Srbija

Kupili su vas zauvek: Prvi dugometražni film o domaćim brendovima

Prvi dugometražni dokumentarni film o razvoju domaćih brendova "Kupili su vas zauvek" biće premijerno prikazan 1. novembra u hotelu Mona Plaza u Beogradu.Ovo je prvi dugometražni film o robnim i korporativnim brendovima ikada u Srbiji. Snimila ga je Marketing mreža u saradnji sa dme.video produkcijom. Snimanje u trajanju od tri dana realizovano je na tri lokacije, a u filmu govori 15 direktora marketinga, direktora komunikacija i brend menadžera najuspešnijih brendova u Srbiji, navodi se u saopštenju Marketing mreže. Oni kroz sedam ključnih tema daju pregled od rađanja brenda, rasta i razvoja, transformacije i rebrendiranja, ali govore i o ex-YU brendovima, kao i o tome šta je svrhu brenda i koja je njegova budućnost."U Srbiji, ali i u regionu, niko se do sada nije bavio brendovima kroz dokumentarni film. Smatrali smo da omiljeni brendovi potrošača u Srbiji zaslužuju da dobiju svoj prostor i da se ispriča priča o njihovom razvoju. Film Kupili su vas zauvek daje jedinstven pregled razvoja domaćih brendova, iz vizure ljudi koji te brendove stvaraju i grade svakoga dana", rekla je Ivana Parčetić Mitić, osnivač Marketing mreže i idejni tvorac filma. Nakon premijere filma "Kupili su vas zauvek", biće uručena i prestižna Mark Awards priznanja stručnjacima iz kompanija u Srbiji za lične poslovne i profesionalne uspehe.Za priznanja ove godine bilo je nominovano čak 49 stručnjaka, a stručni žiri doneo je odluku da nagradi njih 11, koji su u 2020. ostavili trag na tržištu Srbije.Vizuelno rešenje filma potpisuje agencija Ovation BBDO, a film su podržale kompanije Grand kafa, Atlantic Štark, Forma Ideale, Mercator-S i Delta Holding.

Srbija

Zašto država prvo prodala, pa otkupljuje Komercijalnu banku u Republici Srpskoj

U odluci Poštanske štedionice da kupi Komercijalnu banku Banjaluka, ne igra samo ekonomski već i politički faktor kao što je to uostalom bilo i prilikom odluke da svojevremeno Telekom Srbije kupi Telekom Srpske, pa i kod toga da Komercijalna banka ima supsidijare u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, piše list Danas. "Ono što je pravo pitanje zašto država to nije uradila dok je još Komercijalna banka bila u njenim rukama i dok je sve moglo biti urađeno lakše i verovatno i jeftinije", navodi Danas.Danas na to pitanje nije dobio odgovor iz Ministarstva finansija.Glavni broker brokerske kuće Momentum Nenad Gujaničić ističe da smo "već navikli na takvo upravljanje države"."Donedavno je vlasnik Komercijalne bila država i racionalni investitor bi ovo uradio pre privatizacije. Ovo širenje napolje je verovatno je želja naše vlade da ima regionalni uticaj, slično kao sa Telekomom u Srpskoj i Crnoj Gori ili usotalom kao što je sa Komercijalnom bio slučaj. Sada to pokušavaju sa Poštanskom štedionicom", rekao je Gujaničić. On je poručio da ćemo "videti kao će to ići"  jer se poslovni model BPŠ svodi na bazične bankarske usluge, i čiji su gro klijenata radnici u javnim preduzećima, državnim insitucijama i penzioneri."Ona ima puno prostora za kreditiranje, a imamo loša iskustva kada država kreditira", napomenuo je Gujaničić.Gujaničić navodi da je država i ranije gurala banke u Poštansku. "Prvo propale banke kao što je Agrobanka, a nedavno i MTS banku".On smatra da će cena biti u okviru regionalnog proseka kod preuzimanja banaka. "To je negde oko 0,7-0,8 odsto kjnigovodstvene vrednosti i verujem da će u ovom slučaju biti cena tu negde, napominje Gujaničić.Poštanska štedionica kupila Komercijalnu banku u BanjaluciProfesor Ljubomir Madžar kaže za Danas da je ovo korak u pogrešnom smeru, jer "ne voli kad se u rukama države gomila kapital". "Nisam oduševljem ovom vešću jer je ovo korak unazad u traniziicji i deluje kao reetatizacija. Sa druge strane ovo je u suprotnosti sa nedavnom odlukom da se prodaje Komercijalna banka, pa i banka  u Banjaluci, i to deluje kao znak odustva jasne koncepcije. Ova obrnuta transakcija ne govori u prilog onome koju ju je osimsilio", zaključuje Madžar. Zašto se prodaje Komercijalna bankaSlovenačka NLB banka i Poštanska štedionica objavile su da su napravile kupoprodajni ugovor o prodaji Komercijalne banke iz Banjaluke koji će biti realizovan najkasnije do marta sledeće godine kada se dobiju neophodne saglasnosti regulatornih tela.Nije prošlo ni godinu dana od kako je NLB grupa kupila Komercijalnu banku plativši 395 miliona evra za državnih 83,2 odsto akcija i sa njom zajedno filijale u Banjaluci, Podgorici, a već banjalučka banka menja vlasnika.Nije objavljeno po kojoj ceni će doći do preuzimanja na banjalučkoj berzi na kojoj se banka kotira, ali su još u junu bosanski mediji najavili to  preuzimanje, a zainteresovanost za kupovinu su potvrdili u Poštanskoj štedinici i Ministarstvu finansija Srbije.Tada je pisalo da je Poštanska štedionica ponudila 60 odsto knjigovodstvene vrednosti, a da su Slovenci tražili 100 odsto.Evo ko želi da kupi Komercijalnu banku u BiH, Crnoj Gori i na KosovuPrema bilansima Komercijalne banke Banjaluka za 2020. knjigovodstvena vrednost banke je iznosila 30 miliona evra, što znači da je BPŠ ponudlila oko 19 miliona evra za banjalučku banku, navodi Danas.U Poštanskoj kažu da će cena biti poznata nakon dobijanja saglasnosti svih regulatornih tela. Poštanska štedionica zauzima 6,4 odsto bankarskog tržišta Srbije mereno veličinom aktive. Iz bilansa banke vidi se izuzetno konzervativan pristup poslovanju. Tako prema bilansu za prvih šest meseci ove godine 53,8 milijarde dinara drže kod Narodne banke Srbije, 122 milijarde dinara u hartijama od vrednosti, a 113 milijardi dinara je plasirano kroz kredite. Sa druge strane, na kraju juna imali su 270 milijardi dinara depozita. BPŠ je posle šest meseci ostvarila dobit pre poreza od milijardu dinara, dok je 2020. godinu završila u plusu od 2,6 milijardi dinara. Komercijala banka Banjaluka je prošle godine ostvarila neto dobit od oko 11 miliona evra. Bilansna suma banke je iznosila na kraju 2020. skoro 800 miliona evra, a kapital 100 miliona evra. Ova banka ima oko pet odsto tržišta Republike Srpske. 

Srbija

Predstavljena monografija „Novi Dorćol: Spoj tradicionalnog i modernog“

 Kompanija Deka inženjering je svečano ugostila predstavnike medija u stambeno-poslovnom kompleksu Novi Dorćol u Venizelosovoj 29. Tokom neformalnog druženja, medijima je predstavljena završena prva faza izgradnje kompleksa, kao i monografija Novi Dorćol: Spoj tradicionalnog i modernog, čiji je izdavač upravo Deka inženjering. Knjiga oslikava jedan istorijsko-kulturalni kontekst, arhitektonske vizije i projekte transformacije industrijskog bloka na Donjem Dorćolu u Beogradu.Autori knjige „Novi Dorćol: Spoj tradicionalnog i modernog“, dr Ljiljana Blagojević, arhitekta, Design Manager Deka inženjering-a i Jelena Stojkov, arhitekta, odgovorni urbanista projekta Novi Dorćol su medijima pružili na uvid istoriju i tragove industrijskog Dorćola, razvoj infrastrukture na Dorćolu, kao i osvrt na jedinstvenost izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa Novi Dorćol.„Izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa Novi Dorćol, pokušali smo da zadržimo ono što je najvrednije u ovom prestižnom objektu i nismo želeli da nova arhitektura limitira prošlost. Naprotiv, zadržali smo nešto što je autentično, zgradu Platnare iz 1897. godine, prvi objekat koji je na ovoj lokaciji izgrađen kada je formirana tekstilna industrija. Kompanija Deka inženjering na ovaj način odlučuje da čuva autentičnost što predstavlja redak poduhvat. Želeli smo da napravimo jedan urbani prostor koji doprinosi gradu Beogradu i naravno doprinosi osećanju gradskosti i urbanosti ovog kompleksa. Ova knjiga je izašla kao rezultat jedne velike saradnje, jer je uloženo mnogo snage, mišljenja i kreativnosti kako bi se stvorio trg sa ostacima industrijske istorije Beograda. Ova knjiga pokušava da pokaže ono što je iza scene u jednom ovakvom poduhvatu“, istakla je dr Ljiljana Blagojević.Nagrada za životno delo arhitekti Ljiljani BlagojevićPrva faza izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa Novi Dorćol sa 225 stanova i 15 lokala je uspešno završena nakon 18 meseci od početka gradnje. Uskoro počinje izgradnja druge faze koja se sastoji od 347 stanova i 9 lokala.„Ono što je značajno kada govorimo o ovom projektu, jeste i sama energija ove lokacije. Na ovom mestu je pre više od 120 godina počela industrijalizacija Donjeg Dorćola koji je tada bio periferija grada. Početkom ovog veka, stvari su se mnogo menjale i u strateškim planovima Beograda odredili su se novi pravci. Danas, 120 godina kasnije se na istom mestu rađa jedan novi Dorćol. Taj ciklus transformacije na ovom mestu je vrlo specifičan. Verujem da ćemo kroz nekoliko godina šetati jednim novim Dorćolom čiji život počinje na ovoj lokaciji. Mi kao urbanisti i projektanti možemo da iskažemo veliku zahvalnost što se jedan ovakav projekat realizuje i što gradi jedan novi duh Starog dela Beograda“, zaključila je Jelena Stojkov. Predstavnici medija su nakon promocije monografije, imali priliku da obiđu završenu prvu fazu stambeno-poslovnog kompleksa Novi Dorćol, rekonstruisanu zgradu Platnare, kao i welness centar sa bazenom  i teretanom.Stambeno-poslovni kompleks Novi Dorćol gradi Deka inženjering, kompanija koja iza sebe ima uspešno realizovan projekat A Blok – jedan od najlepših stambeno-poslovnih kompleksa na Novom Beogradu. Ovaj projekat je u velikoj meri doprineo razvoju industrije, a svojim uspešnim nastupom na tržištu pokrenuo 

Srbija

Spensu subvencije za plate i struju, a preduzeće ulaže u bazene i klizalište

Novosadskom Javnom preduzeću "Sportski i poslovni centar Vojvodina", poznatijem kao Spensu, dodeljeno je 94 miliona dinara subvencija kako bi pokrili tekuće troškove jer su im prihodi značajno opali u toku pandemije, navodi se u rešenju o dodeli državne pomoći.Istovremeno, Spens sprovodi javnu nabavku za izradu tehničke dokumentacije rekonstrukcije i nadogradnje kojom bi se izgradili dodatni bazeni, klizališta, parking mesta i preuredio celokupni prostor. Samo za izradu dokumentacije ovo javno preduzeće planira da plati 100 miliona dinara, odnosno 6 miliona više nego što je dobio kako bi namirio osnovne troškove.Novosadska kovid bolnica: Cena izgradnje stalno rasla, posao dobijali odabrani Državna pomoć je namenjena pokrivanju operativnih troškova poslovanja, izmirenju obaveza za zarade i ostale naknade prema zaposlenima, plaćanju računa za struju, kao i za grejanje gde će se Spensu dodeliti bespovratna sredstva koja će pokriti 97 odsto troškova.Grad Novi Sad je ovaj novac odvojio u skladu sa Programom ekonomskog oporavska Spensa.JP "Sportski i poslovni centar Vojvodina" je, zbog toga što je struktno poštovao protivepidemijske mere, značajno smanjio planirane prihode, piše u rešenju. Manji prihodi su bili kako po osnovu izdavanja poslovnog i sportskog prostora, tako i po osnovu ugovorenih kulturnih i sportskih dešavanja u toku 2021. godine.Novosadsko javno preduzeće je Komisiji za kontrolu državne pomoći podnelo Izveštaj o smanjenim prihodima u 2021. godini u kome je procenilo da će im prihodu u ovoj godini biti manji za 72,8 miliona dinara, a rashodi manji za 2 miliona dinara. Prodaje se firma ZGOP, koja gradi železnicu do Mađarske Javno preduzeće procenjuje da je, dodatno, Služba za sport u mesecima trajanja epidemije imala ugovorene, a ne realizovane termine za sportska dešavanja u iznosu od 7,5 miliona dinara. Do kraja 2021. godine projekcija smanjenih prihoda po osnovu otkazanih termina iznosi 10,1 million, što je ukupno 17,6 miliona dinara. Procena je da će Služba kulture i marketinga do kraja godine imati štetu od skoro 9 miliona dinara zbog ugovorenih termina za koncerte i kulturna dešavanja koji su otkazani.Zbog toga su procene da će pandemija iz kase ovog janvog preduzeća izvući više od 96,6 miliona dinara.Bazeni, klizališta, garažeIpak, i pored toga, Spens planira ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju sportskog i poslovnog centra, pokazuje javna nabavka koja je objavljena istog dana kada i rešenje o dodeli državne pomoći. Na tenderu se traži firma koja bi izradila tehničku i investicionu dokumentaciju, a procenjena vrednost nabavke je 100 miliona dinara bez obračunatog PDV-a.Projektom je planirana izgradnja garaže sa 980 parking mesta, umesto postojeće koja je kapaciteta za 170 vozila.Subvencije samo jedan od faktora kad investitori odlučuju o Srbiji Ukupan kapacitet nove velike sale sa teleskopskim tribinama treba da bude najmanje 8.000 mesta, a male dvorane 2.000 mesta.Planira se i povećanje komercijalnih prostora za izdavanje sa inicijalno projektovanih 7.000 kvadrata na oko 17.000. Time se obezbedilo i prihodovanje Javnog preduzeća, piše o projektnom zadatku.Projektnim zadatakom je predviđeno da se postojeći originalno koncipirani i izgrađeni sportski sadržaji zadrže. Teretane, fitnes centri i slični sportski sadržaji koji se odnose na programe zdravog života bi trebalo da se zadrž, ali da se razmotri njihova nova pozicija u okviru centra.Spens bi trebalo da dobije i otvoreni bazen za obuku neplivača, kao i bazen za skokove.Uz postojeću Ledenu dvoranu planirana je i izgradnja otvorenog klizališta. Na ovom prostoru se trenutno nalazi golf klub i fudbalski teren sa veštačkom travom, što u budućnosti može biti program za upotrebu prostora u letnjoj sezoni.U Koceljevi rade 20 meseci za jedan koncert Zorice Brunclik Spens je jedini objekat u državi koji objedinjuje prostorne mogućnosti za održavanje profesionalnih i rekreativnih treninga i sportskih manifestacija najrazličitijih rangova iz različitih sportova, piše u projektnoj dokumentaciji.Projektni zadatak je definisan Stategijom razvoja objekta Spensa koju je izradio Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Ovaj dokument je usvojila Radna grupa koju je početkom juna imenovao gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.Sva projektna rešenja moraju da budu u skladu sa ovim dokumentom, navodi se u specifikaciji.Nakon višegodišnjih insinuacija na temu sudbine ovog objekta, kojem je, tokom peiroda ekspolacije od gotovo 40 godina, umanjena efikasna upotrebna vrednost, strategijom je predviđena njegova potpuna revitalizacija, uz isticanje svih vidljivih i skrivenih potencijala objekta, piše.Kako se navodi, cilj je da se Spens pozicionira kao primarni i sveobuhvatni visokofunkcionalni sportsko-rekreativni centar u narednih 30-40 godina.

Svet

Spanać u Kini poskupeo 157 odsto

Cene povrća u Kini naglo su porasle poslednjih nedelja, a u nekim slučajevima su veće i od mesa.Karfiol i brokoli koštaju 50 odsto više, dok je cena spanaća porasla 157 odsto u periodu od četiri nedelje, prenosi South China Morning Post. Na pekinškoj Šinfadi pijaci vreća od pola kilograma zelene salate ili vodenog spanaća koštala je u sredu čak 8 juana (1,25 dolara).Sa druge strane ista količina svinjskog mese košta od 8 do 10,5 juana, dok je cene iste količine piletine od 7 do 10 juana. Veleprodajnce cene povrća porasle su 28 odsto u četiri nedelje, do 22. oktobra, što je najveći nivo od februara, pokazali su podaci Ministarstva trgovine.Obilne padavine u glavnim razvojim regionima oštetile su useve, a rastuće cene uglja dovele su do poskupljenja uzgoja u staklenicimaMinistartsvo poljoprivrede prošle nedelje je obećalo da će sprečiti gomilanje povrća i obezbediti stabilno snabdevanje."Zbog više različitih faktora, kao što su radno vreme i padavine, cene nekih jestivih poljoprivrednih proizvoda, pre svega povrća, ali i nekih sredstava za proizvodnju, nastavile su da rastu", rekla je portparolka ministrstva trgovine Šu Jating (Shu Yuting). Ona je rekla da ministarstvo prati svakodnevne promene na tržištima povrća, mesa, žitarica i ulja kako bi ojačala sistem "ranog upozorenja" i dodala da će se na vreme osloboditi državne rezerve kako bi se omogućila stabilnost cena i snabdevanja.Mnogi potrošači žalili su se na društvenim mrežama, navodeći da su šokirani cenama i da više ne mogu da priušte konzumaciju povrća.  Ekonomisti očekuju da će jačanje inflacije biti privremeno, mada će cene verovatno ostati visoke narednih nekoliko meseci do pada tražnje tokom kineske Nove godine u februaru.

2021

Bezbednije okruženje i kvalitetnije obrazovanje za učenike OŠ „Dr Jovan Cvijić“ u Zrenjaninu

 Bezbednost dece u školama i kvalitetno obrazovanje su vrednosti koje kompanija NIS deli sa zajednicom u kojoj posluje. Tako je u okviru prošlogodišnjeg ciklusa programa „Zajednici zajedno“, NIS u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova,  Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i 12 lokalnih zajednica, podržao 83 škole širom Srbije, u koje je za unapređenje digitalizacije nastavnog procesa i povećanje bezbednosti dece i nastavnika uložio 114,5 miliona dinara. Jedna od podržanih škola je i OŠ „Dr Jovan Cvijić“ iz Zrenjanina, kojoj je kompanija NIS donirala gotovo dva miliona dinara za nabavku 30 računara i sistema za video nadzor.Ovim povodom, rukovodstvo škole ugostilo je Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Republike Srbije, Kirila Tjurdenjeva, generalnog direktora kompanije NIS i Simu Salapuru, gradonačelnika Zrenjanina.Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova, rekao je da su ulaganja usmerena ka učenicima i mladima, smisao postojanja jedne države i društva.„Naši prijatelji iz NIS-a razumeju koliko nam je potrebno da vi budete bezbedni, jer ako ste vi bezbedni onda je i nama starijima sve lako i sve ima smisla. Na nama je da okruženje u kojem provodite vreme učinimo sigurnim, da vaši roditelji znaju da kada dođete u školu i na putu do škole, vi ste sigurni. To je naš posao i zadatak. Ja ću meriti rad načelnika policijske uprave po tome koliko ste vi bezbedni, da li u školi ima nasilja, da li su ulice bezbedne, da li bilo ko misli da je jači od zakona i da može da ga krši. Vi ste sudije, ukoliko vi budete bezbedni i sigurni toliko smo svi mi zajedno uspešni. Molim vas, draga deco, da budete sigurni u svoju zemlju, u svoju policiju, da kada god imate neki problem prvo kažete svojim roditeljima, a oni će reći nama. Možete nam verovati, mi smo vaša policija. Vi treba da ovaj prelep period u životu provedete nasmejani, da brinete svoje školske brige, ali da ne brinete o tome da morate da se sklanjate od kriminalaca, jer toga neće biti u vašim životima“, rekao je Vulin.Kiril Tjurdenjev, generalni direktor kompanije NIS izjavio je:„Slogan naše kompanije je „Budućnost na delu“, a budućnost gradimo tako što ulažemo u našu decu, njihovo obrazovanje i bezbednost. Naša želja je da se učenici u školama osećaju sigurno, da imaju modernu opremu i najbolje uslove za školovanje. U te svrhe smo, prošle godine, izdvojili gotovo milion evra. Za nas je od velike važnosti što ovaj cilj delimo sa našim dragocenim partnerima među kojima su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Grad Zrenjanin, lokalna zajednica sa kojom uspešno sarađujemo već deset godina. Ipak, naš najveći motiv da istrajemo u našoj nameri su dečji osmesi u školama širom Srbije”, rekao je Tjurdenjev poručivši prisutnima da će u NIS-u imati pouzdanog partnera i u godinama koje dolaze.Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura zahvalio je prisutnima na realizaciji ovako značajnog projekta: „U partnerstvu sa kompanijom NIS od 2009. godine gotovo 150 miliona dinara uložili smo u različite projekte. Ti projekti su se uvek ticali nekog unapređenja u našoj lokalnoj zajednici, a tako je i sa ovim projektom kojim smo unapredili bezbednost dece, opremanje digitalnih kabineta i informatičku pismenost i mislim da smo u tome apsolutno i potpuno uspeli obzirom da je deset naših osnovnih škola obuhvaćeno ovim projektom. Zrenjanin je grad budućnosti, obzirom na investicije koje se realizuju i koje su najvljene za naš Grad, a koje ne bismo mogli da sprovedemo bez podrške Vlade Republike Srbije, bez podrške predsednika i naravno Autonomne pokrajine Vojvodine. U tom smislu, verujem da ćemo zajedno sa Policijskom upravom i Ministarstvom raditi na daljem unapređenju bezbednosti našeg Grada, kao i na obrazovanju“, rekao je Salapura.Biljana Jovanov, direktorka OŠ „Jovan Cvijić“ zahvalila je kompaniji NIS na donaciji.„Današnji dan je izuzetno važan za OŠ „Dr Jovan Cvijić“, jer smo u prilici da vam predstavimo vrednu donaciju, koju smo dobili od prijatelja iz kompanije NIS u okviru programa Zajednici zajedno. Reč je o savremenom video nadzoru, kojim će značajno biti unapređena bezbednost učenika i nastavnika. Takođe, dobili smo izuzetno vrednu računarsku opremu, odnosno 30 računara kojima smo opremili informatički kabinet. Zahvaljujući ovoj donaciji, unapredićemo nastavni proces i omogućiti učenicima i nastavnicima da nastavu prate na modernoj opremi i u inspirativnom okruženju. Ulaganje u obrazovanje mladih naraštaja zaista predstavlja siguran put u budućnost“, izjavila je Biljana Jovanov.Imajući u vidu da OŠ „Dr Jovan Cvijić“ u Zrenjaninu pohađa više od 650  učenika, kao i  da sam objekat škole ima tri ulaza i okružen je parkom koji se prostire na 13.000 m2, postavljanje savremenog sistema video nadzora sa mogućnošću praćenja preko interneta, unaprediće bezbednost dece i nastavnika škole, ali i doprineti očuvanju školske imovine. Takođe, moderna računarska oprema koja je nabavljena sredstvima iz projekta, a kojom su opremljeni informatički kabinet i multimedijalna učionica, omogućiće učenicima primenu aplikacija, digitalnih udžbenika i drugih edukativnih sadržaja u nastavnom procesu, čime se stvaraju bolji uslovi za njihov rad i napredak.Grad Zrenjanjin je poslednja stanica ovogdišnjeg NIS-ovog karavana „Zajednici zajedno“, koji je obilazio škole u partnerskim gradovima i opštinama širom Srbije poput Žitišta, Srbobrana, Čačka, Novog Sada, Niša, Pančeva, Kanjiže, Požarevca i Beograda. Grad Zrenjanin je deo programa „Zajednici zajedno“ od 2009. godine i do sada je kroz ovaj program društvene odgovornosti u Grad uloženo 146,7 miliona dinara i realizovano 156 projekata. Samo tokom 2020. godine, NIS je uložio 12,5 miliona dinara za potrebe digitalizacije nastavnog procesa i bezbednosti dece u 10 škola na teritoriji grada Zrenjanina, koje pohađa više od 5.800 učenika. 

Srbija

Prosečan građanin Srbije uštedi 5.668 dinara mesečno

Građani Srbije uštede mesečno u proseku 5.668 dinara, pokazalo je najnovije istraživanje Erste banke o štednim navikama građana Srbije za 2021. godinu. Prosečan iznos ušteđevine u 2020. godini iznosio je 5.210 dinara, što je više za devet odsto u odnosu na 2020. godinu. Trend povećanja iznosa ušteđevine prisutan je i u odnosu na 2019. godinu, kad je prosečan mesečni iznos štednje iznosio 4.771 dinara, rekao je Ansgar Loner, generalni direktor agencije IMAS International iz Beča koja je uradila istraživanje o štednim navikama građana za Erste banku. "Oni koji štede povećali su iznos ušteđevine, pre svega, zbog neizvesnosti ili su imali više novca na raspolaganju tokom vanrednog stanja i nisu mogli u to vreme da troše kao ranije", rekao je Loner na "online" konferenciji Erste banke, "Štedne navike građana Srbije - koliko štedimo, kako upravljamo novcem i šta o tome znamo".Na pitanje koliko su zadovoljni sumom novca koji mogu da izdvoje sa strane, 27 odsto je navelo da je prilično zadovoljno, dok je isti procenat onih koji su nezadovoljni iznosom. Glavni razlog zbog čega građani štede je predostrožnost, 50 odsto ispitanika navelo je da ostavljaju novac sa strane da bi imali finansijske rezerve za porodicu, 45 odsto anketiranih štedi za teška vremena, 26 odsto za starost i samo sedam odsto za obrazovanje, pokazalo je ovo istraživanje.  "Na pitanje kako su informisani o finansijskim temama, 25 odsto ljudi u Srbiji smatra da je veoma dobro informisano, 10 odsto manje, 35 odsto je odgovorilo da je prilično loše informisano. Građani smatraju da su banke i ostale nedržavne institucije odgovorne za finansijsku edukaciju (46 odsto ispitanika), dok u drugim zemljama građani smatraju da su odgovorne škole za finansijsku edukaciju stanovništva", rekao je Loner.Prema ovom istraživanju, 43 odsto ispitanika je odgovorilo da korona nije negativno uticala na njihove finansije, 35 odsto je ocenilo da je pandemija pomalo negativno uticala, dok je 18 odsto odgovorilo da je veoma negativno uticala, što je visok procenat, zaključio je Loner.  Štednja u Erste banciProsečan štedni ulog u Erste banci iznosi oko 22.000 evra za oročenu štednju, kod štednje u dinarima oročeni depozit iznosi u proseku 630.000 dinara. U proseku štediša u Erste banci ima 15.000 evra oročenih na 18 meseci, rekao je  Milan Todorović, direktor direkcije za upravljanje prodajnom mrežom u Erste Banci.Stariji od 50 godina najviše štede od svih građana u Srbiji (60 odsto). 

2021

dm samo jednom mesecu donirao 10,2 miliona dinara zajednici

 Jedna od društveno najangažovanijih kompanija u zemlji, lanac dm drogerie markt, nastavlja da sprovodi tradicionalne kampanje podrške najrazličitijim društvenim grupama, ali i da pokreće nove poduhvate usmerene na izgradnju srećnije zajednice. Tako je, u roku od samo mesec dana, dm uputio 10,22 miliona dinara različitim udruženjima i organizacijama. Svaka nova drogerija – jedna donacija za zajednicuDrogerijiski lanac kroz svako otvaranje i reotvaranje drogerija u okviru tradicionalne akcije „humanitarni sat“ donira sredstva kao vid podrške okruženju u kojem posluje. Kompanija je tako otvorila tri nove prodavnice i renovirala tri postojeće na već poznatim lokacijama i tim povodom uputila robu u vrednosti od ukupno šest miliona dinara različitim ustanovama i udruženjima. Roba u iznosu od po milion dinara donirana je Domu za decu i omladinu ometenu u razvoju „Veternik“, Školi za osnovno i srednje obrazovanje „Mladost“ u Pirotu, Školi za učenike oštećenog vida „Veljko Ramadanović“ u Zemunu, zatim Udruženju paraplegičara i kvadriplegičara „Kraguj“ iz Kragujevca, Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka – NURDOR, kao i Opštoj bolnici „Vršac“.Nove drogerije kupci mogu da posete u Cara Lazara 11 u Futogu, u Puls Shopping Parku u Pirotu, kao i u Zemunu na adresi 22. oktobra 7, koja je ujedno 113. otvorena dm prodavnica. Dve renovirane dm prodavnice su na već poznatim adresama - Doktora Zorana Đinđića 13 u Kragujevcu, Trg Majke Jevrosime 21 u Novom Sadu i reotvorena drogerija sa promenjenom lokacijom koju sada kupci mogu da posete na Trgu pobede 7 u Vršcu. Da ne bude gladnih: dm u kampanji za spas hraneOve jeseni, dm se priključio i kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“ u saradnji sa Bankom hrane, uputivši robnu donaciju u vrednosti od dva miliona dinara. Plemenit cilj da se prikupi hrana za više stotina hiljada gladnih građana Srbije okupio je i ostale brojne nevladine organizacije, kompanije i medijske kuće koje su udruženo donirale namirnice. „Kompanija dm uspešno posluje na teritoriji Srbije skoro 18 godina, a mi se konstantno trudimo da zajednici uzvratimo na dugogodišnjem poverenju tako što pokrećemo brojne humanitarne akcije i društveno odgovorne projekte kroz koje doprinosimo konkretnim promenama. Drogerijski lanac će da nastavi sa humanitarnim akcijama vodeći se porukom „Čovek u centru poslovanja“, rekla je Svetlana Jovanović-Mitić, menadžerka marketinga u kompaniji dm drogerie markt Srbija.Tradicionalna podrška sigurnim kućama Ovaj period jesenjeg darivanja dm je zaokružio robnom donacijom sigurnim kućama Srbije u cilju pružanja pomoći i podrške žrtvama porodičnog nasilja. Donirane su namirnice široke potrošnje u ukupnoj vrednosti od 2,22 miliona dinara i to sigurnim kućama u Beogradu, Novom Sadu, Somboru i Nišu, dok se u narednim mesecima nastavlja donacija i drugim sigurnim kućama u zemlji. U još jednoj uspešnoj godini, dm nastavlja da širi svoju mrežu poslovanja i vezu sa kupcima u brojnim gradovima Srbije, uz poseban akcenat na filantropske aktivnosti. Iz kompanije poručuju da će da nastave da neguju poslovnu filozofiju zasnovanu na humanim principima i kontinuiranom investiranju u društveno-ekonomski razvoj zemlje.

Srbija

Čajetina traži firmu za nabavku novogodišnje rasvete

Opštinska uprava Čajetine raspisala je tender za nabavku i ugradnju novogodišnje rasvete. Posao obuhvata montažu postojećih ukrasa, servisiranje i demontažu, ali i izradu i nabavku novih ukrasa. Vrednost javne nabavke nije navedena u dokumentaciji. Kako se navodi, pod montažom postojećih ukrasa, podrazumeva se, između ostalog montiranje 20 svetlećih kugli na trgu i parku, jelke od 11 metara na Trgu, ukrasa na trgu i pešačkoj zoni, ukrasa pored Kraljeve česme.Ukrasi će se nalaziti i na na putu od hotela Tornik do pijaca, od hotela "Iris" do restorana "Pod lipom", na zgradi kulturnog centra, ali i u drugim delovima opštine. U planu su i novi ukrasi za jelku, odnosno kugle prečnika 10 centimetara i mašnice dužine 15 centimetara, kao i novi ukrasi na stubove banderašice sa cvetnim elementima.SAZNAJEMO: 200 miliona za montažu praznične rasvete u BeograduKeep Light osvetljuje Leskovac za 105 milionaNOVA SPOLJNA RASVETA NA MINISTARSTVU FINANSIJA KOŠTAĆE 26 MILIONANaručilac navodi da je potrebno je da se oprema održava u ispravnom stanju za sve vreme eksploatacije i da se servisira orginalnim delovima.Po završetku novogodišnjeg osvetljenja sve ukrase, jelke i ostalo treba demontirati, osušiti, očistiti i pravilno skladištiti na lokaciju koju odredi Naručilac, piše u dokumentaciji. Rok za dostavljanje ponuda je 8. novembar. 

Svet

Dinosaurus poziva čovečanstvo da ukine subvencije na fosilna goriva

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je u okviru programa „Ne biraj izumiranje“ objavio video dinosaurusa koji u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naciija poziva svetske lidereda prestanu da podržavaju upotrebu fosilnih goriva, kako bi skrenuo pažnju na negativne efekte koje imaju subvencije za fosilna goriva na klimatske promene, a time i čitavo stanovništvo na planeti.Ova kampanja ima za cilj da pokaže koliko ove subvencije koče napredak u zaustavljanju klimatskih promena i ujedno produbljuju nejednakosti između bogatih i siromašnih.Smanjenjem subvencija na fosilna goriva bi se doprinelo manjoj emisiji ugljendioksida, a samim tim i boljem zdravlju i dobrobiti ljudi. To je prvi korak ka utvrđivanju prave cene energije, one koju plaćaju društvo i životna sredina.UNDP objavljuje Istraživanje koje pokazuje da se na godišnjem nivou u svetu potroši 423 milijarde dolara na subvencije za fosilna goriva, što je četiri puta više od iznosa koji treba siromašnim zemljama da bi krenule u borbu sa klimatskim promenama, a istovremeno predstavlja i trostruki iznos godišnjih sredstava koja se ulažu za globalno iskorenjivanje ekstremnog siromaštva.„Proces reformi nije lak i prelazak na čistiju energiju podrazumeva čitav niz izazova u velikom broju zemalja. Svaka zemlja mora da pronađe svoj put. Ali isto tako znamo da moramo da odustanemo od ovakvih izvora energije koji doprinose sve lošijoj situaciji na planeti“, poručuje administrator UNDP-a Akim Štajner.UNDP takođe skreće pažnju da ova tranzicija mora biti pravedna i sprovedena tako da ne ispaštaju najsiromašniji tako što bi ostali bez radnih mesta ili plaćali previsoku cenu za snabdevanje energijom.Nedavni Izveštaj UN o klimatskim promenama ukazuje da kako bi se globalno zagrevanje zadržalo ispod 2ºC do kraja veka, potrebno je da ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte, do 2050. godine ne budu veće od količina koje mogu da se apsorbuju iz atmosfere. To je ono što je potrebno uraditi kako bi se izbegla klimatska katastrofa.

Srbija

Elektronska plaćanja poljoprivrednicima biće dostupna 2027. godine

Vlada Srbije saopštila je da se u Upravi za agrarna plaćanja uvodi eAgrar biti novi portal za efikasnije vođenje Registra poljoprivrednih gazdinstava i efikasnije upravljanje isplatama subvencija u poljoprivredi i ruralnom razvoju.Novo softversko rešenje eAgrar sastoji se od internet portala putem kog će poljoprivrednici pristupati podacima o svom gazdinstvu.Biće im omogućeno podnošenje elektronskih zahteva za upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava, izmena podataka, obnova registracije i brisanje iz tegistra, kao i uvezivanje sistema sa svim relevantnim javnim evidencijama i automatsko preuzimanje potrebnih podataka.

Svet

Hrvatski javni dug 86,1 odsto BDP-a

Hrvatski javni dug prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) na kraju juna ove gedine iznosio je 340,8 milijardi kuna što iznosi nešto manje od 45,4 milijarde evra i čini 86,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je SEEbiz.U odnosu na podatke objavljenje krajem septembra, ukupan javni dug sada je nešto veći, dok je njegov udeo u BDP-u niži. Prema prethodnim podacima javni dug je na kraju juna iznosio 340,6 milijardi kuna (45,3 miliona evra), i činio je 87,4 procenata BDP-a.U poređenju sa prošlom godinom javni dug je veći za 11 milijardi kuna (1,5 miliona evra) ili za 3,4 odsto. Ovaj porast javnog duga uzrokovan je porastom domaćeg duga za 5,2 milijarde kuna, (629 miliona evra) ili 2,4 odsto i porastom stranog duga za 5,9 milijardi kuna (785 miliona evra) ili 5,2 odsto.Njegov udeo u BDP-u krajem juna 2020. godine iznosio je 82,6 posto, a sada je za 3,5 procentrnih bodova veći.Krajem drugog tromesečja ove godine je udeo duga u BDP-u je iznosio 90 odsto, a krajem juna taj udeo je bio za 3,9 procentnih bodova niži. U odnosu na prethodno tromjesečje, beleži se rast domaćeg duga od 2,7 milijardi kuna (359 miliona evra) ili 1,2 odsto, ali i pad stranog duga od 2,4 milijarde kuna (319 miliona evra) ili 2 posto, navodi se u novom statističkom saopštenju javnog duga za jun 2021. Hrvatske narodne banke.

Srbija

Univerziteti i udruženja treba da predlože člana Saveta REM-a

Odbor za kulturu i informiasanje Narodne skupštine je raspisao javni poziv za predlaganje kandidata za izbor člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje predlažu univerziteti i udruženja.Univerziteti moraju da budu akreditovani u Srbiji, dok udruženja treba da budu registrovana najmanje tri godine pre dana raspisivanja javnog poziva, a imaju najmanje tri realizovana projekta u oblasti ostvarivanja slobode izražavanja i zaštite dece u poslednje tri godine.U raljama politike i rijalitija Kandidat mora da bude visokoobrazovan, a jedan od uslova je i "stručnost, osposobljenost i dostojnost za obavljanje funckije člana Saveta Regulatora".Član Saveta se bira na period od pet godina i može biti ponovo biran najviše još jednom.U decembru 2016. godine u Savet REM-a na predlog udruženja imenovan je Radoje Kujović, a na predlog univerziteta Goran Petrović.Petrović je bio član i Republičke radiodifuzne agencije, a iako je u Savet REM-a imenovan na predlog univerziteta nije profesor već pravnik koji je ranije radio u gradskoj upravi Kragujevca kao i u lokalnim zdravstvenim ustanovama.REM: Televizije Al Jazeera, N1 i Nova S staviti pod redovan nadzor Kujović je član Saveta osoba sa invaliditetom i član Upravnog odbora Nacionalne organizacije osoba sa invalididetom, piše u zvaničnoj biografiji.I Petroviću i Kujoviću mandat ističe u decembru ove godine. Kujović ima prava na reizbor, dok Petorović ne može biti ponovno izabran.Članove Saveta REM-a, prema Zakonu o elektronskim medijima, predlažu i imenuju Narodna skupština, Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine, univerziteti, udruženja izdavača elektronskih medija, udruženja filmskih, scenskih i dramskih umetnika, udruženja koja se bave slobodom izražavanja i zaštitom dece, nacionalni saveti nacionalnih manjina, kao i crkve i verske zajednice.

Srbija

Šabac ulaže 280 miliona u izgradnju kompleksa bazena

Gradska uprava Šapca raspisala je tender za izgradnju kompleksa bazena procenjene vrednosti 280 miliona dinara.Izgradnja bazena se sprovodiće se po sistemu "ključ u ruke" . Predmet javne nabavke je dogradnja kompleksa postojećih bazena izgradnjom tri bazena na otvorenom. U planu je gradnja olimpijskog bazen, malog bazena i bebi bazena. Naručilac navodi da je na kompleksu već izgrađen zatvoreni bazen (sa manjim i većim bazenom), administrativni deo, spa centar, svlačionice, teretana, kafe. Sastavni deo budućeg kompleksa obuhvatiće postojeći objekat zatvorenih bazena i prostor na kojem su predviđeni objekti otvorenih bazena sa pripadajućim sadržajima.Kako će izgledati akva park u Niškoj banji?Posao za izabranog ponuđača je da izradi projektno-tehničku dokumentaciju, ishoduje potrebne dozvole i saglasnosti za izgradnju, izgradi nedostajuće objekate kompleksa, pusti ih u rad,  pribavi upotrebne dozvole, izradi uputstava za rad i održi obuku za osoblje naručioca.Pored tri bazena, gradiće se tribina sa 850 sedećih mesta i prostorom ispod koji če biti namenjen za svlačionice za ekipe, pomoćnu prostoriju, ostavu za rekvizite, prostorije za zaposlene, sanitarne čvorove, tuševe. Na otvorenom je potrebno izgraditi plato sa prostorom za čekiranje karti i sanitarnim propusnikom, spoljne sanitarne čvorove, tuševe na otvorenom, kao i nadstrešnicu.Kao deo parternog uređenja predviđena je izgradnja pristupne saobraćajnice, prostora za parkiranje automobila, pristupnih staza, platoa, prostoa plaže oko bazena, travnate zelene površine.  Beograd nabavlja solarne panele za zagrevanje vode na bazenimaBudući kompleks treba da poseduje mogućnost organizacije najviših mogućih sportskih takmičenja pod organizacijom LEN-a i FINA-a sa mogućnošću postavljanja montažnih tribina do 4000 mesta, navodi se u dokumentaciji. U dokumentaciji su propisani uslovi za dobijanje posla, a jedan od njih je da je privredni subjekat u prethodne tri finansijske godine ostvario minimalni prihod od 560 miliona dinara.Rok za podnošenje ponuda je 23. novembar.

Srbija

Poštanska štedionica kupila Komercijalnu banku u Banjaluci

Banka Poštaska štedionica potpisala je danas ugovor o kupovini Komercijalne banke a.d. Banjaluka, prenosi RTS. Ugovor su potpisali predsednik IO Poštanske štedionice Bojan Kekić i predsednik IO Komercijalne banke Beograd Vlastimir Vuković, piše Tanjug.Posle potpisivanja Kekić je ocenio da je Poštanska, kao banka stanovništva, prepoznala izuzetan potencijal u ovoj akviziciji.Kekić je rekao da će Poštanska pripremiti nove usluge koje će preko Komercijalne Banjaluka ponuditi građanima Srpske."Mi smo i sada prepoznatljivi po uslugama u Srbiji. Pre svega smo karakteristični po tome što nismo banka koja juri isključivo profit, ne odričemo se profita, ali pre svega idemo na masovnost. Da klijenti dobiju dobru i jeftinu uslugu, i da zadovoljimo sve njihove potrebe", rekao je on.Cena po kojoj će biti kupljena Komercijalne banke Banjaluka danas nije saopštena, a Kekić je objasnio da je to po ugovoru poslovna tajna, te da će taj podatak postati javan kada se dobiju sve saglasnosti regulatora za ovu prodaju."Za par meseci, kada dobijemo sve saglasnosti regulatora, vrlo brzo ćete dobiti podatak o ceni", rekao je on i najavio da će to možda biti i za mesec i po dana.Kekić je ipak rekao da je postignuta cena koja odgovara Poštanskoj, te da su izuzetno zadovoljni kada je porede sa dosadašnjim cenama postignutim na tržištima Srbije i Srpske."Sinergija koju dobijamo, delovanjem i u Republici Srpskoj, itekako će značiti za povećanje profita Banke poštanska štedionica", rekao je on i dodao da je ovo prvo proširenje Poštanske van granica Srbije, a izrazio je i nadu da neće biti i jedino.Danas potpisana kupovina biće finalizovana na Banjalučkoj berzi kada posle dobijanja neophodnih saglasnosti Poštanska preuzme 100 procenata Komercijalne.Poštanska štedionica je u vlasništvu Srbije koja ima 79,01 odsto akcija, JP Pošta Srbije ima 19,95 odsto vlasničkog udela, Republički fond PIO ima 1,01 odsto, a Fond za razvoj Republike Srbije 0,03 odsto.

Srbija

EPS: Kupili smo softver koji nam je potreban, ali ga nismo koristili dve godine

Elektro-privreda Srbije (EPS) negirala je pisanje BIRN-a da je nabavljala specijalne mobilne telefone i aparate marke Skaj (Sky). Kako se navodi, javna nabavka o kojoj je pisano raspisana je zbog kupovine softvera za zaštitu komunikacije mobilnim telefonima, za šta to preduzeće ima i zakonsku obavezu."Nabavljeno je softversko rešenje, a ne mobilni telefoni i apsurdno je porediti ovo softversko rešenje sa mobilnim telefonima SKY ili SKY aplikacijom, što se zlonamerno i potpuno laički izokreće, sa namerom da privuče što veću pažnju. Javna nabavka je objavljena u otvorenom, svima dostupnom postupku", dodaje se u saopštenju.Prema navodima EPS-a, tekst koji je objavio BIRN, a preneo i naš portal, odnosi se na javnu nabavku koja je realizovana u 2019. i 2020. godini, ali da softver nije korišćen. Na zvaničnom portalu javnih nabavki EPS je 14. avgusta 2019. godine objavio poziv za javnu nabavku čiji predmet je Softver za zaštitu mobilnih telefona.Napominje se i da je nabavka sprovedena u slučaju potrebe i za obaveze koje su propisane zakonom u zaštiti informaciono-komunikacionog sistema (IKT sistem) EPS-a. Napominje se i da bi eventualna zlouptreba EPS-ovih podataka imala višestruke posledice po energetsku sigurnost zemlje, pa je to razlog nabavke.POSLOVANJE ELEKTROPRIVREDE SRBIJE: MOLOPOL, A PRAVI GUBITKE "Komunikacioni rizik postoji u poslovima sa AP Kosovo i Metohija, gde je važno da EPS poseduje zatvoren i zaštićen sistem. U sastavu EPS nalaze se i hidro potencijali koji se nalaze blizu graničnih oblasti i važno je obezbediti zaštićenu komunikaciju", objašnjava se u saopštenju. Zatvorene sisteme komunikacija, kako se dodaje, koriste energetske kompanije u Finskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji, Italiji, Grčkoj, Ukrajini, Švajcarskoj, Sjedinjenim Državama, kao i mnoge kompanije, dodaje se u saopštenju. Podseća se i da je EPS-ov IKT sistem Zakonom o informacionoj bezbednosti stekao poseban značaj za državu.Eksperti sa kojima je BIRN razgovarao rekli su da je oprema koju je nabavio EPS neprobojna i daleko sofisticiranija od aplikacije Sky koju su koristili članovi klana Veljka Belivuka.BIRN: GLAVNI POSLOVNI PARTNER GRADSKOG ZAVODA REGISTROVAN U STANU ZAMENIKA DIREKTORABIRN: MEĐU DONATORIMA MUP-A SRBIJE "DOBRO POZNATA" IMENA I SUKOB INTERESA