
„Kako ćemo živeti zajedno?“
Kako ćemo živeti zajedno? / How will we live together? tema je ovogodišnjeg bijenala koji je postavio umetnički direktor – kustos trenutno aktuelnog Bijenala arhitekture u Veneciji, američko-lib...

Kako ćemo živeti zajedno? / How will we live together? tema je ovogodišnjeg bijenala koji je postavio umetnički direktor – kustos trenutno aktuelnog Bijenala arhitekture u Veneciji, američko-lib...

Poslednji pravi boem, tako su opisivali italijanskog umetnika koji je u Pariz došao da uči slikarstvo i uživa u ljubavnim avanturama. Bio je zavisnik od kokaina, alkohola, hašiša, opijum...

Jedno je povremeno se uključiti u vaspitavanje, a drugo svakodnevno robovanje dečjim prohtevima i potrebama, počev od trivijalnog doručka, ručka, večere, do krucijalnijih žrtava za dobro naslednika. Ne, za t...

Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanja o značajnim ljudima i događajima Slutnja smrti kra...

Mihailov režim je počeo da se lјulјa iznutra. Kako piše Slobodan Jovanović u svojoj istoriji, u budućnost režima niko nije verovao. „U Beogradu je atmosfera bila teška; osećalo se da ovak...
Sreća je najvažnija stvar koja se događa u našim životima, pa tako i u umetnosti. Takav je slučaj kod svih, pa i kod mene. Znam da sam talenovran u svom poslu, znam i da postoje stvari u koje sam ulag...

Ne nosimo li od davnina masku pred svetom? Nismo li već uveliko bili distancirani i pre ove pandemije? Tema otuđenja nas proganja još od polovine prošlog veka. Zar se naša komunikacija n...

Ako smo rasli i dalje živimo u okruženju gde se zapošljava „preko veze", gde se diplome kupuju, gde je najvažnije ko su ti prijatelji, a ne šta umeš i kakav si čovek, problem leži ...

Sad su ogoljeni svi problemi u radu specijalnih škola. Da nije bilo roditelja, nastavnici ne bi mogli da sprovedu nastavu na daljinu Marijana Milankov je mama bliznakinja, od kojih jedna ide u redovn...

Šta lokalna zajednica nudi ženama, a šta žene mogu da pruže njoj? I kako izgleda započeti posao na selu, u tradicionalnoj sredini gde su uloge čvrsto podeljene i teško se menjaju? Dok mu...

Jedan od najčešćih slučajeva u srpskim sudovima su tužbe zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku zbog predugog trajanja, ili zato što se slučajevi nikada i ne reše. Ovakvi s...

U periodu kada se cela planeta suočava s mnogobrojnim ekološkim i zdravstvenim izazovima, pokazuje se da je dobrodošla svaka podrška privatnog sektora, ali i da velike kompanije mogu bit...
Najbolji teniser sveta Novak Đoković i Raiffeisen Bank International AG (RBI) sa sedištem u Beču objavili su početak saradnje. Đoković, koji je na poziciji broj jedan u tenisu u rekordnom periodu od 3...

Na ceremoniji uručenja godišnjih VIRTUS nagrada za filantropiju u organizaciji Trag fondacije, Raiffeisen banci je dodeljena Nagrada za dugoročno partnerstvo između poslovnog i neprofitnog sektora, i ...
Stvoreni smo da budemo u skladu sa prirodom, da radimo u timu i tako rešavamo probleme. Time što više vodimo računa o urođenim instinktima čoveka, projektovanjem boljih mesta za ra...

Kada se uzme u obzir sve ono što je predviđeno budžetom za 2021. godinu i kada se to bude realizovalo, rast duga prema Kini biće enorman i kretaće se oko 15% ukupnog javnog duga Srbije. Drugim rečima,...

U ovom trenutku skoro sve kapitalne investicije u državi ugovorene su direktnim pogodbama mimo procedure javnih nabavki. Utisak je da ako se stvari ovako nastave, praktično će samo investicije koje se deli...

Skoro 80 odsto roditelja i nastavnika smatra da onlajn nastava nije bila primerena učenicima sa smetnjama u razvoju, pokazalo je istraživanje portala Nova ekonomija. Među ključnim problemima sa kojima su se učenici, njihovi roditelji i nastavnici suočavali tokom nastave u pandemiji, prednjači nedostak opreme (to je navelo 27 odsto ispitanika) i nedovoljna informatička pismenost da bi se pratila nastava na daljinu (26 odsto).Svaki peti anketirani je istakao da je bilo teško ispoštovati epidemiološke mere, a sličan procenat je naveo da materijali koje su dobijali nisu bili prilagođeni ovim đacima.„Nijedna solucija nije bila dobra. Ako dolaze u školu nijedna mera ne može da bude ispoštovana, tako da su i ostala deca i mi ugroženi. Ako ostanu kod kuće, gube, jer nijedan vid nastave sa tom decom nije izvodljiv. Roditelji koji rade ne mogu stalno ostaju kod kuće sa decom. Niko nije imao rešenje, ni sluha, pa smo došli do toga da se roditelji ljute na defektologe što s pravom strahuju za svoje i zdravlje svoje dece ako neki učenici ne poštuje mere, a defektolozi se ljute na direktore što balansirajući i ne želeći nikom da se zameraju, ne preduzimaju ništa da reše probleme.Deca najviše ispaštaju u svakom slučaju“, ističe nastavnik koji je učestvovao u anketi našeg portala.Među komentarima su i zapažanja roditelja da je „onlajn nastava postojala samo na papiru, a u stvarnosti je dete bilo kući bez nastave“, te da „dete koje se školuje po IOP-u ne može da prati nijedan vid nastave sem individualne i to u direktnom kontaktu zbog specifičnih smetnji“. Zbog skraćenih časova neka deca su više vremena provodila u boravku gde je veći epidemiološki rizik, a manje stimulativno okruženje i nema ciljanog rada defektologa. „Potpuno je besmisleno skratiti časove na 30 minuta, jer teško možete kvalitetno da rasporedite vreme tako da nastava bude interaktivna“, smatra jedan učesnik ankete.Roditelji su ukazali i na problem da je ovim učenicima neophodna socijalizacija i da je, bez obzira što su se neki nastavnici trudili da organizuju nastavu, deci sa smetnjama u razvoju nedostajalo da idu u školu i viđaju svoje drugove. Nastavnik koji predaje praktičnu nastavu kaže da su onlajn časovi izvođeni tako što su đaci dobijali video-snimke, ali učenica sa smetnjama u razvoju ne zna da koristi materijal pa se očekivalo da roditelji budu najveća podrška. Njegov utisak je da nisu bili.Međutim, ima i onih koji su pohvalili požrtvovanost roditelja bez čije pomoći ne bi uspeli da realizuju nastavu, a među, doduše retkim, pozitivnim utiscima je komentar nastavnika da je onlajn nastava „omogućila zanimljive načine vežbanja gradiva, a u direktnom video-sastanku smo čitali sastave, pevali, recitovali i pričali o doživljajima u vreme pandemije“.U anketi je ukazano da mnoga deca sa smetnjama u razvoju potiču iz porodica lošijeg materijalnog stanja pa ne mogu da prate onlajn nastavu. Branka Roganović, defektološkinja u Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu, slaže se sa da je i na učenike i za nastavnike najteži rad na daljinu. - Naša deca u prvoj godini imaju 18 časova prakse, a to je neizvodljivo da se radi na daljinu. Samo 20 odsto dece je moglo da koristi Gugl učonicu. Mnogi naši učenici nemaju tehničkih mogućnosti za onlajn nastavu, nemaju pametne telefone, računar, internet…Definisani su standardi nastave na daljinu koje ne možemo da ispunimo. Mi nastavnici smo se trudili, slali deci materijale, nekima čak i poštom kada jedan period nije bilo nastave u školi. Od početka drugog polugodišta smo se vratili. Učionica je naše carstvo. Kada su u školi imaju veću motivaciju, deci je veoma bitna socijalizacija, da se druže. Za njih je najbitnija interaktivna nastava – navodi Roganović za portal Nova ekonomija.V. S.

Trideset godina se razvlači privatizacija nekadašnjih društvenih preduzeća i ne vidi joj se kraj. Sada je situacija ipak nešto bolja nego pre nekoliko godina, jer su neka od preduzeća pr...
U pripremi su različita finansijska sredstva koja će pomoći u borbi protiv poplava, zagađenja, i doprineti smanjenju emisije ugljenika u transportu Francuska agencija za razvoj (AFD) odobrila je nedavno za...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE