Srbija

Srbija

Danas je Svetski dan zaštite životne sredine

U Srbiji i svetu danas se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine, pod sloganom Pomiri se sa prirodom i pomozi joj da se obnovi. Ujedinjene nacije povodom tog dana naglašavaju važnost obnove ugroženih ekosistema.Ukupne štete u državnim šumama Srbije tokom 2020. godine iznose 143.007 kubika drveta: od čega su štete nastale od čoveka otpada oko 26.000 kubika, od elementarnih nepogoda oko 75.000 kubika, što je oko 53% od ukupnih šteta, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZSS).U 2020. godini evidentirano je 26 požara u državnim šumama, pri čemu je oštećena zapremina drveta od 3.525 kubika.  Štete od biljnih bolesti u državnim šumama u 2020. godini iznose oko 26 000 kubika drveta.U državnim šumama Srbije, prema podacima evidentirane su štete od čoveka, insekata, divljači i domaćih životinja, elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i požara. Prema podacima RZSS-a iz 2019. godine u Srbiji je 65% stanovništva priključeno na kanalizacionu mrežu , a stopa kružne upotrebe materijala, odnosno reciklaže je 1,4%. Produktivnost resursa u ekonomiji od 2008. godine porasla je za 15%, dok je učešće prihoda iz oblasti zaštite životne sredine oko 4,4% u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP).EKOLOGIJA JESTE POLITIČKO PITANJE, OD TOGA NE TREBA BEŽATI Poslednjih godina u Srbiji se sve više govori kao o zemlji koja ima velikog potencijala u rudarstvu, ali i u elektroenergetici. Sa druge strane ekološke organizacije i brojni stručnjaci ukazuju na činjenicu da je u tim oblastima zanemarena zaštita životne sredine.Kao jedna od primera često se navodi izgradnja mini-hidroelektrana (MHE) kojima se devastiraju korita malih planinskih vodotokova i ugrožava živi svet u njima.Srbija se zbog korišćenja uglja u proizvodnji struje zadnjih godina sve češće sreće da problemom aero-zagađenja, naročito tokom zimskog perioda. 

Srbija

Mlekara Šabac će graditi fabriku u Moskovskoj oblasti

Mlekara Šabac planira da izgradi svoju fabriku u Rusiji i u tome ima podršku Trgovinsko industrijske komore Ruske Federacije (TIK RF), saopštila je Privredna komora Srbije (PKS). Mlekara Šabac će u toj fabrici proizvoditi meki sir i jogurte od najkvalitetnijeg ruskog mleka. "TIK RF će podržati izgradnju fabrike Mlekare Šabac i projekte drugih srpskih kompanija koje žele da prošire svoje poslovanje i da se što bolje pozicioniraju na ruskom tržištu", poručio je Sergej Katirin predsednik TIK RF.Mlečni proizvodi u praviće se po IFS standardu za rusko, kao i za druga strana tržišta, navodi PKS.Katrin se u Sankt Peterburgu inače sastao sa predsednikom PKS Markom Čadežom, a razgovarali su i o mogućnostima izvoza softverskih rešenja iz Srbije u Rusiju i drugim važnim projektima."Naš izvoz softvera vredi oko 1,5 milijardi evra, a juče je u Rusiji završen veliki projekat srpske kompanije 'Termovent' koja je pustila u rad potpuno automatizovani proizvodni pogon fabrike lekova 'Farmasintez – Nord' koju je naša kompanija kompletno opremila svojim svetski poznatim 'čistim sobama', po sistemu  ključ u ruke", rekao je Čadež. Čadež je pozvao predsednika ruske komore da sa delegacijom privrednika poseti Srbiju i da se u direktnim razgovorima sa predstavnicima srpske poslovne zajednice razmotre mogućnosti zajedničkih poslova.STRANO MLEKO OBARA CENU DOMAĆEG, IAKO JE IZVOZ PRESTIGAO UVOZ

Srbija

Bugarska vlada priznala da postoje transplatacije organa „bogatim“ ujacima

Bugarsko ministarstvo zdravlja otkrilo je u četvrtak da je pod bivšom vladom Bojka Borisova državna bolnica vršila transplantaciju organa siromašnih donora za bogate „ujake“, piše Euractiv.com."Ujaci" su imali lažni identitet i bugarsko Ministarstvo ima „sve razloge da veruje da oni nisu srodnici, kako nalaže zakon“. Visoko pozicionirani vladin zvaničnik je na ovaj način dobio transplantaciju jetre i uspeo da skoči na vrh liste čekanja.U poslednje dve godine živi davaoci su u državnoj bolnici izvršili 14 transplantacija bubrega, a u dokumentima se navodi da su svi davaoci bubrega siromašni „nećaci“ iz Ukrajine i Moldavije, a primaoci bogati „ujaci“ iz zemalja kao što je Izrael, Japan, Oman, rekao je ministar zdravlja Stojko Katsarov.Utvrđeno je da su mnogi bogati „ujaci“ koji su dobili bubrege koristili lažni identitet.Iako u zemlji već dugo postoje sumnje u vezi s transplantacijama, ovo je prvi put da vlada potvrđuje takvu praksu. Ministarstvo zdravlja strahuje da će ovo otriće izazvati snažan međunarodni odgovor.Podsećamo, Ustavni sud Srbije proglasio je neustavnima odredbe zakona po kojima su svi građani  donatori organa nakon svoje smrti, osim ako se ne o tome ne izjasne drugačije tokom života, ili ako se u trenutku njihove smrti transplantaciji izričito ne protive njihovi srodnici, supružnici ili partneri.

Srbija

Fond za razvoj odobrio kredite vredne 361 milion

Fond za razvoj saopštio je da je odobrio je 47 zahteva za kredit u ukupnom iznosu od 361,1 miliona dinara, objavila je ta institucija. Kroz 13 investicionih kredita sedstva u iznosu od 157,9 miliona dinara dobiće pravna lica i preduzetnici.Fond je odobrio i devet zahteva za investicioni kredite po Programu podsticanja razvoja preduzetništva kroz razvojne projekte, a ukupni iznos kreditnih sredstava je 133,2 miliona dinara dok su bespovratna sredstva 33,6 miliona.Za trajna obrtna sredstva odobreno je šest kredita pravnim licima i preduzetnicima u ukupnom iznosu od 34,9 miliona dinara.Fond je odobrio devet kreditnih zahteva za podsticanje razvoja preduzetništva kod početnika u poslovanju za koje se izdvaja 12,5 miliona dinara kroz kredite i 5,8 miliona kao bespovratna sredstva.Ženama preduzetnicama odobreno je sedam kreditnih zahteva koji ukupno vrede 13,5 miliona dinara i 7,2 miliona bespovratnog novca.Mladima su odobrena tri kreditna zahteva u iznosu od 8,9 miliona dinara kreditnih sredstava i 4,8 miliona bespovratnih sredstava.FOND ZA RAZVOJ: KONTROLIŠEMO NA TERENU KORISNIKE KREDITA

Srbija

Deficit 40,2 milijardi dinara u prva četiri meseca, manje nego prošle godine

U prva četiri meseca ove godine ostvaren je deficit republičkog budžeta u iznosu od 40,2 milijardi dinara. Prihodi su ostvareni u iznosu od 427,3 milijardi dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 467,6 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.Samo je u januaru ostvaren suficit, dok je najveći deficit bio u martu - 31 milijarda dinara.Aprilski deficit je iznosio 16,7 milijardi dinara.U aprilu su naplaćeni prihodi u iznosu od 109,6 milijardi dinara, od čega su poreski prihodi iznosti 98 milijardi dinara.Najveći deo poreskih prihoda odsnosi se na uplatu PDV u iznosu od 57,3 milijardi dinara i akciza - 19,1 milijarda dinara.Fiskalni savet: Deficit republičkog budžeta rekordno visok Aprilski rashodi su bili 126,4 milijardi dinara. Rashodi za zaposlene su iznosili 27,1 milijardu dinara, subvenije su isplaćene u iznosu od 25,8 milijardi, a najveći deo odnosi se na isplatu direktne pomoći u privredi u okviru novog paketa mera za borbu protiv pandemije.Deficit je znatno manji nego što je to bio slučaj u prva četiri meseca prethodne godine kada je on iznosio 114 milijardi dinara.Na to je pre svega uticalo povećanje prihoda u prva četiri meseca ove godine, pa su oni za oko petinu veći nego što je to bio slučaj u periodu januar-april prošle godine (379,8 milijardi prihoda). Najprimetniji skok prihoda odnosi se na deo naplate poreza.Rashodi su bili nešto veći nego ove godine i to za oko pet procentnih poena. Iznosili su 493,8 milijardi dinara.Prva četiri meseca prethodne godine rashodi su bili nešto veći nego ove godine - 493,8 milijardi dinara (5 procentnih poena više nego ove), a prihodi za oko petinu manji nego ove godine - 379,8 milijardi (skoro 22 procentna poena manje nego ove godine).Na nivou opšte države, koji obuhvata stanje republičkog budžeta, budžete lokalnih samouprava, državnih fondova i slično, u periodu januar - april 2021. godine je ostvaren fiskalni deficit u iznosu od 9 milijardi dinara i primarni fiskalni suficit (kada se izuzmu troškovi kamata) u iznosu od 41,9 milijardi dinara. Prema revidiranom planu izvršenja budžeta opšte države, za ovaj period je planiran fiskalni deficit u iznosu od 45,2 milijardi dinara.Na kraju aprila javni dug iznosio je 27,8 milijardi evra, što 55 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).Kolumna: Deficit i stendap komičar

Konferencije Srbija konferencije

Prosvetari i dalje bez opreme za online školu, deca željna kontakta

tri nedelje pred završno zvono VIoleta ALfeldi sada je dobro nakon šoka koji je doneo , prvo sretanje sa školom i nastavnicima, nisu ni imali neka druga iskustva.Uplašeni pre svega za život za zdravlje i problem za planiranje, a sada, što se učitelja tiče snašli.Rad u dve smene, premda zahtevan, doneo dobre rezultateodlično smo prošli kako smo mogli da prođemo./////////////////Smiljana istraživanje o perspektivom aktera u školstvu.nešto nam je nedostajal, profesorima, učenicima, sve završite ali nešto nedostaje.ISto to se desilo i roditeljima, stručnim saradnicimasubjektivne osećaje i percepciju, svima nedostajala interakcijanastavnci su se osećali nesigurno, podrška im falila, ustalilo se, ali nedostajanje jeste suština nastave, povratne informacije, kada vas gledam uživo i klimateglavom, vi mene podstičeterezličiti podaci zavisno od uspeha učenikamnogo su kritičniji učenici sa odličnim uspehom, očekivali više, želeli višenepravedna, mnogo prepisivanja,////////////////////Vesnada kapetana nema broda neminovni gubici, nažalost kolege nisu sve prošle, značajne gubitkenedovoljna podrška ministarstva prosvetetroškovi su bili jako veliki, kada pričamo o fin strani, ne mali broj podizao kredite da bi kupovali rač, ali to verovatno niej uticalo samo na njih, i roditelje, stoje u redu za računar, onda dolazi roditelj koji je takodje roditelj.iz te cele frustracije, mi ne izlazimo mnogo pametniji, to se videlo u sep 2020, trebalo je prethodno polugodište oiskoristiti da bi se naučili, pomerili neke granice i da udjemo osnaženiSindikat u avgustu poslali dopis sa udruženjem Koraci, psiholozi i pedagozi, predložili čiotav niz mera kako bi moogli da izadju na najbolji mogući način, da nekako u svoju korist okrenemo.sagorevanje na poslu, borba sa osećanjem besmisla kosi prosvetne radnike, da nikad nije dovoproblem sa nedostatkom opreme, naročito kod osetljivih grupa///////////////Gordanai kod dece se pojavila otpor, guljenje radnih navika, pto je unelo dosta nemira u porodice nije dostupno za svu decu, moramo da priznamo da bi znali šta treba da radimo.svakog dana//////////////////////////////////Violeta deca neuporedivo bolje snašla, problem sa količinom informacija koja su deca morala sama da prerade, tehnički deo je i sa rdoiteljima dobro funkcionisao////////////vesnatrebalo da se uradi pre mnogo vremena, ne za sutra ili sledeću školskoj godiniprosek na nivou Srbije, minus predznak van BeogradaRačunajte da imate u osnovnom 750-800k minimum 10 odsto nisu imali pristup nastavi na odgovarajući načintrajne posledice nedostatka obrazovanja. Svako dete sa okrnjenim obrazovanjem, li neka deca će odustati, vezati za modele koji vam garantuju prekarni radizgubili barem trećinu godine, ako 1,500 evra , 750 evra po učeniku bačeno600 miliona evra izgubili da se može meriti u novcu, ali od novca je strašnije motivacijakako da mu objasnite da ne prepisuje, kada imate visoko kotiranog političara, koji ima plagijat u doktoraku.deca pitaju za pesnike, a najbolji đaci će raditi poslove na privremenim ugovorimane mogu sami nastavnici, ne mogu sami roditelji, potreban društveni dogovorciljevi sa vlastima se ne podudaraju/////////////////////smiljanada se okreću prepisivanju predmeta koji ih ne interesujujaz između beograda i ostatka srbije je postojaonema nacionalnih testiranja, zapravo nemamo podatke ni pre pandemije,i da onda vidimo da li je kvalitet opao, koliko, u čemuji dalje imamo međunarodno merenje rezultatarazlika postoji 50 godina unazad u postignuću, ali dramatično kada se uporedi s regioom, najviša u Srbiji i Severnoj MakedonijiDrugi podatak, postignuće utiču različiti faktoriprethodni TIMS ciklusa se duplirao 31, odsto na socioekonomskog statusa sa 17 na 31, a cilj obrazovanja je da bude što pravedniji i da svi imaju jednaku mogućnostpre pandemije, a drastični su, a sada se nastava na daljinu itekako utiče socioekonomski statuspilotiranje državne mature rezutati jako loši, kada smo pitali učenike zašto, za neke zadatke su rekli da su slušali preko rts-a, da ih ne računaju //////////treća, identični odgovori da njih niko ništa nije pitaođačke parlamenit i roditeljski savetaod dece najbolje odgpovroe, znaju šta se dešava i šta žele, uvek navode ada bi voleli da ih više pitaju, imaju inicijativeprimera radi, deca žele da mogu nekom da postave pitanje, nedostaje vremena, predloge da svaka škola ostavljaju pitanje i predloge, koja bi se onda na nekom nivou razmatrala.///////////////////istraživanja ličnim poznancima i postojećim mrežama dobri rezultati isključivo zbog entuzijazna nastavnika i direktoranastava na daljinu je kada želite 1 na 1, neku dodatnu podršku, ne za grupnu/////////////treći da li će ministarstvo ikada da kaže da ne može da reši pa da //////////posle godinu ipo dana i dalje ima nastavnika bez računara, videćete u raznim sredima razni modaliteti, ali najveća zaprepušteni sami sebi, plan i program ne prate realnost, kako se ko snađe, uinute su eventualno dodatne zarade////više prosečne ocene na kraju godine nego što je uobičajeno.srbija u odnosu na region i Evropu imala veliki dan školskim danaomkako se popunjava rupa?da digitalni resursi , ali nedostajeinterackija interakcija interakcija pojačati individualno////////////dopunsko dodatnu u elektronskom, komunikacija sa roditeljima preko digitalnih platformi, 

Srbija

Novaston ekskluzivni zastupnik za izdavanje u poslovnom objektu “Revolucija”

Naša kompanija Novaston Asset Management, kao deo Novaston platforme, ekskluzivni je zastupnik za izdavanje poslovnog prostora u objektu „Revolucija“, bruto površine oko 10.000 kvadratnih metara, na izuzetno atraktivnoj lokaciji – ukrštanju Bulevara kralja Aleksandra i Golsvordijeve ulice. Investitor projekta je „Granit Invest“, kompanija sa bogatom tradicijom u građevinskoj indutriji, dok je idejno rešenje izradio renomirani beogradski projektni studio „Zabriskie“. Luksuzni poslovni objekat „Revolucija“ prati najnovije trendove u građevinarstvu i dizajnu enterijera uz primenu standarda zaštite prirode i COVID-19 preventivnih elemenata, kao što su dotok svežeg vazduha u konferencijskim salama, bezkontaktno otvaranje vrata i slično.  Buduća poslovna zgrada „Revolucija“ imaće ukupno 10.000 m2, a sama spratnost „Revolucije“ će biti uklopljena u okolinu Vukovog spomenika, tako da niži delovi do četvrtog sprata predstavljaju vezu sa susednim zgradama, dok se deo zgrade na uglu ka Trnskoj ulici uzdiže do visine osmospratnice od 32metara.  Za prizemlje je rezervisan maloprodajni i restoranski prostor, dok spratove zauzima kancelarijski prostor klase A. Peti sprat, kao i poslednji, namenjeni su za raznovrsne događaje i konferencije, kao svojevrsni kongresni centri. Imajući u vidu Plan generalne regulacije kojim je predviđeno širenje Trnske ulice, u sklopu budućeg gradskog projekta poslovni objekat će imati poluzatvoreni atrijum u unutrašnjosti i time uticati na formiranje modernog ambijenta u srcu grada . Takođe, s obzirom na to da se nalazi na veoma traženoj centralnogradskoj lokaciji, zgrada ima garažu kapaciteta 88 parking mesta. Kao ekskluzivni zastupnik za izdavanje poslovnog prostora u „Revoluciji“, Novaston platforma nastavlja da razvija kompletnu uslugu u oblasti prodaje i upravljanja nepokretnostima, tekućim i investicionim održavanjem, projektima izgradnje i opremanjem modernog poslovnog prostora.Novaston: Kopaonik biznis forum 2020

Srbija

Nova rekonstrukcija Kalenića, trebalo da bude završena još 2018.

Ponovo će se renovirati Kalenić pijaca na Vračaru, iako se kraj svih faza rekonstrukcije najavljivao za 2018. godinu. Urbanističkim projektom je predviđeno njeno natkrivanje, rušenje jedne od kapija, kao i uklanjanje postojećih mesara i ribarnica iz unutrašnjeg dela. Prodavci se najavljenim radovima ne raduju jer kažu - mušterije ih nakon rekonstrukcija teže pronalaze.Oni za Novu ekonomiju objašnjavaju da im je iz uprave pijace nagovešteno da će rekonstrukcije biti ali da ne znaju ni kada niti da znaju šta to podrazumeva. Zabrnuti su kako će nakon toga izgledati nastavak rada i da li će biti promene u načinu zakupa tezgi. Sve ovo zbog lošeg iskustva od prošle rekonstukcije, koja im je, kako kažu, donela lošiji raspored tezgi i teže snalaženje mušterija koji ne mogu da pronađu svoje stalne prodavce.Novim urbanističkim projektom koji će biti na javnom uvidu od 8. do 16. juna predviđa se natkrivanje već dela pijace (prikaz u videu). Kapija kojom se na pijacu ulazi iz Maksima Gorkog se ruši zbog toga što prelazi regulacionu i građevisnku liniju, što onemugaćava širenje kolovoza koje se predviđa važećim planom.Uklanjaju se i zidani i montažni objekti koji se nalaze unutar pijace između dve kapije jer su, kako se navodi u tekstu projekta, “u lošem stanju i na poziciji koja ne odgovara Idejnom rešenju”. Na njihovom mestu trebalo bi da nikne novi “gastro blok”.Zadržavaju se nizovi montažnih objekata uz Njegoševu ulicu, koji počinju od Viške ulice, kao i oni uz ulicu Maksima Gorkog, koji su i postavljeni u toku prethodne rekonstrukcije 2017. godine.Kapija u Njegoševoj ulici će biti rekonstruisana i dograđena.Mlečna hala se zadržava bez promena jer nije deo idejnog rešenja, ali može da se rekonstruše "u gabaritu i volumenu" pošto malom površinom prelazi regulacionu liniju ulice Maksima Gorkog.Sve faze za dve godine ili jedna za četiri?Hala u kojoj se prodaju mlečni proizvodi je inače trebalo da bude rekonstruisana još davnih dana. Naime, tadašnji gradski menadžer Goran Vesić je, pre skoro četiri godine, u decembru 2017. godine, bišao je tek završen plato na Kalenić pijaci i tom prilikom najavio da će “jedna od najstarijih beogradskih pijaca postati moderna tržnica 21. veka”.I to, vrlo brzo, jer je druga faza, koja je trebalo da podrazumeva obnovu mlečne hale i prostora između dve kapije, trebalo da počne već naredne, 2018, godine.“Do kraja godine, „Gradske pijace” će završiti urbanistički projekat Kalenić pijace kako bi mogli da dobiju dozvolu da se rekontruiše prvo mlečna hala, a potom i prostor između dve kapije. U trećoj fazi će biti rekonstruisan čitav plato, deo podzemne garaže, i tada će ova pijaca, kako smo i obećali, biti konačno rekonstruisana.”A godinu dana ranije, u aprilu 2016. godine, kada je i počela prva rekonstrukcija, Vesić je detaljno izložio plan obnove Kalenić pijace. “Građevinski radovi će se obaviti u četiri faze, za koje će biti potrebno oko dve godine radova,” objasnio je Vesić.Kompletna rekonstrukcija Kalenić pijace trebalo je da ima četiri faze: prvu - rušenje i gradnju lokala u Ulici Maksima Gorkog i Njegooševoj (urađeno 2017. godine), drugum - rekonstrukciju dela između dve kapije koji će biti natkriven (podrazumeva plan koji je trenutno na uvidu), treću - radovi na sređivanju sadašnje zatvorene hale i četvrtu fazu - uređenje pijace i izgradnju garaže na mestu sadašnjeg fast parka.U martu 2020. godine gradonačelnik Beograd Zoran Radojičić je najavljivao drugu fazu rekonstrukcije Kalenić pijace koja je, prema njegovim rečima, trebalo da obuhvata postavljanje solarnih panela, punjača za električne automobile i ekološki koncept osvetljenja. Ničega od navedenog nema u predloženom projektu.Tada je Radojičić izjavio da će vrednost radova za drugu fazu obnove Kalenić pijace biti između 11 i 12 miliona evra.Iz grada Beograda nisu odgovorili na zahtev Nove ekonomije za izjavu u vezi sa renoviranjem Kalenić pijace, a na pitanja o tome kada će se sa rekonstrukcijom početi, koliko će radovi koštati, kao i da li se u narednom periodu planiranju novi radovi nam nisu odgovorili ni iz “Gradskih pijaca”.Katarina Baletić

Srbija

Počele prijave za novi besplatni IT Bootcamp kurs

Prijave za novi IT Bootcamp su počele i traju do 15. juna. U IT firmama do sada se zahvaljujući IT Bootcampu 350 ljudi, podseća portal Startit.U novom ciklusu je moguće prijaviti se za: Testiranje softvera (QA), Osnove programiranja (Java), Razvoj veb stranica (JS) i Razvoj veb stranica (PHP + WordPress), i to u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i na Kosovu i Metohiji. Zbog trenutnih epidemioloških mera nastava će se realizovati onlajn, a polaznici će, pored stručnog teorijskog i praktičnog znanja, imati dodatne pripreme za predstavljanje kompanijama.IT Bootcamp je škola osnovana od strane individualnih donatora iz dijaspore poput Petra Markovića, a izvodi se u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac.IT Bootcamp i ranije je organizovao besplatne kurseve, u Beogradu i Nišu, kao i kurseve besplatne prekvalifikacije za ljude s područja Kosova i Metohije, i besplatni kurs PHP-a na nivou cele Srbije.Od osnivanja 2018. godine do danas, preko 350 polaznika kurseva je dobilo posao ili praksu u IT kompanijama. Cilj škole je da pruži besplatno znanje populaciji koja nije imala priliku da se formalno obrazuje u sferi informacionih tehnologija.Prijave se odnose na letnji ciklus besplatnh IT kurseva, a više informacija, kao i prijava, može se videti na sledećem LINKU.PROSEČNA PLATA PROGRAMERA 1.225 EVRA

Srbija

Većina građana smatra da je filantropija nedovoljno razvijena

biljana dakic đorđevićjelena avramovicalek kavčićjelka koleginica iz trag fondacijeAna Novaković//////////////////////////////neformalna koalicija za dobročinstvo koju predvodi drugo po redu istraživanje, periodična provera pulsa razumevanja građana davanju za opšte dobroblizu 90 miliona prFIlantropija i mi zbližavanje u toku////////Ana novaković generalna pomoć upućena onima kojima je neophodnamaterijalna, socijalno ugroženo stanovništvotako definisan pojam polovina misli da je nedovoljno ravijena tri četvrtine kada da se ne pridaje dovolno značaja kompanije trebaju više, a mediji da je osnovni zadatak da izveštavaju o filantroskim sveobuhvatno najmanja očekivanja građani imaju od sebe samih beleži se i pad samopouzdanja u efekte sopstvenih napora, dve trećine je matralo da učešće građana u fil akcijama ima znač 2018. 2020. samo 50 odstominimalne i maksimalne sume su se uvećavale , min za 30 odsto , maks za 3 odstoveće poverenje u rad humanitarnih organizacija ali i poreske olakšice /////////////////////////Marija Mitrović koja vodi za razvoj filantropije u Trag fondacijipovećan osećaj nesigurnosti, što je povećalo emociju da mala donacije može pomoći rešavanju većeg problema i broj akcija i novac koji je prikupljen, razlog za optimizam postojiza nju lično je važno da se ohrabri angažman mladjih generacija ////////////////////////////////Jelena Avramović država ne može da vidi niti reši sve problemena civilnom je da iniciraju promene, podstaknu građane na aktivizam, ali je važno na koji način se izveštava o tim inicijativama, jer jedanloš slučaj može da parališe na jako dug periodu SAD se ne oporezuju, kao i u većini u americi, a se ljudi utrkuju kako i imali osnov za umanjenje poreza.nadam se da eć i to ovde zaživeti, ali trenutno postoje opoiljivije jer je za njih potrebno kreiratio podsticajne uslove, donacije hrane, kompanijama se više isplati, za ukidanje bankarskih provizija na donacije i na mnoge druge sitne korake kako bi unaprediuli okvir za davanjaedrćžava da stvori, a mi da iskoristimo sve njih i imamo inicijativunajviše informacija podataka kad počne inicijativa, a malo kada se raelizuje akcija o utrošenim sredsitvima i postignutima/////////////Alek građani nemaju percepciju da gilantropija ne mora samo prema ugroženima, za opšte dobro ne nego ljudska prava, pravo na čist vazduh, država američka prepoznaje filantropsko davanje novca kao praktično pomaganje drćžave. Ako kao filantrop pomažete , filantrop sam usmerava nešto što i dao kao porez u akcije koje želi. Filantrop pacifista nema kontrolu da li vaš porez ide u naoružanje, ali ako ste protivnik toga, omogućava da umesto plaćanja poreza uložite i skrenete novacparadoks: Alek Kavčić u velikom broju moj lični novac, ali kao poreski obeznik dobijem olakšicu. Prakično 20 odsto inicijative za bespkate finansira američki poreski obveznik. Kada bi mi iz fondacije direktno želeli da usmerimo na jednu škou oni bi morali da plate porez srpskoj državi. Dok SAD o///////////////////////////////Jelka juče objavljeno prodata firma Nordeus, koja je ila učesnik u dubisnnskim intervjuima i oni su izdvojili tri miliona u fondaciju za obrazovanje mediji isključivo inceidentnom ponašanjukada su u pitanju firme i društveno odgovorno poslovanje, multinacionalke često imaju zabranu da se izveštava.Ali to ne bi trebalo da medije sprečava, da ne pišu o pojedinačnoj akciji, nego o proceseu//////////////////

Srbija

Roditelji, da li ste plaćali privatne časove u pandemiji? (ANKETA)

Kupovina dodatne kompjuterske opreme nije bila jedini trošak sa kojim su se suočavali roditelji tokom pandemije koronavirusa. Zbog neujednačenog kvaliteta nastave, mnogi roditelji su bili prinuđeni da angažuju privatne nastavnike za svoju decu, kako bi popunili praznine nastale zbog održavanja nastave na daljinu.Stalno čujemo da je obrazovanje besplatno. Nova ekonomija želi da izračuna koliki je bio trošak onlajn nastave u Srbiji tokom pandemije.Molimo vas da izdvojite dva minuta i popunite našu najnoviju anketu. Anketa je anonimna.

Srbija

Rio Tinto: Vodama u dolini Jadra ćemo upravljati po zakonu

Sprovodeći Projekat Jadar komanija Rio Tinto poštovaće sve propise o upravljanju vodama, kažu učesnici onlajn vebinara koji je održan u organizaciji te kompanije. Kompanija napominje da će se najvećim delom koristiti recikliranu vodu u procesu izdvajanja i prerade rude jadarit koja sadrži litijum.Margareta Milosavljević iz kompanije Rio Sava Exploration (kćerke kompanije Rio Tinta) kaže da Rio Tinto već primenjuje dobre prakse upravljanja vodama u mnogim svojim projektima. U vezi sa tim navela je primer rudnika u Mongoliji, kao i rudnik dijamanata u Australiji gde se voda prilikom eksploatacije rude zapravo u većem delu ponov koristi postupkom reciklaže.Ona kaže da je Rio Tinto odgovorna kompanija, koja posluje na principima održivog razdvoja. Tvrdi da će svojim aktivnostima izbegavati trajni uticaj površinske i podzemne vode, reke Jadar i Drinu, kao i njihove slivove.Prvo će se poštovati potrebe lokalnog stanovništva, pa tek onda industrijskog kompleksa kao što je Projekat Jadar, dodaje Milosavljević.Prema njenim rečima, kompanija će primenjivati sistem recirkulacije vode koju će koristiti u procesu eksploatacije jadarita. To kako napominje znači da će se veći deo vode prečišćavati i ponovo koristiti, a manji deo prečišćavati i ispuštati u reku Jadar.Profesor Aleksandar Đukić sa Građevinskog fakulteta u Beogradu, nalazi se u timu stručnjaka koji je angažovala kompanija Rio Sava Exploration, za potrebe Projekta Jadar.U početnim delovima, Projekat Jadar prema njegovim rečima reguliše Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, kao i Zakon o planiranju i izgradnji. Pored toga dodaje i da se na takav projekat primenju čitav niz zakonskih rešenja, poput Zakona o vodama i nekoliko zakona iz oblasti zaštite životne sredine.Na lokaciji Lipnički Šor nalaziće se izvor vode koji će se koristiti u porocesu eksploatacije i prerade jadarita.Đukić napominje da tek treba da počne izrada idejnog projekta za Jadar, pa će to kasnije biti osnova za izradu studije o njegovom uticaju na životnu sredinu. Deo vode će se dobijati iz vodovoda, a veće količine i aluvijona reke Drine, kao i skupljanjem kišnice.Prema njegovim rečima, sistem za snebdevanje vodom povremeno će se dopunjavati vodom iz nekog podvodnog izvorišta i biće potrebno oko 1.500 kibika na dan, odnosno preko 100 litara u sekundi. Izvorište će raditi nekoliko sati dnevno.Rudarski otpad u samom krugu rudarskog postrojenja, industrijski se prerađuje i suši na deponiji lokacija Štavice.U slučaju prekoračenja prilikom ispuštanja biće razrađene procedure delovanja. U slučaju izlivanja neprečišćenih otpadnih voda u reku Jadar, ili bilo koji rečni tok, prema Zakonu o vodama sanacija štete sprovodi se o trošku onoga ko je odgovoran za zagađenje i to je kako napominje u zakonu jasno definisano.Kontrolni mehanizmi u toj oblasti u Srbiji imaju široka ovlašćenja, pa zbog ekološkog incidenta mogu i da zatvore pogon zagađivača.Prvoslav Marjanović iz Instituta Jaroslav Černi objašnjava da će se voda za Projekat Jadar dobijati iz četiri osnovna izvora: iz aluvijona Drine 90 kubika na sat, rudničkih drenažnih voda 130 kubika na sat, kao i recirkulacijom oko 100 kubika kišnih voda, čija količina zavisi od padavina.Samo višak otpadne vode se ispušta u obližnje vodotoke, oko 80 kubika na sat iz rudnika, a sa deponije oko 55 kubika vode na čas. Proces prečišćavanje otpadnih voda, kako objašnjava biće takav da će se u reku Jadar ispuštati prerađena voda koja će praktično biti boljeg kvaliteta od vode u samoj reci Jadar.Marjanović je odgovorio i na pitanje Dragane Đorđević sa Instituta za hemiju, poznatog kritičara Projekta Jadar, koju je zanimalo ko će plaćati prečišćavanje drenažnih voda sa jalovišta nakon prestanka eksploatacionog veka rudnika.Prema Marjanovićevim rečima, jedno od rešenja je da se za te namene formira poseban fond koji će prikupljati sredstva za te namene, od prvog dana kada rudnik počne sa radom.Hidrogeolog Instituta Jaroslav Černi Zoran Radenković, kaže da istraživanja pokazuju kako će za Projekat Jadar biti dovoljno vode, kao i da neće biti njenog precrpljivanja.Aluvijon reke Drine, podzemnih voda koje mogu da se koriste kao resurs za potrebe rudnika predstavlja obnovljiv je resurs. Ipak naglašava da još treba da se obave ospežna istraživanja kako bi se došlo do neophodnih zaključaka.Čedomir Savković

Srbija

Šta sve plaćamo na šalteru?

Takse, naknade, nadoknade troškova, pa sa popunjenim uplatnicama na šalter. Ali šta zapravo plaćamo?Plaćamo najčešće naknade za korišćenje nekog javnog dobra (vode, šume, iskopavanje rude i slično) ili takse za koje bi trebalo da dobijemo neku neposrednu uslugu od države (izdavanje uverenja, izvoda ili druge administrativne usluge).Od svih ovih nameta, država godišnje prihoduje oko 150 milijardi dinaraMeđutim, koliko taksi ćete platiti za istu uslugu ili koliko će biti visina tih taksi zavisi i od mesta gde stanujete ili želite da investirate, pokrenete posao ili izgradite kuću, a zavisi iI od organa koji vam tu uslugu naplaćuje.Koje sve takse ćete platiti i koliko ćete novca za to dati određuje država, pojedinačna ministarstva, lokalne samouprave, javna preduzeća, agencije, direkcije ili druge organizacije kojima su preneta ovlašćenja da neku uslugu obezbede.Analiza lokalnih administrativnih taksi koju su spoveli Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i KPMG u odabranih 15 lokalnih samouprava pokazala je da za isti zahtev u jednom mestu treba izdvojiti 20 dinara, a u drugom čak 300, ističe Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova u KPMG.“Uz to, neretko se dešava da se iste radnje unutar jedne lokalne samouprave naplaćuju različito. Primera radi, za uverenje koje se koristi u zemlji naplaćuje se taksa od 500 dinara, a ukoliko se isti taj dokument izdaje za upotrebu u inostranstvu, usluga košta dvostruko više“, kaže Bisić.Trenutno postoji oko 1.200 različitih republičkih neporeskih dažbina koje uređuje oko 500 zakona i podzakonskih akata, navedeno je na događuju u organizaciji NALED organizovanom povodom najave javne kampanje Mesec parafiskala. Građani i privreda će u okviru kampanje moći na sajtovima jpd.rs i parafiskali.rs da nominuju takse, naknade i druge neporeske dažbine koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke ili da se duplo plaćaju.Parafiskalni nameti koji spadaju u neporeske dažbine, ali su nepotrebni, duplo se naplaćuju ili je iznos takse veći nego što košta cena uslug, tema su o kojoj se govori već deset godina.Toliko traje i rad na Registru koji bi trebalo da objedini sve neporeske dažbine svih nivoa vlasti na jednom mestu i koji bi bio javno dostupan.Problem je, međutim popisati sve naknade i takse jer se one nalaze u brojnim zakonima, ali i u odlukama lokalnih samoupravama ili javnih preduzeća. Čak I kada se uđe u trag svim dažbinama, već sutra bi neka odluka mogla da se promeni, a onda već spisak ne bi bio ažuran.„Ideja nam je da oni koji naplaćuju takse sami upisuju takse u registar jer takse koje nisu upisane u registar ne bi mogle ni da se naplate. Tada bi spisak bio ažuran.“Međutim, obavezu upisivanja taksi, može da odredi samo Ministarstvo finansija donošenjem posebnog propisa koje bi trebalo i da kontroliše Registar.„Jedino rešenje je da se napravi ta vrsta javnog uvida i da svako može da vidi šta treba da plati. Dobar je i za procenu troškova i treba da ima tu osobinu da ukoliko neka dažbina nije u tom registru, neko lice kome treba da naplate tu dažbinu može da kaže – nema je tamo i neću da je platim.“Neki od primera parafiskalnih nameta su i naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine ili za energetsku efikasnost, a za sve ove namete Bisić kaže da su zapravo u pitanju skriveni porezi jer za njih građani ne dobijaju nikakve neposredne usluge. 

Srbija

Osmi aranžman Srbije sa MMF-om u poslednjih 20 godina

Nedavno završeni aranžman odobren je Srbiji u julu 2018. godine na period od 30 meseci, nije predviđao korišćenje finansijskih sredstava, već je isključivo savetodavnog karaktera.Nakon demokratskih promena 2000. Srbija je imala sedam aranžmana sa MMF. Odnos Srbije i MMF-a u poslednjih 20 godina prolazio je kroz različite faze: od evidentne politike štapa i šargarepe, preko višegodišnjeg odlaganja da se ispuni dogovoreno, do otvorenih pohvala MMF-a vladinoj politici i posvećenosti ekonomskim reformama koje je vodio Aleksandar Vučić.ZAMRZAVANJE ARANŽMANAPoslednji put je Međunarodni monetarni fond (MMF) zamrznuo kreditini aranžman sa Srbijom u februaru 2012. najavljujući da će se misija MMF-a vratiti na pregovore tek nakon parlamentarnih izbora. U pozadini odlaganja ove revizije aranžmana iz predostrožnosti vrednog 1,1 milijardu evra su bile daleko veće garancije za kredite javnim preduzećima i veće zaduživanje države od utvrđenog okvira sa ovom međunarodnom institucijom. To nije bio prvi put da MMF suspenduje pregovore sa Vladom Srbije. U prethodnom stend-baj aranžmanu sklopljenom u maju 2009. MMF nije odobrio zaključenje druge revizije aranžmana (Vlada Mirka Cvetkovića).Tadašnji šef Misije MMF-a za Srbiju Albert Jeger rekao je da će se druga revizija okončati za vreme treće revizije u oktobru 2009. pod uslovom da Vlada Srbije započne neophodne reforme i da smanji javnu potrošnju.Po broju odlaganja revizija i nepoštovanja dogovorenih reformi ipak prednjači aranžman iz 2002. koji je umesto tri zbog brojnih odlaganja trajao pet godina.MMF: U SRBIJI UGROŽENO VIŠE OD 140.000 RADNIH MESTA Ovaj aranžman je bio izuzetno važan jer je ocena MMF-a o uspešnosti pregovora uticala na otpis duga Kluba pariskih poverilaca u iznosu 700 miliona evra.Četvrta, peta i šesta revizija aranžmana su nekoliko puta odlagane jer Vlada Srbije (Vlada Vojislava Koštunice) nije sprovodila predviđene reforme ili je donosila zakone suprotno dogovoru sa MMF-om. TIPIČAN PRIMER OBMANJIVANJA MMF-A JE BILO USVAJANJE ZAKONA O PENZIONOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU U KOJI JE, NAKON AMANDMANA SOCIJALISTIČKE PARTIJE SRBIJE, UŠLA ODREDBA DA DA PROSEČNE PENZIJE U NAREDNE TRI GODINE NE MOGU PASTI ISPOD 60% PROSEČNE ZARADE.MMF je izričito bio protiv toga u toku pregovora. U toku trajanja tog aranžama MMF je više puta izrazio sumnju u uspešnost aranžamana o čemu svedoče saopštenja NBS iz 2005. godine.MMF PREPORUČIO ZAMRZAVANJE PLATA I PENZIJA U 2021.GODINI PREGLED SVIH ARANŽMANA POSLE 2000. GODINE20. decembra 2000. odobrena je Hitna postkonfliktna pomoć u iznosu od 167,19 miliona evra kao podrška programu ekonomske stabilizacije i obnavljanju institucija i administracije SR Jugoslavije, navodi se na sajtu NBS. Iz ovih sredstava SR Jugoslavija je otplatila zajam za premošćavanje u iznosu od 144,57 miliona evra, koji su joj odobrile Švajcarska i Norveška, za izmirenje finansijskih obaveza prema MMF-u. 11. juna 2001. zaključen je stand-by aranžman u iznosu od oko 293,7 miliona evra  (42,76% kvote), kao finansijska podrška daljim makroekonomskim i strukturnim reformama. Odobrena sredstva su iskorišćena u četiri jednake tranše, a otplaćena su u periodu od marta 2004. do maja 2006. godine.  13. maja 2002. godine odobren je trogodišnji Aranžman za produženo finansiranje, u ukupnom iznosu od 909,38 miliona evra kojim je podržan ekonomski program stabilizacije i reformi. Odobrena sredstva su u potpunosti iskorišćena u 12 tranši, a prevremeno su otplaćena tokom 2006. i 2007. godine. Zaključivanje ovog aranžmana posebno je značajno jer je omogućilo realizaciju prve faze smanjenja duga prema poveriocima Pariskog kluba u iznosu od 51% tj. za oko 2 milijarde dolara, a uspešan završetak aranžmana i preostali otpis od 15% reprogramiranog duga prema poveriocima Pariskog kluba u vrednosti od oko 700 miliona dolara.  16. januara 2009. zaključen je stand-by aranžman iz predostrožnosti u iznosu od 400,33 miliona evra koji je usled neočekivanog pogoršanja spoljnog finansijskog okruženja povećan 15. maja 2009. godine na  2.941,95 miliona evra. Od odobrenih sredstava, iskorišćeno je ukupno  1.536,33 miliona evra. Ovaj aranžman je uspešno okončan 8. aprila 2011. godine. 29. septembra 2011. odobren je osamnaestomesečni stand-by aranžman iz predostrožnosti, u iznosu od 1.076,75 miliona evra. Ovaj aranžman zaključen je u cilju očuvanja makroekonomske i finansijske stabilnosti u zemlji i poboljšanja investicione klime. Prva revizija aranžmana u februaru 2012. godine nije okončana pozitivno zbog odstupanja od dogovorenog fiskalnog programa, a odobrena sredstva nisu iskorišćena. 23. februara 2015. odobren je stand-by aranžman u trajanju od 36 meseci u iznosu od oko 1.168,5 miliona evra, kao podrška dogovorenom ekonomskom programu za period od 2015-2017. godine. Aranžman je zaključen iz predostrožnosti, što znači bez namere da se odobrena sredstva koriste, osim u slučaju platnobilansnih potreba zemlje. Aranžman je okončan 23. februara 2018.  18. jula 2018. odobren je Instrument za koordinaciju politike. Ovo je mehanizam savetodavnog karaktera i nije predviđao povlačenjem novca.

Srbija

Turističkim vodičima nejasni uslovi za dobijanje subvencvija

Turistički vodiči su posle 18 meseci konačno dobili pomoć države koja je nešto veća od 60.000 dinara. Mnogi od njih su međutim zbunjeni zbog nejasnih uslova za dobijanje te pomoći, piše Biznis.rs.Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je 1. juna raspisalo javni poziv za dodelu subvencija turističkim vodičima i turističkim pratiocima. Prijave su počele i trajaće do 16. juna. Kandidati koji budu prošli konkurs moći će da podignu dve isplate u iznosu od po 30.900,24 dinara.Procenjuje se da u Srbiji ima oko 2.000 radnika tog profila u turizmu, ali će tačan broj biti poznat tek nakon što ministarstvo završi obnovu njihovih licenci, a predstavnici turističkih vodiča već više puta su upozorili da od početka pandemije preživljavaju bez ikakvih primanja.Iz vladine uredbe kojom se dodeljuje ova pomoć isključeni su penzioneri koji čine preko deset odsto svih turističkih vodiča, preduzetnici, kao i oni koji su zaposleni i angažovani za rad van radnog odnosa. Uslov za dobijanje pomoći je da imaju položen stručni ispit za turističkog vodiča ili turističkog pratioca, kao i da imaju važeće legitimacije.Uredbom Vlade Srbije usvojenom 15. aprila predviđa se da će ministarstvo raspisati javni poziv za dodelu subvencija, ali nije do kraja objašnjeno šta znači da zahtev za njih mogu da podnesu oni koji nisu u radnom odnosu, kao i koji su tačno periodi kada je neko od turističkih vodiča bio bez posla.USVOJENA UREDBA O POMOĆI TURISTIČKIM VODIČIMA I PRATIOCIMA Predsednica Udruženja turističkih vodiča Srbije Bojana Banković kaže da će veoma mali broj vodiča i pratilaca koji su pre pandemije legalno radili i plaćali doprinose, uspeti da ostvare pravo na pomoć. Mnogi su se u međuvremenu zaposlili i biće tako tretirani."Ljudima nije jasno na koji period se odnosi uslov o nezaposlenosti. Mi ih upućujemo na ministarstvo koje je raspisalo javni poziv, jedino će oni moći da im daju precizne odgovore o rokovima i datumima. Svima koji smatraju da ispunjavaju uslove, savetujemo da se prijave", rekla je Banković.Prema njenim rečima, dobro je da se posle više najava krenulo sa dva minimalca i na tome su zahvalni, ali su svi svesni da se radi o novcu koji ne može značajno da popravi situaciju. Zato turistički vodiči očekuju da će Vlada Srbije nastaviti u tom smeru, sa još poteza koji će im pružiti finansijsku podršku."Nama je oduzeto pravo na rad prošle godine, proglašena je pandemija i sve granice su zatvorene. Niste imali gde da odete, niti je nama ko mogao da dođe. Osim nas su skoro sve druge profesije nekako mogle da rade. Bez države teško možemo da opstanemo, oni koji samo žive od tog posla ne mogu da opstanu", upozorava Banković.MNOGI VODIČI PROMENILI POSAOBanković objašnjava da neki vodiči sada predaju u školama, zaposlili su se u kol centrima, pretvorili hobije u posao, otišli u inostranstvo ili našli drugo rešenje."Za neke jezike smo već izgubili veliki broj kolega koji su pronašli druge poslove. Što se tiče nemačkog jezika, nama je 80 odsto vrlo kvalitetnih kolega otišlo i pitanje je hoćemo li nekoga od njih da vratimo u struku", rekla je Banković.Ona dodaje da je prošle godine turista bilo manje za oko 97 odsto, a ni domaćih nije bilo mnogo. Prema njenim rečima rezultati u ovoj godini neće biti na nivou onih iz 2019. godine."Ima malo turista iz Rusije, ostalih stranih posetilaca skoro da nema. Našim turistima uglavnom su aktuelni Turska i Egipat, i Grčka, ali su prilično nejasno definisane mere koje su na snazi, PCR test ili karantin za neke druge zemlje poskupljuju putovanja", navela je predstavnica turističkih vodiča.Banković podseća da je za letovanje u Grčkoj potreban PCR test ako putnik nije vakcinisan. Ako nije revakcinisan, opet morate da se testira, a isto važi i za decu.

Srbija

Država svesna da su TV časovi nepodesni za decu iz specijalnih škola

Vanredne okolnosti izazvane pamndemijom virusa korona su u većoj meri „pogodile“ decu iz osetljivih grupa nego njihove vršnjake iz opšte populacije, tako da je u svim kategorijama dece iz osetljivih grupa proporcionalno veći broj onih koji nisu ili su samo delimično bili obuhvaćeni nekim vidom onlajn nastave. To se posebno odnosi na učenike iz škola za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, zaključak je istraživanja o obrazovanju učenika iz osetljivih društvenih grupa u vreme vanrednog stanja, koje je Ministarstvo prosvete tokom aprila 2020. godine sprovelo u saradnji sa UNICEF-om i Institutom za psihologiju. Podaci su prikupljeni posredno od škola, ali bez obzira na to, oni prema mišljenju istraživača daju dobar uvid u glavne teškoće u učenju na daljinu. Rezultati istraživanja pokazuju da je ukupno 96 odsto učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koji pohađaju redovne osnovne škole bilo obuhvaćeno nastavom na daljinu. U ovoj grupi učenika, 76 odsto je pratilo TV i onlajn nastavu, a 20 odsto je bilo uključeno u alternativne vidove nastave, dok četiri odsto đaka nije pratilo nastavu na daljinu.U srednjim školama, nastavom na daljinu obuhvaćeno je 97 odsto učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. TV ili onlajn nastavu prati oko 87 odsto, svaki deseti se oslanjao na alternativne vidove podrške, a ostalih tri odsto nije bilo uključeno ni u jedan oblik nastave.Što se tiče specijalnih škola, onlajn ili TV nastavu pratilo je dve trećine đaka,  28 odstoje bilo uključeno u alternativne vidove nastave, a sedam odsto je bilo van sistema. Đaci koji pohađaju škole za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u značajno manjem broju prate TV ili onlajn nastavu nego što je to slučaj kod učenika osnovnih i srednjih škola. Podaci pokazuju da preko 70 odsto učenika specijalnih škola nije bilo uključeno u nastavu putem praćenja TV časova, a gotovo polovina njih (45,6 odsto) nije u interakciji sa nastavnicima putem onlajn platformi ili uz pomoć digitalnih alata. Kada je reč o razlozima zbog kojih đaci nisu mogli da prate nastavu na daljinu, na prvom mestu je to što nemaju internet (40 odsto), zatim zbog nedostatka uređaja (24 odsto osnovaca i 31 odsto srednjoškolaca), a oko 20 odsto nije imalo podršku u porodici za učenje na daljinu.U specijalnim školama najčešća prepreka je odsustvo podrške u porodici za učenje na daljinu (31 odsto), kao i to što neka deca nisu imala internet i tehničke uređaje.U najvećem broju škola podrška učenicima sa smetnjama u razvoju i invaliditetom je značila prilagođavanje sadržaja i nastavnih materijala za učenje na daljinu, kao u prilagođavanje zadataka i/ili instrukcija u skladu sa obrazovnim ishodima učenika. Takođe su pripremali i uputstva za roditelje koji su pomagali deci u učenju.Tokom vanrednog stanja, 93,4 odsto učenika koji su upisani u redovne osnovne škole i 90 odsto iz srednjih škola je nastavilo da dobija dodatnu podršku, najčešće putem mobilnih aplikacija i telefonom. U skoro polovini ustanova nastavnici su komunicirali sa đacima sa smetnjama u razvoju i invaliditetom dva do tri puta nedeljno, a u oko 40 odsto osnovnih i trećini srednjih škola svakodnevno.Kada je reč o specijalnim školama, najmanje zastupljen oblik komunikacije je virtuelna učionica. Nastavnici su bili u svakodnevnom kontaktu sa đacima u 58 odsto škola, u 35 odsto dva do tri puta nedeljno, a u sedam odsto jednom sedmično.U realizaciji nastave na daljinu nikome nije bilo lako. Zaposleni u osnovnim školama kažu da je u radu sa decom sa smetnjama u razvoju bilo teško oslanjati se samo na verbalnu komunikaciju, a veliki broj ustanova navodi da je bilo veoma izazovno održati motivaciju i pažnju učenika tokom nastave na daljinu. Neke škole u tom procesu nisu u potpunosti mogle da se oslone na roditelje, kako zbog njihovog nedovoljnog vrednovanja obrazovanja, tako i zbog nedovoljne digitalne pismenosti i prepreka u uspostavljanju komunikacije. Problem digitalne pismenosti ističe se ne samo kod roditelja, već i učenika i nastavnika. Pojedine škole navode i nedostataka vršnjačke podrške.Nastavnici iz srednjih škola su imali najviše poteškoća da održe motivaciju učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Često je izostala podrška porodica, mahom zbog manjka njihovih digitalnih kompetencija, ali su neke škole navodile i nedovoljno interesovanje roditelja. Veliki broj škola je istakao da je bilo teško raditi jer nije bilo komunikacije uživo.Što se tiče specijalnih škola, uočeno je da veliki broj učenika nema tehničkih uslova za realizaciju nastave u digitalnom okruženju, a to je bio problem i jednom broju nastavnika. Specifičan problem koji je nekoliko škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom navelo tiče se nemogućnosti pronalaženja alternativnog načina realizacije aktivnosti sa decom koja imaju poteškoće u verbalnom izražavanju.V. S. 

Srbija

Kako stranci koji imaju svoj privatan posao komentarišu Srbiji?

Dok mi domaći poslovni ambijent često opisujemo kao „divlji kapitalizam“, oni koji su došli iz razvijenog kapitalizma i ostali da žive i rade u Srbiji, ovde i dalje prepoznaju tragove socijalizma. Čak i u radu poreznika, „koji nisu toliko strogi“, tvrde sagovornici B&F-a koji su prethodno živeli u zapadnim zemljama, a sada su se odomaćili u srpskim poslovnim vodama.Više od 18.000 firmi u Srbiji nalazi se u vlasništvu stranaca, mahom Italijana, Slovenaca, Hrvata, Nemaca i Austrijanaca, pokazuje Centralna evidencija stvarnih vlasnika u nadležnosti Agencije za privredne registre (APR). U ovom novoformiranom registru evidentirana su 180.743 fizička lica koja su stvarni vlasnici firmi u Srbiji, a svaki deseti vlasnik ima inostrani pasoš.Stranci nisu uvek direktori firmi, često imaju manji ili veći udeo u vlasništvu. Stranci suvlasnici najčešće su iz Kine (1.920 suvlasnika) i Italije (1.248 suvlasnika), dok se u Srbiji nalazi više od 17.300 privrednih društava koja imaju najmanje jednog stranca u zastupništvu, objašnjavaju u APR-u za „Biznis i finansije“.Doći sa velikom svotom novca, bordom direktora, razrađenim poslovnim planom i otvoriti fabriku nije lako koliko se misli, ali je lakše nego voditi manji, lokalni posao u nepoznatoj zemlji. Za „Biznis i finansije“ o svojim iskustvima govore dvojica stranaca – Nemac i Francuz, koji godinama vode uspešne manje poslove i dele vrlo slične stavove o radu i životu u našoj zemlji. Obojica su oženjeni Srpkinjama i zadovoljni su životom koji imaju u Novom Sadu, drugom najvećem gradu u Srbiji.Frank Klem (58), dugo je vodio uspešan restoranski posao u Hanoveru, odakle i dolazi. Oženivši se devojkom iz Kuršumlije, koja ima rodbinu u Novom Sadu, Frank je 2016. godine odlučio da proda sve i preseli se u Novi Sad. Razlog nije bio poslovni, već privatni – Novi Sad je udoban, bezbedan grad bez mnogo buke i gužve, ali se od nečega mora i živeti. Tada je od nekadašnjeg vlasnika kafića „Makijato Liman“ kupio ovaj lokal, u to vreme jedan od najjačih u gradu i 'uplovio' u srpske poslovne vode."Moja nesreća se ogledala u činjenici da je u to vreme ovaj vid ugostiteljstva procvetao u Novom Sadu i konkurencija je postala vrlo jaka – momentalno smo izgubili oko 30 odsto profita i deo osoblja. U međuvremenu je posao krenuo dobro, dok nije izbila pandemija korona virusa. Sistem je ovde svakako mnogo drugačiji u poređenju s Nemačkom. U Srbiji su mnogi aspekti posla lakši. Na primer, poreski sistem nije toliko strog kao u Nemačkoj. U Srbiji će neki lokal možda biti zatvoren zbog prekršaja na dve nedelje, ali u Nemačkoj imate velike kontrole celokupnog poslovanja posle kojih vam lokal možda bude zatvoren zauvek, bićete doslovno uništeni. Rekao bih i da je mentalitet ljudi ovde bitno drugačiji", poredi Klem Nemačku i Srbiju.Tokom života u našoj zemlji, stekao je utisak da bi radnici u Srbiji zbog manje plaćenog državnog posla odustali od dobro plaćenog privatnog posla zato što je to linija manjeg otpora, komfor na koji su navikli."Toga nema u Nemačkoj. Potrebno je mnogo više discipline da biste opstali i u stvari je mnogo, mnogo teže nego što se ljudima čini. Prvo sam se pribojavao da dođem ovde, misleći da Srbi ne vole Nemce, da imaju predrasude, ali sam zatekao potpuno drugačiju situaciju. Ljudi su ovde topli i međuljudski odnosi su odlični", smatra naš sagovornik.Životni standard u Srbiji ne ocenjuje kao naročito dobar. Međutim, kako kaže, u Nemačkoj ne možete da preživite bez mesečne zarade od barem 3.000 evra, koje nije uopšte lako zaraditi, kao što nije lako zaraditi ni „minimalac“ u Srbiji. Život i posao su, primećuje, drugačiji i u različitim delovima Srbije."Standard u Beogradu ne može da se poredi sa standardom u Novom Sadu, gde živim već godinama. Drugačiji je i mentalitet. U Beogradu je standard viši, ugostiteljska ponuda je kvalitetnija i postoje lokali koji prenose autentične doživljaje drugih zemalja, po ne baš toliko preteranim cenama koliko ljudi pričaju. Rekao bih da su cene u Beogradu 10 do 15 odsto više u odnosu na Novi Sad, što i nije tako strašno, iz mog ugla", ocenjuje Frank Klem.Novi Sad se 2015. godine upoznao sa sirevima poreklom sa francuskih Alpa. Tada je Olivije Dluzni (36) došao iz Francuske u vojvođansku prestonicu sa ženom Srpkinjom i decom, i doneo sa sobom umeće u pravljenju sira, što je proizvod kojim se Francuzi posebno ponose."Počeo sam da radim sa 16 godina, na pijačnoj tezgi u Alpima gde sam prodavao kolutove domaćeg sira. Bio sam vredan, uporan i od nekoliko tezgi sam sa 20 godina stigao do 20 uposlenih radnika. Bio sam previše mlad i zaleteo sam se, pa sam imao jedan manji pad, ali nastavio sam da radim. Pre šest godina odlučio sam da živim ovde zbog svoje porodice. Francuska više nije što je bila, tamo je sada još gore za mlade ljude, potpuno se izgubila solidarnost i porodica, nema topline i puno je mržnje i rasizma. U Srbiji se ne bojim za porodicu i, za razliku od Francuske, možete bezbedno da izađete na ulicu nakon 20 časova", priča vlasnik brenda „Francuske tajne“.Početak u Srbiji je bio veoma težak, priznaje Dluzni. Novca nije bilo, jer „štek“ koji je trebalo da mu stigne iz rodne Francuske, nikada nije dospeo u novu domovinu. Planirao je da uđe u restorane i isporučuje francuski sir, ali je već sa prvom mušterijom, vlasnikom jednog restorana, imao problem."Pošto je naručio tri koluta sira i potom uvideo kolika je to količina i koliko za nju treba da plati, rekao mi je da će uzeti pola jednog koluta. Bio sam slomljen, to mi je bio poslednji novac. Ali rekao sam sebi – ceo život si radio na pijaci, pa ćeš raditi i sada", priseća se naš sagovornik kako je počeo sa kolutom sira na Futoškoj pijaci u Novom Sadu. Iako je sada posao razvijeniji, i dalje „tezgari“, ali kako ističe – s razlogom."Pijaca je najbolja škola na svetu što se tiče prodaje. Postoje razlike u srpskoj i francuskoj pijaci. U Francuskoj prodaja na pijaci znači da imate gotovinu i da ste ozbiljan privrednik. U Srbiji se taj posao manje vidi i ceni, ali verujte da postoje ozbiljni kupci na pijaci koji dolaze zbog svežine i kvaliteta proizvoda. Mislim da će vrednost ovakvog vida prodaje samo biti više na ceni u budućnosti", predviđa vlasnik „Francuskih tajni“.Bliži mi je liberalni komunizam, nego kapitalizamNa pitanje da li postoji razlika u kvalitetu rada u Srbiji i u Francuskoj, Dluzni kaže da je ovde osetan nedostatak posvećenosti nekom poslu."Radnici su svuda u svetu 'teški'. U Francuskoj ćete, ipak, lakše pronaći radnike koji imaju želju da rastu u firmi, nekoga ko ima osećaj za ličnu karijeru. Toga ovde nema. Srbija je bivša komunistička država, gde ste imali jednu firmu bez konkurencije i u takvoj klimi se odrastalo. S druge strane, Francuska je kolonijalna zemlja i mi znamo vrlo dobro kako smo došli do resursa koje imamo. Zbog toga nam je iskreno žao. Srbija je zaista prošla kroz mnogo toga i, ako mene pitate, ja sam za liberalni komunizam više nego za kapitalizam", izjavljuje Dluzni.Ali ko ima novca za ovakvu robu, koja košta najmanje 2.000 dinara za kilogram? Način na koji se nešto proizvodi jako utiče na kvalitet i cenu, pa je ovako pravljen sir luksuz svuda u svetu, stava je ovaj preduzetnik.„Kao što kažete ovde u Srbiji – svaka roba ima svoga kupca. Mislim da Srbi žele bolje i vole da upoznaju nove ukuse, nisu šovinisti”, ocenjuje Olivije Dluzni.

Srbija

U Nišu ugostiteljima smanjen zakup lokala za 30 odsto

Veće grada Niš odlučilo je da ugostiteljima i turističkim agencijama zakup gradskog prostora umanji za 30 odsto u periodu od juna do novembra, prenela je agencija Beta."Ugostiteljima je od januara do aprila zakupnina bila umanjena za 50%, a sada će umanjenje biti 30%, jer je krug zakupaca proširen turističkim agencijama“, objasnila je Snežana Jovanović.Prema njenim rečima Niš želi da pomogne u otklanjanju negativnih efekata pandemije korona virusa, koji su se posebno negativno odrazili na ovu kategoriju privrednika.Veće grada Niša danas je usvojilo i zaključak kojim se javno komunalnim preduzećima Objedinjena naplata i Mediana preporučuje da svim ugostiteljima i hotelijerima omoguće plaćanje u 12 fiksnih rata zaostalih dugova za komunalne usluge. Tu spadaju odvoz smeća, dimničarske usluge, čišćenje i odlaganje otpada.Gradski čelnici poručuju da je to još jedna od mera kojom grad želi da pomogne privrednicima u smanjenju negativnih efekata pandemije korona virusa.Tokom pandemije niški ugostitelji su više puta naglašavali da su ugroženi merama protiv pandemije.SAMO 13 ODSTO UGOSTITELJSKIH OBJEKATA PRAVILNO ODLAŽE OTPAD OD HRANE

Srbija

Američki gejming gigant kupio Nordeus za 378 miliona dolara

Take-Two Interactive, jedna od najvećih kompanija u indsutriji video igara, kupila je domaću softversku kompaniju Nordeus za 378 miliona dolara, navodi se u saopštenju. Dogovor podrazumeva tranaskciju od 225 miliona dolara u kešu, kao i 90 miliona dolara u novoemitovanim akcijama kompanije Take-Two.Osnivači Nordeusa primiće naknadu i akcije, ali će i nastaviti da vodi kompaniju. Pored toga, sporazum podrazumeva da će se naknada računati ako Nordeus postigne EBITDA (profit pre nego što se oduzme kamata, porez na dobit i amortizacija) po unapred propisanim pragovima tokom svake od prve dve godine od akvizicije.Preuzimanje kompanije Nordeus je deo strategije Take-Two koja želi da ojača segment mobilnog gejminga, nakon akvizicija kompanija Social Point i Plaidots koje su se desile 2017. godine.Take-Two je jedna od tri najveće američke gejming kompanije, poznate po naslovima "Grand Theft Auto", "Civilization", "BioShock" i posebno "NBA 2K".Osnovana 2010. godine, Nordeus je kompanija za mobilne igrice, najpoznatija po Top Eleven, najuspešnijem svetskom "fudbalskom menadžeru" na svetu, koji trenutno ima preko 240 miliona registrovanih korisnika.Top Eleven pruža igračima platformu na kojoj upravljaju sopstvenim fudbalskim klubovima, istovremeno ih vodeći kroz svakodnevna takmičenja sa globalnom zajednicom.Nordeus vode njegovi suosnivači, Branko Milutinović (izvršni direktor), Milan Jovović (generalni direktor), Ivan Stojisavljević (tehnički direktor) i Tomislav Mihajlović (generalni direktor), koji će i dalje nadgledati približno 180 zaposlenih u studijima nakon akvizicije."Tokom poslednje decenije, Top Eleven je povećao svoju publiku, prihod i profitabilnost kroz Nordeus-ovo uvođenje live-operacija i stalnih inovacija, koja nastavlja da prilači potrošače. Takođe je neverovatno uzbudljivo za Take-Two da širi svoje poslovanje u živopisnom, lepom grad kao što je Beograd. (Baza) lokalnih naučnih i inženjerskih talenta u Srbiji je (odličan), a kvalitet Nordeus tima svedoči o tome", rekao je "Već više od jedne decenije, 'Top Eleven' povećava svoju globalnu publiku i uspeh, jer Nordeus stalno uvodi unapređenja i inovacije i kontinuirano privlače igrače širom sveta. Takođe je neverovatno uzbudljivo za Take-Two što širimo svoje poslovanje u Srbiji i tako živopisnom, lepom gradu kao što je Beograd. Talenti za nauku i inženjerstvo u Srbiji su na svetskom nivou, a kvalitet Nordeusovog tima svedoči o tome", rekao je Mihael Voroš, izvršni potpredsednik i šef Odseka za strategije i nezavisno izdavaštvo kompanije "Take-Two"Branko Miluntinović, izvršni direktor i suosnivač Nordeusa ocenio je da je ova akvizicija sjajna vest za Srbiju, Beograd i našu tehnološku zajednicu,"To (je) potvrda uticaja koji možemo da imamo globalno kao kreatori i poslovni lideri iz Srbije. U partnerstvu sa kompanijom Take-Two, bićemo još snažniji da se takmičimo na globalnom nivou, posebno na tržištima poput SAD-a i Kine... Uzbuđeni smo što i naše proizvode i naš rad podižemo sa njima na viši nivo, dok nastavljamo sa ciljem da Srbiju postavimo na globalnu mapu igara", rekao je Milutinović.

Srbija

Ministarstvo građevine šest godina ne ruši nelegalne objekte

Ministarstvo građevine šest godina nije uklonilo nijedan bespravno izgrađeni objekat u zaštićenim zonama, za šta je inače nadležno, piše portal Pištaljka. Prema zvaničnim podacima, u Srbiji postoji više od dva miliona bespravnih objekata za čije rušenje su nadležne opštine i gradovi.Ministarstvo građevine je 2015. godine napravilo kampanju za suzbijanje nelegalne gradnje, a država potrošila više miliona evra na satelitske snimke koji je trebalo da pokažu šta od objekata treba da se ruši. Prošle godine država je kupila novi set satelitskih snimaka za 2,8 miliona evra novcem iz kredita Svetske banke koji će vraćati građani.U suzbijanju nelegalne gradnje nisu efikasnije ni lokalne samouprave, koje u proseku prem apodacima Macionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) sruše svega tri bespravna objekta godišnje.Pištaljka navodi da se Ministarstvo građevinarstva pravda da im Ministarstvo unutrašnjih poslova ne šalje policijsku pomoć prilikom rušenja, dok se MUP poziva na Zakon o policiji koji zahteva da se sa rušenjem pokuša prvo bez pomoći policije.Ministarstvo građevinarstva inače ne ruši bespravne objekte, već za to angažuje privatne firme. Ono je sa firmama tokom 2018. i 2020. godine ugovaralo da će za svako rušenje obezbediti policijsku asistenciju.Međutim, kada Ministarstvo građevinarstva podnese zahtev Ministarstvu unutrašnjih poslova za asistenciju, MUP to odbija uz obrazloženje da ovo ministarstvo nije poslalo neophodan dokaz da je rušenje prvobitno pokušano bez prisustva policije.I tako do rušenja ne dolazi već šest godina, pa je rezultat takve (ne)saradnje državnih organa taj da je poslednje rušenje u nadležnosti Ministarstva građevine bilo u oktobru i novembru 2015. godine, kada je uklonjeno više objekata u nacionalnim parkovima Tara i Kopaonik, specijalnom rezervatu prirode Uvac i u parku prirode Golija.To je ujedno poslednji put kada je MUP obezbedio asistenciju Ministarstvu građevinarstva.Jedan od najpoznatijih nelegalnih objekata koji je u nadležnosti države i koji je trebalo da bude srušen po rešenjima republičkih građevinskih inspektora je onaj na Pančićevom vrhu na Kopaoniku.DIVLJA GRADNJA PONOVO PROCVETALA NA PERUĆCU Iako je ministarstvo imalo potpisan ugovor za rušenje u 2020. godini, dva puta je raspisivalo javnu nabavku za stručni nadzor za taj posao, ali je ona oba puta obustavljena.Prema Zakonu o planiranju i izgradnji u nadležnosti Ministarstva građevinarstva su svi objekti u granicama nacionalnih  parkova, u zaštićenim područjima, zaštićenoj okolini kulturnih dobara, u granicama nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog značaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne baštine.Prema podacima iz Registra donetih izvršnih rešenja o rušenju republičkih građevinskih inspektora, kao se navodi, trenutno ima ukupno 197 rešenja za rušenje nelegalnih objekata. U njemu se nalaze i rešenja iz 2018, 2017, 2016, 2015, ali i 2013. godine.Milunka Kijanović, direktorka Noris inženjeringa, jedne od firmi koje po ugovoru sa ministarstvom treba da ruše nelegalne objekte potvrdila je da po okvirnim sporazumima iz 2019. i 2020. godine koje su zaključili sa Ministarstvom građevinarstva, nije srušen nijedan bespravno izgrađen objekat.Zakon o ozakonjenju objekata, čiji je nacrt pripremalo upravo Ministarstvo građevinarstva, usvojen je pre šest godina.