Srbija

Srbija

Novi fudbalski centar na Zlatiboru, pešačka zona, put i igrališta

Na Zlatiboru će se graditi novi sportski kompleks namenjen pripremama fudbalskih ekipa, vidi se iz tehničke specifikacije tendera koji je raspisala opština Čajetina. U okviru novog kompleksa predviđena je i pešačka zona, novi asflatni put, restoran, dečija igrališta i teretana na otvorenom. Predviđeno je i da budu posečena stabla koja utiču na postavku objekata.Raspisani tender odnosi se na izradu projektne dokumentacije.Objavljen plan za Nacionalni fudbalski stadion, javni uvid do 30. oktobra Sportski kompleks biće u skladu sa UEFA pravilnikom o objektima koji se koriste u trenažne svrhe, piše u tehničkoj specifikaciji. Navodi se i da će opštini Čajetina u izgradnji sportskog kompleksa pomoći i država. Kompleks će se nalaziti u neposrednoj blizini magistralnog puta gde se i sada nalaze sportski tereni.Lokacija budućeg sportskog kompleksa:Fudbalski centar trebalo bi da bude podeljen na sedam segmenata: zonu stadiona, zonu objekata fudbalskog centra, fudbalsku halu i pomoćni teren, "premium" trening zonu, atletski stadion, "standard" trening zonu i pristupni put i pešačku zonu (avenija sporta).Zlatibor između urbanističkog haosa i održivog razvoja Zona stadiona trebalo bi da obuhvata glavni i pomoćni stadion. Glavni stadion bi trebalo da ima tribinu na zapadu kapaciteta 2-2.500 gledalaca i istočnu tribinu čiju infrastrukturu će deliti sa pomoćnim stadionom. Istočna tribina biće kapaciteta 500-750 gledalaca.Trenutno na Zlatiboru postoje tri terena sa prirodnom travnatom podlogom koji se nalaze na mestu Stadiona Švajcarija, na kome svoje utakmice igra i lokalni fudbalski klub "Zlatibor". Tri terena se nalaze na lokaciji južnog oboda naselja, neposredno uz samo mesto gradnje fudbalskog centra. Generalna karakteristika svih terena je da ne postoji centralizovana usluga održavanja, a da je nivo održavanja samih terena "na prihvatljivom nivou ali ipak daleko od idealnih ili vrhunskih".Ne postoji ni dovoljno segmenata koji se odnose na sportsku mediciinu, oporavak igrača, kao ni sistem specijalnih terapeutskih bazena ili hidroterapije. Zbog toga na Zlatibor ne dolaze "vrhunske ili elitne ekipe", navodi se u specifikaciji. "Avenija sporta" koja obuhvata pristupni put i pešarčku zonu, podrazumeva osmišljavanje pešačke zone dužine oko 1,4 km koja bi trebalo da prati trasu današnjeg asfaltnog puta koji vodi ka centru Zlatibora. Ona bi trebalo da vodi od platoa kod hotela Tornik pa sve do budućeg kružnog toka na južnom obodu podučja naseljenog mesta, piše u specifikaciji. Kod stadiona je predviđena i izgradnja komercijalnog objekata u kome bi trebalo da se nađu restoran, supermarket i opciono turistički info centar. Pešačka zona bi trebalo da povezuje i plato ispred stadiona i objekat sa leve strane pešačke zone u kome bi se nalazio muzej sporta ili slična koncepcija objekta, kojima bi se, kako piše, obogatili turistički sadržaji Zlatibora.Za tri nedelje počinje prečišćavanje otpadnih voda na Zlatiboru Duž cele trase pešačke zone potrebno je predvideti i minimalno dva javna dečija igrališta, jednu javnu teretanu na otvorenom, kao i trim trkačku stazu.Po mogućnosti, na fasadu nekog od objekata predvideti i veštačku stenu za penjanje, navodi se u specifikaciji.Zapadno od pešačke zone, novom trasom od kružnog toka do centra Zlatibora predviđen je i novi asfaltni put za pristup centru. Između ovog puta i pešačke zone potrebno je predvideti i zonu za parkirnaje sa minimum 300 parking mesta.Piše i da bi se postojećom trasom puta kao i budućom pešarkom zonom trebalo sačuvati "svako odraslo i zdravo drvo koje ne utiče na postavku objekata".

Srbija

Kako se prijaviti za subvencije namenjene fiskalnim obveznicima

Obveznici fiskalizacije mogu da se prijave do 31. januara naredne godine, saopštila je Poreska uprava. Subvencije će biti u iznosu od 100 evra po jednom uređaju i 100 evra po prodajnom mestu, a njihovi korisnici imaju obavezu da u roku od pola godine počnu sa evidentiranjem prometa putem elektronskog fiskalnog uređaja.Preduslov za dobijanje subvencije je podnošenje prijave sa podacima za generisanje jedinstvene oznake poslovnog prostora i poslovne prostorije (PGJO).Obveznik fiskalizacije je u obavezi da evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet preko fiskalne kase u skladu sa zakonom kojim se one uređuju. Za one koji nisu u sistemu PDV-a iznos subvencija će biti povećan za 20 odsto.Kako bi ostvario pravo na subvencije obveznik fiskalizacije može da podnese samo jednu izjavu za dodelu finansijske podrške. Potrebno je i da bude osnovan i upisan u nadležnom registru zaključno sa 29. oktobrom 2021. godine.Prijava PGJO se podnosi putem portala ePorezi. Korisničko uputstvo za prijavu poslovnog prostora i poslovnih prostorija može da se pronađe na sledećem LINKU.Počinje prijava za subvencije fiskalnim obveznicima Prema najnovijim zakonskim izmenama korisnici fiskalizacije biće u obavezi da pređu na novi način fiskalizacije od 1. novembra 2021. do 30. aprila 2022. godine.Nakon provere dostavljenih podataka, Poreska uprava odlučuje o prijavi u roku od tri dana od dana podnošenja. O tome u poresko sanduče na portalu ePorezi dostavlja obaveštenje podnosiocu prijave u elektronskom obliku.Obaveštenje je digitalno potpisano od strane Poreske uprave, što kako se objašnjava potvrđuje validnost dokumenta.Obveznici fiskalizacije koji ostvare pravo na subvencije biće u obavezi da u roku od šest meseci od početka primene zakona o fiskalizaciji počnu sa evidentiranjem prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja. U suprotnom moraju da vrate subvencije, sa obračunatom kamatom.MINISTARSTVO SPREMA NOVI ZAKON, ČITAĆE FISKALNE KASE U REALNOM VREMENUMALI: NAJVEĆI TERET NOVIH FISKALNIH KASA I SOFTVERA PREUZEĆE DRŽAVA

Srbija

Vlada Srbije: Rast cene energenata pratiće posebna radna grupa

Vlada Srbije formiraće posebnu radnu grupu koja će pratiti cene energenata na tržištu, najavila je premijerka Ana Brnabić. Napominje se da bi glavni izazov za srpsku ekonomiju mogli da budu poremećaji na tržištu električne energije i prirodnog gasa.Radna grupa će predlagati mere za ublažavanje situacije u kojoj bi potencijalno mogla da se nađe srpska ekonomija, ako energenti značajno poskupe. Vlada Srbije podseća da je kompletnom građanstvu i malim privrednicima garantovano snabdevanje energentima.Brnabić je formiranje nove radne grupe najavila na sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i Komisije za kapitalne investicije gde su analizirani pokazatelji koje utiču na BDP kao i efekti koje bi rast cene energenata mogao da ima na privredu i cene nekih potrošačkih dobara.Ministar finansija Siniša Mali smatra da energetska kriza neće dugo trajati, kao i da će se tržište stabilizovati. Ipak, dodaje da će se efekti osećati dugoročno i napominje da cena električne energije ne utiče podjednako na sve grane privrede.Srbija u ralјama energetske politike EU, ili zašto plaćamo karbonske kvote Cene energenata na svetskim berzama u poslednje vreme enormno rastu i očekuje se da će taj trend stvoriti velike probleme trgovcima i privrednicima u Srbiji.Stalno rastu i cene naftnih energenata, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. Na pumpama u Srbiji benzin se u sredu prodavao od 163,90 do 164,40 dinara, evrodizel od 167,90 do 168,40, dok je za autogas trebalo izdvojiti 94,40 dinara, što su značajna poskupljenja u odnosu na cene koje su bile aktuelne nekoliko meseci ranije.Udruženje naftnih kompanija Srbije (UNKS) predložilo je Vladi Srbije da zbog toga smanji akcize koje se naplaćuju na naftne derivate. Unija poslodavaca Srbije uputila je inicijativu da se zaustavi trend drastičnog povećanja cene struje za preduzeća, jer će ono značiti poskupljenja većine proizvoda i usluga.Za samo dva meseca barel je poskupeo 15 odsto. U Hrvatskoj je Vlada posebnom uredbom naložila trgovcima da u narednih 30 dana benzin mogu da prodaju za najviše 1,48 evra za litar, a dizel za 1,46 evra, prenela je Radio televizija Srbije (RTS).Zemunac uhapšen jer je prodavao gorivo na pumpi u svom dvorištuUnija poslodavaca: Zaustavite trend drastičnog poskupljenja struje

Srbija

Pošta kupuje preko 1.000 mopeda

Pošta Srbije objavila je tender za nabavku preko 1000 mopeda za šta planira da izdvoji preko 395 miliona dinara.Pošta je raspisala javnu nabavku za 1024 mopeda žute boje i maksimalne brzine do 45 km/h. Moped treba da bude dvostrano brendiran znakom i logotipom Pošte.Pošta Srbije daje 169 miliona za unapređenje kurirske službePotrebno je da mopedi poseduju prednji nosač prtljaga minimalne nosivosti 25 kilograma, a od dodatne opreme i kofer-kutiju za transport tereta, kao i prenosivu torbu. Rok za podnošenje ponuda je 19. novembar.V.d . direktora Pošte Zoran Đorđević je početkom juna najavio zamenu voznog parka ekološkim vozilima na električni i hibridni pogon, nove uniforme za zaposlene, kao i uvođenje paketomata.

Srbija

Aerodrom „Rosulje“ postaje deo „Aerodroma Srbije“

Vlada je odobrila pripajanje Javnog preduzeća "Aerodrom Rosulje" privrednom društvu "Aerodromi Srbije", kao i povećanje osnovnog kapitala potonjeg preduzeća, objavljeno je u rešenjima.Nacrtom Ugovora o pripajanju iz novembra 2020. godine Vlada je dala saglasnot da se započne sa aktivnostima pripajanja.Srbija ima 30 malih aerodroma, koliko su oni isplativi? U ovom nacrtu se navodi da se ovim pripajanjem sva imovina i obaveze "Aerodorma Rosulje" prenose na "Aerodrome Srbije", kao i da javno preduzeće iz Kruševca prestaje da postoji.Ovim pripajanjem doći će do ušteda, racionalizacije celog poslovanja i javne potrošnje, kao i smanjenje administrativnih troškova i ubzavanje i optimizacije procesa rada, navodi se u nacrtu ugovora.Skupština "Aerodroma Srbije" donela je u maju ove godine odluku o povećanju osnivačkog kapitala u ukupnom iznosu od 200,8 miliona dinara. Novčani ulog čini građevinsko zemljište kod Kruševca (KO Parunovac) površine 401,6 hiljada kvarata (blizu 40,2 hektara).Aerodromima Srbije odobrena državna pomoć od 670 miliona dinara Javno preduzeće za obavljanje aerodromskih usluga "Aerodorm Rosulje" je osnovano 1995. godine odlukom Skupštine opštine Kruševac. U januaru 2020. sva osnivačka prava su sa grada preneta na republiku.U julu 2021. portal B92 je objavio da je na kruševačkom aerdoromu "Rosulje" u toku izgradnja poletno-sletne staze kojom se zaokružuje kompletan projekat izgradnje aerodroma.

Srbija

Stručnjaci za saobraćaj: Preispitati koncept i troškove predloženog metro sistema

Stručnjaci za saobraćaj traže da se preispita koncept predloženog metro sistema, proveri informaciona osnova za planirano rešenje, kao i investicioni i operativni troškovi koji su izuzetno visoki.Prva linija metroa namenjena je prevashodno korisnicima prostora uz savsku i dunavsku obalu, a trenutno najopterećeniji koridori ostaju za neka buduća vremena, poručeno je na konferenciji koju je organizovao Centar za lokalnu samoupravu. Inženjer saobraćaja Dušan Milanović koji je i autor važećeg urbanističkog plana iz 2003. godine za Beograd poručio je da je, kada god se rade ovakve trase, primarno da se povežu zone najveće atrakcije sa zonama stanovanja. Takođe je, navodi, potrebno da se metroom povežu najveći i najznačajniji saobraćajni čvorovi za prigradski, međugradski i međunarodni saobraćaj.On kaže da je trasa metroa prema predlogu koji je izradila kompanije Ežis pretežno namenjena stambenoj izgradnji, da se metro linija 2 većim delom pruža obodom područja najvećih gustina i da nema vezu sa gradskom železnicom."Oni kažu treba iskopati novu železničku stanicu u Makenzijevoj ulici, to nema u ceni metroa, a navodno treba metrou", rekao je Milanović.Poredeći trase metroa u Generalnom urbanističkom planu (GUP) i trase u predloženom rešenju, Mlilanović je rekao da koridor u GUP-u obuhvata 37 obrazovnih ustanova, dok sada predloženo rešenje obuhvata svega 18 obrazovnih ustanova.Odbijene sve primedbe Građevinskog fakulteta na projekat beogradskog metroaInženjer saobraćaja Dragomir Lukić rekao je da Vlada Srbije posao za gradnju metroa ugovorila sa kompanijom PowerChina, ali da, kako kaže,  na internet stranama te kompanije ne stoji da su ikada gradili metroe.Podsetio je da je  2019. godine donet zakon po kome posao za velike infrastrukturne objekte od značaja ugovara Vlada direktno sa izvođačem. Nabavka vozova je bez konkursa ugovorena sa kompanijom Alstom, dodao je Lukić.Lukić je  naveo primer Londona koji je raspisao tender za zamenu vozova na liniji Pikadili, a posao je dobio Simens mobiliti.  "Kad su dobili posao oni su krenuli u izgradnju fabrike koja će da proizvodi delove za te vozove, zaposliće 700 ljudi, plus inženjere..". rekeo je Lukić. Lukić je poručio da kompanija Simens mobiliti koja posluje i u Srbiji zapošljava 900 ljudi. "Da je bio tender i Simens pobedio jedan deo posla bi ostao u Srbiji. To je posledica zakona koji smo doneli", rekao je Lukić. On je kazao da u Prokopu postoje četiri izgrađena kanala za prolaz metroa, kao i da Vukov spomenik ima priključak za liniju koja bi išla Bulevarom. Inženjer saobraćaja Mirko Radovanac rekao je da se linija 1 pravi uz reke gde su nova naselja koja će biti veoma ekskluzivna i gde će  živeti ljudi koji će imati dva automobila po domaćinstvu i neće se voziti metrom.Prema njegovim rečima prva linija metroa je "potpuni promašaj". "Trasa prolazi kroz prazne prstore koji su predviđeni za privatne investitore", rekao je Radovanac.Radovanac je rekao da je veštački nagurano da će Savski trg imati 27.000 putnika u vršnom času, što je 245.000 putnika na dan."King kros stanica ispod Lamanša ima 260.000 putnika, a mi imamo 245.000", rekao je Radovanac.  

Srbija

Marija Ilić napustila gejming studio Two Desperados

Marija Ilić, suosnivačica beogradskog gejming studija Two Desperatos čiju video igru Woka Woka igra više od 30 miliona ljudi širom sveta, napustila je kompaniju."Moje vreme ovde bilo je ispunjeno kako izazovima, tako i trijumfima, a kada se osvrnem - ne mogu da osetim ništa osim ponosa što sam deo ovog uspeha," ocenila je Marija.Marija je nedavno izabrana za Predsednicu Upravnog odbora Asocijacije industrije video igara Srbije  (SGA - Serbian Games Association) čija je i suosnivačica. Asocijacija je posvećena razvoju domaće gejming industrije.Kako kaže za Novu ekonomiju, njen fokus u narednom periodu biće upravo na Asocijaciji.Marija je poznata kao promoterka većeg učešća žena u gejming industriji.Kompanija Two Desperados iza sebe ima dve popularne mobilne igre, i više od 60 zaposlenih. Pročitajte INTERVJU koji su Marija i Vojislav Milutinović, takođe osnivač Two Desperados, dali za Novu ekonomiju u oktobru 2019. godine.  

Srbija

Zantatski poslovi ne treba da budu hobi, već isplativa delatnost

Održan je okrugli sto na temu zaštite porekla i kvaliteta zanatskih proizvoda u organizaciji NALEDA. Povod predstavlja inicijativa žena iz Etno mreže koje su se usaglasile oko zajedničkih standarda kvaliteta koji će biti registrovani pri Zavodu za intelektualnu svojinu kao Kolektivni žig. Dragana Tar, direktorka švajcarskog programa za zaštitu intelektualne svojine, govorila je o kolektivnim pravima proizvoda sa geografskim poreklom koji nisu dovoljno vrednovani i promovisani na tržištu. Kolektivni žig predstavlja jedan načina da se pomogne proizvođačima ne mogu samostalno da prolaze kroz procedure kontrole i sertifikacije koje ne mogu samostalno da obavljaju, već im se pruža podrška i pomoć kroz saveze i asocijacije.  Pirotski brendovi su nastali iz muke kako bi se prilaogili geografskim i vremenskim uslovima, rekao je Miloš Colić zamenik gradonačelnika Pirota.Ukazao je na problem nedostatak radne snage u proizvodnji ćilima, kačkavalja i peglane kobasice. Kao primer naveo porudžbinu velikog ćilima za Hilandar na koju čeka već nekoliko meseci. Dodao je da tkalje nemaju materijalnu satisfakciju kakvu trebaju da imaju. Da bi se promovisali proizvodi koji su dosadni treba ih izvući iz konteksta, rekao je jedan promotera Rambo Amadeus. Kao primer za nadevedeno pokazao je sako koji napravljen od starog i oštećenog ćilima. “Proizvod koji je ručni rad treba da bude nešto potpuno drugo. On treba da bude skup. Njegova cena treba da se odredi tako što mi vidimo kolika je satnica te žene, da ona može da plati račune. Tog momenta će posao prestati da bude hobi. Meni je muzika prestala da bude hobi kada sam za jedno veče zaradio više nego moj otac za mesec dana.” rekao je Rambo. Srbija ima jedno od najbogatijih i najraznovrsnijih kulturnih nasleđa u Evropi. Problem sa kojim se susreću danas je nerazvijena svest o upravo tom kulturnom nasleđu i njegovom očuvanju. Pored nematerijalnog nasleđa važan je ekonomski momenat. Jedan od ciljeva predtavlja da se ženama koje učestvuju u očuvanju starih zanata omogući da stvore sebi izvor prihoda. Tržište zanataskih proizvoda u našoj zemlji je trenutno u razvoju. Cilj je da kupci ne budu samo institucionalni i iz privrede, već i svakodnevni turisti kao i naši ljudi iz inostranstva. Kolektivni žig je trenutno razvijen za pet proizvoda i dva sa geografskim poreklom, a to su pirotski ćilim i peškiri šabaškog kraja. 

Srbija

Goša iz Simićeva odlučila da pokrene stečaj

Skupština akcionara Fabrike za proizvodnju specijalne opreme (FSO) "Goša" donela je jednoglasnu odluku o podnošenju podnošenju predloga za pokretanje stečajnog postupka. Ovaj potez je u skladu sa Unapred pripremljenim planom reorganizacije (UPPR), navodi se u tekstu odluke.Fabrika se nalazi u mestu Simićevo, na oko 30 kilometara od Smederevske Palanke, a na kraju 2020. godine imala je 137 zaposlenih.FSO "Goša" je pre deset godina bila najveći izvoznik među mali i srednjim preduzećima, kako je Nova ekonomija već pisala.Pre deset godina, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) dodelila je "Goši"  priznanje za najvećeg izvoznika među malim i srednjim preduzećima, kako je prenela Politika.Obustavljen prethodni stečajni postupak nad Fabrikom vode Kako piše u tada objavljenom Politikinom tekstu, u fabrici je radilo 250 ljudi, a sve što su proiizvodili su i izvozili. Pogon fabrike izgradnjen je krajem 70-ih, kako se navodi u tekstu Politike, novcem iz kredita Fonda za razvoj po licenci nemačke kompanije "Teklamit".Tadašnji gigant proizvodio je pokretne sistemi za podmazivanje, najviše za vojsku i velike auto-servise, a potom traktorske prikolice i cisterne za tečna đubriva.Fabrika je 2004. godine privatizovana, a kupac je bilo preduzeće IG Group iz Beograda koje i danas poseduje 79 odsto ukupnih akcija društva. Vlasnici "IG Group" su Dragoslav Miličić i Radiša Jovičić, koji je ujedno i generalni direktor FSO "Goša".Fabrika je iz godine u godinu imala sve manje poslovnih prihoda pa je tako 2018. godine imalo prihode od 913 miliona dinara, naredne, 2019, 427 miliona dinara i prethodne, 2020. godine, 193 miliona dinara. "Mostogradnja" završila u stečaju Istovremeno i rezultati su bili sve lošiji pa je 2018. godine fabrika bila u dobitku 40,5 miliona dinara, dok je 2019. već beležilo neto gubitak od 123 miliona, a 2020. skoro 99 miliona dinara. Preduzeće je takođe na kraju svake godine imalo sve manje zaposlenih - na kraju 2018. godine - 227, 2019. godine - 206, 2020. godine - 137 radnika.U revizorskom izveštaju za 2020. godinu se navodi da akcionarsko društvo ima više sudskih i radnih sporova za koje nije rezervisalo moguće troškove koji će nastati u budućem periodu.U periodu pandemije fabrika je radila sa trećinom proizvodnih kapaciteta i nije prekidala rad, ali je došlo do smanjenja radnika, a proizvodni proces se odvijao u veoma otežanim uslovima, navodi se u izveštaju revizora.

Srbija

Zemunac uhapšen jer je prodavao gorivo na pumpi u svom dvorištu

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske ispostave za bezbednost na rekama, podneće krivičnu prijavu protiv šezdesetdevetogodišnjeg muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljen promet akciznih proizvoda i nedozvoljeno skladištenje robe.Policija je u jednom dvorištu u Zemunu pronašla dve točilice i kamion u kojem je bilo skladišteno oko 1.000 litara naftnih derivata i tom prilikom zatekla šezdesetdevetogodišnjaka koji je prodavao naftu.Daljim pregledom, pronađena su još dva tanka sa ukupno 2.500 litara nafte, kao i veća količina novca.Protiv osumnjičenog će biti podneta krivična prijava Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Srbija

Prodaja organske hrane povećana, problemi ostali isti

Prodaja organske hrane povećana je od početka pandemije u našim maloprodajnim radnjama, ali i dalje se borimo sa istim problemima u proizvodnji, kaže Tatjana Idei, preduzetnica iz Temerina, koja se bavi proizvodnjom organske hrane, u porodičnoj firmi "Bio salaš Idei"."U našim maloprodajnim radnjama od početka pandemije primetno je povećano interesovanje kupaca za bio i organskim proizvodima, koji se uzgajaju na lokalnim imanjima", kaže ona. Iako je povećana potražnja na tom porodičnom poljoprivrednom dobru i dalje se  proizvodi više nego što se proda.  "Situacija na tržištu nije sjajna", kaže Tatjana, koja je zajedno sa suprugom 2014. godine kupila poljoprivredno dobro u Vojvodini, od 4,5 hektara, gde proizvode organsko voće, povrće, speltu, lekovito bilje.Proizvođači organske hrane bore se godinama da dobiju odobrenje za proširenje sortne liste."Nama je potrebno da država proširi sortnu listu za vrste koje možemo gajiti. Osim toga, problem nam predstavlja i to što su veoma skupa sredstva za zaštitu organske proizvodnje u Srbiji, nigde u Evropi nisu toliko skupa", kaže ona. Nada Letić, iz Udruženja proizvođača organske hrane, kaže da je potražnja za organskom hranom u Novom Sadu naglo skočila od početka pandemije, tokom vanrednog stanja prošle godine prodaja je bila povećana čak oko 50 odsto u odnosu na period pre pandemije.Prema poslednjim podacima, objavljenim na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u 2019. godini), organska proizvodnja uzgaja se na ukupnoj obradivoj površini od 15.915 hektara, dok je 2010. bilo svega 2.784 hektara obradive površine.Vrednost tržišta organskih proizvoda u svetu iznosi oko 97 milijardi evra, prema podacima u 2018. godini najveća tržišta po vrednosti maloprodaje organskih proizvoda su SAD, EU i Kina.

Srbija

Gajenje lekovitog bilja isplativo i na malim posedima

Srbija izvozi lekovito i aromatično bilje u vrednosti od oko 20 miliona evra godišnje i od tog posla živi oko 5.000 ljudi. U okviru EU projekta Poralist Institut Dr Josif Pančić je krenuo sa stvaranjem onlajn platforme na kojoj će biti registrovane razne vrste lokovitog bilja koje rastu u Srbiji i okolnim zemljama."Projekat je finansirala Evropska unija i od tih sredstava obezbeđen je budžet za istraživanja i pravljenje sveobuhvatne platforme lekovitog bilja na području opština Bijelo Polje i Prijepolje. Na osnovu tog budžeta dobili smo i aparate, uz pomoć kojih ćemo nastaviti istraživački rad", objašnjava Dejan Pljevljakušić iz Instituta Dr Josif Pančić.U pitanju je prekogranični projekat saradnje Srbije i Crne Gore, u kome je tokom godinu dana učestvovalo šestoro istraživača Instituta Dr Josif Pančić. Zadatak je bio da se napravi popis lekovitog bilja u dve opštine, kao i da se održe kursevi o sakupljanju bilja."Glavni proizvod ovog projekta jeste opservatorija, kakve smo pre ovoga mogli da vidimo samo u 'Royal Botanical Gardens'. Ta opservatorija je zapravo online platforma, koju obični korisnik može da poseti i pogleda tutorijale o sakupljanju i primarnoj preradi lekovitog bilja," dodaje Pljevljakušić .On napominje da neki travari čak i ne znaju da su neke vrste bilja strogo zaštićene. Zbog toga se daju preporuke o sakupljanju kako bi endemske vrste mogle da se ostave mlađim generacijama.Proizvodnja lekovitog bilja donosi dobre prihodeDomaći proizvođači lekovitog bilja uglavnom robu prodaju u inostranstvu Proizvođači lekovitog bilja kažu da ulaganja u proizvodnju lekovitog i začinskog bilja nisu velika, kao i da je zarada solidna, čak i na malim površinama. Lekovite biljne vrste u koje najviše vredi uložiti su: beli slez, mirođija i peršun, a profitabilni su i žalfija, valerijana, timijan, bosiljak, korijander, anis, ali i origano i ehinacea.Raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta može se iskoristiti u svrhe privlačenja turista i razvijanja nove dimenzije turističke ponude. Održivi turizam i očuvanje prirodne sredine zasnivaju se na odgovornom stavu i ponašanju prema prirodi.Milan Lukić, direktor Instituta Dr Josif Pančić, kaže da se bave različitim vrstama istraživanja, poput etnobotanike, etnomedicine, razmnožavanja različitih vrsta aromatičnog i lekovitog bilja, retkih vrsta:"Sve su to veoma vredni rezultati za našu struku, medicinsku, farmaceutsku i za poljoprivrednu. Za naše proizvođače važno je da znaju na kojoj lokaciji mogu gajiti pojedine vrste sa najboljim uspehom, koju tehnologiju gajenja da koriste, kao i da li se mogu gajiti po organskom metodu."U Srbiji postoji više od 700 biljnih vrsta sa lekovitim svojstvima, dok je 400 registrovano kao lekovito bilje. Sa 280 vrsta trguje se kao industrijskom sirovinom. Izbor biljaka, kako se navodi zavisi i od temperature područja, pa se u skladu sa tim biraju određene začinske i lekovite vrste.Izvoz organske hrane 2019. godine vredeo 30 miliona evraNarodi Južne Amerike piju dva litra dnevno: Zašto je akai tako lekovit

Srbija

Kompjuter ispod drveta, noge u moru: Digitalni nomadi od Zadra do Mokrina

Pandemija je negativno uticala na coworking industriju, ali je nakon prvog talasa korone povećana potražnja za radom u takvim prostorima.Digitalni nomadi iz različitih delova sveta, Amerike, Novog Zelanda kao i zemalja regiona, dolaze u jedno banatsko mesto kod Kikinde - Mokrin house, osmišljeno za radnike na daljinu koji vole često da putuju. Branimir Brkljač, osnivač Mokrin house kaže da gosti obično ostaju od nekoliko dana do nekoliko meseci i taj prostor osim što je coworking ujedno je i coliving koncept, ukupne površine 5.500 kvadrata, sa četiri glavna objekta i dvorištem. Coliving prostor uključuje 16 soba, tri obroka koje njihovi kuvari prave od povrća uzgajanog u lokalnim baštama. U okviru tog mesta, postoje i prostori za relaksaciju i druženje: bazen, teretana, bilijar sala.Mladi odlaze zbog veće plate i dostojanstvenog života “Coworking prostor u Mokrinu sastoji se od više celina, zahvaljujući čemu gosti mogu da biraju da li hoće da rade sami, u timu ili da organizuju radionice, sastanke, seminare. Dolaze nam digitalni nomadi i timovi raznih kompanija sa kojima organizujemo različite događaje, u zavisnosti od toga šta im je potrebno”, kaže Brkljač.Moderni tipovi radnika zaposlenih na daljinu, biraju ovo mesto jer im najviše prija boravak u prirodi, tišina i udaljenost od svega što bi moglo da ih dekoncentriše i izaziva stres kakav je danas život u gradu, pogotovo u nekoj metropoli u Americi. To su ljudi kojima je potrebna promena sredine, mir da započnu ili završe neke svoje  važne projekte. Kao i timovi koji žele da se izmeste iz kancelarije i pobegnu od softvera za video pozive i mogu svoju energiju da usmere na rad, druženje i odmor.“Digitalni nomadi bili su nam redovni posetioci u periodu pre pandemije. Sa svim ograničenjima zbog epidemiološke situacije i to se promenilo. Ali, tokom leta, pored timova, ponovo smo imali značajan broj pojedinaca koji su želeli da spoje rad i odmor. I promene okruženje, pronađu mirno mesto izvan svakodnevice, koja je baš tokom pandemije postala opterećujuća”, kaže Brkljač.Sve njih privlači da budu deo okruženja i kulture koju još nisu upoznali, kako on navodi, a da istovremeno rade na svojim projektima. “Zbog toga je za njih Mokrin House bitna tačka, mogu da dobiju sve to što traže: nekoliko nedelja ili meseci života u mirnom selu, boravak u prirodi, prostor za fokus i rad, odmor i zabavu. Prednost je  što smo udaljeni samo nekoliko sati vožnje od Beograda, Budimpešte, Temišvara”, kaže osnivač ovog nomadskog koncepta.U Zadru je prošle sedmice otvoreno digitalno selo Nomad Digital Valley. “Digitalno selo je jedinstven projekat ovog tipa u Hrvatskoj, u svetu postoji tek nekoliko primera. Postoje paketi koliko dugo se ostaje u “dolini“, a najkraći mogući boravak traje dve sedmice. Verujemo da klima i kultura na Jadranu mogu samo povećati produktivnost nomada, ali i da njihov izbor destinacije ne zavisi samo od mora, nego od mnogo više faktora“, odgovaraju u WRC Media, start up firmi koja je pokrenula platformu grabahome.Oni veruju da pandemije neće sprečiti nomade da dolaze, jer kako kažu, ljudska  potreba za putovanjem i upoznavanjem drugih kultura jedna je od osnovnih. Samo u prvoj nedelji imamo više od 200 prijava iz celoga sveta, kažu pokretači ovog projekta.

Srbija

CINS: Gradski sekretar iz slučaja „Stražar“ prećutao 130.000 evra, kola i oružje

Protiv sekretara u beogradskoj upravi i odbornika Srpske napredne stranke Nikole Kovačevića, kome je na aerodromu oduzeta slika Paje Jovanovića, već se vode postupci zbog neprijavljivanja imovine, otkriva CINS.Kovačević je u julu ove godine zaustavljen na aerodromu jer je pokušao bez prijavljivanja da unese sliku Paje Jovanovića "Stražar" i 15 hiljada evra.CINS: Funkcioneru SNS-a na aerodromu oduzeta slika Paje JovanovićaNakon pisanja CINS-a Kovačević se branio da je reč o još jednoj „lažnoj aferi“ preko koje se „napada vlast“.Međutim, Kovačević godinama ne izveštava potpuno i tačno o imovini i prihodima, pokazuje dokumentacija iz postupka kontrole Agencije za sprečavanje korupcije iz 2019. i 2020. godine.Tako nije prijavio 130 hiljada evra koje je, kako tvrdi, dobio 2016. godine od oca na poklon i iskoristio ih za kupovinu stana.Obustavljen tender za rekonstrukciju Muzeja grada Beograda Nije izvestio ni da je supruga 2018. prodala auto za 650.000 dinara (a u izveštaju o imovini i prihodima iz januara 2014. nije prijavio ni da poseduje auto).Agencija je, takođe, našla da se na njegovo ime vodi i neprijavljeno oružje – 18 pištolja i pušaka. Kovačević se pravdao da kao aktivni član nekoliko streljačkih udruženja i takmičar koristi oružje u sportske svrhe, ali da ona zapravo pripadaju klubu.Uvid koji je CINS imao u Kovačevićeve izveštaje o imovini i prihodima pokazuje da je ono što Agencija prikazuje na sajtu institucije – samo deo celokupnog „bogatstva“ ove porodice.Za 35 sekundi spota i vizuale Beograd daje skoro 42.000 evra Pored redovnih primanja od funkcija na kojima se nalazio, a na kojima nije prihodovao više od 155 hiljada dinara mesečno, Kovačević je trgovao kriptovalutama. Kupovao je i prodavao na berzi više vrsta kriptovaluta – bitkoine, litekoine i ripple.U toku kontrole Kovačević se izjasnio da je nenamerno pravio propuste u prijavama, te da se to više nikada neće ponoviti.„Razlog neprijavljivanja na vreme je moja loša praksa prijavljivanja svih promena početkom godine“, stoji u izjašnjenju.

Srbija

Ukupne premije osiguranja u Srbiji skočile preko osam odsto

Ukupna premija osiguranja u Srbiji u drugom kvartalu ove godine povećana je za 8,2% odsto u odnosu  na isti period prošle godine bila  i sada iznosi 60,4 milijardi dinara, navodi se u izveštaju za sektor osiguranja Narodne banke Srbije.Neživotna osiguranja su 78,3% ukupne premije i zabeležila su rast od 8,1%, a učešće životnih osiguranja je blago povećano zbog nešto većeg rasta premije.Bilansna suma sektora osiguranja u Srbiji uvećana je za 7,6% i iznosi 333,2 milijarde dinara, dok je kapital u drugom kvartalu iznosio 68,8 milijardi dinara što je uvećanje od 5,4%.

Srbija

Odbijene sve primedbe Građevinskog fakulteta na projekat beogradskog metroa

Građevinski fakultet u Beogradu poručio je da treba zaustaviti ishitrenu realizaciju projekta beogradskog metroa, ažurirati sve ulazne podatke i pristupiti izradi inoviranovog Generalnog projekta i Nacrta plana, u koji će biti uključene sve domaće relevantne naučne i stručne institucije. Javna sednica u vezi sa Nacrtom plana generalne regulacije šinskih sistema i prvom faze prve linije metro sistema, održana je u utorak u prostorijama Skupštine grada Beograda. Na sednici su učestovovali i predstavnici Građevinskog fakulteta, dekan Vladan Кuzmanović, profesor  Dejan Gavran i doc. dr Sanja Fric, sa Кatedre za puteve, železnice i aerodrome koji su izneli primedbe na trenutni plan razvoja metroa. Građevinski fakultet objavio je nedavno dokument sa nizom primedbi na trenutni plan razvoja beogradskog metroa.  Fakultet smatra da prva linija metroa mora povezati centar Novog Beograda sa centrom starog grada, kao i da u prvoj fazi moraju biti povezane tačke kao što su Prokop, Klinički centar, Vukov spomenik, Bulevar Kralja Aleksandra. Kuzmanović je na sednici naveo da je ključ problema nastao je još prilikom definisanja projektnog zadatka, odnosno ulaznih podataka za Smartplan, navodi se u saopštenju Građevinskog fakulteta. Metro možda i do Vidikovca i Ceraka; Prokop izostavljen zbog "nedovoljno istraživanja"Prema njegovim rečima, ulaznim parametrima za izradu Smartplana, Grad je zacrtao delove grada koje treba razvijati (Makiško polje, Hipodrom, Luka Beograd, Ada Huja, Blok 18 i Blok 26) i tako direktno predefinisao koridor prve linije metroa, uzimajući u obzir prognozirani broj potencijalnih stanovnika grada Beograda i prognozirani broj potencijalnih radnih mesta. "Zbog toga se firma "WSP" u Smartplanu ovim pitanjem suštinski nije ni bavila, već je trasu usvojila u skladu sa ulaznim podacima koje je Grad dostavio", naveo je Kuzmanović.On je naveo i da su netačni navodi da je francuska firma "Ežis reil"u Generalnom projektu potvrdila takvo rešenje, jer se ni oni nisu bavili validnošću ulaznih podataka.Predstavnici Građevinskog fakulteta na javnoj sednici su poručili da je, s obzirom na evidentna neslaganja i kontradiktornosti u ulaznim podacima za Nacrt plana, neophodno ažurirati Smartplan pre donošenja konačne odluke o razvoju metro sistema grada Beograda.Plan za metro „jedan od najkontroverznijih“ u decenijskom planiranju BeogradaDekan Građevinskog fakulteta istakao je i da Grad Beograd uopšte i nije nadležan za objekte poput metroa, odnosno da je prekršen član 133. Zakona o planiranju i izgradnji, po kome posao projektovanja i izgradnje metroa (već od nivoa Generalnog projekta sa prethodnom studijom opravdanosti) mora da vodi Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture."Ako sednete u progrešno projektovan metro, sve linije i stanice biće vam pogrešne", zaključio je Kuzmanović.U saopštenju se navodi da je zbog značaja projekta metroa za Grad Beograd i Srbiju, Građevinski fakultet sa primedbama upoznao i najviše državne organe. 

Srbija

Male pekare sve manje isplativ biznis

Male pekare u Srbiji bore se sa nedostatkom radne snage i konkurencijom koju im prave tržni centri, piše Infostud. Trendovi su se promenili, pa umesto majstora za burek i peciva, pekare sada zapošljavaju radnike koji peku smrznuto testo koje je slabijeg kvaliteta od onog koje je ručno mešano.Od januara do septembra poslodavci su putem Infostuda, kako se navodi, objavili ukupno 94 oglasa za pekara. Najmanja plata za pekara, u tom periodu, iznosila je 35.000 dinara, a najveća 120.000. Najveću platu u oglasu je navela jedna beogradska pekara u naselju Zvezdara."Početkom osamdesetih godina u Beogradu je bilo 27 malih pekara, danas nema više od deset. Otvaraju se pitare, sendvičare, poslastičarnice. Ugašena je tradicija samostalnih radnji, a je trend da se prilikom odlaska u velike trgovinske lance kupuju pekarski proizvodi, koji su daleko od onog kvaliteta kakav je nekada bio", kaže Zoran Grubanoski iz Unije pekara Srbije.Kompanija iz Hrvatske kupila 50 odsto udela u pekarskom lancu Hleb i kifle Prema njegovim rečima, trgovinski lanci prodaju smrznute proizvode ili poslusmrznute proizvode, dok klasične pekate sve prave ručno. Napominje da je razlika u kvalitetu velika, kao i da je pekarski zanat na izdisaju."Malo je školovanih pekara i ukoliko država nešto ne preduzme, uveren sam da ovaj zanat neće postojati za pet godina. Do 2010. godine ovaj posao je bio odličan, a od tada do danas je sve mučenje", ocenjuje Grubanoski.On kaže da zanatlije ne mogu da se takmiče sa velikim lancima kod kojih je sve automatizovano. Sa druge strane, sirovine su sve skuplje, a pekari ne mogu da povećaju cene.Manjak PDV-a pokrenuo akciju: Katanac Poreske za više stotina pekara "Naša pekara 'Kuvani đevrek' osnovana je 1959. godine, posao sam od oca preuzeo 1986. godine. Imao sam ideju da radimo još godinu dana, ali ovo više ne može da se izdrži, jer nema isplative računice i zato sam odlučio da zatvorim radnju i izdam lokal", kaže pekar iz Beograda Dragiša Filipović.Pored visokih cena dažbina i sirovina, prema njegovim rečima, pekari se suočavaju i sa ogromnim deficitom radne snage, jer im je teško da pronađu i prodavce za radnju."Manjak je i pravih buregdžija, koji mogu da zarade 1.000 evra i više od toga. Njih je malo, često se događa kako nekoliko pekara ima istog majstora za burek. To je veoma težak i naporan posao koji ne može svako da radi", naglašava Filipović.Pekari poručuju kako je hitno potrebna prava strategiju i upuštanje u borbu sa postojećim problemima.Udruženja pekara traže povećanje cene socijalnog hleba