Srbija

Studentski tim „Mašinca“ osvojio treće mesto na međunarodnom takmičenju

Studentski tim Mašinskog fakulteta u Beogradu Beoavia osvojio je treće mesto na takmičenju New Flying Competition 2020. sa svojim projektom letelice OSA, a u konkurenciji sedam univerzitetskih timova iz Nemačke, Finske, Meksika i Kine koji su se kvalifikovali u finale takmičenja od ukupno prijavljenih 50 timova iz celog sveta.Kako se navodi, studenti okupljeni u timu Beoavie bave se dizajniranjem, projektovanjem i proizvodnjom bespilotnih letelica, i jedini su predstavnici iz Srbije i Univerziteta u Beogradu na međunarodnim takmičenjima u oblasti vazduhoplovstva.Njihova VTOL (Vertical Take-Off and Landing, sa karakteristikama vertikalnog poletanja i uzletanja) letelica pod nazivom OSA (WASP) projektovana je da koristi prednosti vertikalnog poletanja i sletanja, a zatim da pređe u horizontalni let.Timovi nisu putovali u Hamburg, već su svoje projekte predstavili putem video strima sa sportskih aerodroma na teritorijama svojih država, dok je tim Beoavia svoju letelicu predstavio sa aerodroma Ravan, u blizini Čačka.Na samom takmičenja letelica je morala da ispuni niz manevara, što je podrazumevalo nošenje tereta, vertikalno poletanje do visine od 10 metara i horizontalan let, kao i luping.Dodaje se da je takmičenje po prvi put održano u onlajn formatu usled trenutne pandemije koronavirusa, pod pokroviteljstvom Erbasa (Airbus), u nedelji kada je Mašinski fakultet obeležio 72 godine postojanja.Takmičenje je takođe predstavilo izazov finansiranja, jer je pandemija to dodatno otežala, ali su potrebna sredstva za izradu letelice prikupljena zahvaljujući podršci Dragana Pavlovića.STUDENTSKI TIM MAŠINSKOG: USKORO POLEĆE BESPILOTNA "OSA"

Srbija

Netflix i Booking od sada imaju svoje predstavnike u Srbiji

Rešenje kompanija Netflix International B.V. i Booking.com B.V, čije je sedište u Amsterdamu stiglo je na adresu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, a njihovi predstavnici, kako se navodi na sajtu njegove kancelarije, imenovani su u skaldu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.Predstavnik tih komopanija za Republiku Srbiju, kako se dodaje u saopštenju Poverenika biće Advokatska kancelarija Mikijelj Janković i Bogdanović, sa adresom u Ulici Vlajkovićevoj 28, u Beograda.Imenovanju predstavnika tvih kompanija prethodilo je inicijalno obraćanje SHARE fondacije, koja je ukazala na istu obavezu, dodaje se u saopštenju.U skladu sa zakonom, tom predstavniku se, uz kompaniju Netflix International B.V. i Booking.com B.V, odnosno umesto njih, Poverenik ili neko drugi može obratiti u vezi sa svim pitanjima koji se tiču obrade podataka o ličnosti, a sve u cilju da se obezbedi poštovanja zakona.Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ponovo apeluje na druge strane kompanije koje imaju obavezu imenovanja svog predstavnika u Republici Srbiji, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, da istu obavezu izvrše i tako pokažu svest o obavezi poštovanja vladavine prava i privatnosti svojih korisnika.NEMA PRAVA NA INTERNETU BEZ PREDSTAVNIKA TEHNOLOŠKIH KOMPANIJA

Srbija

Ne odustajemo od ambicioznih planova

Intervju: Mate Štetić, generalni direktor strateškog poslovnog područja kafa u Atlantic Grupi1. Kako se pandemija odrazila na poslovanje Atlantic Grupe u 2020. i poslovni segment kafe? Da li ste imali problema sa nabavkom sirovina?Atlantic Grupa svojom dobrom organizacijom poslovanja, uz finansijsku stabilnost, za sada prilično dobro odoleva svim izazovima pandemije i bez većih oscilacija uspeva da na svim tržištima, odgovornim ponašanjem, obezbedi redovnu proizvodnju i odgovori na potrebe svojih potrošača. To objektivno pokazuju i polugodišnji poslovni rezultati koji u odnosu na isti period prošle godine, beleže pad od svega 0,9 odsto i pored svih restrikcija, pogotovo u Horeca kanalu. Kafa se i dalje ističe kao najveća pojedinačna kategorija u Atlanticovom portfoliju i  zahvaljujući efikasnom radu tima i svih naših službi podrške, u svakom momentu smo imali dovoljno sirovina i potrebne zalihe da i u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu možemo da održimo redovan lanac snabdevanja i stabilno poslovanje kompanije.  2. Strateški prioritet kompanije je jačanje vodeće pozicije u segmentu kafe. Na koji način planirate da podmladite segment sveže mlevene kafe i pojačate potrošnju van domaćinstava?Domaća, sveže mlevene kafa je klasika koja nikad ne izlazi iz mode i odoleva vremenu i promenama kroz koje naša regija prolazi. Međutim, pred nama kao liderima ove kategorije, uvek stoji izazov kako da ova tradicionalna kategorija ostane verna svojim vrednostima, a istovremeno prati životni stil savremenog potrošača. U tom nastojanju da istaknemo njenu jedinstvenost, uspeli smo da kod potrošača podignemo njenu percepciju kao najkvalitetnije i „čiste“ kafe.  A u komunikaciji mi kažemo da je za prave stvari potrebno vreme, a šoljica prave kafe predstavlja najbolji razlog da deo vremena posvetimo sebi i uživamo sa svojim  najbližima. Takođe, želimo da svojom kreativnošću diktiramo trendove i svojim potrošačima ponudimo nove koncepte. Primer je sada već etablirana Black&Easy tradicionalna kafa, koja se sprema na praktičan način uz mogućnost da svoju omiljenu kafu pijete bilo gde, pa i van kuće… Kao odgovor na savremeni način života, izgradili smo i naš moderan Barcaffè&Go koncept sa vrhunskim kvalitetom Barcaffè espressa, koji predstavlja popularan segment konzumacije u pokretu u okviru koga godišnje prodajemo preko 15 miliona napitaka.3. Kakva je budućnost toliko tipične rečenice za ovaj region: "Ajmo na kafu" ili "Ajmo na kavu", u zavisnosti u kojoj državi bivše Jugoslavije se zateknete?Tradicionalna kafa je i dalje najzastupljenija u regionu, iako je primetno da potrošači sve više prate savremene trendove na koje mi uspešno odgovaramo i kroz ostale brendove koje imamo u svom porfoliju instant i espresso kafe. Ukusi su različiti, ali ono što je sigurno je da kafa oduvek zauzima posebno mesto u svim zemljama u regionu, tako da će poziv na kafu uvek imati posebno značenje.  U Srbiji, Bosni i Hercegovini  i Makedoniji i dalje dominira sveže mlevena kafa i na tim tržištima zastupljeni smo sa Bonito i Grand kafom, koja je sa  preko 50 odsto učešća, kafa broj jedan na domaćem tržitu. U zapadnom delu regiona naš brend Barcaffè,  koji se proizvodi u Sloveniji (Izola), ima čak 79 odsto vrednosnog učešća na tom tržištu, a na tržištu Hrvatske zauzima drugo mesto i iz godine u godinu konstantno  raste. Barcaffè u espresso segmentu je sve više je zastupljen u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i u Srbiji i ostatku regiona, što nam dodatno govori o novim navikama potrošača. 4. Analitičari su jedinstveni u ocenama da se efekti pandemije na privredu teško mogu predvideti. Na čemu je fokus planiranja do kraja godine? Planirate li nove investicije i nove kampanje? Dok se sa jedne strane prilagođavamo okolnostima, sa druge ne odustajemo od svojih ambicioznih planova i ciljeva koje smo zacrtali. Ulažemo u podizanje kapaciteta i efikasnosti proizvodnje, a dodatno u saradnji sa našim partnerima, ulažemo u opremu i poboljšanje nivoa usluge espresso i „on the go“ kafe. Ulaganjem u različite segmente poslovanja i core brendove pružamo vrhunski kvalitet i nudimo inovativne proizvode, jer samo tako možemo da opravdamo lidersku poziciju koju imamo. 

Srbija

VOICE: Zaustiaviti uništavanje pašnjaka u Vojvodini

Nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji moglo bi da nestane, ukoliko se u Vojvodini nastavi sa uništavanjem pašnjaka i njihovih drugih travnih staništa, prenosi portal Voice.org.rs, a među najugroženije vrste spadaju, kako se naglašava velika droplja i orao krstaš.Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokazuju da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode “Pašnjaci velike droplje” i “Okanj bara”.“Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika, koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji”, navode u Društvu za proučavanje ptica Sbije.Specijalni rezervat prirode “Pašnjaci velike droplje” osnovan je 1997. upravo sa ciljem da se sačuva ovaj tipičan ravničarski predeo.FOTO: Nova ekonomija, Zagajička brda u BanatuŠTA SU TRAVNA STANIŠTA?“Travnim staništima nazivamo livade, pašnjake, stepe, slatine i tršćake. To su područja uglavnom pokrivena zeljastom vegetacijom sa vrlo malim udelom drveća i žbunja, neravnomernog rasporeda”, navodi Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.Prema njegovim rečima, SRP ‘Pašnjaci velike droplje’ svakako predstavlja najočuvaniji kompleks travnih staništa u Vojvodini u kojem žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije.Popis poljoprivrede izvršen 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena. 1960. godine u Vojvodini je bilo oko 177 000 ha pašnjaka, 2012. registrovano je 86 000 ha.Statistički podaci pokazuju da se travna staništa drastično smanjuju i to pre svega usled njihovog preoravanja, izgradnje ribnjaka, iskopavanja peska i gline skidanje i paljnje vegetacije, izgradnja infrastrukturnih objekata.ZAGAJIČKA BRDA: ZELENI BREGOVI BANATA “Utvrđeno je da je preorano oko 10 ha pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, i 21 ha u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu” kaže Branko Lakić, direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede.“Stočarstvo, ono pod vedrim nebom, i poluekstenzivno, mora da bude sačuvano u Vojvodini, sistemom subvencija za proizvodnju stoke. Kako bi se pašnjaci potpuno zaštitili od izgradnje ribnjaka, a livade od mogućnosti preoravanja, potrebno je što pre izmeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu”, napominje Marko Tucakov.

Nova Ekonomija

Podkast „Neću da ćutim“ – Biljana Stepanović i Aleksandar Rašković

Aleksandar Rašković je vlasnik izdavačke kuće Akademska misao, a u podkastu Neću da ćutim tema razgovora je kako pandemija utiče na poslovanje izdavača.Akademska misao bavi se izdavanjem stručne literature za studente i ima dve knjižare. "Smanjili smo najveće plate da ne bismo morali da diramo one najniže", kaže Aleksandar Rašković objašnjavajući kako se kao poslodavac bori sa "pandemijskim" nevoljama.

Srbija

Agencija preporučila razrešenje dekana veterinarskog fakulteta: Zaposlio ćerke, šuraka i kumu

Agencija za borbu protiv korupcije preporučila je razrešenje dekana Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu, Vlada Teodorovića (Vlado u nominativu, prim.novinara), jer je prekršio zakon tako što je na fakultetu zaposlio ćerke, šuraka i kuma. U odluci direktora Agencije od pre tačno godinu dana koja je juče objavljena u Službenom glasniku, navodi se da je (i dalje aktuelni ) dekan Teodorović  doneo odluke i rešenja, i zaključio ugovore o radu i anekse ugovora o radu, na osnovu kojih su Spomenka Đurić, njegova ćerka, Nikola Popović, brat njegove supruge i Branka Beraja, njegova kuma, zasnovali radni odnos na Fakultetu, kao i Aleksandra Nikolić, njegova ćerka koja je takođe zasnovala radni odnos i zbog toga što o sukobu koji je imao u tim situacijama nije pismeno obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije.Zbog ovoga je Agencija izrekla meru javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije. Takođe, on je bez saglasnosti Agencije, u periodu, istovremeno vršio i javnu funkciju predsednika Upravnog odbora Instituta za higijenu i tehnologiju mesa Beograd, Beograd.Iz odluke Agencije se vidi da je kumu Branku Beraju  2013. zaposlio na neodređeno  na poslovima higijeničarke. Ćerku Spomenku je na određeno zaposlio kada je birana za asistenta za užu naučnu oblast Veterinarska ekonomika i to u periodu 1. oktobra 2014. do 20 septembra 2017. Sa Nikolom Popovićem, bratom njegove supruge, zaključio je ugovore o radu 2015. i 2016. na neodređeno, na poslovima vozača na fakultetu. Kako se navodi, Aleksandra Nikolić, njegova ćerka, na Fakultetu je bila zaposlena na poslovima istraživača–pripravnika preko projekta Ministarstva  u periodu od 18. januara 2017. godine, do 30. juna 2017. godine.Agencija traži razrešenje gradonačelnika Vrnjačke Banje  Zaključenjem navedenih ugovora o radu i aneksa ugovora o radu, dekan Teodorović je dovodio sebe u situacije sukoba interesa i na taj način javni interes podređivao privatnom i javnu funkciju iskorišćavao za sticanje koristi za povezana lica, čime je istovremeno ugrožavao i poverenje građana u savesno i odgovorno vršenje javne funkcije.Teodorović je, navodi Agencija, bio dužan da izbegne sukob interesa, a kada je već donosio navedene odluke i rešenja, bio je dužan da o sukobu interesa koji je imao u tim situacijama pismeno obavesti Agenciju, što nije učinio.

Vesti iz izdanja

On je zreo, a ona je tetka

Kada su najbolje godine ako smo sa 45 već stare? Ili bar tako srpsko tržište rada tretira žene. I zašto je znanje od pre trideset godina odjednom bezvredno i kako ga unaprediti? I imaju li žene...

Srbija

dm nastavlja sa ekspanzijom na domaćem tržištu

Kompanija dm drogerie markt, jedan od najvećih drogerijskih lanaca u Evropi, nastavlja sa ekspanzijom na domaćem tržištu. Danas, 30. oktobra od 10 časova otvorena je nova drogerija na adresi Vudroa Vilsona 12,  u okviru TC Galerija u Beogradu na vodi. Kao i svako prethodno, i ovo otvaranje pratila je humanitarna aktivnost, popusti i pokloni za sve kupce.Koliko je važno da budemo uvek jedni uz druge kompanija dm potvrđuje humanitarnom akcijom koja je postala tradicionalna pri otvaranju novih drogerija. Ovoga puta, donacija u iznosu od 500.000 dinara biće upućena Udruženju za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama „Zvezdara“.Priliku da kupe svoje omiljene proizvode iz bogatog dm asortimana sa popustom od 15 odsto imaće svi kupci koji posete novu drogeriju od 30. oktobra do 1. novembra. Tu nije kraj iznenađenjima jer je na dan otvaranja za prvih 2.500 kupaca sa računom preko 1.000 dinara pripremljen poklon u vidu organskih dmBio napitka.Da je potrebno da brinemo o sebi i drugima, dm pokazuje i time što strogo vodi računa o tome da drogerije budu bezbedno mesto za kupovinu. Kompanija nastavlja da poštuje i spovodi sve preventivne mere u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, a sve u cilju zaštite kupaca i zaposlenih. Tako je obezbeđena dezobarijera na ulazu u filijalu, korpe i kolica se redovno dezinfikuju, a svi zaposleni nose zaštitne maske, dok su kase zaštićene kliritom. Drogerije kompanije dm važe za kupovinu svega na jednom mestu pa je na policama dostupan asortiman od blizu 14.000 proizvoda koje karakaterišu pristupačne cene i maksimalan kvalitet uz zadovoljenje različitih želja kupaca. Tako je kupcima dostupno sve što im je potrebno, od proizvoda za negu i lepotu, održavanje higijene, hrane, pa do proizvoda za domaćinstvo, kao i negu najmlađih članova porodice. Osim toga, dm je jedan od najvećih ponuđača privatne robne marke na tržištu Srbije, sa preko 3.000 proizvoda.

Vesti iz izdanja

Tragedija kojoj nema kraja

Jeste li zaboravili kako je to otići u pozorište, bioskop ili kupiti knjigu u knjižari, a ne onlajn? Možda vi niste, ali čini se da država jeste zaboravila na radnice i radnike u kulturi. Koliko kreat...

Svet

Češka: Staklena kuća na drvetu sagrađena za obnovu šume

Nesvakidašnja kućica na drvetu, namenjena za odmor i organizovanje radionica, kružnog oblika sa potpuno transparentnom fasadom iz koje se pruža pogled na šumu, nalazi se nedaleko od glavnog grada Češke – Praga, na privatnom posedu koji se koristi kao pašnjak za ovce, prenosi portal Gradnja.rs.Ipak, primarni cilj gradnje te kuće kako poručuju autori nije bio odmor u prirodi već kreiranje mesta na kom će se održavati predavanja o sadnji drveća, kao i da se dva puta godišnje to znanje primeni.Zamisao je da se na ovaj način obnovi lokalna šuma, kao i da posetioci postanu aktivni.Čitav projekat zasnovan je na skici arhitekte Jana Tyrpekla i šematskom rasporedu postojećeg drveća, pa je konačni izgled uglavnom definisan tokom samog procesa gradnje.U kućicu se može ući preko stepeništa nalik drvenim tavanskim merdevinama, dok se unutra nalaze samo par stolica, krevet, ležaljka i ložište što je, kako navode arhitekte, sasvim dovoljno za prijatan kratkoročni boravak u ovom utočištu.Foto: Richard HodonickýObjekat se sastoji od dve nezavisno postavljene drvene platforme i transparentne fasade koja je fiksirana pomoću dva ‘prstena’ u zoni poda i plafona, a panoramski prozori omogućavaju pun pogled oko kuće, dok je po celom obimu postavljena zavesa kako bi se obezbedila privatnost ukućana.Vlasnici su odlučili da svako ko želi može da poseti ovu kuću to može slobodno da učini uz prethodnu najavu.ARHITEKTURA U ČILEU: IZGLED KROVA PRATI OBLIK MORSKIH TALASA

Srbija

Majstorović (CEP) uoči izbora u SAD: Građani Srbije misle da se Tramp više zalaže za kosovsko pitanje

Većina građana Srbije nema informacija o tome šta su teme američkih izbora, pa ni o načinu izbora predsednika SAD. Oni ove, kao i prethodne izbore, gledaju uglavnom kroz prizmu rešavanja kosovskog pitanja. Iz tog razloga njihova podrška, ili možda je bolje reći simpatije, idu onom kandidatu za kojeg procene da će se zalagati za rešenje kosovskog pitanja koje će na neki način uvažiti i stavove Srbije. U ovom trenutku većina građana smatra da je to Donald Tramp, ocenio je u uutorskom tekstu za Euractiv Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP)."Činjenica je da se kandidati Demokratske stranke, posebno na prethodnim izborima kada je Hilari Klinton bila njihova kandidatkinja, automatski povezuju sa bombardovanjem NATO Srbije 1999. godine kada je predsednik SAD bio Bil Klinton.On je kazao da je pitanje Kosova  veoma osetljivo za većinu građana Srbije i u bliskoj vezi sa nacionalnim identitetom. Percepcija Demokratske stranke i američkog establišmenta koji je sad personifikovan u Bajdenu je da je on neko ko nije naklonjen Srbiji i njenim interesima. U tekstu se navodi da je predsednik Tramp  predstavio nedavno potpisani Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji između Beograda i Prištine kao veliki međunarodni uspeh i lični doprinos pomirenju srpske i albanske zajednice. U nedostatku konkretnog napretka u suštinskoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine pod okriljem i uz posredovanje EU, ovaj sporazum je srpskoj javnosti predstavljen kao korak u pravcu privlačenja američkih investicija za izgradnju kapitalnih projekata povezivanja Srbije i Kosova, što takođe ima uticaja na sliku SAD u Srbiji i kreiranje stavova javnosti u vezi sa predstojećim izborima u SAD, odnosno podršku dela javnosti reizboru Trampa, ocenjuje Majstorović.On ističe da u Srbiji vlada popularna percepcija Trampa kao "branioca srpskog interesa", nekoga ko je "protiv američkog establišmenta" oličenog u prethodnoj administraciji koja je meta domaćih populista i nacionalista, i nekoga ko ima blagonaklon odnos prema ruskom predsedniku, što je takođe razlog simpatijama određenog dela građana Srbije. Majstorović ocenjuje da postoji jedna "naivna pretpostavka ili očekivanje da će Tramp pružiti podršku srpskim interesima u pregovorima između Beograda i Prištine pre nego Bajden". "Nažalost, Tramp uživa podršku i nekih ekstremnih nacionalistički orijentisanih grupa koje veruju da će on podržati "hrišćansku" Srbiju pre nego Albance, "muslimane na Kosovu", navodi se u tekstu.Uprkos brojnim stereotipima i uglavnom pogrešnim očekivanjima, za građane Srbije će biti važno da budući predsednik SAD bude spreman da sarađuje sa Evropskom unijom, kao glavnim posrednikom u dijalogu u cilju postizanja istinske, suštinske normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, da podrži evropsku i evroatlantsku integraciju zemalja u regionu, kao i da prepozna strateški interes SAD i EU da zajednički doprinesu ekonomskom i socijalnom razvoju, demokratizaciji, rešavanju bilateralnih sporova i prosperitetu Srbije i Zapadnog Balkana, ističe Majstorović."Za zemlje Zapadnog Balkana ishod američkih predsedničkih izbora imaće poseban značaj. U zavisnosti od toga koji kandidat pobedi zavisiće i odnosi između SAD i EU čije članice žele da postanu sve zemlje ZB".

Vesti iz izdanja

Nije problem ukus, nego cena

Dve godine država, vlasnik najvećeg telekomunikacionog operatera, sluša kritike na račun investicija u kupovinu kablovskih operatera. Poslovni rezultati i poslednje odluke menadžmenta iznova daju povo...

Vesti iz izdanja

Jesu li zaista „svi isti“

Srbija ostaje na dobro poznati način ukleta sa jakom državom i nerazvijenim društvom, uključujući osobito i privredu. Ta zlosrećna kombinacija rezultat je nesrećne tradicije tokom koje je država opsta...