Srbija

Srbija

Objavljen Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće

Uprava za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, objavila je Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće u kome su navedene obaveze poslodavca, ali i zaposlenih. Kako se navodi na sajtu ministarstva, vodič je napravljen sa ciljem da se olakša rad u novonastaloj situaciji, izazvanoj pandеmijom kovida 19.U njemu su navedene obaveze kojih u novonastaloj situaciji treba da se pridržavaju kako poslodavci tako i zaposleni.Kako se navodi u pravilniku poslodavac je dužan da u saradnji sa zaposlenim, obezbedi bezbedno i zdravo radno mesto i radnu okolinu.Radni prostor kod kuće mora da bude bezbedan i zdrav za obavljanje poslova, mora da se vodi računa o zdravlju zaposlenih, uključujući i mentalno zdravlje.Briga o mentalnom zdravlju zaposlenog treba da uključi redovno održavanje kontakta sa zaposlenim, pripremu uputstava i informacija (koja uključuju pitanja stresa, uznemirenosti) i po potrebi da se obezbedi razgovor sa stručnom osobom. Takođe poslodavac treba i da obezbedi opremu za rad zaposlenom ukoliko je zaposleni nema u svom vlasništvu, kao što je na primer računar, softver, pristup internetu i ostalo.Poslodavac je dužan i da sprovodi nadzor nad obavljenim poslom i nad merama bezbednosti i zdravlja na radu (putem izveštaja o radu, virtuelnog nadzora o sprovedenim merama), kao i da stupa u kontakt sa zaposlenima u toku ugovorenog radnog vremena.OBIM POSLA NAKON PRELASKA NA RAD OD KUĆE ISTI KAO PRE OBAVEZE ZAPOSLENIHU pravilnuku se navodi da je zaposleni dužan da primenjuje mere za bezbedan i zdrav rad, da namenski koristi opremu za rad.Opremom mora pažljivo rukuje, kako ne bi ugrozio svoju bezbednost i zdravlje, kao i bezbednost i zdravlje članova svoje porodice. Pre početka rada zaposleni je dužan da pregleda radno mesto uključujući opremu za rad koju koristi i da u slučaju uočenih nedostataka obavesti poslodavca. Osim toga, on mora da uspostavi ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a u toku ugovorenog radnog vremena održava redovnu i pravovremenu komunikaciju sa poslodavcem ili onim radnikom koji jezadužen za bezbednost i zdravlje na radu.Cilj toga je kako se objašnjava da se sprovedu mere bezbednosti i zdravlja na radu, kao i da se pridržava uputstava poslodavaca o uspostavljanju i održavanju radnog prostra na bezbedan i zdrav način.Zaposleni je obavezan i da prijavi sve opasnosti i probleme u skladu sa internim procedurama poslodavca koje se odnose na bezbednost i zdravlje na radu, upotrebu informacionih tehnologija, zaštitu i tajnost podataka, intelektualnu svojinu, kodeks ponašanja i ostalo.U pravilniku se napominje da poslodavci i zaposleni koji rade od kuće treba da imaju ista prava i obaveze kao i onda kada se posao obavlja u prostorijama poslodavca.Pri tome treba uzeti u obzir mere za održavanje kontakata i praćenje dobrobiti, bezbedne uslove za rad od kuće i ugovoreno radno vreme, zaključuje se u Vodiču za bezbedan i zdrav rad od kuće.

Srbija

Volonterski eko-turizam na obroncima Bukulje

Sa idejom da ode i sama stvori mesto gde nema stresa i ništa ne mora, skućila se Jelena Obradović, otvorivši Eko-hostel Branch u selu Bukovik, na obroncima Bukulje na koju se nadovezuje Aranđelovac. Specifičnost tog imanja je volonterski rad kojim gosti plaćaju jedan obrok dnevno i noćenje, premda to nije jedini oblik razmene usluga i sredstava plaćanja, pa neko ostavi i sliku ili kakav drugi rad "neprocenjive vrednosti".U ugostiteljskoj ponudi su artistički zanati, pored šetnje i čistog vazduha. Da li će tmuran decembarski dan dati pravi tonalitet ugođaja? Stižemo oko podne, kad se otvara kafić u okviru objekta. Letnja se bašta snuždila zbog neprijateljskih vremenskih prilika, ali stolovi i sedišta od paleta i dalje su nalik skulpturama. Ambijent obiluje optimističkim porukama ispisanim na engleskom. Dvospratna kuća sa gostinjskim sobama još je zatvorena jer magla stvara utisak da se još nije razdanilo, niti će, bar ne uskoro. Konobarica Džuli petlja oko vatre, što u meni, neukoj po tom pitanju, izaziva eksplicitno divljenje. "S tim se rađaš", ona lakonski objašnjava svoje umeće i prelazi na tumačenje koncepta hostela. "Ovo je spontana komuna žena koje rade 'muške' poslove, pa nas pridošlice često pitaju – a gde su vam 'gospodini' da iscepaju drva ili nešto poprave. Mi se onda pravimo da ne čujemo pitanje", smeje se Džuli već iznoseći narudžbine. Razgledamo specifičnosti enterijera – drvene drevne kutlače za kiselo mleko, instalaciju od grane breze i šarene krpare, preslicu iz čije vune treperi sijalica..."A zašto su vam prozori kao puškarnice", radoznalost će jednom stvarno da me ubije, možda baš iz tog uskog, a dubokog otvora."E, pa ovo je nekad bio noćni klub gde su bile angažovane Ruskinje", to sad već kaže Jelena koja kao da se ušunjala u razgovor. Otud i čudan naziv hostela, kao pokušaj održavanja tradicije sa prethodnim Ranchom, ali uz neznatne izmene, kako se dobija glasovni oblik engleske reči za laki obrok.Gramatički korektno "branch" je zapravo grana, što odgovara suštini ugostiteljskog objekta, isprva zamišljenog kao okupljalište konjičkih turista. Jer, malo niže je Konjički klub Arađelovac, Jelenino prvenče u svetu turizma, kao udruženje građana. I taj klub funkcioniše po principu volontiranja, pa se o Alisi, Lisi, Gospođici Klari, Smokiju, Hafu... brinu dobrovoljci mlađeg uzrasta. Maženje konja ostavljamo za kasnije, zabavljeni rakijom i vatrom što se zalaufala.

Srbija

Direktor EPS četiri godine u VD statusu

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ (EPS) nije postupalo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u 2018. i 2019. godini prilikom planiranja, sprovođenja postupaka i izveštavanja o javnim nabavkama čija procenjena vrednost iznosi 43,38 milijarde dinara, a ugovorena vrednost 31,53 milijardi dinara bez PDV-a.Preduzeće je tokom 2018. i 2019. godine zaključilo ugovore o nabavci usluga u ukupnoj vrednosti od 1,64 milijarde dinara i iste realizovalo u ukupnoj vrednosti od 884,97 miliona dinara bez sprovedenog postupka javne nabavke, iako nije postojao osnov za izuzeće od primene Zakona o javnim nabavkama.Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“, Beograd je u 2019. godini zaključilo ugovore o privremeno povremenim poslovima koji nisu u skladu sa Zakonom o radu i po tom osnovu obračunalo i isplatilo naknadu u iznosu od 45,83 miliona dinara. DRI je utvrdila da je u 64 revidirana postupka javnih nabavki EPS kršio odredbe Zakona o javnim nabavkama koje se odnose na planiranje javnih nabavki i određivanje procenjene vrednosti, stručnu ocenu ponuda, pripremu i izmenu konkursne dokumentacije, zaključenje i izmenu zaključenih ugovora, poštovanje rokova kod donošenja odluka o dodeli ugovora, objavljivanje oglasa o javnim nabavkama. Preduzeće je tokom 2018. i 2019. godine zaključilo ugovore o nabavci usluga u ukupnoj vrednosti od 1,64 milijarde dinara i iste realizovalo u ukupnoj vrednosti od 884,97 miliona dinara bez sprovedenog postupka javne nabavke, iako nije postojao osnov za izuzeće od primene Zakona o javnim nabavkama. Preduzeće je zaključilo 4.047 ugovora o privremeno povremenim poslovima od kojih se najmanje 1.049 ugovora, u vrednosti od 45,83 miliona dinara, odnosi na poslove koji po svojoj prirodi nisu privremenog karaktera što nije u skladu sa Zakonom o radu. DRI je tagođe naglasila da imenovano lice više od četiri godine obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora Preduzeća što nije u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima, a predsednik i članovi Nadzornog odbora imenovani po Rešenju o imenovanju iz 2014. godine, vrše funkciju i nakon isteka mandata 2018. godine. 

Srbija

URI: Obustavljeni svi poreski postupci dok traju pregovori s Vladom Srbije

Udruženje radnika na interentu saopštilo je danas da su dobili zvanično obaveštenje iz Poreske uprave u Nišu i da im ljudi iz drugih gradova javljaju da se obustavljaju svi poreski postupci protiv frilensera koji su proteklih pet godina prihodovali iz inostranstva. Obustava će, kako navode, biti "do daljnjeg, odnosno dok traju pregovori".Iako je URI nakon jučerašnjeg sastanka sa premijerkom Anom Brnabić, ministrom finansija Sinišom Malim i direktorkom Poreske uprave Draganom Marković naveo da će se o zahtevu koji se tiče obustave naplate poreza i doprinosa za prethodnih pet godina govoriti u nastavku pregovora, odluka je, po svemu sudeći, promenjena.URI je prethodno navodio da je prvi zahtev u pregovorima "obustava postupaka poreske kontrole, donošenja i izvršavanja poreskih rešenja po neodrživom i neadekvatnom poresko-pravnom tretmanu za fizička lica koja su ostvarila prihode iz inostranstva"."Prvi zahtev je ispunjen dok traju pregovori! Ovo je mala pobeda koju smo izdejstvovali svi zajedno i uverenje da Udruženje radi dobar posao i da će voditi računa o svim radnicima na internetu", navodi se u objavi na Fejsbuk stranici Udruženja radnika na internetu. URI: Vlada tražila rešenje za pojedinačne kategorije frilenseraVlada Srbije: Nisu svi koji prihoduju u inostranstvu ugroženi

Srbija

Er Srbija: Partnerstvo sa platformama Booking.com i Rentalcars.com

Er Srbija je sklopila partnerstvo sa dva brenda koja posluju u sklopu svetske onlajn platforme za putovanja, Booking Holdings. Putnici će moći da rezervišu smeštaj preko sajta Booking.com koji im omogućava pristup bazi od preko 28 miliona smeštajnih jedinica, a moći će i da iznajme automobil preko sajta Rentalcars.com, sa opcijama za preuzimanje vozila na preko 60.000 lokacija širom sveta, navodi se u saopštenju ove aviokompanije.Od januara 2021. godine putnici će moći da organizuju svoje celokupno putovanje preko sajta airserbia.com – od rezervacije leta, preko rezervacije smeštaja do rentiranja vozila.Dodatne usluge za putnike dostupne su preko banera na početnoj strani sajta kompanije Er Srbija kao i u sekciji “Ostale dodatne usluge” na stranici „Dodatne usluge“. Putnici koji kupe kartu preko sajta airserbia.com takođe dobijaju pristup ovim servisnim opcijama na stranici za potvrđivanje ili preko sekcije „Moja rezervacija“.Kako bi se obeležio početak saradnje, putnici Er Srbije koji do 31. marta 2021. putem sajta airserbia.com rezervišu smeštaj na Booking.com, dobijaju popust od 20 odsto za boravak do 31. marta 2021, navodi se u saopštenju.

Srbija

Kompanija iz Osla investira u vetroparkove u Srbiji

Investitor u vetroelektrane sa velikom snagom, kompanija NBT AS čije je sedište u Oslu, u Srbiji će nastupati zajedno sa kopmanijom WV International i njihovo zajedničko ime biće WV-NBT Srbija. Kompanije imaju cilj da do 2026. godine u Srbiji puste u rad vetroelektranu jačine 800MW, dok će prve vetroelektrane snage 168 MW biće na mreži već 2023. godine. Kopmanija WV International (koja se ranije zvala Windvision) započela je 2010. godine rad na projektima vetroelektrana u Srbiji.Oni su sada u naprednoj razvojnoj fazi i kako se navodi spremni su za realizaciju pod transparentnim, konkurentnim i adekvatnim tržišnim uslovima koje će omogućiti najavljeni sistem aukcija.Kompanija inače posluje u oblasti obnovljivih izvora energije skoro 20 godina i prisutna je u osam zemalja, Holandiji, Belgiji, Francuskoj, Španiji, Maroku, Srbiji, Senegalu i Tunisu. Uspešno je realizovano preko 200 MW projekata vetroelektrana u Belgiji i Francuskoj, dobijene su dozvole za preko 800 MW i kompanija je izrasla u tim od preko 50 zaposlenih sa ekspertizom za celokupan životni ciklus projekata izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.USVOJENA PLAN ZA IZGRADNJU NAJVEĆEG VETROPARKA U ZEMLJI Kompanija NBT kako se dodaje razvija projekte vetroparkova i upravlja tim elektranama na tržištima u razvoju. Ona je osnovana 2004. godine sa sedištem u Oslu u Norveškoj, a najaktivnija je u Kini i Ukrajini. NBT je pustio u rad vetroelektranu u mestu Baicheng, u provinciji Jilin u Kini, snage 50 MW i to je bio prvi projekat za proizvodnju električne energije iz energije vetra koji je obezbedio projektno finansiranje u Kini. Kasnije, tokom 2011. i 2012. godine, NBT je pustio u rad i vetroelektrane instalisane snage 100 MW, koje se nalaze u Unutrašnjoj Mongoliji. U Ukrajini je NBT drugi po veličini proizvođač i operater energije vetra, sa projektima Zophia od 800 MW i Sivashenergoprom od 250 MW.Budući da stalno razmatra prilike za projekte i na ostalim tržištima u razvoju, NBT napominje da je prepoznao Srbiju kao pouzdano okruženje za zelenu energiju i odlučio da udruži snage sa kompanijom WV International kako bi zajednički realizovali portfolio projekata.WV International i NBT će razviti i izgraditi vetroelektrane u skladu sa međunarodnim standardima koji odgovaraju zahtevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Ekvatorskim principima. Vetroelektrane će kako se napominje značajno doprineti privrednom razvoju, doneti značajne poreske prihode, obezbediti do dve hiljade radnih mesta tokom izgradnje i imati trajan ekonomski uticaj čak i nakon završetka izgradnje. Očekuje se i da će ovi projekti značajno povećati udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije u Srbiji, što je jedan od najvažnijih ciljeva energetskog sektora Republike Srbije.

Srbija

URI: Vlada tražila rešenje za pojedinačne kategorije frilensera

Predsednik Udruženja radnika na internetu (URI) Miran Pogačar izjavio je da će predstavnici frilensera u narednih nekoliko dana Vladi Srbije ponuditi rešenja za pojedinačne kategorija ljudi koji su prihodovali onlajn. On je u izjavi za Novu ekonomiju naveo da će nakon toga uslediti novi sastanak sa ministrom finansija Sinišom Malim i premijerkom Anom Brnabić .Pogačar je kazao da prvi zahtev frilensera, da se obustavi naplata poreza i doprinosa za prethodnih pet godina, nije odmah usvojen, već da će se o tome govoriti nakon preentacije rešenja predstavnika radnika na internetu.U suprotnom, ako se ne dođe do nekog opšteg rešenja, URI će napustiti pregovore i "praviti bolju pregovaračku poziciju vršeći pritisak na određene načine".Pogačar je rekao da su višesatni razgovori u zgradi Vlde Srbije bili "donekle konstruktivni", da predstavnici vlasti "nisu imali jasan uvid u konkretno stanje" i da je prva sesija pregovora bila "sastanak upoznavanja i razmene argumenata".. " Ja sam apsolutno siguran u pozitivne rezulatate... (Obustava naplate poreza) trenutno ne postoji, o tome ćemo pričati. Pokazalo se da je situacija, kao što smo i govorili kompleksna, da je Poreska uprava delovala svojom 'satarom', odnosno zastarelim zakonom. Zbog toga veliki broj ljudi našao u problemu. Ono što oni jesu (kazali) je da treba da se utvrdi generalno stanje. Oni nemaju pregled sitacije, iako su donosili rešenja i pozive", rekao je Pogačar.Predstavnici frilensera pozvani su na sastanak sa premijerkom Brnabić, ministrom Malim i Poreskom upravom tokom protesta održanih ovog vikenda, na kojima se u centru grada okupilo više hiljada ljudi.Prethodno je Poreska uprava saopštenjem obavestila radnike na internetu da planira da naplati poreze i doprinose frilenserima za proteklih pet godina.Predstavnici radnika na internetu su navodili da je manje od pola procenta te kategorije plaćalo porez, da Poreska uprava nije obaveštavala ljude o svojim poreskim obavezma, kao i da je ovaj vid naplate poreza "nemoguć".

Srbija

„Nova Nacionalna strategija zapošljavanja je korak unazad“

Predlog Nacionalne strategije zapošljavanja za period od 2021. do 2026. godine predstavlja korak unazad u odnosu na prethodnu strategiju, saopštila je Radna grupe Nacionalnog konventa za Evropsku uniju za pregovaračko poglavlje 2 i 19. Saopštenje je usledilo nakon javne rasprave o tom dokumentu.Fondacija Centar za demokratiju, koja je koordinator Radne grupe, podseća da je ciljana vednost za aktivne mere zapošljavanja u prethodnoj strategiji bila 0,5% BDP-a u 2020. godini, što je daleko više od nove vrednosi od 0,2%, koja je planirana za 2026. godinu"Sa tako skromnim izdvajanjima Srbija će i dalje ostati na začelju Evrope i sa najnižim obuhvatom merama aktivnih mera zapošljavanja", navodi se u saopštenju Fondacije Centar za demokratiju.Iz te fondacije podsećaju da je u Srbiji tokom 2018. godine u aktive mere zapošljavanja bilo uključeno 5,1 do 100 nezaposlenih.Prema njihovim podacima na nivou EU najmanji obuhvat imala Rumunija (5,3 od 100), dok je najveći imala Belgija (76,5 od 100 nezaposlenih).EKONOMSKI OPORAVAK PRE 2022. GODINE SAMO U SRBIJI, LITVANIJI I TURSKOJ Naglašava se da je u Srbiji tokom 2019. godine obuhvat nezaposlenih tim merama opao na 4,7 na 100 nezaposlenih.Podseća se da se to dešava uprkos oceni Evropske komisije da u Srbiji "nedostaju adekvatni finansijski i institucionalni resursi za zapošljavanje i socijalnu politiku".U predlogu nove strategije nedostaju mere za podsticanje socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva, napominje Radna grupa Nacionalnog konventa za EU za pregovaračko poglavlje 2 i 19 i "potpuno je izostalo" u ovom dokumentu.

Srbija

Najslabija godina za beogradski aerodrom od 2003. godine

Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" je u 2020. godini prevezao oko 1,9 miliona putnika, što predstavlja pad od 69,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi portal EX-YU Aviation. To je bio najslabiji rezultat za glavni grad Srbije od 2003. godine, obzirom da je i broj komercijalnih letova bio za za 52,2 odsto manji nego lane."Ova situacija rezultat je strogih ograničenja putovanja koja su uspostavljena širom sveta zbog borbe protiv širenja COVID-19", saopštio je operator aerodroma "Nikola Tesla", kompanija Vansi (VINCI).Ovog januara beogradski aerodrom ima ukupno 1.428 redovnih dolaznih i odlaznih komercijalnih letova, što predstavlja pad od 66 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.Za razliku od januara 2020. godine, nekoliko avio-kompanija privremeno je obustavilo poslovanje u Beogradu, uključujući LOT Polish Airlines, Alitalia, Aegean, TAROM, Air France i Transavia, dok su Etihad i Mahan Air u potpunosti prekinuli da nude usluge.S druge strane, Montenegro Airlines, koji je bio treći najveći prevoznik na aerodromu po broju izvršenih letova u januaru prošle godine, čeka restruktuiranje.Uprkos tekućoj krizi u vazduhoplovnom sektoru, VINCI je ponovio da će nastaviti s višemilionskom proširenjem beogradskog aerodroma."Aerodromi VINCI nastavljaju sa svojim radovima na modernizaciji i proširenju velikim koracima kako bi ovu platformu učinili budućim održivim čvorištem u Istočnoj Evropi. Potpisivanjem 25-ogodišnjeg ugovora o koncesiji sa vladom Srbije, VINCI aerodromi zalažu se za transformaciju aerodroma u referentno čvorište. u jugoistočnoj Evropi: otvaranje novih ruta, poboljšanje protoka putnika, jačanje srpskog turizma i primena politike zaštite životne sredine"; dodaje se u saopštenju. 

Srbija

Novi GIGA gradovi

SBB nastavlja da širi svoju GIGA mrežu, pa će u februaru započeti besplatnu digitalizaciju Sombora, Valjeva i Leskovca. Tokom protekle dve godine SBB je, u okviru petogodišnjeg plana investicija vrednog 300 miliona evra, unapredio brzine interneta u osam gradova i digitalizovao 80% svojih korisnika. Korisnicima SBB usluga, bez dodatnih troškova, u digitalizovnim gradovima dostupni su digitalna televizija i najbrži internet u Srbiji do čak 1Gbps, visok kvalitet slike i zvuka, veća stabilnost servisa i druge napredne funkcije. Proces digitalizacije odvija se fazno po delovima grada, a svakog SBB korisnika, pre dolaska na kućnu adresu, kontaktiraće tehnička podrška.Posle Beograda, Novog Sada, Subotice, Gornjeg Milanovca, Pančeva, Kragujevca, Paraćina i Niša, sada i Sombor, Valjevo i Leskovac, nakon završenog procesa digitalizacije, postaju GIGA gradovi u kojima se brzine interneta u EON paketima povećavaju automatski: u EON Light paketu sa 75 na 150, u EON Full paketu sa 150 na 250, a u EON Premium paketu sa 300 na 500 megabita po sekundi. Korisnici Premium paketa u digitalizovanim gradovima, uz Giga dodatak mogu da uživaju u brzinama interneta do 1 Gbps.

Srbija

Frilenseri održali protest, u ponedeljak pregovori sa Vladom Srbije

Udruženje radnika na interenetu održalo je protest ispred Narodne skupštine u Beogradu, jer država namerava da im retroaktivno naplati porez za nekoliko godina unazad. Protestu je prisustvovalo više hiljada frilensera i ostalih građana koji ih podržavaju. U međuvremenu je iz kabineta premijerke stigao poziv da sednu za pregovarački sto i otpočnu dijalog o aktuelnim problemima.Okupljeni građani su nosili transparente "Prvo zakon, onda porez!", "Prvo našim mladi, pa onda strani nomadi!", "Stop pljački radnika na internetu!".Obraćajući se okupljenima Milan Pogačar iz Udruženja radnika na internetu rekao je da je borba frilensera počela 15. oktobra, kada je "Poreska uprava na sraman način, na svom fejsbuk profilu, objavila da kreće u organizovanu pljačku svojih građana"."Toga dana smo, svi mi koji smo ovde i mnogi drugi, rešili da se okupimo i stanemo tome na put. Nećemo posustati, uvek ćemo biti tu da se borimo. Ovo je tek prvi protest i biće ih još ako bude potrebno", izjavio je Pogačar.On je rekao da ga je tokom protesta šef kabineta premijerke Ane Brnabić pozvao da u ponedeljak počne da pregovara sa premijerkom, ministrom finansija i direktorkom Poreske uprave o aktuelnim problemima frilensera."To je, pre svega, dokaz da naša borba, borba na ulicama, borba jedinim jezikom koji oni razumeju, dakle borba silom, jeste način na koji se dolazi do pobede", ocenio je Pogačar. Filenserima je poručio da ta činjenica ne treba da ih zavara i naglasio je da su solidarni sa svima koji se bore u Srbiji:"Radnici na internetu uz Srbiju i Srbija je uz radnike na internetu", zaključio je Pogačar.Okupljenjima se obratila i Tatjana Ćopić, prevodilac i profesor ruskog jezika. Njoj je kako kaže stigao poziv Poreske uprave da plati porez.Poziv se, kako objašnjava, odnosi na vreme koje je provela radeći kao frilenser za stranu firmu koja ima predstavništvo u Srbiji."Uvek sam bila prepoznata kao nezaposleno lice, iako sam radila po ceo dan i praznikom i vikendom, sa detetom u ruci. Mene sada Poreska uprava zove, od mene traže nekakve poreze koje su dužni da traže od te firme", kaže Tatjana Ćopić. Poručuje da ne želi ništa da plati, jer smatra da ništa ne duguje i jer joj država nikada nije ništa dala."Dete nisam mogla da upišem u vrtić jer sam nezaposlena. Ne osećam se dužna ovoj državi", poručila je Tatjana Ćopić.Na protestu je govorila i Milena Amon iz Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije". Ocenila je da se u Srbiji godinama unazad oseća "sva težina administracije koja je preobimna, spora, štetna" kao i sva nepravda "netransparentnog i represivnog odnosa države prema privatnom sektoru". "Svedoci ste kojim metodama neefikasni državni aparat iz privatnog džepa puni budžet javnog sektora. Zato je važno da ovde i sada podvučemo crtu preko koje se ne sme preći", poručila je Amon.Dodala je da poreski sistem i sistem doprinosa mora da bude pravedan i prograsivan, a odnos države prema preduzetnicima pravedan, podsticajan i partnerski, poput onog u uređenim zemljama."Uslovi poslovanja moraju biti normalni i to su službenici ove zemlje dužni da nam svima obezbede. Za to ih plaćamo i plaćamo ih previše dobro", kaže predstavnica Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije".Prema njenim rečima, retroaktivna naplata doprinosa frilenserima za usluge koje nisu mogle da se koriste je sumanuta."To nije kazna, to je pljačka. Gde je Poreska uprava bila kada je treblo da ispuni svoju primarnu ulogu, savetodavnu? Nigde ih nema", smatra Milena Amon.Zaključila je da prava i obaveze važe i za državu, a ne samo za privrednike, preduzetnike i frilensere, koji ne treba da plaćaju tuđe greške.Među frilenserima kojima država želi da retroaktivno naplati porez, kako je Nova ekonomija nedavno pisala ima i dosta mladih ljudi koji su radili kao onlajn nastavnici stranih jezika, tokom studija.

Srbija

Beograd: Nacrt plana za bolji vazduh na uvidu javnosti

Nakon brojnih i dugugodišnjih kritika da se u prestonici Srbije ne vodi mnogo računa o kvalitetu vazduha, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda saopštio je da svi zainteresovani građani mogu da obave uvid u Nacrt plana kvaliteta vazduha u aglomeraciji Beograd. Njegov sadržaj dostupan je i na onlajn linku do 30. januara.Među predloženim merama, između ostalog, nalazi se smanjenje emisije štetnih gasova koja dolazi iz saobraćaja motornih vozila na ulicama, povećanje obima saobraćaja biciklima, kao i povećanje pešačkih aktovnosti.Među merama koje se odnose na saobraćaj navodi se realizacije izgradnje metroa, ali i zabrana saobraćaja dostavnih vozila u određenim periodima tokom dana, u određenim gradskim zonama.Inače, u Beogradu je prošle nedelje održan protest zbog velikog zagađenja vauzduha, a nedavno je održana debata o desetogodišnjem planu za kvalitet vazduha u Beogradu.Gradski Sekretarijat za zaštitu životne sredine podseća da je u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan da donese plan kvalitetakojim se reguliše kavlitet vazduha.ZAGAĐENJE VAZDUHA POVEZANO SA VEĆIM STOPAMA SMRTNOSTI OD KORONA VIRUSA Nacrt pripremio Gradski zavod za javno zdravljeGradski zavod za javno zdravlje Beograd, kao nosilac projekta, dostavio je Sekretarijatu Nacrt plana kvaliteta vazduha u aglomeraciji Beograd, poručuju iz gradske uprave.Mišljenja, primedbe i predloge o planu zainteresovana javnost može da dostavi Sekretarijatu za zaštitu životne sredine na email pkv.bg@beograd.gov.rs.Kako se navodi u Nacrtu plana, reč je osnovnom dokumentu za upravljanje kvalitetom vazduha na lokalnom nivou.Njegovom izradom omogućava se praktično rešavanje problema kvaliteta ambijentalnog vazduha u zonama/aglomeracijama gde mere koje su donete na nacionalnom nivou, često ne mogu da doprinesu realizaciji postavljenih ciljeva i dostizanju odgovarajućeg kvaliteta vazduha, piše se u Nacrtu.Planovima kvaliteta vazduha, kako se dodaje, utvrđuju se specifične mere namenjene zaštiti osetljivih grupa stanovništva, posebno dece.

Srbija

Da li vakcinacija treba da bude obavezna za neke profesije?

U Srbiji je proteklih dana počela i vakcinacija i dobrovoljno prijavljivanje za imunizaciju protiv koronavirusa na portalu eUprave. Iako se u svetskoj javnosti od samog početka pandemije navodilo da će problem COVID-19 nestati tek sa masovnom vakcinacijom i postizanjem kolektivnog imuniteta, mnoga pitanja za javnost u Srbiji i dalje nisu razrešena.Pojedini građani Srbije smatraju da imunizacija ne treba da bude obavezna, drugi deo njih da je medicisnko sredstvo razvijeno prebrzo, treći pak da će im vakcinacija omogućiti da nastave sa normalnim životom, putovanjima, druženjima.Takođe, u javnosti se vodi i polemika koja od do sada odobrenih vakcina je najbolja i najbezbednija.Molimo vas da izdvojite par minuta i popunite sledeću anketu.

Srbija

Ugrožavanje stočarstva na Pešteru narušava ceo ekosistem

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apelovalo je na Ministarstvo poljoprivrede da hitno pomogne stočarima na Sjeničko-pešterskoj visoravni jer je njihov tradicionalni način stočarstva ugrožen zbog loših vremenskih uslova i niske otkupne cene životinja. Naglašavaju da stočari i dalje očekuju premije za mleko za 2020. godinu, kao i subvencije po grlu.U Društvu kažu i da je kašnjenje premija kod velikog broja domaćinstava dovelo do nezadovoljstva, ugrozilo isplativost stočarstva, opstanak ljudi i njihovih stada.Ornitolozi podsećaju da se tokom 2020. godine, uprkos pandemiji, radilo na sprovođenju projekta zaštite vodenih staništa Sjeničko-pešterske visoravni. Napominju da su tom prilikom ostvareni brojni kontakti sa lokalnim stanovništvom, sa ciljem da se održi tradicionalno stočarstvo i ispaša, a domaćinstvima su poklonjeni su stočarski psi pulini i električna oprema za čuvanje stoke.VALJEVO MENJA POLITIKU SUBVENCIONISANJA OVČARSTVA U 2021.GGODINI Pešterski stočari svedoče da je sezona paše 2020. zbog vremenskih uslova bila veoma loša za tradicionalno stočarstvo koje je primarna delatnost na tom prostoru. Zbog svih problema prouzrokovanih pandemijom opala je i potražnja za jagnjetinom, a najgore je usledilo u oktobru kada se u okolini Novog Pazara pojavila bolest plavog jezika. Ona je zaustavila dogovorenu prodaju ovogodišnjih jaganjaca, a stočari su u nezavidnom položaju u odnosu na nakupce i njihove izuzetno niske otkupne cene.Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije podseća da je tradicionalno stočarstvo sa ispašom kao dominantnim vidom prehrane domaćih životinja koje je dominantno na Pešteru retkost je ne samo u Srbiji, već i u Evropi.Ono kako objašnjavaju ima pozitivan uticaj na održavaje prirodnih otvorenih staništa i očuvanje biološke raznolikosti, jer za razliku od modernog stočarstva podrazumeva ishranu stoke senom i ispoašom.Podsećaju i da je Ministarstvo poljoprivrede u više navrata isticalo da su ovčarstvo i kozarstvo izuzetan potencijal za razvoj poljoprivrede, a posebno u nerazvijenim područjima Srbije. Zbog toga država, kako je naglašeno treba da nastavi sa subvencijama stočarima “hitno reaguju i pomognu ugroženim stočarima na prostoru Sjeničko-pešterske visoravni”.“Najurgentnija je pomoć u otkupu prošlogodišnjih prinova, nabavka hrane i isplata planiranih subvencija i premija. Trenutno stanje zabrinjava”, smatraju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.Ukaziju i na brojne podatke prema kojima meso u zemlji nedovoljnog kvaliteta, pa to navode kao još jedan razlog da se stočarima što pre pomogne.

Srbija

Zaštitnik građana zbog žalbi frilensera kontroliše Poresku upravu

Zaštitnik građana saopštio je da je po sopstvenoj inicijativi pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Poreske uprave. Navodi da je to usledilo nakon saznanja da je frilenserima stigao poziv da retroaktivno prijave i plate porez za nekoliko godina unazad. “Obraćali su nam se građani da treba odjednom da plate velike poreze za nekoliko godina unazad na prihode iz inostranstva koje ostvaruju kroz honorarni rad u oblasti IT usluga, grafičkog dizajna, držanja časova stranih jezika”, kaže Zaštitnik građana Zoran Pašalić.Prema njegovim rečima nije sporna naplata poreza već način na koji se vrši kontrola prijavljivanja i naplate poreza u ovim slučajevima.Pašalić je od Poreske uprave zatražio da mu u roku od 15 dana dostavi informacije da li je prethodnih godina redovno, na javan i transparantan način, ukazivala građanima da prihod iz inostranstva po osnovu pružanja različitih vrsta usluga predstavlja oporeziv prihod, kao i na obaveze fizičkih lica koja ostvaruju ovakve prihode da podnose poreske prijave, odnosno da sami obračunaju porez i doprinose i izmire svoje poreske obaveze.Pašalić je zatražio i da mu Poreska uprava dostavi podatke o broju izvršenih kontrola naplate poreza od fizičkih lica koji ostvaruju prihode iz inostranstva od oktobra 2020. do kraja te godine, kao i o broju kontrola radi provere podnošenja poreskih prijava i naplate poreza u poslednjih pet godina za svaku godinu pojedinačno.ŠTA JE SKUPLJE, OPROŠTAJ OD FRILENSERA ILI OPROŠTAJ POREZA? Poreska uprava shodno članu 24 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji nije u obavezi da obaveštava poreske obveznike o njihovim obavezama osim na lični zahtev, ističe između ostalog Zaštitnik građana i dodaje da je potreban odgovorniji i fleksibilniji odnos tog nadležnog organa prema poreskim obveznicima, s obzirom da su u pitanju nove delatnosti.„Poreska uprava treba da bude servis građana koji će im redovno i tačno ukazivati na njihove obaveze. Ne može se građanima u potpunosti prebaciti odgovornost da samoinicijativno ispunjavaju poreske obaveze na koje im Poreska uprava nije ukazivala“, naglasio je Zaštitnik građana.On je naveo da će po dobijanju informacija od Poreske uprave razmotriti načine da se frilenserima olakša plaćanje poreza, kako se ovakve situacije ne bi ponavljale.

Srbija

Paušalcima naredne nedelje elektronsko rešenje o porezu za 2021. godinu

Poreska uprava saopštila je da će svim preduzetnicima paušalcima dostaviti elektronska rešenja o utvrđenim poreskim obavezama za 2021. godinu tokom naredne sedmice, od 18. do 25. januara.Poreska uprava je kako se navodi u saopštenju, izvršila obračun poreza na prihode od samostalne delatnosti i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2021. godinu, za vlasnike samostalne delatnosti koji se paušalno oporezuju. Mesečne akontacije po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2021. godinu, kako se naglašava, uplaćuju se sa pozivom na broj (u njegovoj srtrukturi se nalazi i broj odobrenja za plaćanje (BOP) koji je dodeljen za 2021. godinu). Kako podsećaju u Poreskoj, novi preduzetnici paušalci u roku od 48 sati od dana registracije osnivanja privrednog subjekta u APR-u (Agenciji za privredne registre) dobijaju rešenje o utvrđenoj obavezi u elektronskoj formi posredstvom portala Poreske uprave."Od prošle godine rešenja o utvrđenim obavezama preduzetnici paušalci dobijaju isključivo elektronskim putem i to dostavljanjem u poresko sanduče na portalu Poreske uprave (ePorezi)", podsećaju u Poreskoj. PORESKA IDENTIFIKOVALA SVE FRILENSERE KOJI SU PRIHODOVALI IZ INOSTRANSTVA Napominju i da se shodno članu 36. stav 13. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, rešenje u elektronskom obliku smatra dostavljenim danom postavljanja na portal Poreske uprave. Za pristup portalu Poreske uprave neophodan je kvalifikovani elektronski sertifikat, koji izdaje pet sertifikacionih tela u Republici Srbiji (MUP, JP PTT, Privredna komora Srbije, Halcom, E-Smart Systems). Ukoliko pristup poreskom sandučetu u ime preduzetnika-paušalca vrši drugo lice, poreski obveznik je dužan da to lice ovlasti.Poreski obveznici dodatno mogu da se informišu o svojim obavezama i u Кontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona 0700 700 007 i 011/331 01 11, kao i na šalteru “Vaš poreznik” u 37 filijala širom Srbije.SVAKA JEDINICA PORESKE DOBILA NALOG DA PREKONTROLIŠE PO 50 FRILENSERA

Srbija

Šta možemo da očekujemo od trećeg paketa pomoći privredi i građanima?

Privreda može da očekuje pomoć od druge polovine februara, a građani novu uplatu u kešu tek u drugoj polovini naredne godine. Za treći po redu paket državne pomoći biće izdvojeno više od milijardu evra iz državne kase kako bi privrednici i građani prevazišli probleme kovid-krize, piše portal Nova S.Za razliku od prvog paketa kada su privrednici pomagani tako što je država njihovim radnicima isplatila tri minimalca, i drugog kada je tim istim radnicima isplaćeno dva puta po 60 odsto minimalca, ovaj put iznos će biti – polovina minimalne zarade.Međutim, i dalje je nepoznato da li će zaposleni u preduzećima ovu pomoć dobiti za dva, ili za tri meseca.Uz pomenuta dve, ili tri polovine minimalca, najavljena je još jedna polovina minimalne zarade i to – turističkom sektoru, ali i autobuskim prevoznicima.“Hotelijeri, turistike agencije, turistički vodiči, ali i autobuski prevoznici koji su pretrpeli velike gubitke, dobiće sektorsku podršku – dodatnih 50 odsto minimalne zarade”, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.Vučić je najavio i produžetak “garantne šeme” podrške privredi.Reč je, zapravo, o jeftinijim kreditima za čiju otplatu bankama garantuje država.U dosadašnjem “krugu” ponude ovih kredita, iskorišćeno je 1,5 milijardi evra. A limit je bio dve milijarde evra.Po toj šemi država Srbija garantuje 80 odsto iznosa zajma, a rizik za preostalih 20 odsto preuzele su banke.Prema rečima Aleksandra Vučića, ponuda kredita iz garantne šeme trebalo bi dodatno da se produži i uveća za još dva puta po 500 miliona evra.Za razliku od 2020. kada je svim punoletnim građanima u Srbiji, koji su se za to prijavili, isplaćeno po sto evra, ovaj put biće reč o manjem iznosu, mada još uvek nije potvrđeno o kolikom iznosu je reč.Pitanje novog moratorijuma na poreze još uvek nije rešeno.“Kad jednom uđete u to – dvostruko, trostruko, petostruko… odlaganje obaveza, onda više ni Poreska uprava ne može da se snađe u svemu tome. Oko moratorijuma na poreze nemamo odluku”, rekao je Vučić.