Svet

Fintech sektor na putu da obori sve rekorde u 2022. godini

U prvih mesec i po dana 2022. godine u kompanije koje se bave finansijskim tehnologijama (fintech) finansirano je preko 18 milijardi dolara, čime su na putu da obore prošlogodišnji istorijski rekord, prema izveštaju kompanije Citi Global Insights, prenosi Axios.Ove kompanije su prošle godine privukle rekordnih 136,8 milijardi dolara, a posmatrači tržišta su se pitali da li se ti nivoi finansiranja mogu održati, a dosadašnji brojevi sugerišu da investitori potvrđuju da mogu.Tokom prošle nedelje, finansiranje fintech-a u ovoj godini je porastu, čak 20 odsto više u odnosu na period od januara do februara 2021. godine, sa velikim ponudama poput FNZ-a, Citadel Securities i Checkout.com-a koje su bile najveće.Crypto je ostvario najveće dobitke ove godine, sa prikupljene 4,1 milijarde dolara u poređenju sa oko 800 miliona dolara u prva dva meseca prošle godine.U prva dva meseca 2021. godine, američke kompanije su dominirale sa 64 odsto ukupnog investiranog novca, a ove godine Evropa sa 32 odsto parira Americi sa 39 odsto u trci za finansiranjem.Mnogi od ovih poslova su verovatno dosta koštali u 2021. godini, kada su procene još uvek bile "vruće", a pretnja od povećanja kamatnih stopa je još mala.Privatna tržišta ipak kasne nekoliko kvartala u poređenju sa javnim tržištima, međutim postoje skoro rekordne količine rezervi likvidnih sredstava širom industrije privatnog kapitala kojima je potrebna primena, sa specijalizovanim fondovima fokusiranim na kriptovalute koje se pojavljuju.Još uvek je neizvesno da li će finansiranje fintech-a zaista zabeležiti novi rekord ove godine, ali ako dođe do usporavanja, to bi moglo biti sličnije kontrolisanom padu nego masovnoj imploziji.

Srbija

Zaštitnik preduzetnika: Ko zaslužuje glas privrede na izborima?

Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" smatra da Vlada koja se ovako ponaša ne zaslužuje glas privatnog sektora na predstojećim izborima i zbog toga su uputili zahtev svim listama koje će se na predstojećim izborima nadmetati za državne funkcije da daju svoje mišljenje za rešavanje ključnih problema za privredu, kako bi Udruženje stvorilo jasnu sliku ko zaslužuje glas milion i po ljudi koji rade u privatnom sektoru. Najvažnija pitanja na kojima Udruženje Zaštitnik preduzetnika insistira su: smanjenje nameta na male zarade i podizanje neto iznosa kako bi se izjednačio sa potrošačkim korpama, nameti na minimalce su trenutno 60 odsto zbog čega mnogi ne mogu da zarade ni za minimalnu potrošačku korpu. Osim toga, zahtevaju prekid prakse subvencionisanja stranih investitora i preusmeravanje subvencija u razvoj kapaciteta domaće poljoprivrede i prerade "Potrebno je reformisati poreski sistem da bude pravedan i sveobuhvatan umesto haotičnan i pogodan za malverzacije kao što je trenutno. Isto tako, tražimo izjednačavanje prava majki preduzetnica sa ostalim formama radnog odnosa, smanjenje nameta na male biznise i usklađivanje modela poslovanja kroz ukidanje parafiskalnih nameta, pojednostavljenje procedura, fiskalno i administrativno rasterećenje u praksi", navodi se u saopštenju. Neophodno je profesionalizovati državne službe, uključujući Poresku Upravu da bude servis građanima i privredi, a ne sredstvo reketiranja u rukama političara, suzbiti crno tržište kroz smanjenje nameta i revidiranje kaznene regulative na gradacionu i usklađenu sa ekonomskom moći privrednika, tako da legalno poslovanje bude višestruko isplativije, saopštilo je ovo Udruženje. Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije traži da zakoni da važe jednako za sve, uključujući državne funkcionere i njihove saradnike, da se procesuiraju akteri afera u kojima je državni budžet zloupotrebljen uključujući odgovorne u Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija, zatim da se ukine naplata natpisa na privatnoj svojini što se trenutno praktikuje u Beogradu i još nekim lokalnim samoupravama.

Svet

SAD uvele nove sankcije Rusiji zbog Ukrajine

Američki predsednik Džozef Bajden uveo je novi talas sankcija Rusiji zbog njene, kako je naveo, "invazije" u Ukrajini, preneo je Fiancial times. Sankcije se odnose na ruske političare, banke, a imaće uticaja i na državni dug Rusije.Mere se, kako se precizira, odnose i na članove porodica ruskih političara. Promsvjezbanka i ruska finansijska institucija VEB takođe će biti pogođenje sankcijama. One su, kako se podseća, važne zbog ruskog ekonomskog razvoja te zemlje, kao i zbog investicija u rusku vojsku.Bajden je upozorio i da je Vašington spreman da preduzme dalje akcije ako dođe do eskalacije ruske akcije u Ukrajini.Što se tiče ruskog državnog duga, sankcije bi ruskoj vladi onemogućile da koriste finansijske izvore sa Zapada. Takođe, Rusija ne bi mogla da trguje svojim državnim obvezniciama na američkom, kao i na evropskom tržištu.Prema Bajdenovim rečima, Rusija je priznanjem Donbasa i Luganjska otcepila veliki deo Ukrajine. To kako je dodao predstavlja početak ruske invazije na Ukrajinu.Kako se dodaje, Bajden tvrdi da sankcije koje se uvode Rusiji neće pogoditi američku ekonomiju koja trenutno ima velike probleme sa inflacijom.Nemačka zbog Ukrajine obustavila Severni tok 2AMERIČKI SENAT PROTIV NOVIH SANKCIJA ZA "SEVERNI TOK 2" Sankcije su usledile nakon sličnih poteza velikih američkih saveznika u Evropi. Nemačka je obustavila projekat gasovoda Severni tok 2, koji bi u tu zemlju trebalo da direktno doprema ruski gas.Evropska unija je takođe objavila niz sankcija protiv 351 člana ruskog parlamenta i 27 pojedinaca i entiteta. Za njih se tvrdi da su odgovorni za podrivanje suvereniteta Ukrajine.Nekadašnji ruski predsednik Dimitrij Medvedev reagovao je na tu odluku konstatacijom kako je došlo vreme da Evropljani hiljadu kubika prirodnog gasa morati da plaćaju 2.000 dolara.Cene gasa su porasle još prošle godine, pa se taj energent na relevantnom holandskom tržištu kretao i do 1.800 dolara za 1.000 kubika.Američki Pentagon je saopštio da će Sjedinjene Države zbog ruske akcije u Ukrajini obaviti raspodelu svojih trupa u Evropi, kao i da će poslati svoje borbene avione u baltičke države i na istok Evrope.

Srbija

Vezisti u diplomatiji dobijaju beneficirani radni staž

Zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova i ambasadama koji rade na poslovima kriptozaštite dobijaju benificirani radni staž, predviđeno je pravilnikom koji su sporazumno doneli ministar spoljnih poslova i ministarka za rad.Zaposlenima koji obavljaju poslove kriptozaštite informacija, izrađuju dokumenata kriptozaštite ili obučavaju kadrove za ove poslove svakih 12 meseci rada biće računato kao 16 meseci staža osiguranja.Beneficirani radni staž i vatrogascima na aerodromu Radna mesta koja su obuhvaćena pravilnikom su iz odeljenja za informatiku i telekomuniakcije, odseka za prenos informacija i telefoniju, odseka za zaštitu informacija i odseka za bezbednost infomraciono-komunikacionih sistema. Beneficirani radni staž dobiće i zaposleni na radnom mestu za vezu, informatiku, finanisjske i kancelarijske poslove u trideset ambasada Srbije u inostranstvu, tri misije Srbije u Briselu, Njujorku i Ženevi, kao i u pet konzularnih predstavništava.Pravilnik stupa na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom glasniku, odnosno 2. marta.Srbija se obavezala da će pojačavati saradnju sa Kinom

Srbija

Ziđin odustao od geoloških istraživanja na Kosmaju

Kompanija "Serbia Ziđin majning" odustala je od daljih geoloških istraživanja polimetalične mineralizacije na području Babe-Ljuta Strana na Kosmaju, na istražnom polju koje se nalazi na teritoriji opština Barajevo, Sopot i Voždovac. "Odluka je doneta na osnovu analiza koje je kompanija kompanija intenzivno sprovodila o isplativosti nastavka istraživanja, zaštiti životne sredine, kao i nemogućnosti da budu ispunjeni svi uslovi za nastavak dobijanja potrebnih dozvola za istraživanje i nastavak ostalih proceduralnih aktivnosti kada je reč o istraživanju na ovom prostoru", saopštila je kompanija. Ministarstvo rudarstva i energetike juče je na zahtev kompanije Ziđin donelo rešenje kojim prestaju da važe ranije data istražna prava ove kompanije na području Babe - Ljuta strana na Кosmaj za geološka istraživanja više mineralnih sirovina (olovo, cink, bakar, srebro, zlato).Donošenje rešenje kojim je Ministarstvo ukinulo ranije data istražna prava znači da na Кosmaju neće biti ni geoloških istraživanja, niti mogućnosti za eksploataciju rude i otvaranje rudnika.Ziđinu odobreno proširenje rudnika "Čukaru Peki"Vlada ukinula prostorni plan za projekat "Jadar"Istražna prava na ovom području prvobitno su dodeljena 2012. godine privrednom društvu "Balkan eksplorejšen end majning" iz Beograda i potvrđena su po novom zakonu 2015, a zatim produžavana 2017. i 2020. godine, navodi Ministarstvo u saopštenju. U međuvremenu, zbog promene vlasničke strukture kod prvobitnog nosioca prava, istražna prava na ovom području preuzela je kompanija "Serbia Ziđin majning". 

Lifestyle

Saveti za kupovinu i prodaju stvari putem savremene internet prodavnice

Nabavka i plasiranje predmeta na tržište više se ne vrši isključivo direktno preko radnji, ili distributera. Online mesta su postala virtuelni prostor na kojem se mogu pronaći fenomenalne stvari za kupovinu, ali istovremeno i mnoge druge oglasiti za brzu i laku prodaju.Tako da bez izrade internet prodavnice teško da se može zamisliti započinjane uspešnog poslovanja danas. Internet je globalna baza u kojoj se za vrlo kratko vreme uspostavljaju kupoprodajni odnosi. Činjenica koja je do skoro bila zastupljena jeste da se putem interneta kupuju sitnice, kako u pogledu cene i vrednosti, tako i sa aspekta dimenzija i gabarita. Ipak, uslovi su se danas u velikoj meri izmenili, te se izradi internet prodavnice pribegava i u slučajevima prodaje kapitalnijih stvari. Tako se danas posredstvom elektronske trgovine mogu nabaviti norveški radijatori i čitav sistem grejanja, luksuzan nameštaj i mnogo drugih potrebnih, vrednih i dugotrajnih stvari. Nabavka sistema grejanja putem interneta – pametni norveški radijatoriPored toga što su sitnice vrlo često deo prometa putem online prodavnice, danas se mogu nabaviti ili prodati vrlo ozbiljne i gabaritne stvari. Sistem grejanja i čuveni norveški radijatori se mogu jednostavno poručiti preko interneta, uz nekoliko pritska na tastaturu računara od kuće, iz kancelarije ili bilo kojeg drugog prostora. Moderni radijatori predstavljaju inovaciju savremene tehnologije i funkcionišu po principu upotrebe električne energije, uz prirodan protok vazduha i jasnu regulaciju temperature. Norveški radijatori se uključuju i isključuju putem tajmera i prema potrebi, što je način efikasne štednje električne energije. Velika prednost koju imaju električni radijatori, jeste mogućnost podešavanja temperature uz termostate, čak i aplikacije pametnih telefona. Online prodavnice obogaćene su modelima različitih dimenzija, u vidu panela modernog dizajna najčešće bele boje. To znači da se čak i putem interneta mogu brzo i lako poručiti kompletni sistemi za grejanje uz zagarantovanu bezbednu isporuku.Luksuzan nameštaj – uspešna kupoprodaja uz internet prodavnicuUz podatak da se električni radijatori mogu nabaviti putem resursa i kanala online prodavnice, dostupan je i raznolik asortiman drugih velikih i vrednih proizvoda, kao što je luksuzan nameštaj. Prilikom opremanja kuće ili kancelarije, nabavka nameštaja je značajna stavka u pogledu dizajna, ali i troškova, zbog čega su potrebna kombinovanja kvalitetnih i isplativih rešenja. Kategorija luksuznog nameštaja obuhvata garniture, dvosede, trosede i fotelje, kao i stolove i stolice, ormare i raznovrsne police izrađene od vrhunskog kvaliteta – kože, varijanti punog i oplemenjenog drveta i slično. U okviru savremene internet prodavnice mogu se pronaći brojni modeli nameštaja za nabavku, kao i oglasiti za prodaju, bilo da su u pitanju potpuno novi ili neznatno korišćeni modeli. Kako je luksuzan nameštaj vrlo prepoznatljiv i cenjen, to je na internetu jedna od veoma traženih i popularnih kategorija. Uz obezbeđenu dostavu na adresu, ovakvi komadi su deo svakodnevnog prometa putem online mreže, bez obzira na često visoku vrednost, predimenzioniranost. Zahvaljujući mogućnostima koje daje internet u pogledu neprekidnog upoređivanja cena, materijala, dimenzija i drugih svojstava, vredan i raznovrstan nameštaj se bira detaljno i precizno, čak i kada se ne razgleda direktno u salonu.Online prodavnice u velikoj meri su zamenile prodajne i izložbene salone, ne samo za sitnice i robu široke potrošnje, već i kada su u pitanju predmeti visoke vrednosti, koje se i nešto ređe kupuju. Tako, na internetu se mogu kupiti ili prodati norveški radijatori, kao i čitavi sistemi grejanja sa odgovarajućom opremom, ali i vanvremenski dizajniran luksuzan nameštaj. Prednosti kupovine i prodaje na internetu su transparentnost, jednostavnost, isplativost, mogućnost upoređivanja cena, kvaliteta, dimenzija i drugih svojstava, kao i porudžbina „iz fotelje“ uz isporuku na željenu adresu.

Srbija

Regionalni forum komunikacionih lidera „IZAZOV 2022“ u Beogradu

Regionalni forum komunikacionih lidera – IZAZOV 2022 biće održan 12. i 13. aprila u hotelu Mona Plaza u Beogradu, pod sloganom "Handle with care". Ovo je o interaktivni poslovni događaj, namenjenom profesionalcima iz oblasti marketinga, odnosa s javnošću i digitalnih komunikacija iz kompanija i agencija. Prijavljivljivanje traje do 31. marta, a više informacija možete pronaći na sajtu www.izazovforum.rs"Kroz slogan 'Handle with care' obraćamo se brendovima, odnosno onima koji ih vode, dajući im, na neki način 'uputstvo' kako se poneti u trenutku kada kampanje počinju da zauzimaju vrednosne stavove i artikulišu ih tokom prodajnih aktivnosti. To se ne odnosi nužno na CSR aktivnosti, već bi, naprotiv, to trebalo da bude slogan koji će važiti za svakodnevne kampanje i komunikaciju brendova", rekla je Ivana Parčetić Mitić, osnivač i CEO Marketing mreže, koja je organizator foruma IZAZOV 2022.Ove godine teme foruma biće, između ostalog, ko su lideri budućnosti; da li je kreativno liderstvo ključno za opstanak i rast kompanije; kako planirati neplanirane scenarije i na najefikasniji način iskoristiti resurse sa kojima raspolažemo; kako pomiriti održivost i profit; kako društveno važne teme integrisati u brend strategiju i svakodnevnu komunikaciju, a 'ne pasti' na klizavom woke terenu; kako danas merimo kreativnu efikasnost; ko je odgovoran za oglašavanje neetičnih brendova i plasiranje brand fake news; ali i ko je potrošač 3.0 i šta očekuje od vašeg brenda; dolazi li vreme preispitivanja lojalnosti i zašto je feedback važan za izgradnju kvalitetnog odnosa klijent-agencija. O stanju na tržištu marketinških komunikacija zemalja u regionu govoriće predstavnici agencija iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije.Poseban segment foruma biće posvećen podsticanju dijaloga između agencija i kompanija, kroz različite tipove interaktivnih radionica, a koje ove godine organizuju kompanije Atlantic Štark, Bambi, Frikom, PepsiCo – Marbo Product, Naftna industrija Srbije i Porto Montenegro, a biće predstavljeno i najnovije istraživanje stanja struke u regionu, koje Marketing mreža sprovodi punih osam godina.

Srbija

Deo radnika Pošte ponovo protestuje

Zaposleni u Pošte Srbije u Zemunu danas su održali protest ispred poslovnice u Glavnoj ulici gde su zahtevali povećanje plata od 17 odsto, isplatu zarade iz viška dobiti i tranformaciju ugovora za kolege koje su angažovane po osnovu privremeno-povremenih poslova. Predsednik Sindikata radnika pošte "Sloga" Stefan Mitrović rekao je za Novu ekonomiju da je povećanje plata koje je najavljivano krajem godine, odrađeno na netransparentan način i vrlo konfuzno. Za sutra je planiran protest ispred sedišta preduzeća u Takovskoj 2 u Beogradu. Mitrović je rekao  da se povećanje zarada traži pre svega za ljude koji rade u tehnologiji i za deo njih koji su u  administraciji. To je svakako, kaže Mitrović, veći broj zaposlenih, negde oko 10 ili 12 hiljada, od 15 hiljada koliko ima u ovom trenutku u Pošti. Pored povećanja zarada, insistira se, na "hitnoj transformaciji" ugovora za kolege i koleginice koje su angažovane po osnovu ugovora o privremeno-povremenim poslovima.Zahtev je da njih stotinak, koliko ih ima okvirno, dobiju ugovor na određeno vreme, a da se zaposleni koji su dve ili više godina angažovani po ugovoru na određeno vreme momentalno prime u stalni radni odnos. Poštari sanjaju dan kada će se približiti prosečnoj plati"Jedan od glavnih zahteva je i hitna isplata zarade iz viška dobiti, takozvane 13 plate koja prvobitno nije predviđena planom poslovodstva za ovu godinu", rekao je Mitrović.Mitrović kaže da je bilo reči da će 13. plata možda biti nakon 31. marta što je, po njegovoj oceni, "apsurd" jer se ne zna u kom će stadijumu biti Vlada i šta će biti posle izbora."To su klasična predizborna obrećanja, mi tražimo da se na papiru garantuje isplata zarade najkasnije do 20 marta tekuće godine". Poslednja isplaćena neto zarada zaposlenih u Pošti Srbije za 2021. godinu iznosila je prosečno 53.817 dinara i niža je u odnosu na istu na nivou republike (65.218 dinara) za 17,5 odsto, piše u Programu poslovanja Pošte za 2022.  Povećanje zarada najavljivano "pompezno", a sprovedeno "konfuzno"Program poslovanja Pošte za 2022. predviđao je povećanje mase zarada od 10 odsto.Mitrović navodi da je na portalu Pošte stavljeno da su plate zvanično povećane, ali da je to veoma konfuzno urađeno jer nigde nije precizirano koliko je za koje radno mesto procentualno povećana zarada. "Došli smo u situaciju da kolege zovu iz različitih organizacionih celina gde se žale na nejednakost u povećanju, neko je dobio 1000, 2000, neko 5000 dinara", kaže Mitrović. Mitrović smatra da je sve urađeno "vrlo konfuzno", na jedan netransparentan način i da su ljudi nezadovoljni povećanjem."Nije taj procenat o kome se pričalo i kako je pompezno najavljivano krajem godine", kaže Mitrović.DRI: Nepravilnosti u Pošti, od javnih nabavki do službenog automobilaMasa sredstava za bruto zarade predviđena Programom poslovanja za 2022. godinu uvećana je za 10 odsto u odnosu na nivo godišnje mase sredstava planirane za poslovnu 2021. godinu.Kako se navodi u Programu poslovanja Pošte za 2022, mesečna dinamika raspodele ukupne novčane mase planirana je tako da u ovoj godini obezbedi rast zarada za grupe pre svega tehnoloških poslova definisanih kolektivnim ugovorom."Umesto da se linearno rasporedi za uvećanje zarade svim zaposlenim, preduzeće bi istu usmerilo samo na zaposlene, a ne na poslovodstvo kao i kada su pitanju zaposleni, diferencirano, sa težištem na radnike u proizvodnji, na tehnološkim radim mestima i sa najnižim primanjima", piše u Programu poslovanja. To bi, kako se navodi, obezbedilo nelinearno povećanje zarada zaposlenih u rasponu od 0 odsto za rukovodioce do 18 odsto za zaposlene na preradi poštanskih pošiljaka. 

Srbija

Najuspešnija „Sezona darivanja“ Novak Đoković Fondacije

Više od 345 hiljada evra prikupljeno je za adaptaciju i opremanje vrtića u opštini Medijana u Nišu i druge projekte, zahvaljujući podršci više od 1.400 velikodušnih pojedinaca i kompanija, petostruko su premašeni ciljevi donatorske kampanje "Sezona darivanja", nakon dupliranja svih donacija od strane osnivača Novaka i Jelene Đoković, saopštila je Novak Đoković Fondacija. "Tradicionalna donatorska kampanja "Sezona darivanja", čiji je cilj da širi svest o značaju ranog obrazovanja i omogući pristup predškolskom obrazovanju što većem broju dece širom Srbije, ostvarila je rekordni uspeh početkom ove godine. Time je Fondacija načinila još jedan korak bliže cilju da do 2030. godine svako dete u Srbiji ima pristup kvalitetnom ra-nom obrazovanju", navodi se u saopštenju.Više od 1.400 ljudi iz 32 zemlje podržalo je kampanju, kao i mnogo kompanija iz Niša, Srbije i inostranstva.Osnivači Fondacije Novak i Jelena Đoković iz godine u godinu tradicionalno dupliraju prikupljenu sumu iz ličnih sredstava, čime je konačno prikupljeno 346.315 evra, pet puta više od prvobitno zacrtanog iznosa, navodi se u saopštenju. NOVAK ĐOKOVIĆ FONDACIJA RENOVIRALA IGRALIŠTA U VRTIĆU "DAMBO"

Srbija

Produžen rok za izmenu deklaracija na prehrambenim proizvodima

Produžen je rok za izmenu dekleracije prehrambenih proizvoda, pa će priozviđači umesto do 1. marta tu obavezu moći da ispune do 1. januara 2023. godine, saopštila je Privredna komora Srbije."Odlaganje početka primene novog propisa  omogućiće proizvođačima da prilagode poslovne procese, kao i da iskoriste postojeću ambalažu i time uštede milione evra" ističu u Privrednoj komori Srbije.Na zahtev proizvođača iz sektora prehrambene industrije, PKS je uputila inicijativu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za odlaganje primene propisa koji reguliše deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane. Viši savetnik u Udruženju za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije Saška Biorčević, objasnila je da prema poslednjim izmenama i dopunama Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, obaveza proizvođača je da postojeće deklaracije izmene i prilagode novim odredbama koje se odnose na navođenje zemlje porekla ili zemlje i mesta porekla glavnog sastojka.Milena Cvetković, direktorka operacija u Fabrici dečje hrane u Dobanovcima kaže da su zahvaljujući odlaganju primene obaveze o deklarisanju samo u toj kompaniji sprečeni gubici od oko stotinu hiljada evra, kao i ogromni troškovi za čitavu prehrambenu industriju.Pandemija je nametnula dodatno otežane uslove, pa su proizvođači bili u obavezi da od dobavljača naručuju velike minimalne količine pakovanja, što je dodatno otežalo operativno prilagođavanje novim propisima."Veoma smo zahvalni na angažovanju da se odgodi rok obaveze deklarisanja proizvoda, jer smo zbog pandemije, imali poteškoća u pristupačnosti i nabavci, kao i planiranju korišćenja ambalaža u predviđenim rokovima", kaže Milica Živanović direktorka razvoja u kompaniji Frikom d.o.o.Prema našim analizama Privredne komore Srbije bilo je ugroženo 3,5 miliona komada ambalažnog materijala, što bi predstavljalo veliki gubitak za kompaniju.

Svet

Sve veći broj zavisnika od trgovine kriptovalutama

Psihoterapeuti širom sveta primećuju talas klijenata koji traže pomoć za zavisnost od kupovine i prodaje kriptovaluta. Kako broj "kripto-zavisnika" raste sve se više stručnjaka specijalizuje za odvikavanje od trgovanja kriptovalutama, prenosi Biznis & finansije.U proteklih nekoliko godina zabeležen je veliki rast investicija na tržištu kriptovaluta, a njih više ne kupuju samo oni koji imaju viška novca, već i osobe sa prosečnim primanjima koje se nadaju da će kupovinom i preprodajom istih brzo zaraditi. Problem predstavlja što konstantno praćenje tržišta digitalnog novca može da pređe i u zavisnost."Zavisnost od kriptovaluta funkcioniše na isti način kao i skoro svaka druga zavisnost, a najbliža je kockanju u smislu, dobijate udar dopamina svaki put kada izvršite trgovinu, to je uzbuđenje koje traži deo našeg mozga", rekla je za Insajder Ešli Loeb Blasingejm, suosnivač i glavni službenik za onlajn savetovalište Lionrock.Ona ističe da je onlajn savetovalište zabeležilo oko 2.300 klijenata samo u 2021. godini.Kripto-zavisnost je relativno nov fenomen koji se ogleda u patološkoj opsesiji koja traži konstantno praćenje tržišta kriptovaluta i kompulsivnoj kupovini i prodaji istih.Ova vrsta zavisnosti, kao i sve druge, može veoma negativno uticati na zdravlje osobe te su ljudi  često ekstremno euforični kada beleže dobre rezultate u trgovini, ali mogu postati i veoma uznemirene kada im trgovanje loše ide.Stručnjaci ističu sličnost zavisnpsti od kriptovaluta i zavisnosti od kocke, i upozoravaju da ovu zavisnost ne treba shvatati olako, budući da se među zavisnicima od kocke beleži najveći broj samoubistava kada su u pitanju grupe ljudi sa bolestima zavisnosti.Neki od znakova ove zavisnosti su potreba za ulaganjem većih suma novca kako bi i potencijalni dobitak pratila intenzivnija euforija, kompulsivno proveravanje kretanja na tržištu kriptovaluta u, gubljenje interesovanja za druge aktivnosti, nemogućnost da se misli o drugim stvarima, kao i nemogućnost da se pauzira sa trgovanjem, nesanica, nezadovoljstvo, bes i druga negativna osećanja ukoliko iz nekog razloga ne može da se ulaže na tržištu, ugrožavanje sopstvene finansijske stabilnosti konstantnim investiranjem, pozajmljivanje ili krađa novca kako bi se dalje ulagalo, i slično. Stručnjaci kažu da se kod nekih kripto-zavisnika mogu javiti i napregnutost mišića, anksioznost kao i druge fizičke manifestacije.Zbog sve većeg broja ljudi koji ne mogu da kontrolišu ovu svoju potrebu širom SAD klinike za lečenje bolesti zavisnosti uvrstile su i lečenje opsesije kriptovalutama, a kreirana je i nova grana psihoterapije koja se bavi samo ovim problemom. 

Srbija

Finansijska direktora EMS-a prešla u Er Srbiju

Marija Sokić, doskorašnja izvršna direktorka za finansije Elektromreža Srbije (EMS), je krajem januara imenovana za članicu izvršnog odbora Er Srbije (Air Serbia).Prestala je da bude članica odbora direktora EMS početkom februara, a na njeno mesto imenovan je Ivan Jovićević.Zašto bi linija Niš-Beograd mogla da se isplati? Osim Sokić, u izvršnom odboru Er Srbije su i Branislav Malović, Goran Grozdanić i Juri Marek iz Češke.Sokić je predsednica i članica izvršnog odbora Komercijalne banke od aprila 2019. do januara 2021. godine.Kako navodi u svojoj biografiji, karijeru je započela u Kapital banci, nakon čega je radila u Nacionalnoj štedionici (EFG), Marfin banci i Atlantik grupi.Jelena Matejić (Elektromreže Srbije): Spremni smo da priključimo vetroparkove u Banatu

Srbija

Novac u gnezdu japanskih prepelica

Za proizvodnju prepeličjih jaja potrebna su mala ulaganja, da bi biznis bio isplativ potrebno je naći stalne kupce, kaže Ivana Zdravković, koja je počela da se bavi ovim poslom u Beogradu još kao student veterine. Od 200 prepelica koliko ih ima mesečno dobije oko 2.800 jaja. "Pokretanje ovog biznisa nije skupo. Sećam se kad smo krenuli, moja porodica je uložila 100 evra, što nije mnogo da se rizikuje. Proizvodnja je isplativa, samo je neophodno rasprodati jaja. Generalno proizvođači jaja od prepelica imaju problem sa prodajom, jer ljudi nisu upoznati o nutritivnim vrednostima ovih jaja. Na sreću, uspela sam da pronađem kupce, koji su sada moje stalne mušterije", kaže Ivana. Nedeljno proizvode oko 700 jaja, prodaju ih po preporuci, ali mnogo kupaca su našli preko grupe “Mali proizvođači hrane u Srbiji” na Facebook-u."Ovim poslom počela sam da se bavim kao student na Veterinarskom fakultetu, dobila sam od roditelja 20 prepelica, 2019. godine. U to vreme, moja mlađa sestra Dragana imala je anemiju i doktor joj je preporučio da pije sirova prepeličja jaja. Kada sam videla da su njoj jaja pomogla, zainteresovala sam se, istraživala o tome, pronašla sam naučne radove i tako je sve krenulo. Kasnije sam jato povećavala. Spojila sam veterinu sa ovim veličanstvenim pticama i napravila mali biznis", kaže Zdravković. Uzgajanje ovih ptica nije komplikovano, za njihovu hranu osnova su žitarice, kukuruz i pšenica. “Kad se upoznaju ove ptice, onda je i proizvodnja laka. Specijalna hrana za prepelice se ne može naći na tržištu. Prepelice vole mir, čistu vodu i salatu uz obrok: kupus, bundevu, šargarepu, lubenicu i jabuke”, kaže Zdravković. 

Svet

Nemačka zbog Ukrajine obustavila Severni tok 2

Nemački kancelar Olaf Šolc odložio je sertifikaciju gasovoda Severni tok 2 koji bi toj zemlji trebalo da duplira  količine ruskog gasa, preneo je Rojters. Odluka je usledila nakon što je Rusija zvanično priznala dva otcepljena regiona, Donbas i Luganjsk u istočnoj Ukrajini.Šolc je naveo da je zatražio od ministarstva ekonomije da preduzme korake kako bi se osiguralo da sertifikacija Severnog toka 2 ne može da se obavi u ovom trenutku.Izgradnjom novog gasovoda na dnu Baltičkog mora Rusija ima nameru da obiđe gasovod koji do Evrope ide kroz Ukrajinu.Projekat se suočava sa otporom Evropske unije, Sjedinjenih Država, kao i Ukrajine, jer bi kako se dodaje, povećao energetsku zavisnost od Rusije, a Ukrajini uskratio tranzitne takse za korišćenje njenog gasovoda.Vlada Nemačke dugo je tvrdila kako je Severni tok 2 prvenstveno komercijalni projekat koji na evropsko tržište energenata donosi konkurenciju.Nemačka ekonomija je najveća u Evropi i polovina njenih energetskih potreba, kako se dodaje, zavisi od Rusije.Severni tok 2 na čekanjuAmerički Senat protiv novih sankcija za "Severni tok 2"SAD su već odobrile sankcije protiv otcepljenih oblasti u Ukrajini koje je ukazom priznao ruski predsednik Vladimir Putin i odobrio slanje vojnih trupa u tu zemlju. Nekoliko nedelja pre toga, Američki Senat je glasao protiv sankcija za Severni tok 2.Kako je prenela Slobodna Evropa, čelnici Evropske unije najavili su usvajanje paketa sankcija protiv Rusije.U saopštenju predsednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta, Čarls Mišela navodi se kako će se te mere odnositi na sve koji su umešani u nezakonitu odluku Rusije, kao i na banke koje finansiraju ruske operacije na tim teritorijama.Kako se dodaje, mere će ciljati sposobnost ruske države i vlade da pristupe kapitalu i finansijskim tržištima i uslugama EU, kao i trgovinsku razmenu sa Donbasom i Luganjskom.Rusija je blizu granice sa Ukrajinom u prethodnom periodu rasporedila oko 130.000 vojnika.Kako je izjavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, zapadne zemlje će od Srbije ponovo tražiti da uvede sankcije Rusiji zbog vojnih akcija u Ukrajini. To pitanje je u Srbiji inače veoma osetljivo jer Rusija nije priznala nezavisnost Kosova.Ipak, Rusija je 2008. godine priznala i Abhaziju i Južnu Osetiju koje su se nakon desetodnevnog rata otcepile od Gruzije, države koja je kao i Ukrajina bila članica Sovjetskog Saveza (SSSR). Ruska vojska je tada ušla u Južnu Osetiju i potisla gruzijsku armiju.

Srbija

Građani sprečili projekat spaljivanja plastike u Apatinu

Odeljenje za inspekcijske poslove opštine Apatin juče je donelo rešenje kojim se obustavlja postupak procene uticaja na životnu sredinu za Projekat – proizvodni kompleks za reciklažu i prolizu plastike u Apatinu.U obrazloženju se napominje da se nosilac projekta Bionex DOO 11. janurara obratio ovom organu sa zahtevom za postupak procene uticaja na životnu sredinu, ali su tokom trajanja uvida u dokumentaciju dostavljene primedbe na dokumentaciju koju je između ostalih podnelo i udruženje građana "Bez straha" iz Apatina.Ipak 18. februara Bionex je dostavio saopštenje da odustaje od zahteva o proceni uticaja na životnu sredinu.Povodom ovog rešenja putem fejsbuka se oglasilo s UG "Bez straha" istakavši da je dobijena bitka, ali ne i rat. Iz udruženja su čestali građanima na zajedničkoj pobedi, ali su i istakli da cilj i dalje ostaje sprečavanje bilo kakve prerade plastike u Apatinu.UG "Bez straha" je 27. januara uputilo javni poziv za potpisivanje peticije "Stop spalionici" istakavši kao naveći problem činjenicu da će se iz Evropske unije uvoziti sirovine (guma i plastika), u Apatin gde če se vršiti prerada, zagađivati voda i vazduh, širiti štetni uticaji, skladištiti otpad od proizvodnje, a gotov proizvod će se ponovo izvoziti za EU. "Ovakva investicija je pogubna za grad, pa u tome smislu, pozivamo sve bez obzira na politička i verska ubeđenja da stanemo u zajednički front otpora ovakvoj investiciji i da zahtevamo od rukovodstva opštine Apatin da raskine Ugovor sa Bionexom i spreči otpočinjanje radova na izgradnji, koja je zakazana za mart 2022. godine", navedeno je u pozivu. Nakon organozovane peticije opštini Apatin je 7. februara je ona predata, a potpisalo ju je preko tri hiljade građana, koji su time izrazili protivljenje Bionex-u i preradi plastike u ovom gradu.Iz udruženja su takođe apelovali i na to da je doo Bionex osnovana 4. novembra 2020. godine, svega 38 dana pre sednice odbora na kojoj je doneta odluka o prodaji zemljišta za izgradnju spalionice.

Srbija

Inflacija u januaru 8,2 odsto

Potrošačke cene u januaru 2022. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 8,2 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. U odnosu na decembar 2021. godine, u proseku su cene povećane za 0,8 odsto.U 2021. godini u poređenju sa 2020. godinom, potrošačke cene su u proseku povećane za 4 odsto.NBS i dalje očekuje pad inflacije od drugog tromesečjaCene proizvoda i usluga u grupi "reakreacija i kultura" veće su za 1,6 odsto u januaru, u odnosu na prethodni mesec, dok su cene hrane i bezalkoholnih pića veće 1,4 odsto u januaru u odnosu na decembar. U januaru je oprema za stan i tekuće održavanje poskupela 1,1 odsto, a transport 1 odsto. Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva, zdravlje i restorani i hoteli poskupeli su za po 0,4 odsto, a alkoholna pića i duvan i komunikacije 0,1 odsto. U decembru poskupela testenina i mobilna telefonijaNarodna banka Srbije (NBS) navela je ranije da će ukupna inflacija u prva dva meseca 2022. godine blago porasti, da bi se u martu vratila blizu decembarskog nivoa.Od drugog tromesečja NBS očekuje da će inflacija usporiti, a da će krajem godine biti u rasponu 3,5-4 odsto. 

Srbija

Raseljeni zbog infrastrukturnih projekata će biti udomljeni i na Vračaru

U Gročanskoj ulici na Vračaru u planu je izgradnja stanova za raseljavanje koji će biti namenjeni vlasnicima objekata i zemljišta koji se raseljavaju sa trasa planirane infrastrukture.Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda raspisala je tender za izradu tehničke dokumentacije i izgradnju stanova za raseljavanje u Gročanskoj ulici na Vračaru. Ukupna procenjena vrednost je 405 miliona dinara, vidi se u oglasu o javnoj nabavci. Iz Direkcije su za Novu ekonomiju rekli da će broj stambenih jedinica biti poznat po izradi idejnih rešenja za potrebe pribavljanja lokacijskih uslova. U tehničkoj specifikaciji piše da u objektima treba planirati jednosobne, jednoiposobne, dvosobne i dvoiposobne stanove, i da u novim objektima treba planirati minimalan broj trosobnih stanova čija površina ne bi prelazila 90 metara kvadratnih. Konkursnom dokumentacijom je predviđen rok od 150 dana za izradu tehničke dokumentacije i 200 dana za izvođenje radova, a sve od dana uvođenja dobavljača u posao za pojedine faze usluga i radova, kažu iz Direkcije. Rok za dostavljanje ponuda je 14. mart.Koji su uslovi za ponuđače? Firma, zainteresovana za posao, treba da pruži dokaz da u poslednje tri godine ima minimum dve reference na poslovima izrade tehničke dokumentacije projekata za građevinsku dozvolu/ projekata za izvođenje stambenih ili stambeno-poslovnih objekata minimalne bruto razvijene građevinske površine 3.000 metara kvadratnih po objektu, odnosno minimalne spratnosti prizemlje + šest spratova sa podzemnom garažom, po objektu. Direkcija traži i dve reference za završene usluge formiranja građevinskih parcela ili izrade projekata parcelacije, kao i da je u periodu od prethodnih pet godina privredni subjekat izveo najmanje dva stambena objekta površine veće od 3.000 metara kvadrtanih po objektu.Uslov je i da je ponuđač izveo najmanje jednu podzemnu garažu sa dva nivoa parkiranja, koja sadrži lift i sistem protivpožarne zaštite, minimalne bruto površine od 500 kvadrata.

Svet

Kina: Još jedna građevinska firma u finansijskim problemima

Kineski graditelji stambenih naselja sada se suočavaju sa novim izazovom – problemima  poverenja. Stvari su bile loše za ovaj sektor još od krize Evergranda prošle godine, ali kompanija koja se smatra jednim od retkih preostalih stubova snage iznenada je upozorila na neizvršenje obaveza narušivši ono što je ostalo od poverenja investitora u ovaj sektor, prenosi Fajnenšl tajms.Zhenro Properties je najnovija kompanija nekretnina koja je priznala da možda neće imati dovoljno novca za plaćanje duga. Ovaj graditelj stambenih naselja srednje veličine u kontinentalnoj Kini, ranije procenjen na više od tri milijarde dolara, zamolio je vlasnike obveznica da se odreknu svojih potraživanja zbog neizvršenja obaveza od 200 miliona dolara sledeće nedelje.Akcije Zhenro-a su u ponedeljak pale za 14 odsto, što je pad od ukuono 80 odsto za mesec dana. Obustavljeno je trgovanje obveznicama za 2024. godinu zbog ekstremne nestabilnosti. Njena novčanica je pala na 25 centi za dolar, u odnosu na 80 centi pre samo nekoliko nedelja.Iznenadni pad nije nešto za šta su vlasnici obveznica mogli da se pripreme. Zhenro je nedavno obezbedio kreditnu liniju od oko 1,4 milijarde dolara od državne Banke Kine, a za razliku od drugih kompanija, nije bilo znakova rizika otkupa.Rejting agencije Fitch i Moodi's snizile su Zhenro-ov dugoročni rizik od neizvršenja obaveza emitenta na B i B3. Brzina i obim pada cene obveznica ukazuju na prekid veze sa takvim rejtingom, ocena "B" predstavlja materijalni rizik neizvršenja obaveza, ali obično sa marginom sigurnosti. Takvi rejtinzi ranije nisu signalizirali neizbežna neispunjenja obaveza.Informacije samih kompanija slabo su pouzdane, a kako su akcije prošle nedelje pale, Zhenro je umanjio nagađanja o neizvršenju obaveza koje je sada neizbežno. Lokalna kompanija Fantasia Holdings, koja je negirala da ima problema sa likvidnošću, takođe nije izvršila isplatu obveznica.Kineske kompanije nekretnina imaju oko 100 milijardi dolara duga koji dospeva ove godine. Nevolje kompanija kao što su Evergrande, Zhenro i Fantasia će otežati refinansiranje, a treba očekivati više neplaćanja od problematičnih kompanija.Prelazak krize sa graditelja stambenih naselja na širi finansijski je malo verovatan, a umesto toga kineski emitenti će morati da plaćaju veće naknade za prikupljanje kapitala, bez obzira na njihov sektor, kako bi se investitorima nadoknadila nepouzdanost ugovora.