Svet

EU će subvencionisati cene goriva zbog sukoba u Ukrajini

Ministri finansija Evtropske unije juče su složili da subvencionišu cene goriva za domaćinstva i da ponude podršku kompanijama koje su pogođene porastom cena energije kao rezultatom ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je francuski ministar finansija Bruno Le Mer, piše EURACTIV."Ovaj rat u Ukrajini dovodi do naglog povećanja cena robe, posebno gasa i hrane. Ovo zahteva koordinisan ekonomski odgovor evropskih država", rekao je Le Mer na konferenciji za novinare nakon što je predsedavao razgovorima između ministara EU.Le Mer, čija zemlja trenutno predsedava EU, rekao je da je zajednička strategija zasnovana na predlozima Evropske komisije za ublažavanje ograničenja državne pomoći EU kako bi se pomoglo u rešavanju vanrednog stanja u Ukrajini.Kako ističe Le Mer da se strategija zasniva na tri ključna aspekta, prvi je podrška svim domaćinstvima pogođenim naglim poskupljenjem goriva, što je učinjeno i u Francuskoj, a mnoge druge evropske zemlje su uradile isto ili razmišljaju o tome."To bi bila neka vrsta popusta na cene na pumpi. Mnogi, mnogi ljudi nemaju drugog izbora nego da se voze na posao kolima. Ovo je podrška domaćinstvima koju smatramo neophodnom", rekao je on.Druga mera podrške bila je pomoć kompanijama koje su najteže pogođene porastom cena gasa, a ona bi dolazila kao pozajmica za koju garantuje vlada.Treća mera je bila promena izvora energije kako bi postali nezavisni od Rusije, koja je najveći snabdevač energijom u bloku i obezbeđuje 45 odsto svog gasa, više od četvrtine nafte i pola uglja."Moramo da izgradimo našu energetsku nezavisnost što je pre moguće. Moramo da ubrzamo investicije, zamenimo izvore energije, izvore snabdevanja i da izgradimo zalihe", rekao je Le Mer.Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da bi zemlje EU mogle da finansiraju takve investicije iz veoma jeftinih kredita dostupnih u okviru fonda EU za oporavak koji su ostali neiskorišćeni."Još uvek ima na raspolaganju 200 milijardi evra zajmova koje zemlje članice mogu da zatraže do avgusta 2023. godine za finansiranje dodatnih investicija i reformi", rekao je Dombrovskis na konferenciji za novinare.On dodaje kako je to ogromna količina koja se može iskoristiti da se odgovori na određene izazove koji proizilaze iz sukoba kao šro je ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije.Šefovi država i vlada EU sastali su se prošlog petka u Briselu i pozvali Evropsku komisiju "da iznese plan za obezbeđivnje sigurnosti snabdevanja i pristupačnih cena energije tokom sledeće zimske sezone do kraja marta".

Srbija

Tražnja stanova veća od ponude, ko su ti „silni kupci“?

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Molnar sa Ekonomskog fakulteta smatra da u 2022. godini neće doći do pada cena nepokretnosti, piše RTS. "Eventualno bi mogle da uspore rast i da se stabilizuju na nekom nivou. Ako ne dođe do nekih nepredviđenih i dramatičnih događaja, mislim da se cene nepokretnosti neće značajnije smanjiti tokom ove godine", rekao je Molnar za Radio Beograd 1. Na pitanje ko su silni kupci zbog kojih je tražnja stanova na prvom mestu veća od ponude, Molnar kaže da se mogu svrstati u nekoliko grupa."Na prvom mestu, to su ljudi koji imaju neku deviznu ušteđevinu, pa u ovim uslovima nestabilnosti, straha, panike, beže u neka realna dobra, a na našem tržištu tradicionalno, nepokretnosti važe za sigurna ulaganja, jer druge tržišne opcije nisu razvijene, prosto nemate mnogo izbora kao na drugim finansijskim tržištima", kaže profesor.S druge strane, kako navodi, tu su migracije prevashodno mlađeg stanovništva iz ruralnih u urbana područja, iz manjih u veće gradove."Tu su i oni koji već dugo plaćaju rentu i shvataju da bi za isti taj novac mogli da kupe sopstvene kvadrate, posebno što su kamatne stope za stambene kredite na rekorno niskom nivou, a svi parametri po kojima se ocenjuje bankarski sektor su dobri i stabilni. Naravno, ne treba zaboraviti i jedan deo novca koji je stečen nekim nelegalnim aktivnostima koji takođe po tradiciji završava u nekretninama", ističe Molnar.Ko se uselio u Vučićeve jeftine stanove?Treba biti obzriv, kaže on, kada se razmatra kupovina za keš, koja podstiče pitanje "odakle taj keš", jer tu situacija nije toliko jednostavna. On se, kako kaže, najviše generiše na samom tržištu nepokretnosti. "Neko ima neku kuću u Čačku, Somboru, Zrenjaninu... ili poljoprivredno zemljište na ruralnom području, proda to, dođe do određene gotovine, na to doda neku ušteđevinu, a još jedan, nedostajući deo obezbedi ili putem nekog stambenog kredita ili putem keš-kredita koji se ne vidi u stambenim kreditima u izvodima banaka. Znači, kada je neko gotovinski kupac, to ne znači da u banci ima sto posto iznosa, pa podigne 50, 60, sto hiljada evra i kupi stan u Beogradu ili Novom Sadu. Puno tog keša se generiše tako što se prvo nešto proda, pa se onda kupi nešto drugo. Zato takva kupovina nije u svom neto izrazu baš tolika koliko se predstavlja", zaključuje Molnar.Šta sprečava mlade da se osamostale? (VIDEO)

Svet

Centralna banka Rusije zabranila kupovinu zlata od banaka

Centralna banka Ruske Federacije obustavila je kupovinu zlata od banaka zbog kako se navodi, povećane tražnje za tim plemenitim metalom od strane građana, javlja Rojters. To je najnoviji pokušaj da se reše problemi nastali zbog sankcija koje su Rusiji uvedene zbog rata u Ukrajini.Analitičari ruske državne banke VTB kažu da ta odluka ima smisla jer je izgubljen pristup ruskim deviznim rezervama, pa je udeo zlata u rezervama Centralne banke Rusije porastao sa 21 na 40 odsto.Prema njihovim rečima strukturni deficit likvidnosti bankarskog sektora u najvećoj zemlji na svetu pao je ispod četiri biliona rubalja (36 milijardi dolara), a prethodno je iznosio sedam biliona rubalja.To, kako se ocenjuje, znači da je akutna faza deficita likvidnosti prošla, pa nema smisla da centralna banka kupuje zlato od banaka zbog održavanja likvidnosti.Sedam ruskih banaka biće isključeno iz SWIFT, saznaje Politico.euBanke sa ruskim kapitalom sigurne i pod nadzorom, kaže NBSCentralna banka Rusije povećala kamatnu stopu na 20 odsto Analitičari ruske BCS banke ocenjuju da će građani Rusije koji kupuju plemenite metale pomoći u smanjenju gotovine koja je preplavila rusku privredu, kao i likvidnosti ruskih banaka.Jedan američki dolar, kako se dodaje, prema trenutnom kursu vredi 111,01 ruskih rubalja."Trenutno je povećana tražnja za zlatom u polugama, posebno zbog toga što je ukinut porez na dodatu vrednost na tu kupovinu", navodi se u saopštenju Centralne banke Rusije.Sankcije zapanih zemlaja odsekle su Rusiju od glavnih globalnih finansijskih tržišta i zamrzle skoro polovinu njenih zlatnih i deviznih rezervi u iznosu od 640 milijardi dolara.To je kako se navodi, izazvalo najtežu ekonomsku krizu od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Srbija

Ministarstvo odbrane, obrada špaletni NE JOŠ

Ministarstvo odbrane procenilo je da za uslugu obrade 940 metara špaletni oko novih ugrađenih prozora potrebno da izdvoji preko 600 miliona dinara. U tehničkoj dokumentaciji piše da usluga obuhvata obradu špaletni oko novih ugrađenih prozora sa unutrašnje strane objekta, širina špaletne je oko deset centimetara, a debljina sedam. Procenjena ukupna vrednost usluge je 600,8 miliona dinara, piše u oglasu o javnoj nabavci. "Obrada se vrši tvrdopresovanim stirioprom, lepkom i mrežicom, sa ugradnjom ugaonih lajsni. Završna obrada glet masom i poludisperzijom u boji po želji investitora (neutralne nijanse - bela ili bež)", piše u tehničkoj specifikaciiji. U oglasu o javnoj nabavci piše da je glavno mesto izvršenja usluge Tehnički remontni zavod Čačak. Izvršilac je u obavezi da angažuje ukupnu potrebnu radnu snagu, obezbedi potreban materijal, alat, sredstva za rad i propisana lična zaštitna sredstva, za kompletno izvršenje usluge, uključujući i grubo čišćenje. Od ponuđača se zahteva da ima najmanje jednog inženjera građevine i najmanje četiri prijavljena radnika za izvođenje usluge. Rok za podnošenje ponuda je 31. mart. 

Srbija

Nites ponovo dobio posao od Pošte vredan više od pola miliona evra

Kompanije Nites i Ingram Micro su na tenderu Javnog preduzeća "Pošta Srbije" dobile posao vredan 72,8 miliona dinara (619 hiljada evra) bez obračunatog PDV-a. Predmet javne nabavke bila je kupovina uređaja za bekap i opravak Oracle baze podataka.Zajednička ponuda firmi Nites i Ingram Micro bila je jedina u tenderskom postupku. Ponuda uključuje i anagažovanje podizvođača, preduzeća "Oracle Srbija & Crna Gora", koji će izvršiti 5,5 odsto ugovora o kupoprodaji, kako piše u odluci o dodeli ugovora.Pošta je na tenderu nabavila dva računarska servera (kompjut servera) sa najmanje 384 gigabajta memorije, pet servera za skladištenje podataka (storidž servera) sa minimum 128 gigabajta, kao i 60 softverskih licenci za "rikavri" uređaj, odnosno za uređaj "za oporavak".Uslov je bio da firma koja konkuriše mora da dostavi fotokopiju Oracle serfitikata, kao i fotokopiju potvrde zvanja "Specijalista za podršku za Oracle server baze podataka".Nites grupa, osim u Srbiji, posluje i u Češkoj Republici, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na njihovom sajtu se do skoro nalazila informacija da je brat ministarke za rad Darije Kisić, Bojan Kisić, direktor operacija (Chief Operations Officer).Novinari Nove ekonomije su ovu informaciju na internet stranici Nites grupe poslednji put videli u februaru ove godine, ali je sada ime Bojana Kisića izbrisano. Na pitanja našeg portala o tome da li je Kisić i dalje zaposlen u ovoj kompaniji, kao i na kojoj poziciji radi, iz beogradskog predstavništva Nitesa nisu odgovorili do objavljivanja teksta.Ingram Micro je u novembru 2021. godine dobio posao usluge ORACLE licenciranja na tenderu koji je raspisala Kancelarija za informacione tehnologije i elektornsku upravu.Pobedničku, i ujedno jedinu ponudu, podnela je firma Ingram Micro sa podizvođačima Comtrade System Integration i Khaoticen, a ugovor je bio vredan 2,2 milijardi dinara (18,4 miliona evra).Kako je Nova ekonomija već pisala, Khaoticen je već bio partner kompanije Nites i to u poslovima implementacije sistema za bezbedno upravljanje SCADA okruženjem.Ovaj posao, vredan 3,7 miliona evra, Nites i Khaoticen su dobile u januaru 2020. godine. U avgustu ugovor je promenjen i izmenjeno je mesto isporuke i implementacije dobara. Umesto u Beogradu, sistem bi trebalo da se implementira u ogranku TENT u Obrenovcu i u HE Đerdapu.

Svet

Kinezi i Saudijci pregovaraju o plaćanju nafte u juanima?

Saudijska Arabija aktivno pregovara sa Pekingom o ceni dela svoje nafte koju prodaje Kini u juanima, umesto u dolarima, piše Wall Street Yournal pozivajući se na nezvanične izvore. Ako Kina Saudijskoj Arabiji naftu plaćala u juanima, to bi poboljšalo položaj kineske valute i prekinulo dominaciju američkog dolara na globalnom tržištu tog energenta.Razllog za to je kako se podseća što Kina kupuje 25 odsto nafte koju izveze Saudijska Arabija.Uspešan dogovor bi, kako se dodaje, smanjio dominaciju američkog dolara (petro-dolara) na globalnom tržištu nafte.Inače, oko 80 odsto svetske trgovine naftom plaća se u američkim dolarima.Rojters: Cene nafte najveće od 2008. godinePorasla cena nafte u svetu Pored toga, kako se naglašava, to bi bilo još jedno pomeranje jednog od vodećih izvoznika sirove nafte prema azijskim tržištima.Pregovori sa Kinom o ugovorima za kupovinu nafte koji bi se izmirivali u juanima traju šest godina, ali su se ove godine ubrzali jer Saudijci nisu zadovoljni bezbednosnom zaštitom koju im već decenijama obezbeđuje Amerika.Saudijci naftu isključivo prodaju u dolarima od 1974. godine.Tada je o tome postignut dogovor sa administracijom američkog predsednika Ričarda Niksona, kojim je kraljevstvo Saudijske Arabije dobilo bezbednosnu zaštitu od strane te zemlje.Saudijska Arabija dvevno izveze 6,2 miliona barela nafte i plaćanje čak i dela tog energenta u nekoj drugoj valuti za nju bi predstavljao značajan pomak.Barel nafte premašio 100 dolara zbog napada na UkrajinuCena nafte oborila desetogodišnji rekord Saudijci su kako se navodi ljuti i zbog toga što SAD nije podržala njihovu vojnu intervenciju u građanskom ratu koji se vodi u Jemenu.Takođe, u Rijadu nisu zadovoljni ni zbog pokušaja Bajdenove administracije da postigne dogovor sa Iranom oko njegovog nuklearnog programa.Saudijski zvaničnici takože su izjavljivali kako su šokirani naglim povlačenjem SAD iz Avganistana prošle godine.

Srbija

Mamograf na Kalemegdanu naredne dve nedelje

Od 15. marta, naredne dve nedelje, u mobilnom mamografu koji je postavljen na Kalemegdanu sprovodiće se preventivni pregledi žena 45-69 godina koje nisu uradile mamografiju u prethodne dve godine, objavljeno je na sajtu Insituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".Mamograf je postavljen u ulici Carigradski drum, a pregledi se zakazuju na brojeve telefona 060 7171523 i 060 7171969, svakog dana od 10 do 15 časova ili na adresi skrining_mamografija@batut.org.rs.Zakazivanje će se obavljati do popunjavanja termina, a radno vreme mamografa je svakog dana od 8 do 20 časova.Pravni skener: Pacijenti ne znaju svoja prava (VIDEO)

Naftovod

Svet

Rojters: Ruski gasovod Jamal obustavio isporuke Evropi

Deo ruskog gasovoda Jamal-Evropa preusmerio je snabdevanje tim energentom prema istoku, prenosi agencija Rojters. Ruski gas je pre toga preko Poljske išao ka Nemačkoj.Podaci kompanije Gascade, koja je operater u snabdevanju plinom, kako se dodaje, pokazuju da je izmereni tok gasa prema Poljskoj bio 4.9 miliona kilovat-časova na sat.Tokovi ruskog gasa u Evropu preko drugih velikih ruta, uključujući gasovod Severni tok 1 preko Baltičkog mora, danas su bili su stabilni, sa 73.2 miliona kW/h, pokazuju podaci nadležnog operatera.Za snabdevanje Slovačke iz Ukrajine, nominovani kapacitet je iznosio oko 882,5 hiljada megavat-sati (MWh) dnevno.Češka ukida PDV na struju i gasMože li Evropa da preživi sledeću zimu bez ruskog gasa? Ruska državna energetska kompanija Gasprom saopštila je da nastavlja sa isporukom gasa preko gasovoda koji ide kroz Ukrajinu, u količinama od 109,6 miliona kubika dnevno, što se tokom ovog meseca, kako se podseća, uglavnom nije menjalo.Jamal-Evropa je jedan od glavnih puteva za ruski gas koji se isporučuje evropskim zemljama.Nakon ruske invazije na Ukrajinu, evropske cene gasa su ponovo porasle.Referentna Cena gasa u Holandiji, koja se smatra tržištem relevantnim za njeno određivanjem, ujanuaru je porasla skoro 12 odsto na 123,50 evra po megavat-satu (MWh).

Srbija

Unija poslodavaca predlaže da se reguliše rad od kuće

Unija poslodavaca Srbije zatražila je da se usvoji kvalitetan okvir za nove oblike rada koji su postali deo prakse, kao što je rad od kuće i rad na daljinu. Kako se ocenjuje, mnogi aspekti rada od kuće trenutno nisu neregulisani, pa od toga nemaju koristi ni poslodavci ni zaposleni."Unija poslodavaca Srbije smatra da je neophodno pažljivo analizirati prednosti i mane rada van prostorija poslodavca kako bi se osigurali konkurentnost privrede i poboljšali uslovi rada za zaposlene", piše u saopštenju.Jedna od najupečatljivijih promena usled pandemije bio je mnogo čest rad od kuće, zbog zdravstvenih rizika i propisanih mera zaštite i takva pojava jasno je pokazala probleme i rizike, ali i potencijal da se situacija okrene u pravcu pozitivnih promena, ocenjuju u Uniji poslodavaca.Rad od kuće se više dopada poslodavcima nego zaposlenima (VIDEO)Rad od kuće – privilegija ili kazna?Objavljen Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće Kako se napominje, treba precizirati razlike između rada od kuće i rada na daljinu, uvesti mogućnost regulisanja radnog odnosa tako da zaposleni jedan deo radnog vremena provodi kod kuće.Pored toga, napominje se da treba definisati obaveze u vezi sa opremom i sredstvima za rad, naknade troškova rada, kao i obaveze poslodavacau vezi sa bezbednos na radu.Dodaje se da je ova inicijativa Unije poslodavaca upućena Socijalno-ekonomskog savetu, posle čega će, ako bude podržana, biti prosleđena i nadležnim državnim organima.

Srbija

Devizne rezerve za 549 miliona evra niže u februaru

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju februara iznosile 15,5 milijardi evra i bile su za 549,3 miliona evra niže nego na kraju prethodnog meseca. Neto devizne rezerve (devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i drugim osnovima) na kraju februara iznosile su 12,9 milijardi evra i u odnosu na kraj prethodnog meseca bile su niže za 529,7 miliona evra.Na smanjenje bruto deviznih rezervi Narodne banke Srbije uticale su aktivnosti Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu radi očuvanja stabilnosti na tom tržištu (530,0 miliona evra), zatim neto razduženje države (107,7 miliona evra) po osnovu kredita i deviznih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem finansijskom tržištu, kao i neto povlačenje devizne obavezne rezerve banaka i ostala plaćanja za potrebe države (ukupno 89,3 miliona evra), navodi se u saopštenju NBS. Kakve veze predsednik Vučić ima sa zlatnim rezervamaNeto prilivi u devizne rezerve ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija i po drugim osnovima (ukupno 69,4 miliona evra).Neto tržišni efekti su u februaru bili pozitivni u iznosu od 108,3 miliona evra.Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u februaru iznosio je 573,7 miliona evra i bio je za 42,6 miliona evra veći nego u prethodnom mesecu.Bruto devizne rezerve NBS veće za 1,4 miliona u decembraU februaru, kao i od početka godine, dinar je blago nominalno oslabio prema evru (za 0,1 odsto). NBS navodi da je povećana tražnja za devizama rezultat nastavka intenzivnije kupovine deviza od strane uvoznika energenata, prisutne od oktobra 2021, kao i pojačane globalne neizvesnosti usled geopolitičke krize u Ukrajini. "Radi očuvanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu u februaru neto prodala 605 miliona evra, a od početka godine je neto prodala 945 miliona evra", piše u sapoštenju.

Srbija

NBS: Novca ima dovoljno u sistemu; haosa nema, niti će ga biti

Narodna banka Srbije (NBS) poručila je da finansijska stabilnost ni na koji način nije ugrožena i da novca i u dinarima, i u devizama, i na računima, i u gotovini ima dovoljno u sistemu."Narodna banka Srbije obaveštava građane: Haosa nema, niti će ga biti, i apeluje: Ne nasedajte na provokacije i senzacionalističke naslove", objavljeno je na sajtu NBS.Narodna banka Srbije ukazuje na to da "stabilnost ni na koji način nije, niti će biti ugrožena".Banke sa ruskim kapitalom sigurne i pod nadzorom, kaže NBS "Novca i u dinarima, i u devizama, i na računima, i u gotovini ima dovoljno u sistemu, ali nemojmo otežavati protok novca koji cirkuliše do najudaljenije menjačnice ili pošte u Srbiji. Ako je nekome potrebno da dođe do efektive za redovan život, za poslovanje, to je opravdano, s tim da Narodna banka Srbije apeluje - nema potrebe za čuvanjem novca kod kuće umesto u bankama. Prvo, novac je najsigurniji u bankama (ne i u kućama). Drugo, u bankama je osiguran, dok u kućama nije. Treće, nemojmo sami sebi neracionalnim ponašanjem činiti štetu", navodi se u saopštenju. NBS je ocenila da se u ambijentu u kojem nema nikakvih drugih pritisaka, kada i domaća preduzeća i nerezidenti uobičajeno obavljaju transakcije na domaćem deviznom tržištu, kada nema pritiska ni stranih ulagača, stvara panika, te građani kupuju devize i efektivu, što podstiču "senzacionalistički naslovi".NBS i dalje očekuje pad inflacije od drugog tromesečja

Srbija

Pijačni prodavci: Nove fiskalne kase znače nestanak pijaca, nastavićemo protest

Nećemo odustati od protesta zbog uvođenja e-kasa na pijacama i tražićemo sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, jer ako se uvedu e-kase to će značiti nestanak pijaca, kaže Redžep Petrit, predsednik Udruženja pijačnih prodavaca "Opstanak" za Novu ekonomiju. Nakon jučerašnjeg protesta on kaže da će Udruženja pijačnih prodavaca "Opstanak" na današnjem satanku UO doneti odluku o daljim aktivnostima. Nema odustajanja"Nema odustajanja, najverovatnije ćemo tražiti sastanak sa predsednikom države, ako država i dalje ne bude imala sluha za nas onda sledi radikalizacija potesta, od blokiranja ulica do štrajka glađu. Pijačnih prodavaca širom Srbije ima oko 50.000, kad se pomnoži sa tri, četiri člana porodice to je oko 200.000 građana Srbije koji zavise od prodaje na pijaca. Nova fiskalizacija na pijacama znači da će oko 80 odsto pijačnih prodavaca nestati, prodaje na pijacama neće biti, što nije dobro ne samo za nas, prodavce na pijacama, nego nije dobro za narod ni za državu", kaže on. Država umesto da dobija od nas poreze koje plaćamo, između 18.000 i 20.000 dinara plus tezge koje plaćamo, mesečno 16.300 dinara za tezgu, država će izgubiti a mi idemo na Biro rada.  NeizdrživoU Ministarstvu finansija kažu da će fiskalne kase od 2022. godine, kad se uvedu uticati na smanjenje sive ekonomije. "Ne mogu oni nas da tretiraju kao sivu ekonomiju jer je PDV plaćen za svu robu koju mi nabavimo, dok sa našim pazarima ne možemo da uđemo u sistem PDV-a tako da je to non sens. Pazari su nam inače poslednjih godina mnogo manji, zbog negativnog uticaja pandemije, rata u Ukarajini, inflacije, pada prometa, građani manje troše, i na sve to treba dodati nove fiskalne kase koje nam nameću nove namete. Samo knjigovođa će nam uzeti 100 evra mesečno, ne možemo to finansijski da izdržimo. Kome to ide u korist zaista ne razumem", kaže Petrit.   Poslovno udruženje "Pijace Srbije" podsetilo je u saopštenju da zbog niza netačnih i zbunjujućih informacija koje prate aktulene proteste pijačnih prodavaca, registrovani poljoprivredni proizvođači, koji na pijačnim tezgama prodaju svoje proizvode, nisu obveznici fiskalizacije. "Nije tačno da će kupci „čekati“ fiskalni račun za vezu šargarepe, kilogram krompira ili bilo koje povrće, voće ili drugi proizvod poljoprivrednika koji ga prodaje na nekoj od pijaca u Srbiji. Fiskalizacije su oslobođene i delatnosti koje se smatraju starim i umetničkim zanatima, odnosno poslovima domaće radinosti, a fiskalne kase su obavezne za preduzetnike koji na pijacama prodaju različite vrste robe široke potrošnje, prehrambene proizvode drugih proizvođača ili voće i povrće iz uvoza", navodi se u saopštenju. Takođe, u saopštenju piše da pijačnim prodavcima koji su obveznici e-fiskalizacije ne osporavaju ni pravo na drugačije mišljenje, niti da zbog toga protestuju. "Ali, apelujemo na njih da sve svoje aktivnosti sprovode u skladu sa propisima i ne ugrožavaju svakodnevno funkcionisanje pijaca, jer verujemo da nam je zajednički cilj da ih sačuvamo kao mesta na kojima će se građani Srbije i dalje sa zadovoljstvom snabdevati kvalitetnim životnim namirnicima", navodi se u saopštenju poslovnog udruženja "Pijace Srbije". 

Srbija

Tender „Pošte“ za oglašavanje na Fejsbuku, Instagramu, Guglu

JP "Pošta Srbije" oglasila je nabavku usluge kreiranja strategije i implementacije glašavanja na digitalnim medijima.  Vrednost usluge Pošta je procenila na 7,6 miliona dinara. Između ostalog, usluga podrazumeva definisanje komunikacione strategije Pošte na digitalnim kanalima, izradu mesečnog sadržaja za društvene mreže i digitalne platforme - izradu Fejsbuk, Instagram, Gugl, LinkedIn objava (tri objave nedeljno i 12 mesečno po platformi). U specifikaciji usluge se traži i izrada kreativnih rešenja za oglašavanje na Fejsbuk, Instagram, LinkedIn platformama, izrada njuzletera, prilagođavanje formatima oglašavanja, izrada medija plana, optimizacija kampanje, zakup medija na digitalnim kanalima, izrada kreativnih rešenja na Gugl platformama. Preko 1.000 mopeda ipak stiže u PoštuNezadovoljni poštari sutra obustavljaju radPo definisanju sredstava na mesečnom nivou pružalac usluge je dužan da dostavi raspodelu budžeta (medija plan) po kanalima komunikacije Gugl, LInkedIn advertajzing kampanje, Njuzleter, Fejsbuk i Instagram, kao i procenu glavih metrika u skladu sa ciljem promocije (broj prikaza, interakcija, procenu vrednosti troška po instalaciji aplikacije). Od ponuđača se zahteva da je za period od 3 poslednje finansijske godine, ostvario prihod ne manji od 15 miliona dinara, kao i da ima najmanje jednog zaposlenog sa završenim Fakultetom primenjenih umetnosti ili odgovarajućim.Rok za dostavljanje ponude je 15. mart. Poštari sanjaju dan kada će se približiti prosečnoj plati

Video

Kako se građanske organizacije bore protiv zagađenja (VIDEO)

Borba protiv svih oblika zagađenja u Srbiji svakako bi izgledala drugačije da joj se nisu posvetile građanske organizacije. Jedna od njih je neformalna grupa građana Ekostraža čiji članovi objavljuju snimke zagađenja na internetu i društvenim mrežama.Predstavnik Ekostraže, Bojan Simišić, kaže da je problem što u Srbiji nikada nijedna industrija nije odgovarala zbog zagađenja.Prema njegovim rečima, Ekostraža se najviše koristi podacima o zagađenju koje prikuplja Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA).Načelnik u Agenciji za zaštitu životne sredine, Zoran Redžić, objašnjava da će uskoro biti urađena aplikacija pomoću koje će svaka opština u Srbiji moći da formira svoj Lokačlni izvor zagađivanja.Više o tome pogledajte u VIDEU:

Srbija

„Čistoća“ raspisala tender, pola milijarde dinara za komunalna vozila

Javno komunalno preduzeće "Gradska čistoća" oglasilo je nabavku vozila za prikupljanje komunalnog otpada, a njihovu ukupna vrednost procenjena je na 500 miliona dinara.  Nabavka je podeljena u pet partija. Rok za dostavljanje ponuda je 14. april, a kriterijum za dodelu ugovora biće cena.Čistoća kupuje pet vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada "tipa roto", radne zapremine 22 metara kubnih, a njihova vrednost je procenjena na 158 miliona dinara. Druga partija podrazumeva kupovinu pet komada kamiona smećarac sa potisnom pločom od 18 metara kubnih, procenjene vrednosti 105 miliona dinara. Šest vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada tipa presa, radne zapremine 22 metara kubnih Čistoća je procenila na 150 miliona dinara. Kupuje se i jedan kamion za bočni utovar, a njegova vrednost je procenjena na 31 milion dinara. Peta partija podrazumeva dva kamiona smećaraca sa potisnom pločom od 22 metara kubnih i dizalicom za pražnjenje podzemnih kontejnera.Od ponuđača se, između ostalog, zahteva da je ovlašćen za prodaju ponuđenog dobra od strane proizvođača.

Svet

Rent-a-car agencije: Teško dolazimo i do novih i do polovnih automobila

Pandemija je izazvala poremećaje na tržištu novih automobila, a rat u Ukrajini samo se nadovezao na te probleme, pa je nabavka novih i polovnih automobila sve teža, piše Poslovni.hr. U skladu sa tim, rent a car kompanije u Hrvatskoj očekuju i poskupljenje svojih usluga."Ako se ostvare predviđanja koja smo imali prije invazije na Ukrajinu, a to je porast tražnje, imaćemo poremećaj na domaćem tržištu najma vozila i mi i druge mediteranske zemlje", objašnjava Boris Žgomba, iz rent a car agencije Uniline, koja svoju delatnost razvija kroz franšizu Europcar.Europcar je upravo u postupku sastavljanja flote koja se obično zaokruži do aprila, tako da je ostalo još nešto vremena da se situacija popravi.Žgomba kaže da je bilo izazovno nabaviti vozila, ali da situacija u toj kompaniji nije dramatična. Ono što im dođe od vozila biće će skuplje nego lane, kad je tražnja bila bolja nego 2020, a cene su već skočile u odnosu na vreme pre pandemije.Izaberite odličan polovni auto uz ove saveteOsetan rast cena polovnih automobila, očekuju se dalja poskupljenja Napominje se da bi ta kriza mogla da posluži kao korekcija tržištu koje je u zadnjih nekoliko godina grcalo u damping cenama, odnosno prodajom robe po cenama ispod normalne vrednosti sa ciljem osvajanja nekog tržišta. "Pre je bilo normalno nabaviti odjednom nekoliko stotina automobila, sada se ide doslovno od salona do salona i skuplja po nekoliko automobila, što je skuplje, ali moraš imati osnovno sredstvo za rad i sigurne automobile", kaže Krešimir Dobrilović, osnivač i vlasnik franšize Carwiz International.Prema njegovim rečiuma, uvoznici ne mogu da garantuju da će rent a car kompanije dobiti vozila koja su naručile i platile, a kompanije ne mogu da rade rezervacije ako nisu sigurne da će imati flotu vozila."Nama se svakodnevno javljaju veletrgovci polonjacima autima sa vrlo skupim opcijama. Kupiti automobil, a ne znati za koliko može da se proda za godinu dana je jako riskantan potez", dodaje Dobrilović.Cena polovnih automobila u decembru je bila veća za 16 odsto u odnosu na 2020. godinu, a za čak 23 odsto u odnosu na period pre pandemije, pokazala je analiza prosečnih cena automobila oglašenih na sajtu Polovni automobili.

Srbija

Biznis putno osiguranje – od danas i na web portalu Sava osiguranja

 Poslovna putovanja u inostranstvo, učešće takmičara na međunarodnim sportskim događajima i drugo, zauzimaju sve veći procenat u ukupnom broju putovanja u inostranstvo, posebno sada kada se pandemija smiruje.Svako putovanje u inostranstvo podrazumeva obezbeđenje određene vrste zaštite, u slučaju da nešto ne pođe po planu. Nevolja nikada ne šalje upozorenje, a polise putnog osiguranja, doprinose da ne brinemo, da se osećamo bezbedno i da eliminišemo pitanje - Šta, ako...Mnoge kompanije, predstavništva, filijale, sportski savezi i klubovi, poslovna udruženja i sindikati, zbog potrebe za čestim putovanjima u inostranstvo ugovaraju polise na godišnjem nivou, kojom obezbeđuju osiguravajuće pokriće za svoje zaposlene odnosno članove, u inostranstvu, za željeni broj dana. Na ovaj način se obezbeđuje povoljnija polisa osiguranja, koja je, u stvari, vrsta kolektivne polise osiguranja.U sklopu aktivnosti digitalne transformacije i sa ciljem da našim klijentima pojednostavimo postupak dobijanja Potvrda, na osnovu prethodno potpisane generalne polise osiguranja, za određeni broj dana za zaposlene koji putuju u inostranstvo, Sava osiguranje je kreiralo novi web portal koji omogućava da se brzo i lako, nakon pristupa putem linka, preuzme potreban broj Potvrda putnog osiguranja. Preuzetu Potvrdu biznis putnog osiguranja klijent može da pošalje na željeni email ili da odštampa. Takođe, nakon izdavanja Potvrde automatski se umanjuje broj iskorišćenih dana od ukupnog broja kupljenih dana, odnosno dobija se informacija o broju preostalih dana osiguranja.Sada je Biznis putno osiguranje klijentima Sava osiguranja dostupno 24/7, 365 dana u godini.Benefiti koje smo omogućili klijentima putem web portala su višestruki: mogućnost kupovine osiguranja za sve zaposlene u kompaniji (članove sportkog saveza, poslovnog udruženja i sl.), samostalno preuzimanje potvrda od strane klijenta, jeftinija polisa osiguranja u odnosu na individualna osiguranja za isti nivo pokrića, brzina i jednostavnost dobijanja Potvrde za putovanje, kao i pristup aplikaciji u svakom momentu uz eliminisanje izdvajanja vremena za sastanke i razgovore sa zastupnikom osiguranja.Osiguravajuća pokrića u polisama odnosno potvrdama Biznis putnog osiguranja izdatim putem web portala, identična su pokrićima polisa osiguranja koje naši klijenti kupuju preko zastupnika osiguranja.Više informacija o Biznis putnom osiguranju i obezbeđivanju polise odnosno potvrda putem web portala zainteresovane kompanije, sportski savezi i udruženja, poslovna udruženja i sindikati, mogu dobiti putem mejla pzo.info@sava-osiguranje.rs ili na sajtu www.sava-osiguranje.rs.

Srbija

Jagodina kupuje 159 avio karata do Hurgade

Jagodina kupuje avionske karte za prevoz zdravstvenih radnika i privredno-političke delegacije u Hurgadu u Egiptu. Vrednost ove javne nabavke koju je raspisala Gradska uprava za budžet, finansije, privredu, poljoprivredu i investicije procenjena je na šest miliona dinara (51.000 evra)Usluga obuhvata 144 povratnih karata u ekonomskoj klasi (čarter let, na relaciji Beograd-Hurgada-Beograd) za polazak 7. aprila (u 12 časova) i povratak 14. aprila (u 06.20 časova), piše u tehničkoj specifikaciji.Pored toga, Jagodina kupuje i 15 povratnih karata (u ekonomskoj klasi, redovnom linijom, na relaciji Beograd – Hurgada - Beograd) za polazak 08. aprila (06.30 časova) i povratak 15. aprila (u 05.30 časova).Skupštini Jagodine potrebne usluge restorana sa najmanje 200 mesta Cena avio karte obuhvata sve pripadajuće troškove, cenu avio karte,aerodromske takse i sve druge prateće i zavisne troškove u vezi sa izdavanjem avio karte. Rok za dostavljanje ponuda je 24. mart. Jagodina daje 57.000 evra za "ol inkluziv" u Hurgadi Hotelski smeštaj u egipatskom letovalištu Hurgada gradska uprava Jagodine plaća 6,7 miliona dinara, odnosno blizu 57.000 evra, pisala je Nova ekonomija.Posao pružanja hotelske usluge dobila je egipatska firma Titanic For Investment & Development iz Hurgade, koja je ujedno bila i jedini ponuđač."Hotelski kompleks mora da ima privatnu plažu, akva park, puno bazena, restorana i barova", piše u tenderskoj specifikaciji.Na pitanja Nove ekonomije ko će činiti privredno-političku delegaciju, kao i iz kojih sredstava se finansiraju hotelske usluge, iz jagodinske uprave nisu odgovorili.Palma vodi medicinare i političku delegaciju u Paraliju, put plaćaju Jagodinci