img

Srbija

Srbija

Telekomu i Igoru Žeželju posao Poreske uprave od 9,8 miliona evra

Posao uspostavljanja informacionog sistema za e-fiskalizaciju u okviru Poreske uprave dobila je grupa ponuđača na čelu sa Telekom Srbijom kao nosiocem posla i članovima grupe - Wireless media i Serbian business system. Ponudu čini i grupa podizvođača koju čine Omni logika, Data tech International i MD & Profy.Ove kompanije za uspostavljanje sistema dobiće 1,15 milijardi dinara, odnosno 9,8 miliona evra, a na tenderu su bili jedini ponuđači.Wireless media je u vlasništvu Igora Žeželja, vlasnik Adria media grupe koja je izdavač nekoliko časopisa i dnevnih novina "Kurir".Posao će biti podeljen tako da će Telekom raditi na administrativnim i finansijskim upravljanjem projektom, što čini 5 odsto ukupnog posla, Wireless media će obaviti četvrtinu posla što obuhvata između ostalog isporuku infrastrukturne informatičke opreme i njenu instalaciju i konfiguraciju, dok će Serbian business system raditi na 23 odsto posla gde spada i rukovođenje projektom i kontrola kvaliteta.Privrednici traže od Skupštine da smeni ministra finansija Preostalu polovinu posla obaviće podizvođači.U februaru ove godine Telekom Srbija i Wireless media su zajedno sa podizvođačima dobili sedam milijardi dinara za posao izrade, implementacije i održavanja Centralnog informacionog sistema za obračun zarada u javnom sektoru sa pratećom računarskom opremom i licencama u postupku javne nabavke koju je sprovelo Ministarstvo finansija. Katarina Baletić

Srbija

Polovina svih zaposlenih radi u Beogradu

Nešto više od polovine pozitivnog neto rezultata cele privrede ostvarila su privredna društva iz Beogradskog regiona. Ova društva su ostvarila neto dobitak od 223 milijarde dinara, što je za 25,4% odsto više u odnosu na 2019. godinu. Beogradski region je zabeležio i najveće povećanje broja zaposlenih, pa sa 543.692 radnika čini 44,6% ukupnog broja zaposlenih u privredi.Preduzeća u Vojvodini su ostvarila pozitivan neto rezultat od 91,1 milijarde dinara, ali je on za 12,7% manji nego prethodne godine.Uspešnije su u proseku poslovala i privredna društva iz Regiona Šumadije i Zapadne Srbije. Njihov neto dobitak, u iznosu od 60,2 milijarde dinara, na godišnjem nivou je uvećan za 10,4%, a porastao je i broj zaposlenih za 7.435 radnika, pa su privredna društva iz ovog regiona zapošljavala ukupno 223.747 radnika.Najdinamičniji rast profitabilnosti je ostvaren kod privrednih društava u Regionu Južne i Istočne Srbije. Pozitivan neto rezultat ovog regiona je veći 2,6 puta od prošlogodišnjeg i iznosa je 58,8 milijardi dinara.Posle prošlogodišnjeg gubitka od 1,5 milijardi dinara, privredna društva iz regiona Kosova i Metohije su iskazala neto dobitak u iznosu od 409 miliona dinara.

Srbija

Građani Bora: Država forsira interese Zi Đina na našu štetu

Druađa meštamima Bora i okolnih sela treba da obezbedi bolje uslove i zaštii ih od štetnih posledica rudarskih aktivnosti kineske kompanije Zi Đin, poručili su učesnici konferencije "Pravni i rudarski teror nad ljudima u okolini Bora". Navodi se da oni zbog toga imaju velike finansijske i ekološke probleme.U oblasti rudarstva u Srbiji trenutno su veoma aktivne kompanije Zi Đin, Rio Tinto, Gasprom, ali i manje strane i domaće kompanije koje nisu toliko poznate, kaže koordinator Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji (KORS), Zvezdan Kalmar.Problem prema njegovim rečima nastaje onda kada se njihovi interesi stavljaju ispred interesa samih građana Srbije, a upravo je takva situacija trenutno aktuelna u Boru i Majdanpeku gde posluje kompanija Zi Đin."Svako ko je povezan sa vlašću može da istražuje minerale gde god želi, iracionalni su i planovi da se kopa litijum. Zi Đin uzurpira teritoriju Srbije, proglašava javni interes, prisiljava građane da prodaju svoje zemljište, a uništava se i životna sredina", napominje Kalmar.On kaže da kopovi u okolini Bora, Cerovo 2, kao i Krivelj, nemaju odgovarajuće dozvole, ljudima se tamo uzima imovina, a  vlada omogućava da se javni interes proglašava za rudarske projekte koje sprovode privatne ili strane kompanije.On kaže da se isto dešava i u Kolubari, gde je EPS već izgradio upravne objekte za polje E, iako za to nema ni studiju izvodljivosti, a slične stvari se dešavaju i u vezi sa istraživanjem litijuma.Destruktivna rudarska istraživanja se prema navodima predstavnika KORS-a vrše u dolini Jadra, okolini Valjeva, Požege, Rekovca, kao i u mnogim drugim mestima. Pri tome se o istraživanjima ne informišu građani, lokalne samouprave, niti se vrše odgovarajuće procene uticaja.Prema rečima Predraga Balaševića, predsednika Vlaške narodne stranke, teška je i alarmantna situacija u kojoj se nalaze građani Bora i Majdanpeka."Situacija je alarmantnija u Boru, pored dva površinska kopa i jame za bakar otvara se novi rudnik Čukaru Peki, Bor će imati dva kopa i dve jame", kaže Balaševića.Kako naglašava, dolaskom kinsekog investitora ti problemi su postali akutniji,jer je proizvodnja postala intenzivnija, pa proizvodni kapaciteti ne mogu da izdrže taj proces proizvodnje. Zbog toga, kako dodaje, iz topionice i fabrike sumporne kisleine štetne materije odlaze u vazduh.Dugi veliki problemi su u vezi sa eksproprijacijom zemljišta za potrebe izgradnje rudnika, jer je prema njegovom mišljenju na tom delu Srbije suspendovan pravni sistem, pa se ljudima za zemljište nudi sitan novac za otkup zemljišta.U selima u okolini Bora kako podseća uglavnom žive Vlasi, ali njih niko nije pitao da li oni žele da se otvori rudnik."Tim ljudima treba adekvatna ponuda za tu zemlju, ono što se dešava na terenu nema veze sa tim. Stranim kompanijama se dozvolj eksproprijacija i u tome je veliki problem", kaže predstavnik Vlaške narodne stranke.Ljudima se za zemljište kako tvrdi nudi cena koja je znatno manja čak i od one koju je, kao minimalnu, utvrdila Poreska uprava Srbije.Poreska uprava je donela cenu, ali se građanima nudi mnogo manja cena, ljudi se plaše, pa prodaju mnogi tamo rade, neki se sude za Zi Đinom, oni koji nisu hteli da prodaju zemlju.Voda, vazudh zatrovani nikakva alternativa se ne nudi, biće socijalni slučajevi jer nema adekvatne naknade, situacija izuzetno teška, mediji ne pridaju važnost tom problemu."Protivustavno proglašavanje javnog interesa, proterati ljude koji žive blizu rudnika. To je neprihvatljivo, mi ne živimo u feudalizmu, ti zakoni su definisani kao da su ti ljudi kmetovi na njihovoj zemlji, to se graniči sa mafijaškim delovanjem", dodaje Zvezdan Kalmar.On kao paradoksalnu ocenjuje činjenicu da su građani prihvatili da im Poreska uprava određuje kolika je cena njihovog zemljišta zakon za ekspropijaciju ne podrazumeva nju za privatne kompanije.Na Dedinju kod VMAU Boru se na 100 metara od bolnice vrše se istraživanja bakra, bez procene uticaja na životnu sredinu.Miodrag Živković, meštanin sela SlatinaSelo u turskim spisima pomijne sredinom 15. veka, rudnik otvoren 1903. niko na nas nije obraćao pažnju doskora nisu imali rezultate o merenju kvaliteta vazduha.PM čestice, srsen, opasnije supstance, o tome nema obaveštenja, ali postoje podaci da više od 90% dana u godini je vetar koji sve to taloži na njihovo selo.Borska reka su samo otpadne vode nekadašnjeg RTB-a, danas Zi Đina, tuda danas teče i ukupna gradska kanalizacija.Otvara se novi rudnik, nadletali helikopteri sa ogromnim sondama, niko o tome nije bio obavešten, kasnije dalja istraživanja, bušotine, ond asu tražili dozvole od vlasnika imovine uz minimalnu naknadu.Kasnije su poečli da otkupljuju zemlju za rudnik, to su govorili da je na dobrovoljnoj bazi i da niko zvog toga ako ne proda neće imati probleme.Kakađani vršili istražne radnje, bilko razumnog odnosa sa meštanima, ali su to prodali Kinezima Zi Đinu.Dolaskom Kineza, oni su videli da zemlja moraju da dođe u njihovo vlasništvu, počeli da idu od kuće do kuće i da prete ekproprijacijom u svakom razgovoru napominjući da imaju podršku države.Bilo je raznih pritisaka dok vlada nije proglasila javni interes, ispoštovali su sve procedure, reš da je u katastru izvršen prenos apsolutnih prava i da je ta zemlja prepisana Zi Đinu.Cene kvardata rastu, otkupljivali su zemlju koristeći lošu ekonomsku situaciju i došli su u posed zemlje za neku nisku cenu.Nije bilo nezavisnih procena te zemlje.Ja sam hteo da sačuvam tu zemlju. Ja sad ne mogu da odbranim svoju zemlju od Kineza, uzeli su mi zemlju bez nadokande.Proces se vodi u Osnovnom sudu u Boru, kineski zastupnici ne proiznaju cene koje je odredila država.Ne poštuju zakone i institucije Srbije, po njima cene ne mogu biti manje od one kojunmje propisala Poreska uprava.Te cene su znatno bolje od kineskih procenitelja, to je nepoštovanje institucija.Neko bi na to morao da reaguje.Šest i više hektara zemljišta mu ej oduzeto, to mu je izvor prihoda, a prima penziju od 14 hiljada dinara, kojom izdržava ženu i dete u srednjoj školi.Dva i po hektara šume mu je posečeno, oni su to oterali i prodali.Ja sam od domaćina na selu sada socijalni slučaj.Iz 2,5 ha šume ja nemam jedan jedini kubik tehničkog drveta, to mi je sve obračunato kao ogrevno drvo.Zaviša Žurž iz Udruženja Čukaru PekiNeverovatan odnos prema njima nije bilo definisanih prava tih ljudi, 5ha porodice Vacić prva ponuda 20.000 evra zadnja je bila 300.000 evra.Treba se izboriti na legalan način rudarenja, drastično zagađ Brestovačke reke koja se uliva u timok, kasnije u Dunav.Nekoliko puta uzimali uzorke iz te reke, na analize se čaka više od godinu dana.Mi smo u boru navikli da na čelu rudarenja budu neki jako moćni ljudi u čije se namere ne sumnja.U beogradu je jako teško razumeti šta se dešava na licu mesta, sada su postavili samo takožnike, reka je vidljivo bistra, ali je bistra i sumporna kiselina, nisu postavljeni filteri, traženo je da se u selima obezbedi zdrava pijaća voda.Građanima na sastanku o vodi nije dozvoljeno da diskutuju, kineski investitor rekao kako će on njima izgraditi vodovod, ali da mu se niko u to ne meša.Kalmar – ključni zahtevi za parlament kako bi se u rudarstvu vratili uz normaluDa se povuče Zakon o rudarstvu jer je suprotan sa ustavom i sa pravom građana da učestvuju u donošenju odluka.Poziva Ustavni sud da hitno reaguje na njihove inicijative.Srbija donosi kolinijalne zakone, bolje se tretiraju kučići i mačići od građana.Zakon o rudarstvu da uključi studije prihvatljivosti i izvodljivosti.Moratorijum na sva rudarska istraživanja posebno u vojvodini gde Gasprom pod izgovorom u stvari vrši eksploataciju.Strateški minerali, da se to takođe izbaci iz Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Srbija

Uskoro strože kazne za odavanje poslovnih tajni

Pred poslanicima je danas predlog Zakona o poslovnoj tajni koji je predstavila i ministarka privrede Anđelka Atanasković i istakla da se njime štite investicije poslovnih subjekata.„Poslovnom tajnom mogu da se zaštite razne vrste informacija kao što su postupci proizvodnje, poslovni i finanisjki planovi, reklamne strategije, rezultati ispitivanja tržišta, spiskovi dobavljača i klijenata, arhitektonski projekti i slično. Sve ove informacije obezbedjuju prednost nad konkurencijom i investitorima je važno da se ti podaci zaštite“, rekla je Atanasković.Ovaj novi akt najviše će pogodovati učesnicima u privrednom životu i držaocima poslovnih tajni, pa se može smatrati da je on “pro-biznis”, ocenjuje za Novu ekonomiju Bogdan Ivanišević, partner u advokatskoj kancelariji BDK Advokati.On dodaje da ovaj Zakon u najvećoj meri preuzima evropska i američka pravna rešenja, na čije su sadržine znatno uticale velike američke i evropske kompanije.Nadzor zaposlenih preko aplikacija često nezakonit Srbija već ima trenutno važeći Zakon o poslovnoj tajni koji je donet 2011. godine, a Ivanišević ocenjuje da budući zakon donosi brojne novine i to pre svega u pravcu osnaživanja pravne zaštite poslovne tajne.  “Nezakonite radnje pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslove tajne sada mogu biti i radnje koje su preduzete izvan okvira industrijskih ili komercijalnih aktivnosti, dakle radnje u naučno-istraživačkim institucijama ili udruženjima građana”, kaže Ivanišević.Dodaje da za povredu poslovne tajne sada mogu biti novčano kažnjena ne samo pravna lica i odgovorni u njma, već i preduzetnici i fizička lica.Takođe, produžava se i rok za podnošenje tužbe zbog povrede poslovne tajne na godinu dana od saznanja za povredu, odnosno na pet godina od učinjene povrede.“Sud može sada dosuditi u korist tužioca i naknadu nematerijalne štete, odnosno tužilac ne mora da u svakom slučaju dokazuje da je usled povrede poslovne tajne pretrpeo negativne ekonomske posledice”, objašnjava Ivanišević.Ako sudovi budu primenjivali Zakon na odgovarajući način, zakon bi mogao, na srednji ili duži rok, da promeni klimu u kojoj kompanije posluju, i to u pravcu povoljnom za držaoce poslovnih tajni, smatra on.Dodaje da se u SAD ili drugim državama sa dužom tradicijom pravne zaštite poslovnih tajni, pokazalo se da povredu tajne najčešće čine zaposleni koji odlaze iz kompanije, ili poslovni partneri kompanije. “Rigorozna primena novog zakona, uključujući njegove odredbe o prekršajnoj odgovornosti fizičkih lica i o naknadi nematerijalne štete, mogle bi da nateraju odlazeće zaposlene da se ozbiljno zamisle pre eventualnog korišćenja poslovnih tajnu prethodnog poslodavca, ili otkrivanja tih tajni novom poslodavcu.”Ivanišević objašnjava da veći broj istraživanja u poslednjih petnaestak godina pokazuje da kompanije smatraju poslovnu tajnu možda i najvažnijim oblikom svog intelektualnog kapitala, čak važnijim od autorskih prava, žigova, pa i patenata.Američke investicije veće nego što pokazuje statistika Na pitanje da li bi i zaposleni mogao da ima pravo na zaštitu sopstvenog patenta ili saznanja do koga je došao radeći u određenoj firmi, Ivanišević odgovoara da zakon ne rešava ovo pitanje izričivo, ali da je, imajući u vidu pojam poslovne tajne, teško je zamisliti da bi zaposleni mogao da bude držalac poslovne tajne u odnosu na informacije koje kreira izvršavajući radne obaveze.“U praksi, ugovorima o radu i drugim aktima se često ugovara da će sav know-how do kojeg zaposleni dođe u izvršavanju svojih prava i obaveza iz ugovora o radu biti intelektualna svojina poslodavca. U tom slučaju, zaposleni neće imati pravo da bez saglasnosti poslodavca koristi ili otkriva poslovnu tajnu.”Ograničavanje zaštite poslovne tajne ipak postoji, pa predlog zakona sadrži odredbu po kojoj se odredbe ovog zakona ne primenjuju kod ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i obaveštenost u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama od javnog značaja.“A taj zakon – Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja – propisuje da su organi vlasti po pravilu dužni da omoguće pristup traženoj informaciji od javnog značaja, dok uskraćivanje pristupa predstavlja izuzetak”, objašnjava Ivanišević.GTC mađarskom investitoru prodao većinu svojih zgrada u BeograduOrgan javne vlasti može da uskrati informaciju zbog odavanja poslovne tajne, ali pri tome mora da “vagaju interesi”, odnoso da se procenjuje da li bi odavanje informacija dovelo do “teških pravnih ili drugih posledica”.“Prema praksi Poverenika za informacije od javnog značaja, ukoliko organ javne vlasti uskrati pristup traženoj informaciji, tu odluku mora obrazložiti. Nije dovoljno da organ utvrdi da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, već je potrebno i da organ navede koji su to pretežni interesi koji bi mogli biti povređeni odavanjem informacije”, kaže Ivanišević.

Srbija

Građani Srbije češće od ostatka Evropljana žive u kućama

U Srbiji 72,6 odsto građana živi u kućama, a u stanovima tek 27,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata za 2019. godinu.Građani Evropske unije (EU) podjednako žive i u kućama i u stanovima pa je prosek za 27 zemalja članica da 53,3 odsto stanovnika živi u kućama, a 46,1 odsto u stanovima. Manje od jednog procenta građana i u Srbiji i u EU živi u “ostalim” vidovima prostora za stanovanje. Srbija se nalazi na sedmom mestu po udelu stanovništva koje živi u kućama, a ispred nas su Irska (91,7%), Severna Makedonija (85,4%), Hrvatska (78,3%), Norveška (78%), Belgija (77,6%) i Holandija (74,8%).Skok cene stanova: Štedimo u zidovima Gotovo svi građani u Srbiji koji žive u stanovima spadaju u bogatije - odnosno od ukupno 27,1, njih 24,5 ima zaradu koja je viša od 60 odsto medijalne plate. U decembru 2019. godine medijalna zarada je bila 44.530 dinara, što znači da je polovina zaposlenih imala platu do ovog iznosa.Polovina građana koji imaju iznad 60 odsto medijalne zarade žive u kućama, što je slučaj sa petinom onih koji imaju platu ispod ovog iznosa. Tek 2,7 odsto siromašnijih građana živi u stanovima.Zašto raste cena novogradnje u pandemiji

Srbija

Od 15. juna kroz Severnu Makedoniju bez plaćanja putarine

Turisti iz Srbije će od 15. juna do 15. avgusta biti oslobođeni plaćanja putarine kroz Severnu Makedoniju, odlučila je vlada u Skoplju.Agencija Beta prenosi da će tamošnje Ministarstvo finansija za tu namenu izdvojiti 172 miliona denara, za nabavku 200.000 "M-smart kartica", za besplatnu putarinu za turiste iz Srbije koji će tokom leta prolaziti "Koridorom 10".Srpski turisti kartice dobijati na Graničnom prelazu "Tabanovce" prilikom ulaska u Severnu Makedoniju, a za njihovu raspodelu je zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova.Premijer i ministri u Vladi Severne Makedonije su ranije najavili da će turisti iz Srbije biti oslobođeni plaćanja putarine u znak zahvalnosti za vakcine protiv COVID-19 koje je Beograd poklonio Skoplju.

Srbija

GTC mađarskom investitoru prodao većinu svojih zgrada u Beogradu

Međunarodna kompanija za razvoj nekretnina Globe Trade Center (GTC) prodaje većinu svog portfolia u Beogradu mađarskom investitoru Indotek Group. Ukupna vrednost pogodbe je 267,6 miliona evra, a njom je obuhvaćeno 11 zgrada u pet poslovnih parkova (Green Heart, FortyOne, Belgrade Business Center, 19 Avenue i GTC House) ukupne površine 122.175 kvadrata, prenosi portal Property Forum.GTC će tako u glavnom gradu Srbije zadržati vlasništtvo nad šoping centrom Ada mol, kao i poslovnim zgradama koje su trenutno u izgradnji.Prodaja, koja bi trebalo da bude završena u trećem kvartalu 2021. godine biće jedna od najvećih transakcija nekretninma u poslednjih pet godina na tržištu centralne i istočne evrope.Ovom transakcijom će GTC postati jedna od prvih kompanija koja je upotpunila razvojni krug u Srbiji, od sticanja zemljišta i izgradnje, preko godina izdavanja prostora, do izlaska sa tržišta."Odluka o prodaji poslovnih zgrada motivisana je strateškim planovima GTC-a da ponovo uspostavi svoju poziciju na srpskom tržištu i investira na drugim tržištima centralne i istočne Evrope", prenosi Property ForumMađarski investitor je s druge strane saopštio da je srećan što na srpsko tržište ulazi s tako snažnim portfoliom."Indotek grupa prisutna je na domaćem tržištu gotovo 25 godina. U poslednjoj deceniji, počelo je širenje kompanije i izvan Mađarske, što je rezultiralo time da je danas aktivna u deset zemalja. Dugo smo tražili priliku za ulazak na srpsko tržište, a trenutnom transakcijom u mogućnosti smo da značajno ojačamo svoju poziciju u regionu", rekao je Daniel Jelinek, osnivač i izvršni direktor Indotek Grupe.Agencija Blumberg prenosi da su Jelinek i njegova kompanija poznata po poslovanju sa porodicom premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.Indotek trenutno poseduje oko milion kvadrata poslovnog prostora, raspoređenih na 200 lokacija.

Srbija

Prosečna neto plata u martu 65.289 dinara

Prosečna bruto plata u Srbiji tokom ovog marta iznosila je 89.894 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 65.289 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).Rast neto zarada tokom prva tri meseca 2021. godine, u odnosu na prošli raspon od januara do marta, iznosio nominalnih 7,3 odsto, odnosno 5,8 realno.U poređenju sa prošlim martom, prosečna neto zarada nominalno je veća za 9,4 odsto, odnosno za 7,5 odsto realno.Medijalna neto zarada za mart 2021. godine iznosila je 49.328 dinara, što znači da je polovina zaposlenih građana u Srbiji ostvarilo zaradu do tog iznosa.Prema podacima RZS, najviše neto zarade u martu ove godine zabeležene su u javnom sektoru, sa prosekom od 72.407 dinara, dok su, nasuprot njima, najniže plate ostvarene kod preduzetnika, prosečno 34.452 dinara, što predstavlja razliku veću od 50 odsto.

Srbija

Da li će bivši stanari BIGZ-a u staru poštu na Savskom trgu?

Bivši stanari zgrade Bigza u Beogradu, koja je nedavno privatizovana mogli bi da se nastane u zgradi pošte koja se nalazi pored stare železničke stanice, piše Politika. Konačna odluka biće poznata za mesec dana jer i dalje traje dilema da li će ona biti kulturni centar ili u poslovni prostor."Obe varijante, komercijalna ili kulturna namena, još su u igri, pregovaramo sa kompanijom Beograd na vodi. Ako bude objekat kulture, slikari, vajari, arhitekte, nekoliko stotina bendova koji su bili u BIGZ-u dobili bi taj prostor da koriste uz simbolične iznose za troškove održavanja koje bi plaćali", kaže glavni gradski urbanista Marko Stojčić.Na zgradi pošte koju je projektovao arhitekta Momir Korunović, kako se dodaje, mogla bi da bude obnovljena autentična fasada koja je uništena tokom bombardovanja Beograda u Drugom svetskom ratu.Za mesec dana biće poznato i da li će obnovu zgrade finansirati gradska uprava ili kompanija Beograd na vodi.Prema planskom dokumentu za Beograd na vodi, kako se podseća, nije predviđeno rušenje tog zdanja, već njegova obnova zajedno sa izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa sa oko dva miliona kvadrata na desnoj obali Save.Ugovorom za Beograd na vodi stara pošta je okarakterisana kao komercijalna zgrada sa kancelarijama, ali bez obaveze da araprski partner vrati njenu autentičnu spoljašnjost. Obnova je kako se navodi ideja gradske uprave i prema Stojčićevim rečima mogla da počne sledeće godine."Pošta je veći deo iselila sa Savskog trga, a ostatak će biti iseljen kada budu završeni lokali u Beogradu na vodi gde će nove ekspoziture pošte biti otvorene", kaže glavni gradski urbanista. Crpna stanica podignuta na preuređenom Savskom trgu trebalo bi, u toku leta, da zameni staru, ispred bolnice Sveti Sava, koja će biti srušena.Uklanjanje stare stanice uslov je za završetak dela saobraćajnice i tramvajskog koridora na potesu Savska–Nemanjina. Marko Stojčić očekuje da će i taj deo konačno biti prohodan u toku leta."Stara lokomotiva sa Savskog trga ove godine biće premeštena na prvi peron iza zgrade bivše Glavne železničke stanice gde treba renovirati parter. Lokomotiva je teška 110 tona i tražimo način kako da je dislociramo", ističe Stojčić.SUDBINA KORUNOVIĆEVIH ZDANJAZgrada Pošte podignuta je dvadesetih godina prošlog veka i za nju dobar deo stručne javnosti smatra da je bila Korunovićevo najbolje arhitektonsko delo.U Korunovićeva zdanja spadaju zgrada Ministarstva pošta (danas Muzej PTT-a), zgrada Sokolskog doma Matica (Stari DIF), Seizmološki zavod na Tašmajdanu, Crkva Svete Petke, Crkva Svetog Lazara na Bulbulderu i Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kajmakčalanskoj ulici.Korunovićevo delo, zgrada dvorskog Maršalata, zdanje koje se nalazilo između Starog i Novog dvora, sravnjeno je sa zemljom, iako je preživelo Drugi svetski rat.

Srbija

Grad Beograd raspisao javno nadmetanje za poslovne prostore

Grad Beograd je raspisao javno nadmetanje za zakup poslovnog prostora, a na spisku se nalaze lokali, kancelarije i magacini na teritoriji Novog Beograda, Vračara, Starog Grada i drugih gradskih opština.Vreme razgledanja poslovnih prostora biće u periodu od 26. maja do 2. juna, a na objavljenom spisku se nalaze i istaknuti termini za razgledanje svakog pojedinačnog prostora, kao i površine i početne cene.Prijave za učešće se podnose u zgradi Gradske uprave Grada Beograda, najkasnije do 3. juna, a javno nadmetanje će se održati 8. juna. 

Srbija

Ministarstvo objavilo poziv za privatizaciju Instituta „Jaroslav Černi“

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za privatizaciju Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi”.“Jaroslav Černi” je akcionarsko društvo, a država ima većinsko vlasništvo sa 92% udela. Vrednost kapitala Instituta je na kraju 2019. bila 189,3 miliona dinara.Pisma o zainteresovanosti se dostavljaju do 21. juna 2021. godine.Generalni direktor Insituta “Jaroslav Černi” Dejan Divac je u martu ove godine za N1 izjavio da se planira privatizacija, a da nisu ni netačne spekulacije da za kupovinu Instituta interesuje firma Milenijum Tim.Uprkos protestima, usvojen plan za Makiško polje Podsetimo, Milenijum tim je kompanija koja je angažovana na izgradnji kompleksa “Beograd na vodi”, a Krik je 2019. godine otkrio da je Predrag Mali, rođeni brat ministra finansija Siniše Malog, vozio “audi” u vlasništvu ove firme.Kompanija “Milenijum tim” je tužila lokalne portale Info Vranjske i Jug Press, kao i Danas i N1 tražeći od njih ukupno 800.000 evra odštete zato što su prenosili izjave opozicionih političara sa konferencija za medije, ili njihova saopštenja, objavilo je u aprilu Raskrikavanje.

Srbija

Većina lizinge je i dalje za automobile

U periodu od 1. januara do 30. aprila ove godine registrovano je 4.562 ugovora o finansijskom lizingu, ukupne vrednosti 135,3 miliona evra.U odnosu na isti period prošle godine, kada je registrovano 3.068 ugovora ukupne vrednosti 87,3 miliona evra, ove godine se za 48,7% povećao broj registrovanih ugovora.Ipak, još uvek nije dostigao nivo iz perioda pre epidemije COVID-19, jer je u prva četiri meseca 2019. godine u Registru finansijskog lizinga registrovano 5.309 ugovora o finansijskom lizingu ukupne vrednosti 137 miliona evra.U prva četiri meseca ove godine najzastupljeniji predmet finansijskog lizinga bila su putnička vozila (53%), teretna vozila (26%) i druge vrsta vozila (14,8%).