img

Srbija

Srbija

U Ulici kneza Miloša ipak neće biti kao u Barseloni

Umesto godinama najavljivane podzemne garaže sa oko 450 mesta, za Ulicu kneza Miloša sada se pominje i drugačije rešenje - izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova.Kako je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sinoć rekao za RTS, prvobitni plan sa izgradnjom podzemne garaže ispod same ulice predviđa radove u periodu od godinu i po dana.  "Druga varijanta je da se ne gradi podzemna garaža ispod ulice, već garaža pored zgrade Ministarstva spoljih poslova, što bi rekonstrukciju skratilo na nekoliko meseci", kazao je Stojčić.Početak rekonstrukcije Ulice kneza Miloša najavljivan je godinama unazad i više puta odlagan. Radovi su prvobitno planirani za 2017. godinu. Nadležni su govorili o izgradnji velike podzemne garaže sa 450 parking mesta za šta je bila dobijena i građevinska dozvola.U novembru 2018. godine zamenik gradonačelnika Goran Vesić je izgradnju podzemne garaže najavio za drugu polovinu 2019. godine. Pri istoj najavi zamenik gradonačelnika je ostao i u februaru 2019. godine. Prema njegovim rečima na ideju o izgradnji garaže došao je prilikom obilaska Barselone i Madrida. "U drugoj polovini godine počeće izgradnja podzemne garaže u jednom nivou ispod ulice. Takve garaže mogu da se vide u Barseloni  i Madridu. Ova garaža imaće oko 450 parking mesta, što je duplo više nego što je to sada slučaj. Na ovaj način će biti omogućeno da ulica dobije još jednu traku i veću propusnost", rekao je Vesić. Rekonstrukija je odložena za proleće 2020. godine, a radovi u Ulici kneza Miloša nisu počeli do danas. Prema rečima gradskog urbaniste Marka Stojčića najbliže konačnom razrešenju situacije jeste izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova."Već duži period razmišljamo trezveno šta da radimo sa Ulicom kneza Miloša iz prostog razloga jer je reč o jednoj od najvažnijih saobraćajnica u gradu. Najbliže konačnom razrešenju situacije jeste izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova. Ideja je da se sklone automobili sa trotoara, da se prošire trotoari, ali i kolovoz za još jednu traku. U toj varijanti imali bismo šest traka, propusne trotoare, divan drvored sa zelenim ostrvom na sredini", naveo je juče za RTS gradski urbanista.On je nedavno za Politiku rekao i da obnova Kneza Miloša neće početi ni u ovoj ni u 2022."Kada će se to dogoditi zavisi pre svega od toga da li će garaža biti ispod ulice što znači da bi saobraćaj bio zaustavljen na duže od godinu dana, ili će ona biti sagrađena na placu pored Ministarstva inostranih poslova kao javni objekat za šta ne postoji projekat. Do kraja godine pašće odluka o tome koja bi varijanta garaže trebalo da bude podignuta na nekadašnjem Topčiderskom drumu", rekao je za Stojčić za taj list. 

Srbija

Od danas isplata 3.000 dinara svim vakcinisanima

Isplata od po 3000 dinara svim vakcinisanim građanima koji su se prijavili za tu pomoć kreće danas, prenosi N1.Novac će danas dobiti pola miliona prijavljenih vakcinisanih građana, a do kraja nedelje biće isplaćeni svi koji su se prijavili, piše agencija FoNet.Podrška od po 3.000 dinara u sredu je isplaćena na račune nešto više od milion vakcinisanih penzionera.Kako je objavio ministar finansija Siniša Mali, ukupno se za tu meru podrške prijavilo 1.395.000 građana, a ukoliko se na to dodaju i svi penzioneri koji nisu imali obavezu da se prijavljuju, to je ukupno 2.401.000 građana.Za vakcinisane građane još 3.000 dinara pomoći Pravo na 3.000 dinara imalo je 2,5 miliona građana koji su se vakcinisali do 31. maja, te su se gotovo svi koji su se vakcinisali i prijavili za ovaj vid podrške, naveo je Mali na instagramu.

Srbija

MUP iznajmio ozvučenje, tribine i krov za vikend

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) donelo je odluku o iznajmljivanju krova i ozvučenja od firme "Sky solutions", pokazuju podaci objavljeni na Portalu javnih nabavki.Rok za isporuku opreme je 18-20. jun ove godine, a mesto isporuke je Plato ispred Palate Srbija/SIV 1 u Bulevaru Mihaila Pupina na Novom Beogradu.Ustavni sud: Nezakonita odredba MUP-ovog pravilnika o zapošljavanju sa punim radnim vremenom  Iznajmljivanje krova i ozvučenja MUP će platiti 1,6 miliona dinara.Iz Ministarstva do objavljivanja ovog teksta nije odgovoreno za potrebe kog događaja se oprema iznajmljuje.

Srbija

Sutra glasanje o novom novosadskom mostu, građani najavljuju protest

Aktivisti i građani u Novom Sadu najavili su okupljanje ispred Skupštine Vojvodine u petak u 9 časova kako bi iskazali neslaganje sa usvajanjem plana novog mosta u produžetku Bulevara Evrope  koji će graditi kineska kompanija CBRC, piše 021.Predlog plana generalne regulacije novog mosta u produžetku Bulevara Evrope biće ovog petka pred odbornicima Skupštine grada.Most će graditi kineska kompanija CRBC,  poznata po tvrdnjama lokalnih aktivista da je u Crnoj Gori devastirala korito reke Tare.Ekološki projekti: Kineskoj kompaniji dodeljen posao vredan 3,2 milijarde evraKina dobila jedan od devet tendera u HrvatskojKako za 021.rs kaže Daniela Stojković iz inicijative Dunavac-Šodroš ovo je tek početak borbe protiv izgradnje mosta, kao i da se urbanisti i nadležni nisu obazirali na primedbe građana. "Nisu se obazirali ni na Poseban prostorni plan međunarodne reke Dunav, koji je iznad plana koji treba da se donese. Oni su tu moju primedbu usvojili, ali tako što su dodali u tekst da je u pitanju međunarodna reka Dunav - i tu su završili. Navodno se oni sad ponašaju u skladu sa tim višim planom što apsolutno nije istina",  objasnila je Stojković. Građani su tražili da se izradi studija o uticaju na životnu sredinu, ali su urbanisti tu sugestiju odbili obrazloženjem da se za urbanističke planove ne rade ovakve studije, ali se rade prilikom izgradnje objekata. To znači da će studija biti izrađena kad na red dođe idejno rešenje ovog mosta.Kina dobila jedan od devet tendera u Hrvatskoj Primedbe su bile i da je neopravdano graditi marinu i vijadukt, ali i da će izgradnja mosta negativno uticati na živi svet, pogotovo na ptice vodenih staništa.Urbanisti u obrazloženjima navode da će se, izgradnjom planiranog mosta, ostvariti velike uštede. 

Srbija

Da li će rast kamatnih stopa uticati na dug Srbije?

Profesor ekonomskog fakulteta i prethodni guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić ocenio je da će ukoliko dođe do rasta kamatnih stopa, Srbija biti u problemi i da je obazrivost  je preko potrebna. On je na onlajn diskusiji "Helicopter money - Uticaj fiskalnih stimulansa na makroekonomska kretanja u Srbiji i svetu"  u organizaciji Fridrih Ebert fondacije, rekao da je ukoliko dođe do rasta kamatnih stopa u svetu, doći i do rasta kamatnih stopa kod nas.Problem Srbije je i to što ukoliko raste inflacija, a postoji fiksirani kurs to može da dovede do toga da ono što je napravljeno u Srbiji postane nekonkurentije i na inostranom i na domaćem tržištu, ocenio je Šoškić. Šoškić je rekao da ukoliko se država odluči za fiksni kurs, to je legitmno i da mnoge zemlje to biraju - "ali da moramo da znamo da plate ne mogu da rastu brže od produktivnosti rada". Govoreći o ekonomskim paketima pomoći, Šoškić navodi da mora da prođe još vremena da bi se videli efekti, ali da mu se čini da najveće probleme sa inflacijom imaju zemlje koje su imale linerna davanja ka građanima. Neke mere su kako kaže bile problematične zbog linearnih davanja svima bez selekcije i dokapitalizacije određenih preduzeća."Pojedine mere su bile potpuno pogrešne kao što je bila odluka NBS da na sekundarnom tržištu kupuje obveznice preduzeća", rekao je Šoškić. Urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk rekao je da ključni problem Srbije nije rast inflacije, već potencijalni rast kamatnih stopa što znači veće kamate na dug. Govoreći o pomoći od 100 evra građanima i najavama da će to povećati potrošnju, on je izneo podatak je u potrošnja na malo u prvih 6 meseci 2020 imala rast od 4,2 odsto, a nakon pomoći je rast bio 4,3 odsto što nije imalo mnogo efekta. Član Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić smatra da nas u narednom periodu ne očekuju poremećaji koji će ugroziti dužnike. Prema njegovim rečima rast kamatnih stopa bi potencijalno ugrozio i dužnike i korporativni sektor što je loša posledica krize.On smatra, da ako se uzme u obizir da se pandemija približava kraju, Srbija postigla dobar rezultat što se tiče ekonomskih mera.Nikolić je naveo primer Bugarske čije su mere bile selektivne, precizno su birani sektori kojima se pomagalo, ali su, kako je rekao, rezultati bili skromna. Profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta Jasna Atanasijević kaže da rast kamatnih stopa treba da nas brine jer će uticati na dug Srbije. "Ona je navela da je to stresna okolnost jer Srbija" dosta zavisi od zaduživanja", rekla je ona. Mere ekonomske pomoći, kako je navela,  generalno mogle da budu bolje targetirane, problem je bio u neselektivnosti što, kako smatra, nije značajno dovelo do povećanja potrošnje. 

Srbija

Stanari Bloka 37: Zatvoriti sporno gradilište

Investitor zgrade u Bloku 37 na Novom Beogradu, firma "Durst Development" pozvao je stanare okolnih zgrada da se upoznaju sa njihovim projektom, zbog kog su prošle nedelje protestovali i poručio im je da je "sve po zakonu". Stanari Bloka 37 zahvalili su se investitoru na tom pozivu i poručili mu da se rešenje njihovog problema nalazi na agresi gradske uprave Beograda.Građani su se investitoru zahvalili i na pozivu čiji je cilj da "se poboljšaju generalni uslovi života u Bloku 37".  Takođe ukazuju da ni stambene zajednice ni njihovi upravnici nisu prava adresa za razgovor, s obzirom da se stanovnici Bloka 37 za razgovor o kako navode "monstruoznom" projektu nisu obraćali investitoru već nadležnim opštinskim i gradskim službama.Kako navode sporan "monstruozni" projekat i prema rečima zamenika gradonačelnika žGorana Vesića s kojima , značajno i trajno urušava životne uslove stanovnika čitavog Bloka 37."Istovremeno izražavamo i čuđenje, a nadamo se ne i zabrinutost, da se jedna tako velika kompanija i investitor obraća pojedinim fizičkim licima", navodi se u saopštenju.Građani navode da su dodatno zbunjeni nedoumicom o stvarnom investitoru, zbog činjenice da pojedine stanare po Bloku kontaktira privredno društvo Ino-Bačka doo Novi Sad, koja se predstavlja kao investitor. Tvrde da je na tabli koja je postavljena na gradilištu to društvo izvođač radova a ne investitor."Istovremeno, saopštenje u medijima daje kompanija 'Durst Development' koja (i dalje) prema raspoloživim dokumentima ima svojstvo investitora projekta", naglašava se u saopšenju.Stanovnici čitavog Bloka 37, kako se navodi i dalje insistiraju na razgovoru svojih predstavnika sa lokalnom samoupravom  o pitanjima: - Kako je moguće da je krenula izgradnja zgrade koja nije u skladu sa Planom generalne regulacije?- Kako pronaći način da se zgrada ne izgradi i trajno ne uruši kvalitet života stanovnika čitavog Bloka 37?- Zašto predstavnici opštinskih i gradskih vlasti ne razgovaraju sa svojim građanima? - Da li je zaista neophodno da svako pitanje u Republici Srbiji, za koju su se mnogi stanovnici Bloka 37 borili, bude dnevna politika i da savesni građani svoja prava moraju da brane na ulicama?Stanovnici Bloka 37 izneli su i sledeće zahteve:- Da se odmah i bez odlaganja sa gradilišta ukloni sva mehanizacija i pomoćni objekti a potom isto obezbedi i zatvori. - Da se predstavnicima Bloka 37 omogući razgovor s predstavnicima Grada Beograda u pronalaženju rešenja za zaštitu kvaliteta života stanovnika Bloka 37, a u skladu sa podnetim zahtevom i peticijom sa preko 2.000 potpisa građana prikupljenih za 3 dana, predatim na pisarnici Grada Beograda ."Dok zahtevi ne budu ispunjeni, stanovnici Bloka 37 će biti primorani da i daljim građanskim protestom i drugim pravnim sredstvima zaštite svoja prava", navodi se u saopštenju.

Srbija

Posle 120 godina, morski galeb ponovo doleteo u Srbiju

Krajem maja ove godine, ornitolog iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Marko Šćiban primetio je tri gnezda morskih galebova u okolini Kladova. Do sada se smatralo da je ta vrsta galebova iščezla na teritoriji Srbije.U Srbiji se morski galeb poslednji put gnezdio pre oko 120 godina na Adi Ciganliji, zbog čega je u Crvenoj knjizi ptica Srbije iz 2018. godine svrstan u iščezle ptice gnezdarice.Na obali Dunava pored polno zrelih jedinki morskih galebova (Larus michahellis) pronađen je i sinji galeb (Larus cachinnans). To je ukazivalo na moguće gnežđenje.Detaljna pretraga terena dala je rezultat, pa su na kamenitoj obali pronađena još tri gnezda morskih galebova u kojima su roditelji ležali na potomstvu.Morski galeb se gnezdi uz obale Sredozemlja, zapadne Evrope i zapadne Afrike, kao i na pojedinim velikim kontinentalnim vodenim staništima u zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi, maloj Aziji i zakavkaskim državama.Društvo za zaštitu ptica: Hitno zaustaviti seču šuma na Fruškoj Gori Gnezdilišta koja su najbliža Kladovu nalaze se takođe na Dunavu između Rumunije i Bugarske. Morski galeb se gnezdi kolonijalno, na kamenitim, vegetacijom obraslim ili peščanim ostrvima u blizini morske obale, na velikim jezerima, rekama, akumulacijama i povremeno u naseljima. Van perioda gnežđenja morski galeb prisutan je u većem delu Evrope na različitim morskim staništima, na većim kopnenim vodama, u gradovima, na poljoprivrednim područjima ili deponijama.Hrani se živim plenom poput riba, rakova i malih sisara, ili otpacima sa deponija. Morski galeb je tek treća i trenutno najređa vrsta galeba koja se gnezdi u Srbiji. Druge dve vrste su obični galeb (Larus ridibundus) i crnoglavi galeb (Larus malenocephalus).

Srbija

Korona dobra za digitalizaciju, ali loša po bezbednost podataka

Poleto: koming već 30 god posluje na tržištu i bavi se konst edukacijom tržišta. potreban i pouzdan partner u slučaju da doživite napad ili razvijete procedure, tim od 100 ljudi, BG niš novi sad/////////////////////banke uvek kažu poverenje, sigurnost, i barataju ogromnom količinom podataka i da je sektor kroz podsticaje dao podršku, ali i u aspektu bezbednostikada kažemo da s u podaci gorivo za biznis, da li snaga može bez kontrole i ovakve konferencije omogućavaju da sagledamo sve moguće rizike i posavetujemo korisnijkeonlajn kupovina nije siguran da li je ostavio sve podatke zato je tu priča medija 80 odsto komunikacije da se skrene pažnja na ostavljanje podataka//////////////////////posledica dugogodišnjeg netazumevanja fund ljudskog prava nespretno prepisan GDPR i policijska direktiva problematičan za čitanje, prepun sintagmi i floskula nije razumljiv ni rukavocima ni građanimaPrva i osnovna nijedan subjekt iz javnog sektora to nije učinio, čak ni ou javnom sektoru bukvalno bilo ko, školskog psihologa ili medicisnku sestrurok za usklaživanje istekao 2020. godine a najveći problem je nedostataka strategije zaštite podataka o ličnosti.Novina je da je na inicijative i u osnovne i u srednje škole i razvoj sektroskih pravila..........//////////////////////////Roberto poleto:osobe za zaštitu podataka neophodno u svakoj kompaniji koja se brinena domaćem tržištu fali prevencija, da neko unapred razmizadovoljava se samo forma, kao i u većini zakona, a ta osoba niti je spreman niti ima znanja treba raditi timski i na naivou kompanije da moraju da razmišljaju, tome služe paneli, da nekima o bude jedini, a ne samo dodati posaoKomentarišući iskustvu  drugih kompanijama, navodi da se bave GDPR analize, u Srbiji ne može da probadne, ali su dolazili do reputacionog rizika koje je često i veće od kazne.BIlo je proboja od hakerskih napada, do bivših nezadovoljnih zaposlenih, nenamernih ljduskih grešaka. mislimo da je prevencija i DPO funkcija i saradnja sa drugim privrednim sektorima banke imaju razvijeno...........////////////////////////////////TREĆI : banke imaju razvijenu svest , napredni korisnici , banke u svom kor bitisu imaju privatnosti i bezbednost podataka, da bi funkcionisao moraju biti zaštićenine samo zbog zakona već zbog uspeha poslovanjazaštite proširuju mimo nacionalnog zakonodavstva, koriste međunarodne standarde. Samim tim, osta spremno dočekale primenu, GDPR je uveliko bio na snazi, i lokalne banke su se pripremale. Problemi i u drugim sektorima mogu da se razreše razmenom iskustva... Trenutno bi jako voleli da su svi zakoni usaglašeni s tim, što nije slučaj, što nas nije sprečilo da to uradimo. //////////////////////////////////Predrag Groza : kaznene politike u Srbiji teško govoriti, godinu ipo dve prekratak za njeno formiranje. Šogledao poslednji 200 inspekcijskih nadzora, nešto manje nego lane, ali t o pripisuje koroni.očekivali da fokus biude na edukacijinekoliko prek i kriv prijavaodmah uleteli u novi sa odloženom primenom od devet mesieci, nije moglo da se očekuje da će od prvog dana i drž institucije poštovati zakonske odredbe odloženo u EU dve godine, imali više vremena da se za to primene, kolege iz tih zealja navode da nisu ni oni imali svojui primenub podatnije bilo z očekivati ni da će kod nas teći idealno. Kada govorimo o postupcima službe Poverenika, 30 odsto se tiče bez ka, dominira video nadzor aAAAAAAAAAAAAAAAA////////////////////////Dejan Aseco SEE27701 ju, koliko mu je značajno poverenje sa korisnicimastandard koji definiše sve procese upravljanjem informacija u privatnosti, namenjen je apsolutno svima Evrop i koja je dobila taj standard, 4-5 godina vrlo aktivnog rada na njemukako sepodai razmenjuprva kompanija uSEA sa preko 190 finansijskih institucija krenuli smo od vrha da li smo svesni da imamo puno prostora gde treba da radimo prvo treba da edukujemo svoje ljude, ključne ljude na odgovarajuće treninge 91 odsto kompanija lane imalo digitalne inicijative87 menadžmenta digi prioritet broj jedanne postoji ni jedna magična kutija da će da kupi, nijedan dokument kojim ćete biti usaglašeni, kontinuirani proces edukacij i usavršavanju procesa od vrha do dna./*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/POverenik inicirali izmenu zakona takakv kakav jeste nije dovoljno jasanopseg nadležnih organaod min pravde tražili autentično tumačenje organa, još uvek ga nisu dobili, niz odredbi koje su nepramenjive odredbe o kodeksima postupanja nisu primenjive niz začkoljica u primeni kon pi sveim segmentima, možda nedostaje o video nadzorupred nama izmena zakona, o rokovima ne može  zakada nešto prepišete i izostavite važan deo preamble smatra da trebaju izmene, sve ostalih propisa koji nisu usklađeni Paralelizam dovodi da možemo kršiti pravne princioe možete imati dve razl odluke////////////ŠEHOVIĆ:fin institucije su shvatile formira//////////ZLATKO:paralelizam u sudskoj zaštiit je mogučnost n io istoj upravni i parnični, pa koja vam se presuda više svidi, što je besmisleno.U preambuli se na više mesta navodi da se ne odnosi na podatke preminulog lica.domaći zakon se ne spominje nigdei onda pogrešno možete da zaključitedozvoljavao da date pristanak za obradu/////////////////////////////////////////////POleto: podatak nalaičuvanje podataka u klaudu je zakonom uređeno iz više uglova, prepoznati su operateri u IKT sisteme od posevbnog značaja, čime je propisala dae se koji  nekim moraju ozbiljnije da se bave bezbednošću.ugovorne klauzule koje je poverenik napisao, tehnologije za zaštitu podataka, a veruje da je klaud bezbedniji jer su tehnološki i roceduralno daleko isped drugih servera.//////////////////////////////////////Dejan Đokić:softver koji su napravili jedan deo koji pokriva sve regulative uskl sa HRoZna gpri da preponamok nexž, epoznavanje i sagledavanje potencijalni g rekorisnik sam mora da radpotrebni su specijalisti, paretneri.uno učesnika na tržištu, da bi iv izabraliedukacija i znanje ljudi daje izbor šta treba uraditi nekoliko puta pominje , mnogo više je definisano stvari koje su dobre.treba da se fokusiramo i da smo do sada utadili veliki deo poslami ljudi smo ovde već 3-4 godine trebali da budemo u ovom poslu, nogo vipe///////////////////////////////////////ZLATKOavgusta 2019. 90 odsto rukovalaca nije učinilo ništa hiljade prijava sudovima koji se tu shvatite da morate da idete na edukacijuguglu i fejsbuku prekršajnog naloga od oko 1.000 evrajoš 19 20 velikih kompanijakada su uspeli da objasne velike kompanije koje imaju svoje predstavnike, ali se oni ne plaše kazni.a vi našem preduzeću prvo pita kolika je kaznapitanje podizanja svesti, našeg mentaliteta , posebno kada se vidi da je najeći broj postupaka zastareo, kada su se ljudi igrali sa zdravstvenim podacima vas i vaše dece. Niko nije odgovarao za gomilu postupaka.ovde nije u pitanju kazne već podizanja svesti.../////////////////////////////////////////////////TREĆI: 2700127701i ko ne želi da se sertifikuje dobra je praksa gledatisvaka organizacija zavisi od zrelosti, druge indsutrije nemaju komplajans službe i da mogućnost kazne bude nula odstobanke u Srbiji su verovatno manje jer naše mreže nisu tako otvorene i naše finansije zakon o deviznom poslovanjuje jedna brana UBS jedna od poslednjih aktivnosti pre dve nedelje regsitrovali centar za prev incidenata,, finansijski CERT treba se udružiti, zajedno smo jači, znamo da će se desiti incident, a treba da reagujemo u sekundama ili minutima, a ne u nedeljama./////////////////////****************************************PETI: dodatno ubrzanje od kovida, nezaustavljiv proces digitalizacijekada se pogleda gde ćemo biti za desetak godina, podaci ekponencijalno da rastu i biti na različite načine dostupnijedini način da se pripremimo je da učimokoliko smo spremni da se brzo menjamomoje ličo iskustvo da su najveći problem ljudi, ne programi ili aplikacije. Oni imaju najveći otpor da se jaki smo koliko najslabija karika.proizvođači softvera jako dobro prate i sprmeni smo da iskoristimo na najbolji načinkako ćemo formirati timove koji će sisteme da održavaju, kako ćemo da ih zadržimo u deset godina, to su odluke koje se donose na vrhu moramo da uspostavimo sistem komnikacije od vrha do dnanemojte da dođemo u situaciju da u ovakvim temama pravimo bilo kakve kompromisamaseri ne smeju da se bave operacijamau ovom delu proffesionalizam mora da dođe doizražaja.//////////////////////////////////////////Groza: sve se svodi na pristanak, da bi neko mogao da obrađuje vama treba transparentna informacija, kako viste bmogli da se saglasitezako kaže da mora biti jasno potvrdna radnja, ako morate da odštiklirate to nije u skladu i da dobijete potpunu informaciju kome će se prosleđivatidirektan marketing je kršenje, možete se direktno obraditi i zahtevati da prekine kontakt odnosno obradu., kada govorimo o direktnom marketingukada odete na neki veb sajt, ukoliko se podaci prikupljauju i brađuju , ne može jedan pristanak bude za sve svrhe///////////////Zlatkodomaći uslovi za direktni marketing, transparentnost blacklight markupda vidite koji su uočenina politikama privatnosti treba raditi///////////////////////////ROBERTO POLETO dve trećine firmi se nikad ne oporave od sajber napade dosta primera čak i u našim novinamabekap je glavni alat, treba neko da je unapred razmišljaobitna stvar je analizmoderni napadi tiho polako godinama skuplja podatke //////////////MARŠ za posredovanje u osiguranjusajer polise, više nisu ni trend nego normalna stvarBOJAN što se tiče sajber osuiguranja i zaštitu podatak polisa sajber osiguranja najsveobuhvatnije štiti da li da slučajno naprave fišing imejl, tako i od napada koji nemaju veze sa da vam putem rensomvera jako širok spektar i kompanije koje se same bave osiguravanjem to je od profesionalne odgovornosti///////////regulatorne kazne, angažman komp forenzičara koji će vratiti u pređašnje stanje *********************************************************GROZA: prava poslodavca i zaposlenog po pitanju podataka, koji koji smeju da se obrađuju zavisis od svre obrade. Šest ih ima u domaćem zakonu, ali je u sferi pravni osnov nije primeren pristanak. pristanak mora postojati ravnopravnost strana u tom odnosu, zaposleni nije u istoj kao poslodavac, pa se postavlja pitanje kakav je kvalitet pristanka.a tako nešto pravo nemaju obrada podatka izvršenja ugovora o radu. ime prezime adresa, broj žiro računadrugi rel pravni osnov je izvršavanje radnih obaveza , klasičan primer je prijava na osiguranjetreći potencijalno legitimni interes: po meni je lično sporno da li može da se primeni jer se uvek javlja kad arukovalac a da tta obvideo nadzor za obezbeđivanje prostoije, ali kada govorimo o tomeu GPS posle radnog vremena, uvek je bitno uraditi test ravnoteže, čiji interesi pretežu/////////////////////////Zlatkouspeli kao kancelarija da vam policajci više ne zadržavaju lične karte, jer ztransparentnost podarazumeva da ti dobiješ ko je ličnost za zaštitu podataka, hoću li ih izneti u inostranstvo ili neću. Raditi na politikama privatnosti////////////////////////////ROBERTO POLETOmožemo da zaštitimo ako nam neko ukrade laptop bilo koji zaposleni tda se uradi enkripcija, o laptop m obilniopasnije su situacije da ne znamo da neko koristi naše podatke na elektronskim uređajimasigurno zbog te brzine ima dosta rupa. Bilo koji rad od kuće tačno da se odredi ko ima kojim pristup podacimasigurno je sa dobrim planiranje da i poslovanje od kuće bie sigurno./*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/**/*/*/*/*/*/*Djokić: kodeks o poverljivosti ili šta, kako da ne procure daljene bi smelo da se desi da traži podatke i da dobije podatkeda li iznutra ili spolja napadi se dešavaju i na različite načine sprečavajusve vidljivije je da su pretnje i slabosti iznutrajednom kvartalno svi imaju edukaciju zato što imaju nultu grešku

Srbija

Kako su zaposleni izvršitelju ukrali oko 90 miliona dinara?

Policija je uhapsilsa šest osoba pod osnovanom sumnjom da su zloupotrebom položaja oštetili kancelariju jednog javnog izvršitelja za oko 88,85 miliona dinara, saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.Uhapšeni su LJ.M. (1958), pomoćnik oštećenog izvršitelja, V.V. (1976), faktički odgovorno lice u kancelariji tog izvršitelja i odgovorno lice preduzeća "Poslovna logistika", "Sektor PP" i "Kolektor sektor", kao i V.J. (1964), odgovorno lice "Poslovna logistika" i "Sektor PP".Takođe su uhapšeni i O.V. (1966), faktički knjigovođa oštećenog izvršitelja i odgovorno lice radnji "Vezirica" i "Vezirica vez", I.R. (1974), poslovni sekretar kancelarije izvršitelja, i M.R. (1980), knjigovođa izvršitelja i odgovorno lice firme "SMS knjigovodstvo".Sumnja se da je LJ.M. od 1. decembra 2012. do sredine februara 2016. godine zloupotrebio službeni položaj pomoćnika javnog izvršitelja, kako bi zajedno sa ostalim osumnjičenima stekao protivpravnu imovinsku korist.Oni se terete da su faktički fakturisali usluge obrade predmeta u postupcima izvršenja koje je vodila kancelarija oštećenog preko preduzeća u kojima su osumnjičeni odgovorna lica i na taj način prisvojili preko 69 miliona dinara.M.R. je, kako se sumnja, od oštećenog izvršitelja za fiktivne usluge knjigovodstvene agencije u kojoj je bila odgovorno lice, naplatila oko 7,82 miliona dinara.LJ.M. se, takođe, tereti da je naložio isplatu dnevnica za šestoro zaposlenih u kancelariji izvršitelja i na taj način prisvojio 4,18 miliona dinara, kao i da je sebi i I.R. neosnovano povećao platu i prisvojio skoro 3,8 miliona dinara.V.V. je, kako se sumnja, nabavio teretno vozilo u ime kancelarije, koje je koristio u privatne svrhe, a potom prodao i prisvojio približno 4 miliona dinara.Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Srbija

UNICEF: Dečjoj klinici u Nišu obezbeđen aparat za neonatalogiju

Klinika za dečije interne bolesti u Nišu dobila je aparat za terapijsku hipotermiju koji je nabavljen u okviru kampanje organizacije Unicefa "Tako mali da bi u srce stali". Cilj kampanje je opremanje neonatalnih bolnica u Srbiji, a aparat je obezbeđen zahvaljujući donaciji porodične kompanije "Petite Geneve Petrović".Aparat je namenjen sprečavanju oštećenja mozga kod novorođenčadi koja su pre, tokom ili odmah nakon porođaja doživela neki oblik moždane patnje zbog nedostatka kiseonika. Donacija je vredna je pet miliona dinara, a obezbeđena su i dva reanimaciona stola koji će narednih dana stići u Centar za neonatologiju u Kragujevcu."Sva oprema koju smo dobili od UNICEF-a u poslednjih mesec dana namenjena je za spašavanje života, lečenje i zbrinjavanje dece iz celog regiona Južne i Jugoistočne Srbije", kaže pomoćnik direktora UKC Niš za internističke delatnosti, Radivoj Kocić.U Srbiji se svake godine rodi 65 hiljada dece, od kojih je 4000 prevremeno rođenih beba, a svakoga dana novih 7 beba zahteva neki vid urgentne podrške, a prevremeno rođenje je odgovorno za više od 60% smrtnih slučajeva novorođenčadi."Izazovno vreme u kome živimo nametnulo je dodatne teškoće prevremeno rođenim bebama i njihovim roditeljima, kojima smo želeli da pomognemo da lakše prebrode prve dane", kaže Petar Petrović, predstavnik kompanije Petite Geneve Petrović.Unicef je od 2017. godine definisao niz mera kojima su podržane jedinice za intenzivnu neonatalnu negu u osam zdravstvenih ustanova, u Nišu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu.EU i UNICEF pokreću regionalni projekat za ublažavanje uticaja pandemije "Pored aparata za terapijhsku hipotermiju, mi smo od Unicefa dobili i 4 inkubatora, a prošle godine i 1 neonatalni respirator", kaže upravnik Klinike za dečije interne bolesti UKC Niš, Emilija Golubović.Unicef je od 2017. uložio ukupno 48,18 miliona dinara u modernizaciju rada neonatalne službe u Srbiji."Nastavljamo sa nabavkom neophodne opreme i pružanjem sistemske podrške jedinicama za intenzivnu neonatalnu negu kako bismo dodatno smanjili smrtnost prevremeno rođenih beba", izjavila je Jelena Kovačević iz organizacije Unicefa u Srbiji.Više od pet hiljada ljudi i skoro 300 preduzeća, odazvalo se tokom kampanje Unicefa od novembra 2020. Prikupljeno je više od 13 miliona dinara, nabavljeno sedam inkubatora, četiri su dostavljena Nišu, dva Kragujevcu i jedan Novom Sadu. Još jedan aparat za terapijsku hipotermiju novorođenčadi dobio je Institut za neonatalogiju u Beogradu.

Srbija

Policija pozvala advokata Čedomira Kokanovića na saslušanje

Policijsko saslušanje advokata Čedomira Kokanovića, jednog od organizatora advokatskih protesta "Ni korak nazad" protiv aktuelnog nacrta Zakona o parničnom postupku, počelo je oko 11 časova u Policijskoj upravi Beograda, potvrdio je agenciji Beta advokat Ivan Ninić.Kako prenosi N1, Kokanović je prethodno naveo da poziv za saslušanje u policiji vidi kao "nastavak političkog pritiska na nezavisnu advokaturu" i rezultat "koruptivne sprege rukovodstva Advokatske komore Srbije (AKS) i Ministarstva pravde"."Viktor Gostiljac tražio je od ministarke pravde Maje Popović iniciranje krivičnih postupaka protiv mene jer razotkrivanjem mahinacija u (AKS) ugrožavam njegovu poziciju. Na to da ću biti saslušan već sam upozoren pretnjama upućenim od strane smenjenog sekretara AKS Aleksandra Cvejića nakon poslednjeg protesta advokata", naveo je Kokanović.Stotine advokata i građana se u tri navrata okupljalo na protestu u centru Beograda protiv spornog nacrta Zakona o parničnom postupku.Zakon o parničnom postupku "crvena linija" za advokate (VIDEO) Za zakon, koji još nije došao ni do skupštinske procedure, deo nezadovoljni advokati tvrde da bi ugrozio pravo građana na pristup sudu, kao i prava na pravično i efikasno suđenje.Zbog toga su više puta ponovili da sa aktuelnim predlogom "nema kompromisa", odnosno da će se zadovoljiti jedino potpunim povlačenjem predloga iz javne rasprave.Predsednik AKS Viktor Gostiljac izjavio je da je Nacrt zakona o parničnom postupku, kakav je bio predočen javnosti, bio neprihvatljiv za advokate, ali da je Ministarstvo pravde prihvatilo primedbe AKS i da će biti urađen novi nacrt zakona, u čemu će učestvovati i advokati.Advokati i dalje traže potpuno povlačenje zakona o parničnom postupku

Srbija

Uhapšene tri osobe zbog zloupotrebe u „Resavici“

Policija je uhapsila tri osobe koje su malverzacijama u vezi sa ugovaranjem kupovine vozila i radnih mašina oštetile JP "Resavica" za oko 40 miliona dinara, saopšteno je iz MUP-a, prenosi Politika. Uhapšeni su odgovorno lice JP "Resavica"  M. V. (1984), kao i odgovorno lice preduzeća "Rembas trans" V. P. (1984) za koje postoji osnovana sumnja da su zloupotrebili položaj.  Odgovorno lice "Imperia kompani A3 plus" iz Beograda Z. V. (1969) se tereti za krivično delo pranje novca.Takođe, zbog sumnje da je zloupotrebio položaj,  podneta je i krivična prijava protiv 55-godišnjeg muškraca iz preduzeća "Rembas trans". Osumnjičeni se terete da su u periodu od maja 2018. godine do novembra 2020. godine, organizovali navodnu nabavku većeg broja autobusa i radnih mašina za potrebe preduzeća "Rembas trans" DOO iz Resavice od preduzeća "Imperia kompani A3 plus" DOO iz Beograda. JP za Podzemnu eksploataciju uglja "Resavica" je preduzeću "Imperia kompani A3 plus" na ime depozita kao garancije za realizaciju navedenog posla isporučilo ugalj iz svog proizvodnog asortimana, uplatilo novac i ustupilo potraživanja u ukupnom iznosu od 47.591.172 dinara, iako preduzeće "Imperia kompani A3 plus" nije izvršilo ugovorenu isporuku vozila i radnih mašina, već je isporučilo samo jedan autobus.Na ovaj način oni su, kako se sumnja, oštetili JP za PEU "Resavica" za ukupno 39.519.699 dinara i omogućili sticanje protiovpravne imovinske koristi preduzeću "Imperia kompani A3 plus" Beograd u iznosu od 24.519.699 dinara, kao i sticanje protivpravne imovinske koristi odgovornom licu preduzeća "Imperia kompani A3 plus". Osumnjičenima je određeno zadržavanje 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Srbija

NBS objavila jedini način za zamenu povučenih „švajcaraca“

Građani koji još uvek nisu zamenili ili prodali novčanice osme serije švajcarskog franka koje je Narodna banka Švajcarske povukla iz opticaja to mogu učiniti kod ovlašćenih banaka banaka i menjača, saopštila je Narodna banka Srbije.  NBS navodi da, međutim, banke i menjači nisu u obavezi da od građana primaju vanopticajne novčanice osme serije švajcarskog franka, kao i da o uslovima i naknadama samostalno odlučuju.U maju zamenjeno preko 100 miliona "švajcaraca" koji se povlače Napominje se da švajcarski franci ne mogu da se zamene u Narodnoj banci Srbije. Te novčanice, kao i ranije povučene novčanice šeste serije švajcarskog franka, građani mogu bez vremenskog ograničenja zameniti na šalterima Narodne banke Švajcarske u Bernu i Cirihu, kao i u ovlašćenim agencijama koje se nalaze u većim gradovima Švajcarske.Mogućnost slanja poštom tih novčanica na adresu Narodne banke Švajcarske trenutno ne postoji.Zbog mogućih promena u procedurama zamene vanopticajnih novčanica švajcarskog franka u Narodnoj banci Švajcarske i kod njenih agencija, NBS poziva građane da prethodno obavezno posete sajt Narodne banke Švajcarske i detaljno se informišu o načinu i uslovima zamene.

Saobraćajnica Ruma-Šabac-Loznica

Srbija

Svi kapitalni projekti ugovoreni u „četiri oka“

Skoro sve kapitalne investicije, u ovom trenutku, u državi Srbiji  ugovorene su direktnim pogodbama mimo procedure javnih nabavki. Utisak je da ako se stvari ovako nastave, praktično će samo investicije koje se delimično finansiraju preko evropskih banaka i uz „dotaciju“ EU biti odabirane tenderskom metodom. Takva praksa je nedopustiva; odstupanje od tendera može se pravdati samo u hitnim slučajevima, kao što su nabavke vakcina i ulaganja u zdravstvo usled pandemije. Nije vlast SNS-a „izmislila“ toplu vodu sa izbegavanjem tenderskih procedura. Da se podsetimo, počelo je sa, slobodno možemo reći skandaloznim, „međudržavnim sporazumom“ sa Azerbejdžanom, gde je deonica auto-puta Ljig - Prelјina dodelјena uz (pre)visoku cenu kompaniji Azvirt i uz „povolјan“ kredit vlade te države. Ispostavilo se da je cena uvećana u odnosu na procene za više od 40 miliona evra, a ugovor je pratila i „donacija“ države Azerbejdžan od dva miliona evra za uređenje Tašmajdana. "Leks Zorana" iz energetike Uslov tog „dobročinstva“ (od para koje smo preplatili za taj put) bio je da se u parku postavi bista doživotnog predsednika (i diktatora, kao i šefa KGB-a u vreme SSSR) Gajdara Alijeva. Čak je lično Vučić, kada je došao na vlast, javno tvrdio u skupštinskoj raspravi da je put preplaćen za 40 miliona. Građani i lično mogu da dožive „donaciju“ kada se šetaju parkom u večernjim satima i da „uživaju“ u zvucima himne strane države koja se pušta pored vodoskoka i biste Alijeva.Demokratama se praksa neposrednog ugovaranja preko međudržavnih sporazuma osladila, pa su brže-bolјe ugovorili i „Pupinov“ most, ovog puta sa Kinezima. Vučić to radi efikasnije i brutalnijeMora se primetiti da je Aleksandar Vučić preuzeo mnoge manire (a i kadrove) prethodne vlasti. U klјučnim pravcima naše državne politike (i spolјne i unutrašnje i ekonomske) on nastavlјa putem koji je trasirao Boris Tadić; samo je izvođenje ogolјenije, brutalnije, ali i efikasnije od prethodnika. Nova vlast je tako nastavila i sa praksom izbegavanje javnih nabavki. Doduše, nije se odmah krenulo u velike investicije, pošto je država bila u teškoj finansijskoj situaciji usled haosa u javnim finansijama koji je ostao iza demokrata (setimo se oplјačkanih banaka koje su morale u stečaj, milijardu evra duga Srbijagasa, Dunav osiguranja, ogromnog tekućeg deficita, prezaduženog Beograda. Čim su koliko-toliko sređene finansijske prilike u državi, krenulo se punom parom u ugovaranje novih projekata mimo transparente procedure. Mehanizam dodele poslova preko međudržavnih ugovora ponovo je aktiviran i uskoro je sve „počelo da pršti“. Najveći broj poslova zaklјučen je sa Kinezima, uz jedan ugovor sa turskom vladom.Kako bez međudržavnih ugovora?Vlast namerava da pored Kineza, Turaka i Azerbejdžanaca angažuje i druge izvođače neposrednom pogodbom, bez javnih nabavki. Tako se Vučić rešio da „kupi“ određeni prolaz kod Amerikanaca preko angažovanja američke korporacije Behtel za izgradnju tzv. „Moravskog koridora“. Nije teško pogoditi šta je motivisalo Vučića da uđe u takav aranžman – namera da se približi vrhovima američke vlasti, odnosno predsedniku Trampu (poznato je da Behtel ima prolaz u vrhovima Republikanske stranke u SAD).Izgradnja beogradskog metroa koštaće oko šest milijardi evra

Srbija

Srbija uzima zajam za razvoj koridora Save i Drine

Srbija će uzeti zajam od Međunarodne banke za obnovu u razvoj u iznosu od 78.200.000 evra za Projekat integrisanog razvoja koridora reke Save i Drine primenom višefaznog programskog pristupa. Od tog novca 78.004.500 evra opredeljeno je za troškove robe, radova, nekonsultantskih i konsultanskih usluga, obuke, operativne troškove za projekat, a 195.500 evra za pristupnu naknadu. Cilj tog projekata je unapređene zaštite od poplava i omogućavanje prekogranične saradnje u oblasti voda na rečnim koridorima Save i Drine.Projekat čini fazu Programa VPP i sastoji se od četiri dela: Integrisano upravljanje i razvoj koridora reke Save, Integrisano upravljanje i razvoj koridora reke Drine,  Priprema i upravljanje Projektom i Regionalna saradnja. Podrška se između ostalog obezbeđuje za finansiranje zaštite od poplava, ulaganje i upravljanje životnom sredinom, kao i brane na rekama Drina i Sava.Dalje, projektom će se unapređuje lučka infrastruktura u Sremskoj Mitrovici, poboljšava polovni put Save, i pruža podrška za realizaciju integrisanog razvoja gronjeg toka reke Lim. Datumi za plaćanje glavnice zajma су 15. jun и 15. decembar svake godine počevši od 15. decembra do 2023. godine do 15. decembra 2031. godine. Datum završetka projekta je 3. jul 2026. godine 

Srbija

Danas isplata 3.000 dinara za vakcinisane penzionere

Isplata jednokratne pomoći od 3.000 dinara za penzionere koji su se do 31. maja vakcinisali makar jednom dozom vakcine protiv koronavirusa počinje danas, objavio je ministar finansija Siniša Mali.Penzioneri koji su vakcinisani nemaju obavezu da se prijavljuju za pomoć i njima će novac biti uplaćen na račun na koji primaju penziju.Mali je na svom nalogu na Instagramu napisao da će od sutra novac biti isplaćivan i ostalim vakcinisanim građanima.

Srbija

Uprkos pandemiji, nemačke kompanije u Srbiji bolje posluju

Skoro polovina kompanija članica Nemačko-srpske privredne komore (AHK Srbija) 48,8% njih, očekuje da će poslovati u plusu tokom 2021. godine i pored problema koje je izazvala pandemija korona virusa, rezultati su najnovije ankete. Kompanije članice su privi put pozitivno ocenile poreski sistem u Srbiji.Zadovoljavajuće ocene nemačko-srpskih kompanija dobili su kriterijumi koji se odnose na tržište rada u Srbiji:  produktivnost i motivacija zaposlenih, njihove kvalifikacije, obrazovanje, dok se a prvi put na spisku pozitivnih faktora nalaze poreski sistem i poreska uprava.Kao najveće pretnje i rizike u razvoju svojih kompanija u narednih dvanaest meseci, privrednici ističu potražnju, ekonomski okvir i pravnu sigurnost, kao i deficit radne snage.Prilikom ocenjivanja faktora koji utiču na poslovanje u Srbiji, najlošije su ocenjene: borba protiv korupcije i kriminala, pravna sigurnost, transparentnost u javnim tenderima, fleksibilnost zakona o radu, kao i efikasnost javne uprave i raspoloživost radne snage.Rezultati najnovije ankete koju je Nemačko-srpska privredna komora tokom marta i aprila sprovela u Srbiji, pokazuju da je ocena ekonomske situacije u Srbiji za 2021. godinu bolja u odnosu na prethodnih pet godina, uz izuzetak 2019. godine.Kompanije sopstveno poslovanje ocenjuju boljim nego opštu privrednu klimu: 44,1% njih svoje poslovanje ocenjuje dobrim, 47% zadovoljavajućim, a samo 8,7% nedovoljno dobrim.Nemačke kompanije traže dobavljače na zapadnom Balkanu Prognoze poslovanja za 2021. godinu sadrže optimizam u odnosu na period od pre dve godine, 48,8% ispitanika očekuje poboljšanje, 41,7% nepromenjenu poslovnu situaciju, dok 9,4% strahuje od pogoršanja.U 2021. godini, 44,1% anketiranih kompanija očekuje povećanje broja zaposlenih, 48% ne očekuje nikakve promene u broju zaposlenih, a 7,9% pretpostavlja da će im broj zaposlenih opadati."Ministarstvo privrede je u ovoj godini opredelilo više od 15 milijardi dinara za podsticaje koji će biti dodeljeni privrednim društvima koja investiraju i ulažu u Srbiju", poručio je Državni sekretar u Ministarstvu privrede Milan Ljušić.Nemački ambasador Tomas Šib izjavio je da je Srbija poslednjih godina sprovela važne makroekonomske reforme i sada može da se ponosi uspešnom investicionom politikom."Naša komora je na raspolaganju predstavnicima države u kreiranju privrednog ambijenta koji će biti podsticajan ne samo za kompanije koje posluju u Srbiji, već i za one koji još nisu sigurni u koju zemlju da investiraju", rekao je predsednik AHK Srbija Udo Ajhlinger.AHK Srbija sprovela je po šesnaesti put istraživanje o privrednom ambijentu u Srbiji među svojim članicama.

Srbija

U aprilu izdato duplo više građevinskih dozvola nego lane

U aprilu mesecu 2021. izdata je 2.061 građevinska dozvola, što predstavlja povećanje od 102,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku.  Od ukupnog broja dozvola izdatih u aprilu, 79 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 21,3 odsto na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 73,1 odsto dozvola izdato je za stambene, a 26,9 odsto za nestambene zgrade, dok se kod ostalih građevina najveći deo odnosi na cevovode, komunikacione i električne vodove - 70,4 odsto. Prema dozvolama izdatim u aprilu 2021. godine u Srbiji, prijavljena je izgradnja 4.034 stanova, sa prosečnom površinom od 71,2 metara kvadratnih. Posmatrano prema oblastima, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Južnobačkoj oblasti i ona će iznosit 38,8 odsto od predviđene vrednosti novogradnje.Zatim slede Beogradska oblast sa 25 odsto, Pomoravska oblast sa 5 odsto, Sremska oblast sa 4,3 odsto, i Raška oblast sa 4,3 odsto. Predviđena vrednost radova novogradnje u aprilu 2021. godine iznosi 85,8 odsto od ukupno predviđene vrednosti radova. Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama, 7,6 odsto stanova biće građeno u zgradama s jednim stanom, s prosečnom površinom od 141,4 metara kvadratnih, a 91,5 odsto stanova biće građeno u zgradama sa tri stana i više stanova, i njihova prosečna površina biće znatno manja i iznosiće 64,1 metara kvadratnih.

Srbija

Priprema se nova strategija i izmene zakona o zaštiti podataka

Vlada Srbija donela je odluku o obrazovanju Radnu grupe za pripremu Predloga strategije zaštite podataka o ličnosti sa Akcionim planom, objavljeno je u Službenoim glasniku.Predsednica Radne grupe je Svetlana Jovanović, viša savetnica Kabineta predsednika Vlade, dok su njeni zamenici Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović i viši savetnik u Ministarstvu pravde Zlatko Petrović.Uskoro strože kazne za odavanje poslovnih tajni Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) je krajem maja objavilo Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, za koji javna rasprava traje do sutra.Grupa organizacija civilnog društva okupljenih u Koaliciju za slobodu pristupa informacijama od javnog značaja smatra da postojeći Nacrt bitno ugrožava dostignuti nivo prava na pristup informacijama od javnog značaja i istovremeno propušta da reši probleme koji su uočeni u primeni Zakona.Firma vas štiti od zaraze, a objavi svima da imate šećer (VIDEO) “Predlozi za unapređenje Nacrta odnose se na rešenja koja je Koalicija prepoznala kao loša, poput čl. 2. Nacrta kojim se izuzimaju političke stranke i verske zajednice iz kruga obveznika Zakona”, navode u Koaliciji.Dodaju se i nova ograničenja prava na pristup informacijama, poput propisivanja mogućnosti da organ uskrati informaciju tražiocu ukoliko bi se na taj način ugrozio položaj na tržištu društava kapitala ili ukoliko bi se time povredio poslovni interes pravnih ili fizičkih lica.

Srbija

Komisija odložila dodelu državne pomoći za noćne klubove i barove

Komisija za kontrolu državne pomoći ocenila je da je planirana dodela državne pomoći noćnim barovima u klubovima selektivna, da može dovesti do narušavanja konkurencije, kao i da je neophodno da se propiše ukupan iznos sredstava za tu namenu, ali i iznos po učesniku.Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija dostavilo je 17. maja Komisiji prijavu državne pomoću sa Opštim obrascem prijave državne pomoći i Predlogom uredbe o utvrđivanju Programa o pravnu na pomoć barovima i noćnim klubovima radi davanja mišljenja. U obaveštenju koje je Komisija objavila na svom sajtu, navodi se da je nakon analize dostavljenog materijala Komisija je utvrdila da Predlog uredbe ne sadrži dovoljno uslova i kriterijuma za ocenu usklađenosti, te je uputilo Ministarstvu uputilo zahtev za dopunu prijave u kojom su zatraženi podaci o visini sredstava koji mogu da ostvare privredni subjekti i ukupnom iznosu sredstava za realizaciju programa. Ministrastvo je odgovorilo da će u novom postuoku pribavljanja mišljenja obavestiti Komisiju o traženim podacima, a da će se visina sredstava opredeliti novim aktom Vlade u zavisnosti od ukupnog broja priijavljenih koji ispunjavaju uslove za dodelu sredstava.Vlada je 20. maja donela propis pod nazivom Uredba o o utvrđivanju Programa podrške radu noćnih barova i klubova, a  razmatrajući dostavljeni materijal komisija je utvrdila da su sredstva koja se dodeljuju javna sredstva i da selektivan pristup može dovesti do narušavanja konkurencije."Sredstva koja se dodeljuju na osnovu Programa su javna sredstva, a imajući u vidu da samo ti učesnici na tržištu ostvaruju ekonomsku prednost u odnosu na ostale učesnike što predstavlja selektivni pristup o dodeli pomoći na taj način može doći do narušavanja konkurencije s obzirom da je tržište koje se odnosi na delatnost korisnika otvoreno za konkurenciju između brojnih učesnika na tržištu koji pružaju ugostiteljske usluge", piše u obaveštenju Komisije. Komisija je utvrdila da Uredba i Program ne sadrže dovoljno uslova i kriterijuma za ocenu usklađenosti iz razloga što ne sadrže sve neophodne elemente i to ukupan iznos redstava za navedenu namenu, kao ni iznos pojedinačne pomoći koja se može dodeliti, kao ni krajnji rok do kog se predmetna pomoć može dodeliti. Komisija je zaključila da je u predviđenom aktu Vlade neophodno propisati dodatne uslove i kriterijume radi usklađivanja sa odredbama Uredbe, a to podrazumeva da se propisivanje ukupnog procenjenog iznosa sredstava opredeljenih za namenu, propisivanje pojedinačnog iznosa sredstava po učesniku koji kumulativno ne sme biti veći od 1.800 000 evra.Takođe je neophodno je da prošire rok do kada se dobija pomoć,  a da ne bude duži od 31. decembra.