Svet

Rio Tinto preispituje pravni osnov ukidanja plana za „Jadar“

Kompanija Rio Tinto u svom izveštaju za 2021. godinu ističe da je razočarana odlukom srpske Vlade da ukine prostorni plan za projekat Jadar i da traži ukidanje potrebnih dozvola. Dodaju da istražuju pravni osnov za donošenje te odluke i "posledice za (njihove) aktivnosti i građane Srbije".U izveštaju piše da je Rio Tinto u julu prošle godine opredelio 2,4 milijarde dolara za dobijanje potrebnih odobrenja, dozvola i licenci.Osiromašeni litijum: Istine, laži, zablude i interesi Rio Tinto je 2021. godine povećao ulaganja u istraživanja za 101 miliona dolara, što je 16 odsto, čime su ona porasla na 726 miliona dolara. Fokus je bio na grinfild programima u 18 zemalja i kako kompanija ocenjuje na "njihovim najvrednijim projektima" među koje ubraja i projekat Jadar.Vreme: Rio Tinto tvrdi da je voda Jadra već lošeg kvaliteta Osim ulaganja u Srbiji, Rio Tinto kao najvrednije ističe i ulaganja u zapadnoj Australiji, Arizoni i Gvineji.Procene kompanije su da je projekat Jadar još vredniji nego što se prvobitno mislilo. Naime, u decembru 2020. godine Rio Tinto je procenjivao da se na prostoru projekta Jadar nalazi 139,2 mega tona jadarita, a sada se procenjuje da se tamo nalazi 143,5 mega tona.Takođe, i očekivana koncetracija litijuma u rudi je veća, porasla je sa 1,78 odsto na 1,8 odsto.Kompanija u svom saopštenju kaže da više neće ažurirati podatke o rezervama rude u Jadru zbog odluke Vlade da ukine prostroni plan, ali ponovo navodi da će nastaviti da preispituje sve opcije i pravni osnov za ovakav potez države.U godišnjem izveštaju piše da je plan Rio Tinta bio da se prvi proizvodi u vezi sa projektom Jadar nađu na tržištu 2027. godine kako bi se dostigla punu godišnju proizvodnju od 58 hiljada tona litijum karbonata za baterije, 160 hiljada tona borne kiseline i 255 hiljada tona sodijum sulfata.Rekordni profit Rio TintaPrihodi Rio Tinta su 2021. godine su porasli za 43 odsto u odnosu na prethodnu godinu i bili su 63 milijarde dolara, dok je profit firme porastao za 116 odsto i dostigao više od 21 milijarde dolara.Kompanija je isplatila i rekordno visok iznos godišnjih dividendi, 16,8 milijardi dolara. Najveći pojedinačni akcionar korporacije je kineski državni proizvođač aluminijuma Chinalco, koja je na osnovu dividendi dobila 2,5 milijardi dolara, piše Fajnenšl Tajms.Šta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra?

Svet

Banke za dve godine uložile 1,5 biliona dolara u ugalj

Izveštaj grupa za kampanju Urgewald i Reclaim Finance, zajedno sa više od dvadeset drugih nevladinih organizacija, otkrio je da su banke i investitori bili nepošteni u vezi sa ciljevima postavljenim Pariskim klimatskim sporazumom te su banke i investitori poslednjih godina usmerili ogromne sume novca da bi podržali industriju uglja podupirali najprljavije fosilno gorivo na svetu u vreme kada se čovečanstvo suočava sa klimatskom krizom, prenosi Zero Hedge.Kako je globalna tranzicija zelene energije dobila na snazi, prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive i niskougljenične izvore energije obeležen je usponima i padovima i velikim jazovima između obećanja i prakse. Javni i privatni lideri politike i industrije podjednako su (relativno) brzo dali obećanja i stali na stranu dekarbonizacije, ali je bilo teže doći do stvarnih akcionih planova i konkretnih koraka ka sveobuhvatnim i trajnim promenama. U izvesnom smislu, ovo je sasvim razumljiva dilema; svi znamo šta je potrebno na duge staze, ali ne postoji lak ili bezbolan način da se do toga dođe. Klimatske promene jesu opak problem i njihovo sprečavanje zahtevaće dosta kompromisa, gubitaka i tržišnih šokova.Da bi svet imao bilo kakvu nadu da će na vreme ispuniti klimatske ciljeve kako bi izbegao najgore posledice globalnog zagrevanja, tržišta će morati da učine brzi pomak uz saradnju i kreatora politike, šefova industrije i finansijskog sektora, kao i svih kojih trenutno rade na fosilna goriva. Napor će zahtevati oslobađanje od fosilnih goriva, kao i ogromnu prelazak na čistije energetske alternative i infrastrukturu kako bi obnovljivi izvori bili sposobni da zamene ogromne količine nafte, gasa i uglja.Iako je problem dekarbonizacije veliki kao i neslaganja i debate oko ispravnog puta ka dekarbonizaciji, jedna stvar oko koje se svet slaže je da ugalj, najprljavije fosilno gorivo, treba da se izbaci iz upotrebe. Međunarodna agencija za energetiku i Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) su bez sumnje pokazali da svi scenariji koji predviđaju da svet ispuni ciljeve postavljene Pariskim klimatskim sporazumom uključuju brzo povlačenje uglja kao apsolutnu neophodnost.Između januara 2019. godine i novembra prošle godine, komercijalne banke su uložile neverovatnih 1,5 biliona dolara samo u industriju uglja. Analiza takođe pokazuje da mali broj finansijskih institucija igra izuzetno veliku ulogu u podršci uglju i usmeravanju globalnih energetskih tržišta na način koji bi jedni nazvali "kratkovidim", a drugi kriminalnim nemarom. Finansijske kompanije iz samo šest zemalja Sjedinjenih Država, Kine, Japana, Indije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva odgovorne su za više od 80 odsto finansiranja i ulaganja u ugalj. Šefica finansijskog istraživanja u Urgevaldu Katrin Gansvindt istakla je da ove finansijske institucije moraju biti na udaru kritika sa svih strana organizacija civilnog društva, finansijskih regulatora, klijenata i progresivnih investitora. "Ako ne okončamo finansiranje uglja, to će nas uništiti", naglašava ona. Nedavni izveštaj grupa za kampanju Urgewald i Reclaim Finance takođe skreće pažnju na rasprostranjenost i podmuklu prirodu "zelenog pranja". Dva investitora navedena u izveštaju, BlackRock i Vanguard, imaju "više odgovornosti za ubrzanje klimatskih promena nego bilo koji drugi institucionalni investitor širom sveta", ističe Jan Luvel, analitičar politike u Reclaim Finance.Dok je ugalj ukorijenjen u globalnoj ekonomiji, a posebno u zemljama u razvoju kojima je očajnički potreban jeftin i pouzdan izvor goriva, ugalj nije jedina opcija. Posmatrajući količinu novca koji se usmerava na održavanje uglja u životu otkriva koliko bi se više novca moglo usmeravati da bi čistija energija postala pristupačnija i pristupačnija. Promena nije laka, ali je moguća, posebno kada se finansijski, politički i industrijski mehanizmi smatraju odgovornim.

2022

Odabrano 10 najboljih projekata Generator ZERO konkursa

 Sistem za proizvodnju bioplastike od konoplje, mobilna aplikacija za prevenciju i smanjenje kućnog otpada od hrane, samoodrživi staklenici ili biotički materijal kao zamena za stiropor samo su neka od inovativnih rešenja koja su ušla u samu završnicu Generator Zero konkursa OTP banke. Ove godine pristigla su čak 72 jedinstvena projekta koja doprinose smanjenju karbonskog otiska, a za titulu pobedničkog projekta boriće se deset odabranih finalista. Najkreativniji takmičari će svoja rešenja predstaviti u velikom finalu, a pobednik će dobiti nagradu od dva miliona dinara kao i podršku OTP banke u daljoj realizaciji i promociji projekta.Za glavnu nagradu takmičiće se rešenja za prikupljanje i reciklažu opušaka, monitoring i menadžment sistem za vozila, aplikacija za bicikle, rešenje za smanjenje prehrambenog otpada, projekat za ručnu proizvodnju papira, kao i elektro-radna platforma za poljoprivrednike.Upoznajte se sa finalistima u sledećem videu:Vuk Kosovac, član Izvršnog odbora u OTP banci Srbija ističe da je Generator Zero jedan od najznačajnjih projekata banke, čije je jedno od ključnih strateških usmerenja "zelena tranzicija", te da ga izuzetno raduje što je konkurs i ove godine privukao veliki broj domaćih inovatora.,,Pre svega, izuzetno smo ponosni na ovoliki odziv i broj prijavljenih projekata za ovogodišnji Generator. Ovo samo potvrđuje koliko je tema koju smo odabrali aktuelna, ali i inspirativna za sve one koji žele da smanje emisije ugljen dioksida i ostalih gasova staklene bašte. Pored toga, ponosni smo na kvalitet rešenja koja smo dobili. Odabrati 10 najboljih je bilo zaista izazovno, a pred nama je tek, teška odluka budući da sva rešenja zaslužuju priznanje. Ipak, pobednik je samo jedan. Radujemo se saradnji sa ovogodišnjim pobednikom i ono što je najvažnije, uvereni smo da uz ovakve inovatore borba protiv globalnog zagrevanja dobija dodatni vetar u leđa. Naravno, mi ćemo svakako nastaviti da, kao vodeći kreditor privrede i stanovništva, svestan značaja održivog poslovanja, ohrabrujemo sve naše klijente da budu ekološki odgovorni”, kaže Vuk Kosovac.Ovogodišnji finalisti biće podržani na svim komunikacionim kanalima Banke, uz medijsku promociju i promotivni materijal u formi videa i fotografija, dok pobednika očekuje dva miliona dinara, kao i vredne nagrade ovogodišnjih partnera koje će dobiti i pojedini finalisti. Takođe, banka će omogućiti i prezentovanje projekta u OTP Lab inovacionom hub-u, matične OTP Grupe koja je prisutna u 11 zemalja u Evropi, kao i u investicionom fondu Portfolion. Partneri koji su prepoznali značaj ovogodišnjeg Generatora ZERO, a čiji predstavnici se nalaze u žiriju pored predstavnika OTP banke, su ICT Hub, Mastercard, Srbija inovira, Inicijativa digitalna Srbija, Bosch, Beogradska otvorena škola, Netokracija, Schneider Electric, Bosch, OTP Lab matične i investicioni fond PortfoLion.Projekti koji su po stručnoj proceni žirija plasirali u finale su: B-FRESH Technologies tim koji je razvio B-FRESH sprej za rešavanje problema brzog kvarenja svežeg voća i povrća, Eat Me Up mobilna aplikacija za smanjenje kućnog otpada od hrane, Bifrost Bioplastic sistem za proizvodnju bioplastike od konoplje koja ambalažu čini 100% biorazgradivom, Bajk aplikacija koja povezuje ljude koji imaju bicikle sa onima kojima su bicikli potrebni, Bit inženjering - samoodrživi staklenik sa komposterom, Gen Z Farmers  sa projektom „Gen Z E-tractor“ za smanjenje emisije štetnih gasova koji nastaju usled obavljanja poljoprivrednih radova, Smart City Technologies - monitoring i menadžment sistem koji prikuplja ključne podatke putem mobilnog hardware-a postavljenog na bilo koju vrstu vozila, udruženje Naša kuća koje se bavi ručnom proizvodnjom papira i ambalaže od praznih paklica cigareta, Buttsy NFT projekat prikupljanja i reciklaže opušaka iz celog sveta, SOMA WELLNESS - inovativni biotički materijal koji služi kao organska, ekološka i karbon negativna zamena za stiropor pod imenom BIOSPORIN.OTP banka je najveći kreditor privrede i stanovništva i lider na tržištu faktoring, lizing i e-commerce usluga. Usmerena je na inovacije i digitalizaciju svog poslovanja, koje omogućava klijentima nove pogodnosti sa fokusom na unapređenje digitalnog bankarstva i korisničkog iskustva. Jedno od ključnih strateških usmerenja je zelena tranzicija, odnosno posvećenost održivom poslovanju i ekološkim projektima. Zahvaljujući prisutnosti OTP banke u 91  gradu sa 184 ekspozitura, klijentima širom Srbije je dostupna široka lepeza proizvoda i usluga, kao i efikasan servis i ponude prilagođene njihovim konkretnim potrebama, dok je mreža od skoro 300 bankomata najveća u našoj zemlji.Podsetimo, Generator je višegodišnji projekat OTP banke posvećen svim preduzetnicima i inovatorima koji žele da svojim idejama i projektima doprinesu aktuelnim temama u vremenima koja su obeležena digitalizacijom. Projekat se održava od 2017. godine i do sada je podržao inovativne preduzetničke ideje, studente sa preduzetničkim inovacijama, pomogao mala i srednja preduzeća da se digitalno transformišu, i nagradio one preduzetnike koji su pomagali mikro, malim, srednjim preduzećima da prevaziđu krizu prouzrokovanu pandemijom COVID-19. Naime, prema novom izveštaju Ujedinjenih nacija do 2030. godine, potrebno je da se karbonski otisak smanji za 45 odsto kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa.

Srbija

Tender za vađenje potonulog broda iz Dunava u Novom Sadu

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raspisalo je tender za radove na vađenju potonulog plovila iz reke Dunav u Novom Sadu.Plovilo je potrebno izvaditi iz reke kako bi se nastavili radovi na mostu preko Dunava u Novom Sadu.Procenjena vrednost radova je 24 miliona dinara (bez PDV-a). Projekat izgradnje mosta-obilaznice oko Novog Sada, sa pristupnim saobraćajnicama je prepoznat je kao projekat izgradnje i rekonstrukcije javne linijske saobraćajne infrastrukture, od posebnog značaja za Srbiju. "U toku izrade tehničke dokumentacije za most utvrđena je prisutnost potopljenog plovila na koordinatama 408156.292 E 5008796.651 N. U cilju nastavka izvođenja radova na mostu preko Dunava, neophodno je izvršiti radove na uklanjanju potopljenog plovila", piše u konkursnoj dokumentaciji.Elaborat o batometrijskom merenju konstatovao je da se plovilo nalazi uz levu obalu Dunava, van plovnog puta i da je najviše potopljena tačka plovila na 71,92 metra.Objekat je blago zasut peskom sa strane koja je okrenuta obali, piše u dokumentaciji. Ponuđač treba da treba da dokaže da poseduje plovnu dizalicu minimalne nosivosti 100 tona, plovnu skelu nosivosti 80 do 100 tona, ronilačku opremu za istovremeni rad dva ronioca i ostalu neophodnu oprema za rad ronilačke ekipe (ronilačke boce odgovarajućeg kapaciteta sa kompresorom za punjenje boce).Od opreme takođe treba da poseduje i plovni objekat - salmus sa refularnom pumpom za ispumpavanje vode i mulja iz potopljenog objekta, piše u dokumentaciji. Privredni subjekat treba angažuje dva ronioca i dva pomoćnika.Okvirno trajanje ugovora je, kako piše u oglasu o javnoj nabavci, šest meseci.Kao objektivni razlozi za produženje roka smatraju se temperatura niža od -5, pojava leda na reci Dunav i magla u trajanju više od 3 sata u vremenu od 8 do 16 časova,  ekstremno niski vodostaji koji u potpunosti onemogućavaju rad mehanizacije. Rok za podnošenje ponuda je 9. mart. 

Srbija

Miroslav i Marko Mišković oslobođeni optužbi za utaju poreza

Vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković i njegov sin Marko Mišković pravosnažno su oslobođeni od optužbi da su utajili porez, prenose Novosti. Odlukom Apelacionog suda u Beogradu preinačena je prvostepena presuda Specijalnog suda kojom je Marko Mšković bio osuđen na godinu dana kućnog zatvora i novčanu kaznu zbog poreske utaje, a Miroslav Mišković na dve i po godine zatvora i novčanu kaznu jer mu je u tome pomogao, piše Tanjug. Miškovići su oslobođeni svih sumnji zbog kojih su bili uhapšeni 2011. godine i imaće pravo da traže odštetu od države zbog neosnovanog boravka u pritvoru i višegodišnje blokade imovine.Ranije su oslobođeni optužbi za oštećenje putarskih preduzeća. 

Srbija

Sajam automobila od 12. do 15. maja

Automobili, motocikli vraćaju se na Beogradski sajam, prema utvrđenom planu, od 12. do 15. maja 2022. godine i manifestacija će biti održana pod nazivom DDOR Eco BG Car Show 07, saopštila je press služba Beogradskog sajma. U nazivu ove manifestacije dodato je "ECO", što govori o nameri organizatora i uvoznika vozila da izložbena postavka akcentuje vozila sa ekološki naprednim pogonskim rešenjima, automobile na električni pogon, hibride, lake hibride, ali i nove modele sa konvencionalnim pogonima za koje se pretpostavlja da su ekološki unapređeni i da zadovoljavaju visoke ekološke standarde. I podrazumevaju se najreprezentativniji predstavnici "klasičnog" programa.Iako neki od razloga za gotovo trogodišnju sajamsku apstinenciju nisu sasvim nestali - zdravstveni aspekt globalne pandemije još uvek je značajan ograničavajući faktor, problemi u međunarodnom transportu i komunikacijama, interesovanje i optimizam i posetilaca i uvoznika svakim danom su sve veći, navodi se u saopštenju."Predstojeći Sajam automobila će se održati u uslovima očekivano smanjenog komercijalnog efekta u smislu prodaje vozila, zbog nedostatka novih vozila na tržištu, ali istovremeno uz ogromno interesovanje medija, stručne i široke javnosti za modele vozila koja već sada nude najnovija pogonska rešenja, a čija se potpuna komercijalizacija očekuje u bliskoj budućnosti", navodi se u saopštenju.Zajedno sa sajmom automobila, od 12. do 15. maja biće održan i 14. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopešn", koji je u pogledu posledica pandemije kovida-19 doveden u nepovoljnu situaciju sličnu onoj u vezi sa sajmom automobila. Sudeći po interesovanju i entuzijazmu predstavnika brendova iz ovog segmenta, može se očekivati veoma atraktivna sajamska priredba.POLOVNI AUTOMOBILI NAJVIŠE STIŽU IZ FRANCUSKE I NEMAČKE Podsećanja radi, ljubitelji automobila i motocikala poslednji put su imali priliku da posete izložbu na Beogradskom sajmu tokom 54. Međunarodnog salona automobila, održanog u martu 2019. godine. 

Srbija

Inflacija u Evropskoj uniji 5,6 odsto u januaru

Godišnja inflacije u evrozoni iznosila je 5,1 odsto u januaru 2022. godine, a u Evropskoj uniji 5,6 odsto, saopštio je Eurostat. I u evrozoni i u Evropskoj uniji inflacija je porasla u odnosu na decembar 2021. godine, kada je iznosila 5, odnosno 5,3 odsto. U isto vreme prošle godine inflacija u evrozoni iznosila je 0,9 odsto, a u EU 1,2 odsto. Litvanija je imala najvišu godišnju inflaciju (12,3 odsto), slede Estoniji (11 odsto) i Češka (8,8 odsto).Najnižu godišnju inflaciju zabeležile su Francuska (3,3 odsto), Portugal (3,4 odsto) i Švedska (3,9 odsto).Inflacija u januaru 8,2 odstoNBS i dalje očekuje pad inflacije od drugog tromesečjaU poređenju sa decembrom, godišnja inflacija je opala u osam država članica i porasla u devetnaest.U januaru, najveći udeo u godišnjoj inflaciji evrozone imali su energenti, usluge, hrana, alkohol i duvan,  neenergetska industrijska dobra. 

Svet

Fintech sektor na putu da obori sve rekorde u 2022. godini

U prvih mesec i po dana 2022. godine u kompanije koje se bave finansijskim tehnologijama (fintech) finansirano je preko 18 milijardi dolara, čime su na putu da obore prošlogodišnji istorijski rekord, prema izveštaju kompanije Citi Global Insights, prenosi Axios.Ove kompanije su prošle godine privukle rekordnih 136,8 milijardi dolara, a posmatrači tržišta su se pitali da li se ti nivoi finansiranja mogu održati, a dosadašnji brojevi sugerišu da investitori potvrđuju da mogu.Tokom prošle nedelje, finansiranje fintech-a u ovoj godini je porastu, čak 20 odsto više u odnosu na period od januara do februara 2021. godine, sa velikim ponudama poput FNZ-a, Citadel Securities i Checkout.com-a koje su bile najveće.Crypto je ostvario najveće dobitke ove godine, sa prikupljene 4,1 milijarde dolara u poređenju sa oko 800 miliona dolara u prva dva meseca prošle godine.U prva dva meseca 2021. godine, američke kompanije su dominirale sa 64 odsto ukupnog investiranog novca, a ove godine Evropa sa 32 odsto parira Americi sa 39 odsto u trci za finansiranjem.Mnogi od ovih poslova su verovatno dosta koštali u 2021. godini, kada su procene još uvek bile "vruće", a pretnja od povećanja kamatnih stopa je još mala.Privatna tržišta ipak kasne nekoliko kvartala u poređenju sa javnim tržištima, međutim postoje skoro rekordne količine rezervi likvidnih sredstava širom industrije privatnog kapitala kojima je potrebna primena, sa specijalizovanim fondovima fokusiranim na kriptovalute koje se pojavljuju.Još uvek je neizvesno da li će finansiranje fintech-a zaista zabeležiti novi rekord ove godine, ali ako dođe do usporavanja, to bi moglo biti sličnije kontrolisanom padu nego masovnoj imploziji.

Srbija

Zaštitnik preduzetnika: Ko zaslužuje glas privrede na izborima?

Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" smatra da Vlada koja se ovako ponaša ne zaslužuje glas privatnog sektora na predstojećim izborima i zbog toga su uputili zahtev svim listama koje će se na predstojećim izborima nadmetati za državne funkcije da daju svoje mišljenje za rešavanje ključnih problema za privredu, kako bi Udruženje stvorilo jasnu sliku ko zaslužuje glas milion i po ljudi koji rade u privatnom sektoru. Najvažnija pitanja na kojima Udruženje Zaštitnik preduzetnika insistira su: smanjenje nameta na male zarade i podizanje neto iznosa kako bi se izjednačio sa potrošačkim korpama, nameti na minimalce su trenutno 60 odsto zbog čega mnogi ne mogu da zarade ni za minimalnu potrošačku korpu. Osim toga, zahtevaju prekid prakse subvencionisanja stranih investitora i preusmeravanje subvencija u razvoj kapaciteta domaće poljoprivrede i prerade "Potrebno je reformisati poreski sistem da bude pravedan i sveobuhvatan umesto haotičnan i pogodan za malverzacije kao što je trenutno. Isto tako, tražimo izjednačavanje prava majki preduzetnica sa ostalim formama radnog odnosa, smanjenje nameta na male biznise i usklađivanje modela poslovanja kroz ukidanje parafiskalnih nameta, pojednostavljenje procedura, fiskalno i administrativno rasterećenje u praksi", navodi se u saopštenju. Neophodno je profesionalizovati državne službe, uključujući Poresku Upravu da bude servis građanima i privredi, a ne sredstvo reketiranja u rukama političara, suzbiti crno tržište kroz smanjenje nameta i revidiranje kaznene regulative na gradacionu i usklađenu sa ekonomskom moći privrednika, tako da legalno poslovanje bude višestruko isplativije, saopštilo je ovo Udruženje. Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije traži da zakoni da važe jednako za sve, uključujući državne funkcionere i njihove saradnike, da se procesuiraju akteri afera u kojima je državni budžet zloupotrebljen uključujući odgovorne u Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija, zatim da se ukine naplata natpisa na privatnoj svojini što se trenutno praktikuje u Beogradu i još nekim lokalnim samoupravama.

Svet

SAD uvele nove sankcije Rusiji zbog Ukrajine

Američki predsednik Džozef Bajden uveo je novi talas sankcija Rusiji zbog njene, kako je naveo, "invazije" u Ukrajini, preneo je Fiancial times. Sankcije se odnose na ruske političare, banke, a imaće uticaja i na državni dug Rusije.Mere se, kako se precizira, odnose i na članove porodica ruskih političara. Promsvjezbanka i ruska finansijska institucija VEB takođe će biti pogođenje sankcijama. One su, kako se podseća, važne zbog ruskog ekonomskog razvoja te zemlje, kao i zbog investicija u rusku vojsku.Bajden je upozorio i da je Vašington spreman da preduzme dalje akcije ako dođe do eskalacije ruske akcije u Ukrajini.Što se tiče ruskog državnog duga, sankcije bi ruskoj vladi onemogućile da koriste finansijske izvore sa Zapada. Takođe, Rusija ne bi mogla da trguje svojim državnim obvezniciama na američkom, kao i na evropskom tržištu.Prema Bajdenovim rečima, Rusija je priznanjem Donbasa i Luganjska otcepila veliki deo Ukrajine. To kako je dodao predstavlja početak ruske invazije na Ukrajinu.Kako se dodaje, Bajden tvrdi da sankcije koje se uvode Rusiji neće pogoditi američku ekonomiju koja trenutno ima velike probleme sa inflacijom.Nemačka zbog Ukrajine obustavila Severni tok 2AMERIČKI SENAT PROTIV NOVIH SANKCIJA ZA "SEVERNI TOK 2" Sankcije su usledile nakon sličnih poteza velikih američkih saveznika u Evropi. Nemačka je obustavila projekat gasovoda Severni tok 2, koji bi u tu zemlju trebalo da direktno doprema ruski gas.Evropska unija je takođe objavila niz sankcija protiv 351 člana ruskog parlamenta i 27 pojedinaca i entiteta. Za njih se tvrdi da su odgovorni za podrivanje suvereniteta Ukrajine.Nekadašnji ruski predsednik Dimitrij Medvedev reagovao je na tu odluku konstatacijom kako je došlo vreme da Evropljani hiljadu kubika prirodnog gasa morati da plaćaju 2.000 dolara.Cene gasa su porasle još prošle godine, pa se taj energent na relevantnom holandskom tržištu kretao i do 1.800 dolara za 1.000 kubika.Američki Pentagon je saopštio da će Sjedinjene Države zbog ruske akcije u Ukrajini obaviti raspodelu svojih trupa u Evropi, kao i da će poslati svoje borbene avione u baltičke države i na istok Evrope.

Srbija

Vezisti u diplomatiji dobijaju beneficirani radni staž

Zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova i ambasadama koji rade na poslovima kriptozaštite dobijaju benificirani radni staž, predviđeno je pravilnikom koji su sporazumno doneli ministar spoljnih poslova i ministarka za rad.Zaposlenima koji obavljaju poslove kriptozaštite informacija, izrađuju dokumenata kriptozaštite ili obučavaju kadrove za ove poslove svakih 12 meseci rada biće računato kao 16 meseci staža osiguranja.Beneficirani radni staž i vatrogascima na aerodromu Radna mesta koja su obuhvaćena pravilnikom su iz odeljenja za informatiku i telekomuniakcije, odseka za prenos informacija i telefoniju, odseka za zaštitu informacija i odseka za bezbednost infomraciono-komunikacionih sistema. Beneficirani radni staž dobiće i zaposleni na radnom mestu za vezu, informatiku, finanisjske i kancelarijske poslove u trideset ambasada Srbije u inostranstvu, tri misije Srbije u Briselu, Njujorku i Ženevi, kao i u pet konzularnih predstavništava.Pravilnik stupa na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom glasniku, odnosno 2. marta.Srbija se obavezala da će pojačavati saradnju sa Kinom

Srbija

Ziđin odustao od geoloških istraživanja na Kosmaju

Kompanija "Serbia Ziđin majning" odustala je od daljih geoloških istraživanja polimetalične mineralizacije na području Babe-Ljuta Strana na Kosmaju, na istražnom polju koje se nalazi na teritoriji opština Barajevo, Sopot i Voždovac. "Odluka je doneta na osnovu analiza koje je kompanija kompanija intenzivno sprovodila o isplativosti nastavka istraživanja, zaštiti životne sredine, kao i nemogućnosti da budu ispunjeni svi uslovi za nastavak dobijanja potrebnih dozvola za istraživanje i nastavak ostalih proceduralnih aktivnosti kada je reč o istraživanju na ovom prostoru", saopštila je kompanija. Ministarstvo rudarstva i energetike juče je na zahtev kompanije Ziđin donelo rešenje kojim prestaju da važe ranije data istražna prava ove kompanije na području Babe - Ljuta strana na Кosmaj za geološka istraživanja više mineralnih sirovina (olovo, cink, bakar, srebro, zlato).Donošenje rešenje kojim je Ministarstvo ukinulo ranije data istražna prava znači da na Кosmaju neće biti ni geoloških istraživanja, niti mogućnosti za eksploataciju rude i otvaranje rudnika.Ziđinu odobreno proširenje rudnika "Čukaru Peki"Vlada ukinula prostorni plan za projekat "Jadar"Istražna prava na ovom području prvobitno su dodeljena 2012. godine privrednom društvu "Balkan eksplorejšen end majning" iz Beograda i potvrđena su po novom zakonu 2015, a zatim produžavana 2017. i 2020. godine, navodi Ministarstvo u saopštenju. U međuvremenu, zbog promene vlasničke strukture kod prvobitnog nosioca prava, istražna prava na ovom području preuzela je kompanija "Serbia Ziđin majning". 

Lifestyle

Saveti za kupovinu i prodaju stvari putem savremene internet prodavnice

Nabavka i plasiranje predmeta na tržište više se ne vrši isključivo direktno preko radnji, ili distributera. Online mesta su postala virtuelni prostor na kojem se mogu pronaći fenomenalne stvari za kupovinu, ali istovremeno i mnoge druge oglasiti za brzu i laku prodaju.Tako da bez izrade internet prodavnice teško da se može zamisliti započinjane uspešnog poslovanja danas. Internet je globalna baza u kojoj se za vrlo kratko vreme uspostavljaju kupoprodajni odnosi. Činjenica koja je do skoro bila zastupljena jeste da se putem interneta kupuju sitnice, kako u pogledu cene i vrednosti, tako i sa aspekta dimenzija i gabarita. Ipak, uslovi su se danas u velikoj meri izmenili, te se izradi internet prodavnice pribegava i u slučajevima prodaje kapitalnijih stvari. Tako se danas posredstvom elektronske trgovine mogu nabaviti norveški radijatori i čitav sistem grejanja, luksuzan nameštaj i mnogo drugih potrebnih, vrednih i dugotrajnih stvari. Nabavka sistema grejanja putem interneta – pametni norveški radijatoriPored toga što su sitnice vrlo često deo prometa putem online prodavnice, danas se mogu nabaviti ili prodati vrlo ozbiljne i gabaritne stvari. Sistem grejanja i čuveni norveški radijatori se mogu jednostavno poručiti preko interneta, uz nekoliko pritska na tastaturu računara od kuće, iz kancelarije ili bilo kojeg drugog prostora. Moderni radijatori predstavljaju inovaciju savremene tehnologije i funkcionišu po principu upotrebe električne energije, uz prirodan protok vazduha i jasnu regulaciju temperature. Norveški radijatori se uključuju i isključuju putem tajmera i prema potrebi, što je način efikasne štednje električne energije. Velika prednost koju imaju električni radijatori, jeste mogućnost podešavanja temperature uz termostate, čak i aplikacije pametnih telefona. Online prodavnice obogaćene su modelima različitih dimenzija, u vidu panela modernog dizajna najčešće bele boje. To znači da se čak i putem interneta mogu brzo i lako poručiti kompletni sistemi za grejanje uz zagarantovanu bezbednu isporuku.Luksuzan nameštaj – uspešna kupoprodaja uz internet prodavnicuUz podatak da se električni radijatori mogu nabaviti putem resursa i kanala online prodavnice, dostupan je i raznolik asortiman drugih velikih i vrednih proizvoda, kao što je luksuzan nameštaj. Prilikom opremanja kuće ili kancelarije, nabavka nameštaja je značajna stavka u pogledu dizajna, ali i troškova, zbog čega su potrebna kombinovanja kvalitetnih i isplativih rešenja. Kategorija luksuznog nameštaja obuhvata garniture, dvosede, trosede i fotelje, kao i stolove i stolice, ormare i raznovrsne police izrađene od vrhunskog kvaliteta – kože, varijanti punog i oplemenjenog drveta i slično. U okviru savremene internet prodavnice mogu se pronaći brojni modeli nameštaja za nabavku, kao i oglasiti za prodaju, bilo da su u pitanju potpuno novi ili neznatno korišćeni modeli. Kako je luksuzan nameštaj vrlo prepoznatljiv i cenjen, to je na internetu jedna od veoma traženih i popularnih kategorija. Uz obezbeđenu dostavu na adresu, ovakvi komadi su deo svakodnevnog prometa putem online mreže, bez obzira na često visoku vrednost, predimenzioniranost. Zahvaljujući mogućnostima koje daje internet u pogledu neprekidnog upoređivanja cena, materijala, dimenzija i drugih svojstava, vredan i raznovrstan nameštaj se bira detaljno i precizno, čak i kada se ne razgleda direktno u salonu.Online prodavnice u velikoj meri su zamenile prodajne i izložbene salone, ne samo za sitnice i robu široke potrošnje, već i kada su u pitanju predmeti visoke vrednosti, koje se i nešto ređe kupuju. Tako, na internetu se mogu kupiti ili prodati norveški radijatori, kao i čitavi sistemi grejanja sa odgovarajućom opremom, ali i vanvremenski dizajniran luksuzan nameštaj. Prednosti kupovine i prodaje na internetu su transparentnost, jednostavnost, isplativost, mogućnost upoređivanja cena, kvaliteta, dimenzija i drugih svojstava, kao i porudžbina „iz fotelje“ uz isporuku na željenu adresu.

Srbija

Regionalni forum komunikacionih lidera „IZAZOV 2022“ u Beogradu

Regionalni forum komunikacionih lidera – IZAZOV 2022 biće održan 12. i 13. aprila u hotelu Mona Plaza u Beogradu, pod sloganom "Handle with care". Ovo je o interaktivni poslovni događaj, namenjenom profesionalcima iz oblasti marketinga, odnosa s javnošću i digitalnih komunikacija iz kompanija i agencija. Prijavljivljivanje traje do 31. marta, a više informacija možete pronaći na sajtu www.izazovforum.rs"Kroz slogan 'Handle with care' obraćamo se brendovima, odnosno onima koji ih vode, dajući im, na neki način 'uputstvo' kako se poneti u trenutku kada kampanje počinju da zauzimaju vrednosne stavove i artikulišu ih tokom prodajnih aktivnosti. To se ne odnosi nužno na CSR aktivnosti, već bi, naprotiv, to trebalo da bude slogan koji će važiti za svakodnevne kampanje i komunikaciju brendova", rekla je Ivana Parčetić Mitić, osnivač i CEO Marketing mreže, koja je organizator foruma IZAZOV 2022.Ove godine teme foruma biće, između ostalog, ko su lideri budućnosti; da li je kreativno liderstvo ključno za opstanak i rast kompanije; kako planirati neplanirane scenarije i na najefikasniji način iskoristiti resurse sa kojima raspolažemo; kako pomiriti održivost i profit; kako društveno važne teme integrisati u brend strategiju i svakodnevnu komunikaciju, a 'ne pasti' na klizavom woke terenu; kako danas merimo kreativnu efikasnost; ko je odgovoran za oglašavanje neetičnih brendova i plasiranje brand fake news; ali i ko je potrošač 3.0 i šta očekuje od vašeg brenda; dolazi li vreme preispitivanja lojalnosti i zašto je feedback važan za izgradnju kvalitetnog odnosa klijent-agencija. O stanju na tržištu marketinških komunikacija zemalja u regionu govoriće predstavnici agencija iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije.Poseban segment foruma biće posvećen podsticanju dijaloga između agencija i kompanija, kroz različite tipove interaktivnih radionica, a koje ove godine organizuju kompanije Atlantic Štark, Bambi, Frikom, PepsiCo – Marbo Product, Naftna industrija Srbije i Porto Montenegro, a biće predstavljeno i najnovije istraživanje stanja struke u regionu, koje Marketing mreža sprovodi punih osam godina.

Srbija

Deo radnika Pošte ponovo protestuje

Zaposleni u Pošte Srbije u Zemunu danas su održali protest ispred poslovnice u Glavnoj ulici gde su zahtevali povećanje plata od 17 odsto, isplatu zarade iz viška dobiti i tranformaciju ugovora za kolege koje su angažovane po osnovu privremeno-povremenih poslova. Predsednik Sindikata radnika pošte "Sloga" Stefan Mitrović rekao je za Novu ekonomiju da je povećanje plata koje je najavljivano krajem godine, odrađeno na netransparentan način i vrlo konfuzno. Za sutra je planiran protest ispred sedišta preduzeća u Takovskoj 2 u Beogradu. Mitrović je rekao  da se povećanje zarada traži pre svega za ljude koji rade u tehnologiji i za deo njih koji su u  administraciji. To je svakako, kaže Mitrović, veći broj zaposlenih, negde oko 10 ili 12 hiljada, od 15 hiljada koliko ima u ovom trenutku u Pošti. Pored povećanja zarada, insistira se, na "hitnoj transformaciji" ugovora za kolege i koleginice koje su angažovane po osnovu ugovora o privremeno-povremenim poslovima.Zahtev je da njih stotinak, koliko ih ima okvirno, dobiju ugovor na određeno vreme, a da se zaposleni koji su dve ili više godina angažovani po ugovoru na određeno vreme momentalno prime u stalni radni odnos. Poštari sanjaju dan kada će se približiti prosečnoj plati"Jedan od glavnih zahteva je i hitna isplata zarade iz viška dobiti, takozvane 13 plate koja prvobitno nije predviđena planom poslovodstva za ovu godinu", rekao je Mitrović.Mitrović kaže da je bilo reči da će 13. plata možda biti nakon 31. marta što je, po njegovoj oceni, "apsurd" jer se ne zna u kom će stadijumu biti Vlada i šta će biti posle izbora."To su klasična predizborna obrećanja, mi tražimo da se na papiru garantuje isplata zarade najkasnije do 20 marta tekuće godine". Poslednja isplaćena neto zarada zaposlenih u Pošti Srbije za 2021. godinu iznosila je prosečno 53.817 dinara i niža je u odnosu na istu na nivou republike (65.218 dinara) za 17,5 odsto, piše u Programu poslovanja Pošte za 2022.  Povećanje zarada najavljivano "pompezno", a sprovedeno "konfuzno"Program poslovanja Pošte za 2022. predviđao je povećanje mase zarada od 10 odsto.Mitrović navodi da je na portalu Pošte stavljeno da su plate zvanično povećane, ali da je to veoma konfuzno urađeno jer nigde nije precizirano koliko je za koje radno mesto procentualno povećana zarada. "Došli smo u situaciju da kolege zovu iz različitih organizacionih celina gde se žale na nejednakost u povećanju, neko je dobio 1000, 2000, neko 5000 dinara", kaže Mitrović. Mitrović smatra da je sve urađeno "vrlo konfuzno", na jedan netransparentan način i da su ljudi nezadovoljni povećanjem."Nije taj procenat o kome se pričalo i kako je pompezno najavljivano krajem godine", kaže Mitrović.DRI: Nepravilnosti u Pošti, od javnih nabavki do službenog automobilaMasa sredstava za bruto zarade predviđena Programom poslovanja za 2022. godinu uvećana je za 10 odsto u odnosu na nivo godišnje mase sredstava planirane za poslovnu 2021. godinu.Kako se navodi u Programu poslovanja Pošte za 2022, mesečna dinamika raspodele ukupne novčane mase planirana je tako da u ovoj godini obezbedi rast zarada za grupe pre svega tehnoloških poslova definisanih kolektivnim ugovorom."Umesto da se linearno rasporedi za uvećanje zarade svim zaposlenim, preduzeće bi istu usmerilo samo na zaposlene, a ne na poslovodstvo kao i kada su pitanju zaposleni, diferencirano, sa težištem na radnike u proizvodnji, na tehnološkim radim mestima i sa najnižim primanjima", piše u Programu poslovanja. To bi, kako se navodi, obezbedilo nelinearno povećanje zarada zaposlenih u rasponu od 0 odsto za rukovodioce do 18 odsto za zaposlene na preradi poštanskih pošiljaka. 

Srbija

Najuspešnija „Sezona darivanja“ Novak Đoković Fondacije

Više od 345 hiljada evra prikupljeno je za adaptaciju i opremanje vrtića u opštini Medijana u Nišu i druge projekte, zahvaljujući podršci više od 1.400 velikodušnih pojedinaca i kompanija, petostruko su premašeni ciljevi donatorske kampanje "Sezona darivanja", nakon dupliranja svih donacija od strane osnivača Novaka i Jelene Đoković, saopštila je Novak Đoković Fondacija. "Tradicionalna donatorska kampanja "Sezona darivanja", čiji je cilj da širi svest o značaju ranog obrazovanja i omogući pristup predškolskom obrazovanju što većem broju dece širom Srbije, ostvarila je rekordni uspeh početkom ove godine. Time je Fondacija načinila još jedan korak bliže cilju da do 2030. godine svako dete u Srbiji ima pristup kvalitetnom ra-nom obrazovanju", navodi se u saopštenju.Više od 1.400 ljudi iz 32 zemlje podržalo je kampanju, kao i mnogo kompanija iz Niša, Srbije i inostranstva.Osnivači Fondacije Novak i Jelena Đoković iz godine u godinu tradicionalno dupliraju prikupljenu sumu iz ličnih sredstava, čime je konačno prikupljeno 346.315 evra, pet puta više od prvobitno zacrtanog iznosa, navodi se u saopštenju. NOVAK ĐOKOVIĆ FONDACIJA RENOVIRALA IGRALIŠTA U VRTIĆU "DAMBO"