestruki: mogućnost kupovine osiguranja za sve zaposlene u kompaniji (članove sportkog saveza, poslovnog udruženja i sl.), samostalno preuzimanje potvrda od strane klijenta, jeftinija polisa osiguranja u odnosu na individualna osiguranja za isti nivo pokrića, brzina i jednostavnost dobijanja Potvrde za putovanje, kao i pristup aplikaciji u svakom momentu uz eliminisanje izdvajanja vremena za sastanke i razgovore sa zastupnikom osiguranja.Osiguravajuća pokrića u polisama odnosno potvrdama Biznis putnog osiguranja izdatim putem web portala, identična su pokrićima polisa osiguranja koje naši klijenti kupuju preko zastupnika osiguranja.Više informacija o Biznis putnom osiguranju i obezbeđivanju polise odnosno potvrda putem web portala zainteresovane kompanije, sportski savezi i udruženja, poslovna udruženja i sindikati, mogu dobiti putem mejla pzo.info@sava-osiguranje.rs ili na sajtu www.sava-osiguranje.rs.

Srbija

Jagodina kupuje 159 avio karata do Hurgade

Jagodina kupuje avionske karte za prevoz zdravstvenih radnika i privredno-političke delegacije u Hurgadu u Egiptu. Vrednost ove javne nabavke koju je raspisala Gradska uprava za budžet, finansije, privredu, poljoprivredu i investicije procenjena je na šest miliona dinara (51.000 evra)Usluga obuhvata 144 povratnih karata u ekonomskoj klasi (čarter let, na relaciji Beograd-Hurgada-Beograd) za polazak 7. aprila (u 12 časova) i povratak 14. aprila (u 06.20 časova), piše u tehničkoj specifikaciji.Pored toga, Jagodina kupuje i 15 povratnih karata (u ekonomskoj klasi, redovnom linijom, na relaciji Beograd – Hurgada - Beograd) za polazak 08. aprila (06.30 časova) i povratak 15. aprila (u 05.30 časova).Skupštini Jagodine potrebne usluge restorana sa najmanje 200 mesta Cena avio karte obuhvata sve pripadajuće troškove, cenu avio karte,aerodromske takse i sve druge prateće i zavisne troškove u vezi sa izdavanjem avio karte. Rok za dostavljanje ponuda je 24. mart. Jagodina daje 57.000 evra za "ol inkluziv" u Hurgadi Hotelski smeštaj u egipatskom letovalištu Hurgada gradska uprava Jagodine plaća 6,7 miliona dinara, odnosno blizu 57.000 evra, pisala je Nova ekonomija.Posao pružanja hotelske usluge dobila je egipatska firma Titanic For Investment & Development iz Hurgade, koja je ujedno bila i jedini ponuđač."Hotelski kompleks mora da ima privatnu plažu, akva park, puno bazena, restorana i barova", piše u tenderskoj specifikaciji.Na pitanja Nove ekonomije ko će činiti privredno-političku delegaciju, kao i iz kojih sredstava se finansiraju hotelske usluge, iz jagodinske uprave nisu odgovorili.Palma vodi medicinare i političku delegaciju u Paraliju, put plaćaju Jagodinci

Srbija

Srbija najviše izdvaja na odbranu u regionu

U Srbiji se poslednjih pet godina može uočiti rast izdataka za odbranu i Srbija u odbranu ulaže najviše u regionu. Međutim, Srbija takođe beleži najveću razliku između planiranih budžeta za odbranu i zaista potrošenih sredstava. Samo tokom 2021. godine je budžet za odbranu uvećan 50 odsto. Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBC) predstavio je danas Balkanski monitor odbrane - izveštaj o tome koliko države regiona izdvajaju novca za odbranu, sa kojim međunarodnim partnerima najčešće učestvuju na vojnim vežbama, od koga dobijaju najviše donacija. Izveštaj obuhvata podatke za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Srbiju.Istraživačica BCBP-a Marija Ignjatijević kaže da većina zemlja regiona u poslednjih pet godina beleži blagi rast izdataka za odbranu, a da je rast najpristuniji u Hrvatskoj i Srbiji, što se vidi i kako kroz udeo u BDP-u,  tako i nominalno u apsolutnim vrednostima. "Srbija najviše izdvaja za odbranu u regionu. Negde u 2020. godini je dostigla prag trošenja od 2 odsto ukupnog budžeta, a odmah iza Srbije je Hrvatska. Od 2016. godine ove zemlje uvećavaju svoje odbrrambene budžete", kaže Ignjatijević. Ona je navela i da se o izdvajanjima za odbranu često izvešatava van konteksta, da su podaci o tome podložni zloupotrebama i senzacionalističkom izveštavanju u celom regionu.Sistemi odbrane na Balkanu su veoma netranparentni i to važi i za njihove dokumente, budžete, gde prikazuju izdatke, zbog čega su i podložni spinovima od strane političkih elita.Činjenica je da se za naoružavanje izdvajaju veća sredstva nego ranije, ali Ignjatović objašnjava da se ne radi o dodatnom naoružavanju već o obnovi i modernizaciji postojećeg."Kada pogledamo Hrvatsku i kupovinu rafala, Hrvatska da nije obnovila borbene avione, u roku od tri do četiri godine njihovoj postojećoj eskadrili bi prošao životni vek" , kaže Ignjatijević. Podaci za Srbiju pokazali su velike razlike između planiranih budžeta i završnih računa, odnosno zaista potrošenih sredstava na odbranu.Ignjatijević je navela da je na primer u 2021. godini budžet za odbranu uvećan za skoro 50 odsto, a da je u 2018. i 2020. tokom godine prebacivanjem sredstva iz budžetskih rezervi budžet za odbranu uvećan 20 do 30 odsto. "Iz takvih skokova tokom godine se vidi da se nabavke ne ugovaraju prema planovima već da se vrše ad hoc i u skladu sa spoljnopolitičkim inetersima, što je vrlo problematična praksa, ne samo zbog budžetiranja i planiranja već i zbog operativnih sposobnosti Vojske Srbije". Podaci BCBP-a pokazuju da u većini zemalja regiona postoji blagi rast izdataka odbranu, u nekim zemljama (posebno u Srbiji) postoji velika razlika između planiranih budžeta i stvarnih troškova za odbranu. Takođe,  balkanske članice NATO-a imaju velike razlike u zvaničnim državnim dokumentima kada je reč o izdacima i onome što se može naći u NATO bazama (rezultat različitih metodologija, NATO u rashode za odbranu uključuje i vojne penzije).U regionu najmanje u odbranu ulaže Bosna i Hercegovina. U poslednje dve godine zbog unutrašnje politilke blokade u toj državi uopšte nije usvojen budžet na federalnom nivou u koji spada i budžet za odbranu. "U Bosni i Hercegovni sve je povezani sa njenom ustavno-pravnom strukturom i sama činjenica da je budžet za odbranu najmanji regionu vezan je za nastojanje da se smanji uticaj centralnih institucija na najmanji nivo i da prevlasti imaju entitetske strukture. Od 2009. godine državni nivo ima zamrznut budžet koji iznosi ukuono 950 miliona maraka, a negde oko 91 odsto odlazi samo na održavanje sistema, bez ikakvih mogućnosti da se ulaže u odbranu. BiH jedini dobija ono što dalazi u vidu donacija iz partnerskih država",  rekao je dekan Fakulteta političkih nauka Univreziteta u Sarajevu Sead Turčalo.Sistemi odbrane na Balkanu su veoma netranparentni i to važi i za njihove dokumente, budžete, gde prikazuju izdatke, zbog čega su i podložni spinovima od strane političkih elita.Iako je u regionu najmanje transparentna kada se radi o izdvajnjima za odbranu, i u Albaniji se u poslednjih pet odina može uočiti blagi trenda rasta izdataka. Severna Makedonija i Crna Gora su odmah nakon prdruživanja NATO-u povećale kupovinu naoružanja i opreme. Prema dostupnim podacima, kada se radi o sektoru odbrane, najviše donacija u regionu dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. Uprkos značajnim donacijama iz Rusije, Ministarstvo odbrane Srbije odbija da dostavi podatke o njihovoj vrednosti zbog njihove "tajnosti i poverljivosti".  Značajan donator u oblasti odbrane u rgeionu postala je i Turska. Podaci u izveštaju su prikupljani od decembra 2021. do februara 2022. uvidom u javno dostupna dokumenta Vlade, zahtevima za informacije od javnog značaja i šest zemalja, kao i intervjuisanjem stručnjaka u oblasti odbrane. 

Srbija

Malim preduzećima tri milijarde za kupovinu nove opreme

Blizu 3,1 milijardi dinara (26,2 miliona evra) namenjeno je Programu podrške malim preduzećima za nabavku opreme u 2022. godini. Preduzetnici i mikro i mala pravna lica će moći da dobiju do pet miliona dinara.Od ukupnih sredstava programa, do 40 odsto će moći da se dodeli za nabavku nove građevinske mehanizacije.Firme koje su na kraju 2021. godine imale jednog zaposlenog mogu da dobiju najviše milion dinara pomoći, a maksimalna neto vrednost opreme koja se nabavlja ne sme da bude veća od četiri miliona dinara.Komisija odobrila subvencije jer je u Srbiji "izuzetno nizak standard" Preduzeća sa dva - pet zaposlenih mogu da dobiju do 2,5 miliona dinara za opremu do deset miliona dinara, a ona sa šest i više zaposlenih pomoć od najviše pet miliona dinara.Firme koja dobiju subvencije imaju obavezu da dobijeni novac isporiste najkasnije u roku od deset meseci od dana zaključenja ugovora o dodeli bespovratnih sredstava.Muke malih privrednika: Koju fiskalnu kasu kupiti? Novac za subvencionisanje nabavke nove opreme obezbeđen je iz budžeta Ministarstva privrede (1,8 milijardi dinara), evropskih IPA fondova (10 miliona evra, odnosno 1,2 milijardi dinara) i neutrošenog prošlogodišnjeg budžeta Razvojene agencije Srbije (126,8 miliona dinara).Program sprovodi Ministarstvo privrede u saradnji sa Razvojnom agencijom i odabranim poslovnim bankama i lizing kompanijama, koje će biti odabrane na javnom pozivu Ministarstva.

Srbija

Vučić: Biće dozvoljen kontrolisan izvoz pšenice

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će biti dozvoljen kontrolisani izvoz pšenice iz Srbije, javila je Agencija Beta. Prema njegovim rečima, za Srbiju će biti "potpuna katastrofa" ako Bugarska zatvori gasovod zbog najave da bi Rusija tranzit tog energenta mogla da počne da plaća u rubljama.Vučić rekao je da će biti dozvoljen kontrolisan izvoz pšenice prema ugovorima država iz regiona, prvo prema Albaniji, kao i da su u trenutku zabrane izvoza postojali ugovori za izvoz 350.000 tona te žitarice.Kako je dodao, ono što ostane pšenice da država otkupiti po tržišnim cenama i da će na zalihama biti bar 20 odsto više nego što je potrošnja.Cene goriva se zamrzavaju samo za poljoprivrednike Vučić je rekao i da se "umirilo" tržište nafte i naftnih derivata jer su obezbeđene dovoljne količine i "pristojna" cena.Najavo je da će se do srede rešiti i problem da se registrovanim poljoprivrednim domaćinstvima omogući točenje goriva u kanistere.Prema Uredbi o ograničenju cena naftnih derivata nedavno je predviđeno da se evro dizel toči samo u rezervoare poljoprivrednih mašina.Od danas zabranjen izvoz žitarica, brašna i ulja Izvoz domaće pšenice prethodno je bio zabranjen uredbom koju je donela Vlada Srbije i koja je stupila na snagu prošlog petka.Tom uredbom zabranjen je izvoz tvrde pšenice, kukuruza, brašna od tvrde i obične pšenice, napolice i pira, prekrupe od žitarica, griza i pelete i ulja od semena suncokreta i šafranike.

Srbija siromaštvo

Svaka četvrta mlada osoba u Srbiji u riziku od siromaštva

Svaka četvrta mlada osoba u Srbiji je u riziku od siromaštva, a procenat mladih ljudi koji nisu ni zaposleni, niti su u obrazovanom sistemu (tzv. NEET kategorija) se blago povećao u poslednjih pet godina. Mladih nema u izvršnoj vlasti, nije se podigao broj onih koji kreću put preduzetništva, a mladi muškarci su, ipak, u nešto povoljnijem položaju nego žene, još uvek, pokazuju najnoviji posaci Indeksa participacije mladih (YPI) za 2020. godinu. YPI petu godinu zaredom objavljuje Omladinski hab Zapadnog Balkana i Turske i prati nivo političkog, ekonomskog i socijalnog učešća mladih u Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Srbiji i u Turskoj. Indeks participacije mladih je jedini dokument koji objedinjuje relevantne podatke o položaju populacije od 15 – 30 godina i upoređuje ih i međusobno i u odnosu na zemlje Evropske unije.Izveštaj je danas predstavila Fondacija Ana i Vlade Divac koja je, u ime Srbije, osnivač Omladinskog haba Zapadnog Balkana i Turske.Osim praćenja i objavljivanja zvaničnih podataka o mladima, ova mreža je fokusirana na to kako konkretno podržati mlade u posebno osetljivim kategorijama, kao što su mladi u ruralnim krajevima, iz siromašnih porodica, mladi sa invaliditetom. Zato je danas predstavljeno 10 novih modela za pomoć zapošljavanju mladih koje će, uz podršku ove Mreže, u 10 gradova voditi socijalna preduzeća ili organizacije civilnog društva.U Beogradu, Pančevu, Nišu, Požegi, Novom Sadu, Leskovcu, Arilju i Bečeju lokalna udruženja i socijalna preduzeća će pružiti priliku mladima da se uče nekim novim veštinama koje će podići njihovu konkurentnost na tržištu rada i tako im otvoriti neke bolje prilike za budućnost. Mladi poljoprivrednici u Nišu će dobiti pomoć od kolega iz socijalnog preduzeća, mlade žene iz okoline Arilja će proći IT obuku, mladi iz ekstremno ugroženih kategorija u Bečeju će dobiti podršku u traženju posla, romski studenti i studentkinje sa juga Srbije takođe će imati priliku za dodatne edukacije.Predstavnici lokalnih udruženja koja će pilotirati ovih 10 modela potpisali su juče ugovore o saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac.„Kad nisi ni u školskom sistemu, niti si zaposlen, kad nisi deo nekih neformalnih procesa edukacije i prekvalifikacije, a mlad si, u velikom si riziku da ne sustigneš generaciju i ostaneš iza nje. Iako sve zemlje imaju neke aktivnosti usmerene ka ovoj osetljivoj grupi, nema velikih pozitivnih pomaka, nažalost i to je ono na čemu ćemo mi najviše raditi“, istakla je Bojana Jevtović, projektna menadžerka Omladinskog hub-a.

Srbija

Transparentnost: Lista SNS-a troši najviše novca u predizbornoj kampanji

Za predsedničke i parlamentarne izbore u Srbiji iz budžeta je izdvojeno oko 15,7 miliona evra, a do sada je potrošeno manje od 10 odsto tih sredstava, oko 1,5 miliona evra, saopštila je Transparentnost Srbija. Većina partija oslanja se upravo na ta sredstva, a ona će biti uplaćena tek pet dana nakon što se utvrdi spisak svih učesnika izbora.Programski direktor Transparentnosti, Nemanja Nenadić je naveo da je u prve tri nedelje kampanje za parlamentarne izbore jedino SNS emitovala oglase na televizijskim stanicama, iako je u to doba već bilo proglašeno još deset izbornih lista.Kampanju je u značajnijem obimu, kako se dodaje, vodila samo Srpska napredna stranka (SNS) koja je na televizijske i o oglase na Fejsbuku potrošila najmanje 600 hiljada evra.Prema podacima Fejsbuka, vrednost oglašavanja sa naloga SNS-a i funkcionera te stranke u proteklih mesec dana bila je oko 80 hiljada evra.Kako se naglašava, tome trebalo dodati i oglašavanje vredno preko 10.000 evra sa nekoliko naloga preko kojih se promoviše SNS ili kritikuju njeni protivnici (nalozi "Pristojna Srbija", "Volimo srpsku opoziciju").Prema podacima Transparentnosti, u trećoj nedelji kampanje, najviše novca od oglasa koje je platila lista "Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve", prihodovala je Televizija Pink, 136.141 hiljadu evra, od 28. februara do 6. marta, ako se računa minimalni popust prilikom njihvog plaćanja. U istom periodu Radio televizija Srbije je prihodovala 94.015, TV Prva 54.683, TV B92 28.280 evra, TV Happy 53.811 evra, a u cele tri nedelje do sada je potrošeno 728.528 evra na TV oglase. Transparentnost: Poreska krije informacije o oporezovanju frilenseraTransparentnost: Država i dalje u v.d. stanju Kako se naglašava, sredstva za finansiranje parlamentarnih izbora biće finansirana iz budžetske rezerve.Broj promotivnih aktivnosti veći za je za 58 odsto nego u istom periodu prethodne godine, kada nije bilo izbora.Za 10 najaktivnijih funkcionera, broj promotivnih aktivnosti je veći 118 odsto, a među njima prednjači Goran Vesić sa 32, a zatim Vanja Udovičić sa 28 promotivnih aktivnosti.Aleksandar Vučić je, kako se dodaje, imao 11 promotivnih, od toga šest u drugoj nedelji marta.

Srbija

Petnaesti BELDOCS festival od 11. do 18. maja u Beogradu

Jubilarni, 15. Beldocs festival, jedan od vodećih dokumentarnih filmskih festivala u ovom delu Evrope, biće održan od 11. do 18. maja u Beogradu. U dvanaest programskih celina, premijerno u našoj zemlji, biće prikazano više od 100 najboljih dokumentarnih filmova današnjice.Poziv za prijave projekata otvoren je do 15. marta.U okviru Inudstry aktivnosti, održaće se Beldocs in Progress, radionica i pitch, Beldocs Kids&Youth, radionica za razvoj projekata namenjenih mladima, i XR akademija, trodnevna radionica za razvoj projekata iz 13 zemalja.Nakon toga, dodeljuju se novčane nagrade za filmske projekte za razvoj budućih filmova i organizuju sastanci sa predstavnicima fondova, televizija, VoD platformi, kompanija prodaje prava, producentskih kuća.„Ove godine, želimo posebno da privučemo novu publiku, jer znamo da uzbuđenje i strast ka smelim, autentičnim i kreativnim filmovima koje delimo, može da bude inspirativno za mnoge ljude. Imajući u vidu da je žanrovski gledano, dokumentarni film jedan od najbrže rastućih i u produkcionom smislu, ali i u pogledu sve veće popularnosti, sigurni smo da ćemo ponuditi jedinstveno festivalsko iskustvo“, izjavila je Mara Prohaska Marković, direktorka Beldocs festivala.Beldocs, jedan od vodećih međunarodnih festivala dokumentarnog filma u ovom delu Evrope, održava se svake godine u maju u Beogradu. Osnovan 2008. godine, podeljen je u 12 programskih celina, organizuje preko 100 premijernih projekcija svake godine, tokom osam dana trajanja festivala, koji se prikaziju na više od 7 lokacija. Svake godine okupi preko 150 međunarodnih stručnjaka u audio-vizuelnoj industriji, autora i producenata.

2022

Mirjana Bobić Mojsilović: Tri zalogaja po mom ukusu

Naša zemlja ima toliko različitih kvaliteta o kojima se priča kod nas, ali i u svetu. Jedna od prvih stvari po kojoj nas prepoznaju je hrana, za koju važi mišljenje da je ukusna, kvalitetna i da nosi emociju koju vredi doživeti. Baš o ukusima našeg kraja smo razgovarali sa Mirjanom Bobić Mojsilović, koja nam je otkrila svoje omiljene kombinacije srpskih autentičnih proizvoda, i koje od njih bi pretvorila u junake svojih knjiga.„Ja volim Srbiju. Volim da je osetim svim čulima, a ako me pitate koji ukusi bi bili moji junaci – bili bi to Ukusi moga kraja, a svaki kraj je moj!“Da li mislite da su ukusi Srbije podjednaka znamenitost kao njene građevine i krajevi? Da li se o njima dovoljno priča?O lepotama, znamenitostima i ukusima Srbije se tek odnedavno malo više priča, ali i to je nedovoljno, s obzirom na prirodne i ljudske lepote, istorijske i kulturne znamenitosti a pogotovo,  o ukusima Srbije koji ovaj život čine sočnim. Šta da kažem, kao neko ko tek otkriva sve lepote, sve nesavršenosti i sve ukuse Srbije, osim da je oko nas – neotkriveno blago. To blago je i blago, i slatko, i zna da bude i oštro, i ljuto i ponekad gorko. Drugim rečima, iz moje vizure, Srbija je, što se ono kaže – na ’leba da je namažeš.Foto: Stefan SimonovićKada biste pisali priču o ukusima naših krajeva koje najviše volite, ko bi bili glavni junaci? Ja volim Srbiju. Volim da je osetim svim čulima, a ako me pitate koji ukusi bi bili moji junaci – bili bi to Ukusi moga kraj, a svaki kraj je moj! To vam pričam. Srbija je plejada ukusa koji ne mogu da vas ostave ravnodušnim i o kojima jednostavno ne možete da prestanete da pričate. Na primer, suva šljiva – nezgrapna dama koja nosi breme srpske istorije, nasleđa i tradicije. Ona bi od mene dobila partnera koji je zaslužuje, recimo, kozji sir i njih bi vezala jedna pančeta u čijem su ukusu ispisane sve neispričane priče o balkanskoj ljubavi. I tako dobijamo suvu šljivu filovanu kozijim sirom i rolovanu pančetom. Kiselkasto-slatkasto, jako i slano - to je spajanje zapadne Srbije, na primer, Pirota i Srema.A za one koji vole tradicionalnije priče, tu bih uvela dobro znani zlatarski sir, strogog oca koji bi da ljubav između hirovite pršute i vragolastog ajvara ostane samo na prijateljstvu. Ali kada zajedno dođu na domaći ražani hleb, sve pada u vodu, ljubav pobeđuje i ukusi se spajaju u priču života. Mogu vam reći da sam jednom sasvim slučajno pila šampanjac i jela čvarke, i da je to daleko bolja kombinacija od one carske ruske, kavijar i šampanjac. Ova naša nije carska, ali je u svakom slučaju kraljevska. Zato biram domaći hleb sa suvim šljivama, ovčiji sir i slatko od šumske kupine. Sve bi to bilo jednostavno, da ne dolazi i namaz od čvaraka. Šta da kažem, hleb i čvarci su nas održali, a šumska kupina je tu da sa ovčijim sirom bude naša autohtona verzija „dolce vita“.U mojoj autorskoj kuhinji, stvarno se kuva, osim što se kuvaju i slike, crteži, knjige i emisije.Kako vi u svojim pričama spajate tradicionalno i moderno?To dolazi prirodno, iz neke potrebe, iz neke male gladi za nekim ukusom, dakle isto kao i u kuhinji – spojeni ukusi u doskora nezamislivim kombinacijama, u stvari samo se uzajamno obogaćuju. I što važi za kuhinju, važi i u priči – tu leži izvor iznenađenja, humora, i sočnog razgovora. Zar ne? To ti pričam.Ukusi moga krajaUkusi moga kraja su brend koji počiva na ideji tradicije dobrih ukusa iz svih krajeva naše zemlje. Danas brend ‘Ukusi moga kraja’ ima više od 200 autentičnih srpskih proizvoda, napravljenih od 100% domaće sirovine, po tradicionalnoj recepturi, bez konzervansa, aditiva ili veštačkih boja, a stvaraju ih oni koji to rade najbolje – mali srpski proizvođači. Upravo zbog toga čak 118 proizvoda nosi oznaku „Čuvarkuća“ koja je garant vrhunskog kvaliteta i domaćeg porekla. Svi proizvodi brenda Ukusi moga kraja mogu se kupiti samo u IDEA prodavnicama, Roda marketima i Mercator hipermarketima širom Srbije.

Srbija

Objavljen konkurs za besplatnu poslovnu edukaciju preduzetnika

Kanadsko-srpsko poslovno udruženje CANSEE objavilo je konkuts za pohađanje kompletno sponzorisanog kursa za preduzetnike LEADER Projekat Srbija 2022 u okviru internacionalnog programa koji će biti održan od 9. do 20. maja u Beogradu.LEADER (Leading Education and Development in Emerging Regions) Projekat Srbija 2022 održaće se u saradnji sa najboljom kanadskom poslovnom školom "Ajvi", Univerziteta Zapadni Ontario i Privrednom komorom Srbije. Ovo je šesta godina kako CANSEE organizuje ovaj jedinstveni kanadski edukativni program u Srbiji."Tokom deset dana najbolje svetske prakse će biti podeljene sa polaznicima uz pomoć pet kanadskih instruktora Ajvi poslovne škole", istakla je Mirjana Dončić Beaton, izvršna direktorka CANSEE.Kanadski LEADER Projekat se realizuje kroz seriju radionica, koje su prilagođene profilu učesnika i ima za cilj da im omogući da uspešno razviju svoje poslovne ideje kroz vrhunske tehnike biznis treninga."LEADER Projekat Srbija 2022 će biti dostupan za ukupno 40 polaznika, konkurs je otvorenog tipa, a prvenstvo imaju mladi preduzetnici iz Srbije koji planiraju, ili su već osnovali sopstveni preduzetnički biznis, kao i menadžeri startap kompanija. Učesnici će biti odabrani iz različitih industrijskih oblasti, u skladu sa principima rodne ravnopravnosti", navodi se u saopštenju Privredne komore Srbije.Prijave za LEADER Projekat Srbija 2022 su otvorene do 31. marta, više informacija i način prijave možete pronaći na linku.

Srbija

Rani javni uvid regulacije Kalenić pijace trajaće do kraja marta

Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gradske uprave grada Beograda oglasio je rani javni uvid povodom izrade Plana detaljne regulacije pijace Кalenić na Vračaru. Planom se određuju uslov za rekonstrukciju i izgradnju pijace,  preispituju saobraćajni pristupi i način rešavanja parkiranja.Granicom plana je obuhvaćen deo teritorije gradske opštine Vračar na površini od oko četiri hektara. U pitanju je blok oivičen ulicama Maksima Gorkog, Njegoševe, Кursuline i delom saobraćajne mrežeNOVA REKONSTRUKCIJA KALENIĆA, TREBALO DA BUDE ZAVRŠENA JOŠ 2018.Najveći deo bloka koji je predmet ovog plana zauzima pijaca Kalenić, oko jedan hektar (između ulica Maksima Gorkog, Njegoševe i Viške). Planom je, piše u elaboratu,  predviđeno formiranje građevinske parcele gradske pijace Кalenić. Postojeća parcela proširiće se za oko jedan metar ka ulici Maksima Gorkog u odnosu na građevinsku parcelu definisanu planom generalne regulacije.U okviru  pijace se nalaze zidani objekti kao što su mlečna hala sa lokalima, ulazne kapije sa lokalima prema ulicama i montažni prizemni lokali orijentisani prema obodnim ulicama i ka unutrašnjosti pijace.U  središnjem delu su tezge za prodaju voća, povrća, cveća i drugih poljoprivrednih proizvoda.Proširenje je proizašlo iz potrebe da se sačuvaju postojeći objekti pijace, renovirani lokali  i mlečna hala, navodi se u elaboratu. Zatvorenu pijacu je moguće organizovati u rekonstruisanim postojećim i objektima koji su izgubili prvobitnu namenu. Postojeći objekti se mogu zadržati, zameniti  novim  ili  ukloniti.  Moguća je rekonstrukcija i tekuće održavanje postojećih objekata.Moguće intervencije i konačni kapaciteti biće definisani u toku izrade Nacrta plana detaljne regulacije u saradnji sa nadležnim institucijama. U planu podzemna javna garaža Plan je da Kičevska ulica bude kolsko-pešačka sa pristupom iz Trnske ulice i Baba Višnjine.Saobraćajna površina u okviru Viške ulice planirana je sa vezom prema Кursulinoj ulici i javnom podzemnom garažom. Prema planu generalne regulacije mreže javnih garaža, na poziciji postojećeg parkirališta "Viška" planirana je podzemna javna garaža u okviru zelenih pijaca. Planirana garaža ima minimum jednu etažu, kapaciteta minimalno 360 parking mesta (720 u dve etaže), sa dva pristupa iz Njegoševe. Garaža je organizovana tako da sa 360 mesta zadovoljava potrebe pijace, a preostalih 360 su namenjeni isključivo za javnu garažu. Pristupe planiranoj garaži moguće je organizovati iz Njagoševe ulice i Nove 1, što će biti definisano tokom izrade Nacrta plana detaljne regulacije.Za Skver "Vojvode Bojovića" treba planirati proširenje i rekonstrukciju što će, kako se navodi, biti definisano u daljoj projektnoj i planskoj razradi (planirati sadnju drveća, šiblja, zamenu mobilijara, rekonstrukciju staza, stepeništa).U bloku se nalaze i kompleksi javnih službi, biblioteka "Petar Kocić" i objekti stanovanja koji se zadržavaju u postojećem stanju. Rani javni uvid obavljaće se do 28. marta. 

Srbija

NALED: Šalter i dalje popularniji od onlajn komunukacije sa državom

Oko 60 odsto građana Srbije nikada nije elektronskim putem zatražilo neki dokument, dozvolu ili rešenje, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED). NALED je uz podršku Evropske unije (EU) pokrenuo izradu Lokalnog indeksa e-uprave (LEI), inovativnog alata koji će u realnom vremenu pratiti napredak digitalizacije u lokalnim samoupravama."Izradom LEI indeksa želimo da podstaknemo modernizaciju javne uprave i motivišemo građane da se uključe u ovaj proces", rekla je direktorka Odeljenja NALED za dobru upravu Ana Ilić.Nedavno istraživanje pokazalo je da šest od 10 građana Srbije nema nalog na portalu eUprava.Ipak, skoro dve trećine građana koji su probali da neku administrativnu proceduru završe putem interneta uvidelo je da je to lakši način, dok bi se devet odsto vratilo na šalter.Prvi korak ka tom cilju biće veliko merenje obima, vrsta i kvaliteta elektronskih usluga lokalnih samouprava koje ptraje do 31. marta.Svetska banka ukida Duing biznis listu zbog mahinacija sa rangiranjemKalifornija počela sa izdavanjem dokumenata za treći pol Tehnička opremljenost, ljudski resursi, zastupljenost i kvalitet elektronskih usluga, kao i edukacija i uključivanje građana u rad lokalnih samouprava pomoću digitalnih tehnologija su četiri ključne grupe pokazatelja koje će LEI meriti u gradovima i opštinama.Izradu LEI indeksa podržalo je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a u istraživanju su učestvovale lokalne samouprave, Republički zavod za statistiku, Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), Kancelarija za IT i eUpravu i Republički geodetski zavod.