Srbija

Srbija se zadužuje još 70 miliona evra za prugu Subotica-Horgoš

Srbija planira da se zaduži 70 miliona evra kod OTP banke za rekonstrukciju i modernizaciju železničke pruge Subotica-Horgoš granica sa Mađarskom (Segedin).Kredit se odobrava na rok od 84 meseca (sedam godina), piše u Predlogu zakona o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke za potrebe finansiranja rekonstrukcije i modernizacije ove železničke pruge.Srbija se ugovorom obavezuje da plaća kamatu po obračunatoj nominalnoj kamatnoj stopi formiranoj primenom referentne kamatne stope šestomesečni EURIBOR-a uvećane za fiksnu maržu od 1,85 odsto godišnje. Datum plaćanja rate/kamate je 15. april i 15. oktobar svake godine. Sredstva zajma se mogu povlačiti u roku od 18 meseci nakon stupanju na snagu ugovora o kreditu.Kako napraviti održivu železnicuPojekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Subotica-Horgoš granica sa Mađarskom (Segedin) je proglašen projektom od posebnog značaja za Srbiju. Кomercijalnim ugovorom koji je potpisan 12. juna 2021. godine, predviđena je ugovorena vrednost Projekta do 10,2 milijarde.Projekat se finansira delom iz budžeta Srbije, a delom iz kredita između Zajmodavca i Srbije.Ugovorom o kreditu predviđen je iznos od 70 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, dok će država kao finansijer projekta izvršiti avansno plaćanje u iznosu od 20 odsto od prihvaćenog ugovorenog iznosa. Država daje 200 miliona dinara za otpis duga Srbija VozaU obrazloženju zakona  se navodi i da je projekat rekonstrukcije modernizacije pruge Segedin - Reske - Horgoš - Subotica - Baja je od izuzetnog značaja za Srbiju i Mađarsku. Na teritoriji Srbije nalaze se dve deonice, Subotica - Horgoš - Državna granica (Reske) u dužini od 26,63 km i deonica Subotica - Državna granica (Čikerija) u dužini od 11,90 kilometara. 

Lifestyle

Bjelogrlić o „Tomi“: Velike nacije prave filmove o „malim“ ljudima

Dragan Bjelogrlić, reditelj i producent filma "Toma", koji je nedavno krenuo da se prikazuje u bioskopima širom Srbije, rekao je Novoj ekonomiji zbog čega je rat, raspad Jugoslavije, zauzeo značajno mesto u filmu o poznatom srpskom šansonjeru. "Nekako se samo to nametalo. Toma je voleo Jugoslaviju, to je bila zemlja u koju se on rado vraćao. Nije moglo drugačije nego da se to poveže. To je neki intiman odnos, moj i ljudi koji su radili film, prema tom vremenu i prema toj državi. To vreme nije bilo davno, desilo se pre trideset godina. Iako sada to deluje kao davna epoha, mnogi od nas se sećaju tog vremena. Ljudi koji su činili to vreme, nikad se neće ponoviti", rekao je Bjelogrlić.Toma Zdravković je preminuo 30. septembra 1991. godine neposredno pred početak rata u Jugoslaviji. U filmu su jasno dočarana njegova dva straha - strah od smrti i strah od rata. Interesantno je da drugi strah, strah od rata, Toma navodi kao najveći u intervjuu za "TV reviju" daleke 1972. godine. Na pitanje Nove ekonomije da li će snimiti poseban film o Silvani Armenulić, koja je u filmu "Toma" glavna sporedna uloga, Bjelogrlić kaže:"Očekujem, najpre, da će ovaj film ohrabriti mnoge da prave filmove, ne samo o Silvani, nego i drugim ljudima značajnim za kulturu, umetnost, pop kulturu. To je privilegija velikih nacija, da ne prave filmove samo o velikim istorijskim događajima i ličnostima, nego o "malim" ljudima koji su činili naše živote. Bilo bi mi drago ako sam ovim filmom motivisao mlađe kolege da hrabro ulaze u biografije takvih ljudi", dodaje Bjelogrlić. Film o Tomi Zdravkoviću: Kad na snimanju zastane knedla u grlu (VIDEO)

knjige

Lifestyle

Nova ekonomija poklanja KNJIGE

Kao što kažu da jedna jabuka dnevno donosi zdravlje organizmu, tako i knjiga pozitivno utiče na mentalno stanje, a i uspešno se bori protiv usamljenosti. Zato smo odlučili da našem najsrećnijem čitaocu svakog dana poklonimo jednu knjigu.Pravila za učešće:U komentaru objave ostavite link ka tekstu sa našeg sajta koji vam se dopao. Na taj način ste izvršili prijavu. Ne zaboravite da možete ostaviti samo jedan komentar dnevno na post objavljen toga dana. Možete učestvovati svakog dana. Dobitnika proglašavamo na dnevnom nivou.Dobitnik će biti lično kontaktiran i obavešten o detaljima preuzimanja poklona. Poklon knjigu možete preuzeti lično na adresi Bulevar despota Stefana 12, na prijavnici zgrade.Srećno,redakcija Nove ekonomije

Srbija

Evo koliko studente u Beogradu košta najam stanova

Prema istraživanju koje je sproveo portal Indomio.rs okvirne cene stanova za izdavanje u atraktivnim beogradskim opštinama za studente kreću se od 270 evra za garsonjere i jednosobne stanove, dok veći i prostraniji stanovi kreću se od 450 do 500 evra. Poređenja radi, tokom ove godine bogradskim studentima je za iznajmljivanje stana potrebno od prosečnih 6,47 evra po kvadratu na Opštini Voždovac do  8,33 evra po kvadratu na Opštini Stari Grad.Cene iznajmljivanja stanova u Beogradu nisu pretrpele veće promene u odnosu na 2020. godinu, pa je tako zabeležen rast cena na Novom Beogradu i Vračaru, dok su na drugim opštinama prosečne cene ostale vrlo slične onima u prvoj pandemijskoj godini.U drugim univerzitetskim gradovima, poput Novog Sada i Kragujevca, situacija je dosta drugačija jer lokacija nije primarni kriterijum pri izboru. Zbog toga su i cene najma po kvadratu u oba ta grada značajno manje. Za iznajmljivanje stana u Novom Sadu potrebno je izdvojiti 6,25 evra po kvadratu gledano na nivou celog grada, dok je u Kragujevcu ta cena još niža, prosek je 4,21 evro po kvadratu.I pranje novca povećava cene nekretnina u SrbijiNema odmora na tržištu nekretnina: Pola milijarde evra se okrenulo samo u juluCene nekretnina ne rastu samo u Srbiji Približavanjem prvog oktobra i početkom nove univerzitetske godine jedno od glavnih pitanja koje okupira dobar deo stanovništva u Srbiji upravo je rentiranje stanova za studente. Primarni kriterijumi prilikom odabira budućeg doma su finansije i lokacija.Iako se situacija sa koronavirusom menja na dnevnom nivou, a informacije o tome na koji način će ubuduće raditi obrazovne ustanove prate ove promene, to nije mnogo uticalo na dinamično tržište nekretnina za rentu u glavnom gradu, dodaje se između ostalog u saopštenju. Prema poslednjoj odluci, studenti Beogradskog Univerziteta pohađaće nastavu prema kombinovanom modelu primenjenom individualno na svaki fakultet prema specifičnim potrebama, pa će u skladu sa tim, beogradski studenti neminovno morati da žive barem delimično na teritoriji prestonice. Tradicionalno najpopularnije opštine za koje su studenti zainteresovani su u centru grada: opština Stari Grad, Vračar, Voždovac, Novi Beograd i delovi opštine Savski Venac.Nesigurna situacija u vezi sa modelom školovanja, kako se ocenjuje, nije previše uticala na samo tržište: dinamika funkcioniše po sličnom principu kao i prethodnih godina, rentiranje stanova pojačano je već od sredine avgusta.

Svet

Budimpešta dobila spomenik posvećen tvorcu bitkoina

U parku Grafisoft (Graphisoft) na obali Dunava, gde se nalazi i poslovno središte glavnog grada Mađarske otkriven je spomenik aninomnom tvrocu kriptovalute bitkoin Satošiju Nakamotu, preneo je portal Bug.hr. Inicijatori akcije su na taj način želeli da mu se zahvale na finansijskom suverenitetu koji je kako naglašavaju obezbedio ljudima.Reč je o bisti koja slavi "neznanog junaka" koji je 2009. godine pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavio prvi whitepaper, odnosno tehničku dokumentaciju bitkoina. Samim tim u kriptozajednici Satoshi se smatra pokretačem celog ekosistema koji se zasniva na blokčejnu (blockchain).Mađarima je to bilo dovoljno da mu, prvi u svetu, podignu spomenik. Pokretač projekta Andras Grfi (Győrfi), ujedno i urednik internet portala sa vestima iz kriptosveta Kripto Akademia."Ko god da su on ili ona bili, bitkoin danas stvara vrednost, a to pogotovo čini tehnologija blockčejn. Satoši Nakamoto stvorio je nezavisnu valutu oslobođenu posrednika koja je ljudima pružila finansijski suverenitet. Podigli smo ovaj kip kako bismo se podsetili da je hrabrost vrlina. Moramo nastaviti da sanjamo o velikim stvarima", rekao je Grfi.Kineski rudari kriptovaluta traže novi domBritanija zabranila najveću onlajn berzu kriptovalutaŠest najpopularnijih kriptovaluta Satošijeva bista je zlatne boje i prikazuje stereotipnog hakera sa kapuljačom. Umesto lica statua ima bezizražajni generički lik, ističući anonimnost tvorca bitkoina.Autori biste kažu da su statui namerno dali lice u obliku ogledala, kako bi prolaznici u njemu mogli da vide svoj draz i dobiju osećaj "da smo svi mi Satoši".U istom se parku u Budimpešti već nalaze spomenici Steveu Džobsu osnivaču kompanije Epl (Apple) i Rubikovoj kocki. U blizini je predstavništvo Majkrosofta Microsofta i brojnih mađarskih startapa.

Srbija

Novi Zakon o zaštiti od buke: Javni skupovi moraju da se najave 20 dana unapred

Predlogom Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini predviđeno je da se javni skupovi i druge aktivnosti na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, koje mogu dovesti do prekoračenja graničnih vrednosti buke, moraju najaviti 20 dana unapred.Lokalna samouprava će odlukom određivati ulice, delove ulica i naselja i druge lokacije namenjene za te svrhe, kao i mere zvučne zaštite u vreme održavanja. "O održavanju javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom i u zatvorenom prostoru, koje mogu dovesti do prekoračenja propisanih graničnih vrednosti buke odlučivaće jedinice lokalne samouprave", navodi se u obrazloženju zakona.Novi Zakon pokušaće da reši i problem sa ugostiteljskim objekatima, pa je predloženo da merenje buke poreklom iz ugostiteljskih objekata može da vrši komunalni milicionar jedinice lokalne samouprave. Kako piše u predlogu, preventivne mere zaštite od buke odnose se, pre svega, na oblast planiranja i izgradnje, pa je tako potrebno da se u prostornim i urbanističkim planovima obezbede i mere i uslovi zaštite od buke.To se naročito odnosi na međusobni prostorni raspored infrastrukture, industrijskih, stambenih, rekreacionih i drugih objekata, kao i akustičko zoniranje i utvrđivanje posebnih režima korišćenja tih područja. Beograd izgubio spor zbog buke u Cetinjskoj, odštetu plaćaju građaniNovim zakonom će se uvesti obaveza izrade strateških karata za sve aglomeracije (deo teritorije sa preko 100.000 stanovnika) kao i za glavne puteve, glavne pruge, glavne aerodrome u Srbije.Strateške karte za aglomeracije (Niš, Subotica, Novi Sad, Beograd, Kragujevac) izrađivaće jedinice lokalne samouprave. Do sada ja strateška karta urađena samo za Niš, pa novi propis predviđa da za ostale četiri starteška karta bude izrađena do 30. juna 2024. godine. Za glavne puteve, glavne pruge i glavne aerodrome u Srbiji strateške karte će raditi pravna lica koja su vlasnici i koncesionari glavnih puteva, glavnih pruga i glavnih aerodroma, za šta će, takođe, imati rok do 30. juna 2024. Propisano je i donošenje akcionih planova za zaštitu od buke, na osnovu podataka iz karata.Kako rešiti buku iz kafićaMerenje buke u životnoj sredini vršiće ovlašćeno pravno lice, odnosno stručne organizacije, koje za to moraju da poseduju akreditaciju i ovlašćenje od strane Ministartstva. Novina je to se predlaže i mogućnost da se ovim stručnim organizacijama oduzmu ovlašćenja. Pravno lice koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke dužno je da obezbedi merenje buke koju emituje i snosi troškove merenja buke u zoni uticaja, kao i da primenjuje mere zaštite od buke.U kaznenim odredbama predviđene su sankcije za prekršaje za pravna lica, kao i za odgovorna lica u organu uprave, lokalne samouprave, odnosno organizaciji koja vrši javna ovlašćenja. Pored izrečene novčane kazne za prekršaj pravnom licu se može izreći i zaštitna mera oduzimanja predmeta koji je izvor buke, ali i mera zabrane vršenja delatnosti na tri godine za pravno lice i godinu dana za fizičko lice.

Srbija

Banke neće naplaćivati sudske troškove za već pokrenute postupke

Banke neće naplaćivati troškove sudskih procesa koji su protiv njih pokrenuti u vezi sa naplatom troškova kredita, saopštilo je Udruženje banaka Srbije."Što se tekućih sporova tiče, banke su iskazale načelnu spremnost da u slučaju svakog povoljnog ishoda spora ne naplaćuju od druge strane (tužilaca) troškove koje su same imale u vezi vođenja svakog pojedinog spora, kao od strane koja je izgubila spor, već da ti troškovi ostanu na teret banke", piše u saopštenju.KREDITNO ZADUŽIVANJE – KLJUČNA PITANJA I ODGOVORI Predmeti u kojima je doneta i izvršena presuda protiv banaka, takođe neće biti predmet bilo kakve pravne akcije banaka protiv klijenata, dodaje se.Ističu da očekuju da se nakon stava Vrhovnog kasacionog suda stavi račka na jedan period koji je, kako kažu, bio iscrpljujući i za banke i za klijente.Stavovima koje je doneo VKS naš pravosudni sistem približio se pravosudnim sistemima Evropske Unije i zemalja regiona, u kojima je identičan stav još ranije zauzet i na šta smo već duže vrem ukazivali", piše u saopštenju.Podsetimo, Vrhovni kasacioni sud je prošle nedelje doneo pravni stav kojim je zaključio da je bankama dozovljeno da ugovaraju i naplaćaju troškove kredita.

Policijski automobil

Srbija

Umesto privrednicima, 450 miliona dato MUP-u za uniforme i „penale“

Ukupno 450 miliona dinara (oko 3,8 miliona evra) iz budžetske rezerve dodeljeno je Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) za nabavku uniformi i za izvršenje naloga prinudne naplate po osnovu izvršenih sudskih presuda, piše u rešenju Vlade Srbije.Novac je najpre bio namenjen za subvencije privatnim preduzećima radi ublažavanja posledica pandemije, ali je iz budžeta Ministarstva privrede preusmeren u sredstva tekuće budžetske rezerve odakle je raspoređen MUP-u.Za fabriku vakcina milijardu dinara iz budžetske rezerve Kako piše u rešenju, 250 miliona dinara namenjeno je za stavku "materijal", što se najverovatnije odnosi na uniforme, dok je 200 miliona dinara predviđeno za novčane kazne i penale po rešenju sudova.Za "materijal" je u budžetu MUP-a već opredeljeno blizu 2,5 milijardi dinara, a za kazne i penale oko 1,05 milijardi dinara.Državna izdvajanja za kazne, penale i srodne naknade predstavljaju rastući rizik za javne finansije, zaključak je Fiskalnog saveta iz juna ove godine."U periodu od 2009. do danas Republika Srbija je na ime kazni i penala isplatila već preko 120 milijardi dinara, tj. preko 1 milijardu evra", piše u mišljenju Fiskalnog saveta.Za propuste države 200 miliona evra iz budžeta Isplate po ovom osnovu su na kraju 2010. iznosile svega 4 milijarde dinara, a taj iznos je vremenom narastao na premko 20 milijardi dinara u 2020. i postoji opasnost da bi ovakav trend mogao da se nastavi u  budućnosti, dodaje se.

Svet

Raste cena struje u Evropi, države dele pomoć za plaćanje računa

Očekuje se da će domaćinstva širom Europe naredne zime dobijati mnogo veće račune za struju zbog globalnog rasta njene cene i cene gasa, piše Poslovni.hr. Neke zemlje poput Francuske su već peduzele korake kako bi građanima dodelom besplatnih vaučera pomogle u plaćanju tih troškova.Francuska vlada planira jednokratno isplatiti po 100 evra za 5,8 miliona domaćinstva koja primaju vaučere za energiju kako bi im olakšala plaćanje većih računa za struju. Isplata tih sredstva očekuje se tokom decembra.Cene struje i gasa na globalnom nivou nastavljaju da rastu, pa su udruženja za zaštitu potrošača upozorila da bi tomoglo da znači "energetsko siromaštvo" za najranjivije socijalne kategorije u Evropi.Cene struje rastu u posljednje vrijeme u mnogim zemljama zbog pojačane tražnje za prirodnim gasom, ali i zbog skupljih dozvola za emisiju štetnih gasova.Analiza računa za struju: Velika razlika između obračunske i angažovane snageŠta sve plaćamo na računima za struju, a nema veze sa njenom potrošnjom?Čija su brojila: Udruženja potrošača protiv EPS Distribucije Proteklih nedelja cene struje su dostigle rekordnih 154,16 evra po MWh (megavat času), prema podacima španskog tržišnog operatera OMIE. Zbog toga je Vlada Španije usvojila paket kriznih mera kako bi obuzdala visoke cene struje i gasa, najavljujući ograničenje poskupljenja plina i zarade elektroenergetskih kompanija.Neprihvatljivo je da elektro-energetske kopanije profitiraju na višim cenama električne energije, izjavio je premijer španske vlade Pedro Sančez:"Oduzimaćemo ekstradobit energetskim kompanijama i preusmerićemo je potrošačima”, rekao je Sančez i dodao da će se posebna naknada za struju smanjiti sa 5,1 na 0,5 odsto.Zvanični Madrid očekuje da će ograničenjem zarade proizvođačima struje iz obnovljivih izvora tokom naglog rasta cena struje građanima u idućih šest meseci preusmeriti oko 2,6 milijardi evra.Što se tiče Srbije, potrošačka udruženja često naglašavaju da građani na računima za struju polovinu troškova, pa čak i više plaćaju za stavke koje nemaju nikakve veze sa njenom potrošnjom.

Lifestyle

Prošlog vikenda održana je manifestacija Ekomobilnost

Manifestacija ekomobilnost je trajala 2 dana, 17 i 18 na dve lokacije ispred Muzeja 25. maj i Kuće Kralja Petra I.17. septembra prvog dana manifestacije Ekomobilnost na lokaciji ispred kuće kralja Petra održana su 4 panela koja su se dotakla odnosa ekomobilnosti i različitih delatnosti kao i segmenata današnjeg društva i života.Prvi panel pod nazivom ,,Nove tehnologije u službi ekologije" koji je i otvorio manifestaciju bavio se uticajem motornih vozila na životnu sredinu. Moderator panela je bio Mlaned Alvirović, a učesnici ministarka za zaštitu životne sredine u Vladi Srbije Irena Vujović, Aleksandra Đurđević ispred Delta Auto, Robert Lukić kao predstavnik Toyota Srbija i Olivera Zlatić kompanija Enel PS. Govorilo se o podizanju svesti o samom značaju ekomobilnosti, edukaciji građana na tu temu, zatim da li je i koliko moguće voziti se bez lošeg uticaja na životnu sredinu. Bitna tema su bile i subvencije koje su 120 miliona dinara ove godine sa dodatkom od još 10. Zanimljiv podatak je da se čak 75% kupaca hibrida odlučuje na taj tip vozila upravo zbog subvencija zbog čega će jedan od ciljeva ministarstva biti ubrzanja procesa apliciranja i dobijanja subvencija. Velika opstrukcija razvoju ekomobilnosti je uvoz starijih polovnih automobila i trenutno je prosečno vozilo u Srbiji starije od 17 godina. U popularizaciji i razvoj ekomobilnosti u Srbiji uključene su sve 3 strane koje su uzele učešće na panelu: država, uvoznici automobila i proizvođači punjača i mreža punjenja.Drugi panel na temu uticaja novih finansijskih i tehnoloških rešenja na razvoj ekomobilnosti pod nazivom ,,Da li smo spremni za ekomobilnost?" kao moderator vodila je Adrijana Čortan, a učešće u istom su uzeli Stanko Čučković direktor prodaje British Motors, Slobodan Pešić direktor AUDI, Vuk Guberinić direktor Car:Go, Goran Koćić član veća gradske opštine Savski Venac i Aleksanda Imširagić pomoćnica ministra za zaštitu životne sredine. Automobilizam ima značajan uticaj na zagađenje  vazduha u urbanim sredinama, ali on nije jedini. Ministarstvo je dužno da se bavi svim izvorima, a ne samo pojedinim. Jedan od glavnih razloga nešto sporijeg uvođenja ekomobilnosti u redovne prakse našeg društva je nedovoljno razvijena infrastruktura. Porsche procenjuje da će u narednoj deceniji dobar deo njihovih korisnika preći na električna vozila, ali ne očekuje se da to svi učine. Car:Go ima 350 vozila i kompanija planira da ih sve zameni električnim i hibridima, ali problem jr trenutno broj punjača kojih je svega 60 do 70 u državi i nadaju se da će se to promeniti. Opština Savski Venac ulaže napore da putem tribina i obuka poveća znanje i svest građana o upotrebi alternativnih tehnologija. Treći panel na temu ,,Mediji u službi ekomobilnosti" čiji je moderator bila Adrijana Čortan, a članovi PR struke srpske Asocijacije uvoznika vozila i delova Miloš Miošević Delta Auto, Aleksandar Andrić Toyota i novinari Darko Gigić SAT Media group i Aleksandar Tucaković RTS. Diskusije se povela na temu tzv. ,,žute trake" koju učesnici u saobraćaju mogu da koriste, ali najčešće nisu upućeni na koji način. Govorilo se i o prednosti hibrida, ali i o čestom nepoznavanju tog tipa vozila što dovodi do nezadovoljstva vozača performansama i potrošnjom i da bi bilo neophodno vršiti dodatnu obuku prilikom prelaska na vožnju hibrida. To bi bilo višestruko korisno jer bi se smanjila emisija štetnih gasova samim smanjenjem poteošnje goriva. Po rečima učesnika, ekomobilnosti je i bezbednost i ekologija jer su podjednako bitne stavke. Ovo o čemu pričamo nije budućnost već sadašnjost, ovo postoji u svetu, ulazi i kod nas. Budućnost je počela, budućnost je sada, složili su se učesnici.Četvrti i poslednji panel na temu uticaja sve većeg broja vozila na dva točka na razvoj ekomobilnosti pod nazivom ,,Infrastruktura, bezbednost i uslovi korišćenja vozila na dva točka" kao moderator je vodio Ignjat Kotlaja, a učestvovali su Zoran Bukvić ispred udruženja građana Ulice za bicikliste, Sveta Simić kompanija Motogrini, Vladimir Jevtić iz ABM (Asocijacija za bezbednost motociklista), Peđa Ezgeta Dualtron, Nikola Grujović Ooter Scooter i Đorđe Jovanović Xiaomi Srbija. Teme su bile o samom uvođenju električnih i dvotočkaša uopšte u saobraćaj kao i o njihovom položaju, bezbednosti i zakonskim regulativama. Bicikla i električni trotineti, skuteri i mopedi se kod nas još uvek tretiraju kao sportska i rekreativna, a ne prevozna sredstva. Zbog toga saobraćajna infrastruktura nije dovoljno razvijena niti definisana da bi obezbedila njihovo učešće u saobraćaju, a ni zakonske regulative nisu jasno definisane. Očekivanja i nade učesnika panela su da će se u narednim godinama položaj dvotočkaše promeniti na bolje.

Srbija

Za fabriku vakcina milijardu dinara iz budžetske rezerve

Iz budžeta Ministarstva privrede u budžetsku rezervu preneto je 1,08 milijardi dinara (oko 9,2 miliona evra) koje su zatim dodeljene Ministarstvu odbrane radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih za izgradnju objekta posebne namene "Fabrika vakcina" sa pratećom infrastrukturom, pristupnim putevima i priključnim saobraćajnicama, navodi se u Rešenju Vlade Srbije.Novac koji će se koristiti za izgradnju fabrike vakcina je u budžetu prvobitno bio namenjen za subvencije privatnim preduzećima radi ublažavanja posledica nastalih usled pandemije.Iz istog dela budžeta novac se preusmeravao i za izgradnju i opremanje kovid bolnica u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu, o čemu je Nova ekonomija pisala.Kovid-bolnica: Jedan skafander dnevno, lavabo na podu i entuzijazam lekara Kamen temeljac izgradnju fabrike vakcina kompanije "Sinofarm" položen je početkom septembra u zemunskom naselju Soko Salaš.Kako je tada preneto, fabrika u kojoj će se proizvoditi vakcina kineske kompanije zajedničko je ulaganje Srbije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata.Institut za puteve iz Beograda je u junu ove godine dobio posao koji obuhvata izradu tehničke dokumentacije za opremanje lokacije, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa i izgradnju pristupnih saobraćajnica na parcelama u Surčinu, Zemun polju i Bežaniji, kako je Nova ekonomija već pisala.Za ove poslove Institut bi trebalo da dobije 67 miliona dinara.Novosadska kovid bolnica: Cena izgradnje stalno rasla, posao dobijali odabraniU avgustu je beogradska Direkcija za građevinsko zemljište i izradnju dodelia posao opremanja lokacije za fabriku vakcina u Zemunu grupi ponuđača koju čine Ras Inženjering Niskogradnja, DC "Energocoop", Resa gradnja, Biodekor i preduzetnička agencija "GEO SPES".Javna nabavka je sprovedena kao pregovarački postupak bez javnog poziva, jednoj od najnetransparentnijih tenderskih procedura, a kao razlog za to navodi se da su u pitanju "radovi koji su značajni za suzbijanje epidemije koronavirusa".  Ukupna cena za izvođenje ovih radova je 1,66 milijardi dinara sa PDV-om (1,39 milijardi bez PDV-a).

Srbija

Pravda za rad na dan

Ministarka Darija Kisić danas predstavlja plan kako namerava da legalizuje bejbisiterke, čišćenje kuće ili kelnere iznajmljene samo za svadbe.Sindikati se protive ovakvoj inicijativi.

Srbija

Pokret Tvrđava: Preduzeće zagađuje Smederevo i bez vodne dozvole

Nadležne inspekcijske službe su ustanovile da preduzeće SWAN LAKE iz Kovina ispušta otpadne vode sa prekoračenim graničnim vrednostima više zagađujućih materija, kao i da uopšte nema vodnu dozvolu, čime je počinilo ozbiljan privredni prestup i prekršilo Zakon o vodama, saopštio je Pokret Tvrđava. Inspekcija je reagovala po prijavi Pokreta Tvrđava "usled smrada koji se u Smederevu oseća mesecima unazad"."Uvidom u izveštaje o ispitivanju otpadne vode, sačinjene od strane ovlašćenih laboratorija, utvrđeno je da ispitivani parametri otpadne vode koja predstavlja tehnološku otpadnu vodu – džibru, suspendovane materije, pH vrednost, hemijska potošnja kiseonika, biološka potrošnja kiseonika, ukupni fosfor i ukupni neorganski azot, prekoračuju granične vrednosti propisane Uredbom o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje",  navele su inpekcijske službe u odgovoru koji su dostavili Pokretu Tvrđava. Utvrđeno je i da nadzirani subjekat nije pribavio vodna akta odnosno Vodnu dozvolu u skladu sa odredbama Zakona o vodama kojim se utvđuju način, uslovi i obim, tako da je postupjući inspektor prosledio zapisnik o inspekcijskom nadzoru Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, navodi se u saopštenju. Predstavnici Pokreta Tvrđava su, početkom avgusta, nakon što se mesecima u Smederevu i okolini širio nesnosan smrad, izašli ne teren i obišli nekoliko lokacija pretpostavljajući da je izvor takvog zagađenja najverovatnije neka od deponija. Ispostavilo se da je u pitanju ispust za otpadne vode iz proizvodnje fabrike SWAN LAKE DOO, koja teritorijalno pripada opštini Kovin, ali se nalazi na samo nekoliko kilometara od centra Smedereva. Kako navode iz Pokreta Tvrđava reč je o fabrici koja se bavi proizvodnjom rafinisanog etil alkohola i tehničkog alkohola i koja kao sirovinu koristi melasu – kukuruz i da tokom 24 sata generiše 270 000 litara procesne otpadne vode, osnosno džibre, koja se sprovodi do taložnog polja.   

Srbija

Vrhovni kasacioni sud: Bankama dozvoljeno da ugovaraju troškove kredita

Vrhovni Kasacioni sud (VKS) je na sednici Građanskog odeljenja doneo pravni stav o dozvoljenosti bankama da ugovaraju troškove kredita, objavljeno je danas na sajtu suda, piše Beta. Advokat Bojan Mićanović rekao je Beti da je VKS na direktan način uneo pravnu nesigurnost kod građana i poništio sopstveni pravni stav od 22. maja 2018. godine.Objasnio je da je pravni stav vrsta odluke koju na sednici odeljenja donosi Vrhovni kasacioni sud i koji predstavlja obavezujuće uputstvo za postupanje u nižestepenim sudovima."Dakle, pravni stav koji je tri i po godine primenjivan je pao u vodu, pod pritiskom krupnog kapitala i bankarskog lobija. Pre nepuna dva meseca Skupština Srbije je pokušala da donese autentično tumačenje Zakona o obligacionim odnosima koji se primenjuje preko 40 godina i na mala vrata pogura banke da mogu nesmetano da ugovaraju troškove kredita po svom nahođenju", kazao je Mićanović.Građani tuže banke zbog troškova obrade kredita, sudovima preti blokadaKREDITNO ZADUŽIVANJE – KLJUČNA PITANJA I ODGOVORIAdvokati obustavljaju rad zbog skupštinskog tumačenja troškova kredita Po njegovim rečima, ovakvim postpanjem VKS je direktno ugrozio prava građana koji su tužili banke za troškove obrade kredita, puštanja kredita u tečaj, kao i druge troškove koje banka obračunava korisniku."Pored toga građani će morati da snose i troškove spora. Zakon o obligacionim odnosima je nedvosmisleno jasan po tom pitanju i propisuje da je kamata jedini trošak kredita. Do sada je sudska praksa bila jedinstvena po ovom pitanju i odluke su donosile u korist tužilaca – korisnika kredita, međutim ovakvom odlukom VKS sudovi će biti prinuđeni da donose odluke suprotne dosadašnjim, a građani koji su tužili banke biće nasamareni", naglasio je advokat Bojan Mićanović.Kako Beta saznaje, na istoj sednici VKS donet je i pravni stav o dozvoljenosti ugovaranja premije osiguranja, kao obaveze korisnika kredita, kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), gde se kaže da je takva odredba kod ugovora o stambenim kreditima pravno valjana.VKS je do sada po reviziji, kao vanrednom pravnom sredstvu, preinačavao odluke u kojima su donete odbijajuće presude, po tužbama za neosnovanost naplate premije osiguranja kod NKOSK, odnosno VKS je presuđivao u korist građana – korisnika kredita."VKS narušava suštinu pravnog sistema, a suština uređenog pravnog sistema se ogleda u pravnoj sigurnosti kojoj bi VKS kao najviša sudska instanca trebalo da teži. Ovakvim narušavanjem pravne sigurnosti u narodu se stvara utisak da se stavovi VKS mogu naručivati od strane različitih centara moći", zaključio je advokat Bojan Mićanović.

Srbija

Civilni sektor zabrinut zbog izmena Zakona o unutrašnjim poslovima

Nacrt zakona o unutrašnim poslovima predviđa proširenje policijskih ovlašćenja i na prepoznavanje lica na osnovu biometrijskih karakteristika lika što predstavlja opasnost po privatnost građana, saopštila je organizacija Partneri Srbija. Konkretno, radi se o ovlašćenju za korišćenje tzv. sistema za automatsko prepoznavanje lica.Uvođenje ovog sistema MUP predlaže bez prethodno sprovedene analize potencijalnih rizika po prava građana i  bez šire društvene rasprave o potrebi, prednostima i manama jednog ovakvog sistema, navode.Organizacija Partneri Srbija ukazala je na činjenicu da Nacrt sadrži više spornih odredbi koje mogu imati štetan uticaj na prava i slobode građana Srbije, pre svega na pravo na privatnost.Kako ocenjuju, posebno zabrinjava odredba Nacrta da se sistemi za obradu podataka, uključujući i onaj za automatsko prepoznavanje lica, mogu povezati sa odgovarajućim sistemima drugih državnih organa, organa autonomnih pokrajina, jedinica lokalne samouprave, ali i bilo kog drugog pravnog lica.Time bi se biometrijski podaci građana stavili na raspolaganje širokom krugu korisnika gde bi kontrola njihovog korišćena i zaštite postala gotovo nemoguća."Ovo posebno zabrinjava imajući u vidu činjenicu da je najveći broj povreda privatnosti građana, uključujući i one masovne, u našoj zemlji dolazilo upravo iz javnog sektora".MUP planira nadzor sa 8100 kamera, nepoznato da li već koristi softver za prepoznavanje lica Policajcima zabranjeno objavljivanje fotografija koje "narušavaju ugled" MUP-aNIN: Ugovori MUP-a ukazuju na trgovinu uticajemSporna je i odbredba Nacrta zakona koja zabranjuje objavljivanje podataka o identitetu ovlašćenog službenog lica koje primenjuje policijska ovlašćenja čime se pruža dodatna zaštita privatnosti ovlašćenih službenih lica, dok se u privatnost građana invanzivno zadire upotrebom novih sistema obrade podataka, navodi se u saopštenju. Partneri Srbija navode i da je, zbog prepoznatih rizika po prava i slobode građana, globalni trend zabrana ili ograničavanje ovakvih sistema, kao i da  međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija i Saveta Evrope, pozivaju na ograničenje i oprez prilikom korišćenja sistema za automatsko prepoznavanje lica.Pored ovih odredbi, Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) ukazao je Nacrt predviđa i to da pravo na upotrebu pojma "Policija" osim MUP-a, sindikata koji deluju u okviru njega, i Ministarstva odbrane, ministar može odobriti i drugim subjektima. "U praksi ovo bi moglo da znači da ako ministar želi da organizovanu grupu za nasilno suzbijanje protesta proglasi policijom, to može da uradi, bez ikakvog ograničenja", navodi se u saopštenju BCBP-a.Zbog toga BCBP traži od Ministarstva unutrašnjih poslova da razmotri komentare pristigle od organizacija u javnoj raspravi i spreči potencijalnu štetu koja bi nastala usvajanjem Nacrta.O Nacrtu novog zakona oglasilo se i Nezavisno udruženje novinara Srbije koje je navelo da će ukoliko bude usvojen u trenutnoj formi urušiti dostignuti ljudskih prava između ostalog pravo na slobodu govora i pravo na privatnost.Navode da odrede predstavljene u Nacrtu zakona mogu pogubno uticati i na ugrožavanje tajnosti novinarskih izvora što razvija efekat autocenzure i onemogućava rad novinara, pre svega onih koji istražuju i izveštavaju o korupciji i organizovanom kriminalu.Odredbe u suprotnosti sa ciljevima u Medijskoj strategiji koja je predvidela pojačavanje zaštite novinarskih izvora, što ovakvim predlozima može odvesti samo u suprotnom smeru, navodi NUNS.NUNS ocenjuje da je rad na ovom Nacrtu Zakona protekao prilično netransparentno i da zainteresovane strane uprkos programu javnih rasprava koji je objavljen na sajtu MUP -a, nisu bile obaveštene o istom.   

Lifestyle

Da li je i kada Miloš Obrenović rekao: „Evo mene, eto vas – rat Turcima“

Generacijama se prenosi da je podižući u Takovu Drugi srpski ustanak knjaz Miloš izgovorio one poletne reči ističući sebe samog „Evo mene, evo vas - rat Turcima!“ Međutim, današnjim medijskim rečnikom rečeno, ova istorijska istina nastala je tako što su je pronosili tadašnji, a i potonji „senzacionalistički i tabloidni izveštači“. Zato pravi, profesionalni istraživački novinar mora da nađe dobro obavešteni izvor. U ovom slučaju biće to dobri stari Vuk Stefanović Karadžić koga, izgleda, ne čitaju pažljivo (svi) oni koji se mnogo hvale da to rade.Elem,  da proverimo da li beše Vuk ima nešto o tim rečima kodže Miloša, što su bezmalo postale poslovica. A kad je nešto poslovica, tu je negde blizu i legenda, a iza brda već i - mit. Za početak treba precizirati -  pomenute reči nije izgovorio Miloš kao knjaz, već kao knez rudnički, što je tada bio. Kako se selio Arsenije III Čarnojević: Ništa nije bilo kao na slici Paje JovanovićaKnjazom je postao tek kad je ustanak uspeo i pošto mu ni saborci, ni Turci nisu došli glave. Već on mnogima od njih. Ili druga stvar - kad se govori o ustanicima, uvek se samo ističe njihov patriotizam i slobodarstvo, a o tome da su nahijski kneževi kao inspiratori bune zapravo bili nekakva „lokalna samouprava“ i „poreznici“ turske države, nema reči ni koliko kod Vuka.Elem, je li Miloš ono rekao i kad? Jeste, ali po svoj prilici sutradan po takovskom zboru srpskih knezova, nahijskih gradonačelnika i poreznika, a svakako ne u Takovu, a to mnogo govori i o Milošu i o taktici Drugog ustanka.Čitamo dakle Vukov članak „Hadži-Prodanova buna i Drugi srpski ustanak“ uz kratko pojednostavljeno podsećanje na kontekst: po propasti Karađorđevog ustanka, u godinama, naročito mesecima pred proleće 1815. godine, odnosi srpske i turske uprave se sve više kvare. Nahijski kneževi su sve nezadovoljniji ponašanjem svojih „pretpostavljenih“ i to nezadovoljstvo ide ka domunđavanju o novoj buni, ustanku, ali i ka odmetanju, hajdučiji ili saradnji sa hajducima. Tako se i desila poznata Hadži-Prodanova buna koju su Turci silom smirivali, ali i oslanjanjem na Miloša. On se kao junak Prvog ustanka bio nekako nametnuo za vođu, a konačno, piše Vuk, „Miloš je uz ovu bunu dobio čast i poverenije kako kod Sulejman-paše i kod ostali Turaka, tako i kod naroda Srpskoga“. Kako su se stvari i potom, tokom razoružavanja Srba, pogoršavale, uz nečuvene zulume (pečenje čoveka na ražnju, npr.) mnogi su na njega navaljivali da se dižu ponovo, pogotovo posle ubistva Stanoja Glavaša. Miloš je, s druge strane, uviđao da Sulejman-paša ne drži reč i već se opredelio za ustanak, ali ga je odlagao što zbog hladnoće, što zato da otpremi „brata Jefrema u Ostružnicu“ da proda još jednu turu volova, a i da se dobije vreme i sakupi para za novi ustanak. A otkupljivao je i zarobljenike, njih „šezdeset duša“.U to vreme Miloš je nekoliko puta uzmicao uz Rudnik gradeći nekoliko kuća jednu za drugom, sve dublje u planinu i dalje od puteva. Oko njega skućile su se i mnoge druge vođe pobuna. Bili su uz njega „i još mlogi kojekakvi momci koji su očekivali smrt od Turaka; pa su onde kao čuvali Miloševu kuću, a upravo su kod njegove kuće čuvali i krili svoje glave. I da ne bi u kakvo podozrenije pali bili su pokupovali nekoliko trnokopa, pa su danju na lepom vremenu od besposlice krčili i sadili šljive...“Konak kneza Miloša više neće biti isti (VIDEO)Sad ono glavno: „Miloš na cveti u jutru dođe u Takovo i onaj dan onde kod crkve učini skupštinu, i stane se već javno dogovarati s narodom i s kmetovima, šta će se sad činiti i sav sabor nađe da drukčije nikako biti ne može nego da se biju s Turcima dok svi ne izginu; i što je najčudnije i sami starci i kmetovi, koji su svagda bili protivni buni i oni sad pristanu i poviču da nema drugoga spasenija... Miloš onda im na to odgovori da će im on biti starešina, ako će oni njega slušati i između sebe se kao braća paziti...“

Lifestyle

Kako i zašto je Karađorđe ubio Teodosija

Knez orašački je imao plan da Karađorđe bude istovremeno i vođa i žrtveni jarac, ako stvar ne pretegne na srpsku stranu, ali ga je Vožd prozreo, prezreo – i lično ubio. U jednom istorijskom spisu Vuka Karadžića stoji kako se idući na Beograd Karađorđe ulogorio na Vračaru „na dan jahanja od Grada“, dakle kalemegdanske tvrđave.Znamo da je i od današnjeg Vračara do grada tada postojala šuma, šikara, nekoliko reka (pa i Đorđu Genčiću su se još potkraj devetnaestog veka čudili što se odlučio da svoju vilu –  sada na uglu Beogradske i Krunske – podigne „daleko od grada, među vinogradima na Vračaru).Za Vukov zapis o dugom jahanju do Kalemegdana sam ipak pomišljao – da nije možda neki prepisivač, urednik ili štampar nekim čudom „dan hoda“ pretvorio u „dan jahanja“. Kad sam to pomenuo jednom drugu koji obožava da se izražava u definicijama, rekao mi je otprilike ovo: e, kolega, drugačiji su onda bili pojmovi o destinacijama, a i naši preci se nisu baš pretrzali od žurbe, znaš li da je prvi konak kad se krene na jugozapad iz Beograda bio - već u selu Banjica.Dobra je ovo anegdota, ali istina je i da se ne zna pouzdano šta se tada sve, a šta sada, zove Vračarom. Nije li to bio i onaj deo koji se sada po voždu zove Voždovcem, da li je tačno da je pepeo Svetog Save rasut ne kod Hrama, nego u današnjem Tašmajdanu – gde je Vračar i „gde je bio nekad“, zanimljivo je pitanje...Ali, još zanimljivija je „veza“ između samog izbora Karađorđa za vođu ustanka i jednog dramatičnog raspleta kad se potom ulogorio na tom „neznasetačnogde“ Vračaru. Ponovo za svedoka pozivamo Vuka i njegove istorijske zapise. Kada je dogorelo do nokata zbog „daijskog“ zuluma i kad su posle seče, srpski knezovi – podvlačimo, tada predstavnici sultanove legalne vlasti – odlučili da se ipak bore protiv dahija, ali ako može i uopšte protiv turske vlasti koju su i sami predstavljali „onda se ove Šumadinske četobaše stanu razgovarati i dogovarati između sebe ’Ko će biti starješina’. Ni jedna kuća ne može biti bez starješine, a kamo li toliki narod.“Predlagali su Stanoja Glavaša, a on je odbio jer je „ajduk koga ajduci slušaju“, ali „sav narod nijesu ajduci, pak će ljudi sutra reći: kuda ćemo mi za ajdukom.“ Onda su predlagali kneza orašačkog Teodosija, ali i on je odbio sa perfidnijim razlogom.Piše Vuk o Teodosijevom odbijanju: „ ...te on, uzevši na stranu nekolicinu od knezova, ne pokazavši pravi uzrok zašto se svi odriču, govoreći ’Bog s vama, braćo! Kako ću ja kao knez narodni, biti starješina ajdučki četa? Ako sjutra Turska vojska rupi u Srbiju, kako ću ja izaći pred Turke?... kad me zapitaju ko pobi ovolike Turke... Ajduke i ovu momčad mi možemo lasno predati, ali kad se mi nazovemo poglavice ajdučke, nas ne može predati niko. Nego za sad neka bude starješina Kara-Đorđije, koji je kod Turaka ionako poznat kao ajduk; pa ako Turska vojska odma stigne u Srbiju i Turci opet obladaju, on s ajducima neka bježi u šumu, a mi ćemo izaći pred Turke i bacićemo krivicu na njega i na ostale ajduke, pak ćemo mi poslije njemu lasno izvaditi buruntiju i predati ga kao ajduka; ako li se što drugačije okrene, i ako ovo se pretegne, mi ćemo vladati i zapovedati, narod je nama svakojako u rukama.“Dakle, Teodosije je imao plan da Karađorđe bude istovremeno i vođa i potencijalni žrtveni jarac, ako stvar ne pretegne na srpsku stranu, a da u svakom slučaju kneževi zadrže – kneževstva.Na kraju su ubedili Karađorđa, ali je on kad se prihvatio „starješinstva“ odmah počeo „suditi i zapovjedati“. I nije - sada bi se reklo „verbalno pretio“ – nego poče „iz pištolja gađati“ i tako oglašavati „starešinstvo svoje po svoj Srbiji“. A Teodosija je prozreo, možda i prezreo.Knezovi i ostali poglavari koji su izabrali Karađorđa, kako piše Vuk, „gotovo da im bude sluga“ ubrzo su videli „da starješinstvo donosi čest i slavu i bogatstvo i onda se svaki stane kajati što nije on starješina“. Zbog toga su se i svađali, ali niko nije bio tako kivan kao Teodosije, jer mu, uza sve, „Crni Đorđije malo po malo i naiju Kragujevačku... uzme pod svoju vlast...“

Svet

Grupe sa Balkana sve aktivnije u dopremanju kokaina iz Latinske Amerike

Trgovci drogom iz zemalja Zapadnog Balkana sve su aktivniji u nabavci velikih količina kokaina u Latinskoj Americi. Aktivnost ovih grupa u Latinskoj Americi nije skroz novi fenomen, ali se njihov domet i značaj na ovoj teritoriji proširio i svrstao ih među "glavne igrače", navodi se u izveštaju koji je objavio Europol. Povećana fragmentacija kriminalog miljea u Kolumbiji podstakla je stvaranje novih saveza među kriminalnim grupama i stvorila nove šanse za kriminalne organizacije iz Evrope da uspostave nove kontakte sa dobavljačima kokaina iz Južne Amerike.Neke od ovih grupa, posebno one iz Albanije i sa Zapadnog Balkana postale su posebno istaknute u nabavci velikih količina kokaina direktno na izvoru, bez posrednika. Kako bi olakšale svoje "poslovanje", ove grupe imaju stalne stanovnike u Latinskom Americi, bilo u zemljama proizvodnje, bilo u zemljama koje se koriste kao glavan tranzitne tačke za drogu na putu ka Evropi. U julu 2016. godine u Peruu je uhapšen srpski državljanin, sa sedištem u Argentini, koji je navodno bio poveezan sa Grupom Amerika. On je iz Argentine navodno orkestrirao trgovinu velikim količinama kokaina u Holandiju i Španiju. Postoji mogućnost da je u Peruu pokušao da uspostavi veze sa trgovcima drogom u luci Kalao. Ranije su organizacije sastavljene od državljana zemalja Balkana, kao što su Hrvatska i Srbija, prvenstveno bile prisutne u zemljama iz kojih je kokain polazio za Evropu, kao što su Argentina, Urugvaj i Brazil. Sve više organizacije iz balkanskih država prisutne su i u zemljama proizvodnje kokaina, pre svega u Peruu, gde mogu da se povežu sa lokalnim kriminalnim grupama koje direknto kontrolišu proizvodnju kokaina. Rastući uticaj kriminalnih mreža koje su poreklom sa Zapadnog Balkana potvrđuju i inofrmacije o uhapšenima, koje se prikupljene od slučaja do slučaja. Informacije ukazuju da iako državljani nekih od zemalja u regiona ne čine veliki broj uhapšenih, one imaju tendenciju da budu uključene u trgovinu većih razmera.