Srbija

Srbija

Javna sednica o metrou prebačenu u Skupštinu grada zbog velikog interesovanja

Javna sednica u vezi sa Nacrtom plana generalne regulacije šinskih sistema i prvom faze prve linije metro sistema, održaće se 12. oktobra u  prostorijama Skupštine grada Beograda na Trgu Nikole Pašića. Javna sednica će početi u 13.30 časova, objavljeno je na sajtu Grada. Sednica je prvobitno trebalo da se održi u zgradi Gradske uprave u Ulici Kraljice Marije, ali je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove promenio mesto i vreme održavanja, zbog, kako navodi, "očekivanog broja posetilaca i javnih institucija".Građevinski fakultet se oštro protivi predlogu metroaGrađevinski fakultet Univreziteta u Beogradu (GRF) objavio je juče dokument sa nizom primedbi na trenutni plan razvoja beogradskog metroa u kojem se oštro protivi predloženom rešenju.GRF smatra da prva linija metroa mora povezati centar Novog Beograda sa centrom starog grada, odnosno da metro linije, pogotovo u prvoj fazi, moraju spojiti najizraženija težišta poslovnih aktivnosti i težišta stanovanja, centre obrazovanja, zdravstvene centre, železničke stanice...

Srbija

NCR otvorio najsavremeniji tehnološki kampus u regionu

NCR Srbija otvorio je danas u Beogradu svoj najveći tehnološki kampus u Evropi i najsavremeniji kampus u regionu, u kome će raditi više od 5000 ljudi. Novi poslovni centar ove američke kompanije, izgrađen prema najvišim standardima „pametne gradnje“, prostire se na 30 hiljada kvadrata, a ukupna vrednost investicije je više od 100 miliona dolara. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je svečanom puštanju u rad kampusa i tom prilikom je izjavio: „Ovo je bio i naš san, ne da imamo lepu zgradu već da u njoj radi 5.000 ljudi. NCR je najveći američki poslodavac u Srbiji i jedan od najvećih poslodavaca uopšte. Srbija je značajno pomogla otvaranje NCR kampusa u Beogradu, što se našoj zemlji petostruko vratilo kroz poreze i doprinose. Ovakve investicije značajne su i zbog činjenice da zadržavaju mlade u Srbiji, kako bi u svojoj zemlji planirali budućnost.“Predsednik se posebno zahvalio Mariji Živanović-Smith i Stefanu Lazareviću na zalaganju da Srbija bude destinacija za novi kampus kompanije NCR.Generalni direktor NCR Srbija, Stefan Lazarević istakao je da obrazovani i  talentovani ljudi u Srbiji predstavljaju glavnu prednost naše zemlje u privlačenju visoko-tehnoloških investicija. „NCR Srbija je primer kompanije koja se zahvaljujući stručnosti i preduzimljivosti svojih zaposlenih, ubrazano razvijala i uvodila inovacije u poslovanje tokom proteklih 10 godina. U prilog tome govori i podatak da smo od centra korisničke podrške sa 300 zaposlenih u 2011. godini, postali strateški važna lokacija sa preko 4,200 ljudi u svom timu i planom da u bliskoj budućnosti taj broj pređe 5000. Otvaranje beogradskog kampusa predstavlja važan korak za dalje širenje našeg poslovanja. Ujedno, kao najsavremeniji projekat u regionu, kampus je od velikog  značaja za Srbiju i za razvoj IT industrije na ovom tržištu,“ zaključio je Stefan Lazarević.NCR je vodeća globalna tehnološka kompanija u domenu razvoja softverskih rešenja i različitih tipova usluga za klijente iz sektora finansija, maloprodaje i ugostiteljstva. Svoje poslovanje u Srbiji NCR je otpočeo 2011. godine od kada je povećao broj zaposlenih više od 10 puta. Sedište NCR je u Atlanti (SAD), kompanija postoji više od 135 godina i danas posluje u 180 zemalja sa oko 36 hiljada zaposlenih. NCR je u Srbiji jedan od vodećih IT poslodavaca i učestvuje u posebnom programu saradnje sa univerzitetima, a više od 80% zaposlenih pripada mladoj generaciji milenijalaca. Zaposleni u NCR-u imaju pristup kursevima i radionicama na vodećim svetskim platformama za edukaciju, što im omogućava da razvijaju svoje lične veštine i stiču profesionalna znanja u oblasti kojima se bave, ali i u drugim sferama koje ih interesuju.

Srbija

Počinje uređenje platoa ispred Skupštine, vrednost radova 80 miliona

Uređenje platoa ispred Doma Narodne skupštine Srbije počeće u narednih nekoliko dana, a vrednost radova iznosi 80 miliona dinara, rekao je zamenik gardonačelnika Goran Vesić.On je za TV Hepi rekao da je Narodna skupština, koja je i finansijer, za ovaj posao angažovala "Beograd put", prenosi Beoinfo. Početak izvođenja radova očekuje se narednih dana, u zavisnosti od vremenskih uslova, a rok za završetak radova je četiri meseca.Vesić je rekao da projekat predviđa zamenu podloge i nivelaciju ploča i da je rešenjem zadržan postojeći izgled platoa "uz blage korekcije geometrije i nivelacije samog platoa"."Rehabilitacija zastora od kamenih ploča površine 4.500 m² predviđena je korišćenjem postojećih ploča, uz prethodnu obradu i dodavanje određene količine novih ploča istog kvaliteta i mehaničkih osobina i izgleda kao originalne", rekao je Vesić.Prema njegovim rečima, za nove ploče za zamenu nedostajućih i popucalih ploča dobijena je saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture. 

Srbija

Uticaj klimatskih promena u Srbiji: Umesto šljiva, uzgajaćemo banane

Srbija pripada jednoj od tzv. vrućih tačaka klimatskih promena koja predstavljaju mesta na planeti koja se zagrevaju više od globalnog proseka, kaže za Klimu 101 Dr Mirjam Vujadinović Mandić,meteorološkinja i profesorka Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.Neka od kilmatskih predviđanja kažu da će godišnja količina padavina u severnoj i centralnoj Evropi povećati, a u Mediteranu smanjiti i granica između ta dve oblasti prolazi upravo kroz našu državu. Jedan od dokaza su ekstremi koje imamo u toku leta od suša do intenyivnih padavina.Prema tim projekcijama moglo bi da dođe do povećanja količina padavina u Vojvodini, dok u ostatku Srbije može doći do smanjena. U Srbiji bi se tokom leta mogli susretati sa problemima koji se javljaju u mediteranskim zemljama kao što su šumski požari i ekstremnije temperature. „Poljoprivreda je već sada jedna od najugroženijih grana privrede kod nas jer visina i kvalitet prinosa direktno zavise od vremenskih uslova u toku proizvodne godine. Kod nas najveće štete poljoprivredi nanosi suša, koja nepovoljno utiče na većinu poljoprivrednih kultura i u ekstremnim slučajevima može da smanji prinose ratarskih kultura i do 50%. Gubici poljoprivredne proizvodnje u takvim godinama mogu da premaše i 2 milijarde dolara, kao što je bio slučaj 2012. godine.”, kaže Vujadinović Mandić.Velike količine padavine doprinose eroziji zemljišta, a i vlažni uslovi pogoduju razvoju mnogih biljnih bolesti. Prethodnih godina dolazilo je do prevremnog cvetanja kajsije koja najranije cveta, pa na svake 2-3 godine se javlja gubitak celokupnog roda kajsije, a tome doprinosi i kasni prolećni mraz.Zbog sve toplije klime, pored smokvi koje su se odmoćali kod nas, u budućnosti bićemo u mogućnosti da uzgajamo i drugo mediteransko voće kao što je kivi, limun ili čak i banana.“Naša država je veoma ranjiva na klimatske promene. Već sada trpimo velike gubitke u raznim sektorima, što se onda odražava na ekonomiju cele države. Neophodno je da sistematizovano pratimo i procenjujemo štete i gubitke od vremenskih nepogoda i klimatskih ekstrema i da kontinuirano radimo na podizanju otpornosti i adaptivnog kapaciteta na svim nivoima, od strateškog planiranja do implementacije. Trenutno je u izradi Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove koji treba da analizira rizike i ranjivosti pojedinih sektora i da predloži prioritetne mere adaptacije i načine njihove implementacije.”, zaključuje profesorka Poloprivrednog fakulteta.

Srbija

Izveštaj: Kriza parlamentarizma u Srbiji, mediji i civilno društvo trpe pritiske

U Srbiji funkcioniše skoro pa jednopartijski parlament bez opozicije, civilno društvo i mediji se nalaze pod pritiskom, dok je medijski pluralizam još ugroženiji, navodi se u Izveštaju iz senke "Stanje demokratije u Srbiji 2021" koji je objavio Centar Savremene politike.Srbija nije napravila ni najmanji korak ka članstvu u Evropskoj uniji u poslednjih godinu dana, nije otvorila nijedno novo poglavlje ili klaster u ovom periodu, piše u Izveštaju. "Stanje demokratije u Srbiji 2021" peti je po redu izveštaj iz senke i pokriva period od oktobra 2020. do septembra 2021. godine.U svim oblastima koje izveštaji Stanje demokratije u Srbiji pokrivaju uočeni su značajni problemi, a naročito u oblastima izbora i slobode medija, ključnim razlozima za slabljenje edemokratije u Srbiji, ali i političku krizu koja je počela krajem 2018. godine i čiji se kraj ne nazire. Analizirajući rad Narodne skupštine, u izveštaju se navodi da u toj instituciji preko dve godine nema nivoa pluralizma uobičajenog za demokratske države, što ukazuje na sada "već duboku krizu parlamentarizma u Srbiji".Uzrok tome su, između ostalog, bojkot parlamenta od strane većine poslanika opozicije u prethodnom sazivu, potom i bojkot izbora 2020. godine, koji je ostavio parlament sa samo sedam opozicionih poslanika, ali i verbalni napadi koji narodni poslanici upućuju vanparlamentarnoj opoziciji, novinarima, civilnom sektoru. U Izveštaju se ocenjuje i da uprkos tri paralelna procesa radi popravljanja izbornih uslova ( proces sprovođenja preporuka OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, dijalog vlasti i dela opozicije uz posredovanje Evropskog parlamenta i dijalog vlasti i dela opozicije "bez učešća stranaca")  za sada nema dokaza da je ijedan od ovih procesa značajnije unapredio izborne uslove.I prostor za slobodno delovanje i razvoj organizacija civilnog društva (OCD) nastavlja trend sužavanja, iako su formalno preduzete određene mere za njihovo uključivanje u proces izrade određenih propisa. "Konstantni pritisci, zastrašivanje, podrivanje delovanja OCD, rušenje ugleda kroz delovanje vladinih nevladinih organizacija, ali i kroz izjave državnih zvaničnika se nastavljaju", navodi se u Izveštaju. Srbija u prethodnom periodu nije napredovala ni na svetskim listama slobode medija u 2021. godini, već je kao i godinu pre, ostala na 93. mestu, pokazao je izveštajmenatr Reportera bez granica. Izveštaj Fridom hausa ističe da su novinari često izloženi fizičkim napadima, klevetama, neopravdanim poreskim inspekcijama, i drugim oblicima pritisaka. V-Dem institut navodi i da je Srbija nazadovala u pogledu slobode medijaPandemija koronavirusa donela je nove prepreke za novinare u Srbiji, a neke od njih bile su nemogućnost dobijanja pravovremenih informacija, povećanja broja lažnih vesti, kao i polarizacija javnog mnjenja, koji su doveli do porasta broja pretnji novinarima koji izveštavaju o pandemiji.

Srbija

KRIK: Kum predsednika Srbije račun ofšor firme krio u Švajcarskoj

Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, bio je vlasnik ofšor kompanije Arkshore International na Britanskim Devičanskim Ostrvima i preko je imao račun u Švajcarskoj, otkriva portal Krik . Ta firma nije bila prijavljena Agenciji za sprečavanje korupcije iako je Petrović u isto vreme bio direktor državne firme Elektromreža Srbije i po zakonu je bio dužan da to učini.Dok je vodio ElektromrežuSrbije (EMS) Nikola Petrović je odlučio da tajno postane vlasnik privatne firme sa sedištem na Britanskim Devičanskim Ostrvima, maloj ostrvskoj državi u Karipskom moru koja je ozloglašena ofšor destinacija. Podaci o vlasnicima firmi u toj zemlji čuvaju kao najstroža tajna, pa tamo svako može da osnuje kompaniju i da za to gotovo niko ne sazna. Petrvoić je vlasnik te firme bio od 2016. godine, a do tog saznanja došlo se zahvaljujući međunarodnom projektu Pandorini papiri, u okviru kog su novinari uspeli da dođu do blizu 12 milliona dokumenata o osnivanjima firmi. Projekat su vodili novinari Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), a u njemu je učestvovao i KRIK koji je analizirao papire u vezi sa Srbijom. Naziv te Petrovićeve firme pomalo je biblijski i sadrži reč "ark" koja označava barku koju je prema Bibliji napravio Noje kako bi sebe, poropdicu i životinje spasao potopa. Takože, naziv sadrži i reč koja u prevodu znači "obala". Uglavnom, posredstvom te firme Petroviće je otvorio račun u švajcarskoj banci, opet tajno.Da bi sve ovo uradio Petrović je angažovao  tri agencije: švajcarsku konsultantsku firmu Fidinam preko koje je komunicirao sa agencijom Alcogal sa Paname koja je osnovala ofšor firmu, dok je advokatska kancelarija Monfrini Bitton Klein koja je takođe iz Švajcarske čuvala je dokumentaciju firme predsednikovog kuma.Ofšor firmu Petrović nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, kako nam je potvrđeno iz ove institucije, iako je po zakonu bio dužan to da uradi. Sve osobe koje su na državnim pozicijama u Srbiji moraju javno da razotkriju svoje poslove i imovinu, a ko to ne uradi, rizikuje da bude krivično gonjen.Petrović nije skrivao informacije samo u Srbiji.Dokumenta otkrivaju i da su od agencije „Alcogal“, koja je angažovana da otvori ofšor firmu, Petrovićevi advokati pokušali da sakriju da je javni funkcioner – verovatno kako bi se izbegle dodatne provere. „Alcogal“ je, ipak, otkrio ko je Petrović i u njihovoj bazi se vodio kao „klijent visokog rizika“.Kompanija „Arkshore“ još postoji, ali je neaktivna od novembra 2019. godine, prema podacima poslovnog registra Britanskih Devičanskih Ostrva.Novinari KRIK-a danima su zvali Petrovića, ali se nije javljao na telefon. Nije odgovorio ni na pitanja koja su mu poslali preko advokata.PrikrivanjePočetkom 2016. Petrović je ušao u poslednju godinu rukovođenja državnom kompanijom EMS čije je upravljanje preuzeo nakon što su njegov kum Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) došli na vlast 2012. godine. U isto vreme, angažovao je tim ljudi iz švajcarske konsultantske agencije „Fidinam“ da mu pomognu da tajno postane vlasnik kompanije „Arkshore International LTD“ i preko nje računa u Švajcarskoj.Ne čudi da je Petrović izabrao ovu agenciju. Ona je firma koja je imala iskustva u skrivanju identiteta svojih klijenata i ranije je to činila za biznismene ili političare kojima je pomagala da kroz mrežu ofšor kompanija skrivaju bogatstvo. „Fidinam“ je u Petrovićevo ime komunicirao sa „Alcogal“-om, jednom od vodećih advokatskih kancelarija iz Paname koja se bavi osnivanjem ofšor firmi po različitim egzotičnim destinacijama.Komunikacija, međutim, nije išla glatko. Petroviću je, kako deluje iz dokumenata, bilo važno da sakrije da je državni funkcioner – kao takav potpada pod posebnu kategoriju klijenata koji su označeni kao „politički izložene osobe“ (PEP). Osobe sa ove liste agenti koji osnivaju ofšor kompanije detaljno proveravaju i istražuju zbog njihove potencijalne povezanosti sa korupcijom, sumnjivim poslovima ili pojedincima.Švajcarski partneri su možda upravo zbog toga „Alcogal“-u prećutali ovu informaciju. „(Petrović) nije PEP“, istakli su iz „Fidinam“-a. Zaposleni u „Alcogal“-u, međutim, otkrili su da to nije tačno.„U našoj bazi podataka, on (Petrović) je označen kao PEP zbog svoje funkcije“, naveli su iz „Alcogal“-a i Petrovića označili kao klijenta „visokog rizika“.Od „Fidinam“-a su zatražili da im dostavi pismo Petrovićeve banke koje bi potvrdilo da sa njim, kao svojim klijentom, banka ima dobru saradnju. „Zahtevamo referentno pismo banke u njegovo ime“, bio je odlučan agent. Ovakvo pismo moglo bi da otkrije različite informacije – poput toga gde ima račun i od kada. Ovo nije odgovaralo Petroviću i njegovim advokatima iz „Fidinam“-a. Švajcarska agencija je našla način kako to da izbegne.„S obzirom na njegov položaj i sveukupno bogatstvo, klijentu (Petroviću) nije problem da dobije referentno pismo banke, ali to je samo oduzimanje vremena, kako nama, tako i njemu“, odgovorili su iz „Fidinama“ i predložili da oni sastave taj dokument. „Da li biste prihvatili referentno pismo od ’Fidinam’-a umesto da zamarate klijenta ovim dodatnim zahtevom?“Taktika se pokazala kao uspešna. „Alcogal“ je popustio. Švajcarski advokati čuvaju tajnu Kako bi se predstavio u što boljem svetlu pred „Alcogal“-om, Petrović je pribavio pismenu preporuku poznatog švajcarskog advokata Enrika Monfrinija, osnivača advokatske kancelarije „Monfrini Bitton Klein“.„Oduvek je održavao dobre odnose sa krajnjim vlasnikom (Petrovićem) i može da svedoči o njegovoj ličnoj i profesionalnoj časnosti“, preneli su iz „Fidinam“-a preporuku Monfrinija navodeći da njih dvojica sarađuju već četiri godine. Upravo advokat iz Monfinijeve kancelarije, Džejms Bouzaglo, čuvao je dokumentaciju Petrovićeve firme „Arkshore International“. Ovaj advokat, u biografiji objavljenoj na sajtu advokatske kancelarije, predstavljen je kao neko ko klijentima pere biografije – pomaže im tako što pokušava da sa interneta ukloni informacije koje smatraju štetnim po svoj ugled. Navodi se i da lobira za klijente kada ih banke stave na crne liste ili im zatvore račune, kao i da pomaže onima koji se nađu na Interpolovim poternicama.Advokat Bouzaglo 2015. godine bio je vlasnik sajta „Antidot“, koji je objavljivao tekstove u kojima su napadani novinari u Srbiji, opozicioni lideri, ali i tužilac Saša Ivanić koji vodi neke od najznačajnijih postupaka protiv organizovanog kriminala. „Barka“ sakrivena od AgencijePetrović u Srbiji nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije da je vlasnik ofšor firme. U njegovim imovinskim kartonima koji su bili objavljeni na sajtu ove institucije, nije bilo navedeno da je vlasnik „Arkshore International“ sa Britanskih Devičanskih Ostrva. Agencija je u pisanom odgovoru KRIK-u potvrdila je da Petrović nije prijavio ovu ofšor firmu.Krivično je delo ako funkcioner ovoj instituciji ne prijavi sve što poseduje, ističe profesor Zoran Stojiljković, bivši predsednik Odbora Agencije za sprečavanje korupcije. „Ako prikrivate imovinu i prihode, to je krivično delo, imate zakonsku obavezu da to prijavite jer kao nosioci javnih funkcija morate da vodite računa o javnom interesu”, kaže Stojiljković za KRIK. „Svrha toga (prijavljivanja) je da znamo šta su izvori finansiranja javnih funkcionera kako bismo bili sigurni da se rukovode nekakvim javnim interesom.”Petrović je čak dve godine nakon odlaska sa čela EMS-a po zakonu bio dužan da prijavljuje bitne promene imovine Agenciji, ali se ofšor firma nije pojavila ni tada ni u jednom od njegovih imovinskih kartona.Kompanija „Arkshore International“ još postoji, ali je neaktivna od pretprošle godine. Agencija „Alcogal“ prestala je da sarađuje sa njom, a novi agent nije postavljen. Po zakonima Britanskih Devičanskih Ostrva, svaka kompanija mora da ima agenta, a ukoliko ga nema, postaje neaktivna.Posao sa SubotićemOva firma nije bila jedina koju je Petrović imao na ofšoru, o čemu je KRIK ranije pisao.Osim na Britanskim Devičanskim Ostrvima, Petrović je osnovao firmu i na mnogo bližoj ofšor destinaciji, usred Evrope – u Luksemburgu, dve godine nakon što je napustio mesto direktora EMS-a. U januaru 2019. osnovao je kompaniju „Fabergé Advisors” i tako tajno ušao u niz poslova u Srbiji – uvoz lekova, razvoj tehnologije za solarnu energiju, kao i avio-prevoz. I za ove poslove se otkrilo zahvaljujući međunarodnoj saradnji novinara –  francuskog „Le Monda”, novinarske mreže OCCRP i KRIK-a, koji su došli do podataka o stvarnim vlasnicima luksemburških kompanija.Posredstvom ove firme Petrović je kupio avio-kompaniju „Air Posh” od Subotića. Prodaja je obavljena ispod cene jer je Petrović firmu platio 100.000 evra, a ona u svom posedu ima avion vredan više od pola miliona evra, otkrio je KRIK.Istu luksemburšku kompaniju Petrović je koristio i da postane suvlasnik u domaćoj firmi „Storenergy” koja se bavi solarnom energijom. Kasnije je deo vlasništva prodao Ljiljani Božović, supruzi drugog kontroverznog biznismena Zvonka Veselinovića, kako je prvi objavio CINS.Osim što je širio poslove nakon odlaska sa funkcije, Petrović je uvećavao i imovinu. Sa suprugom je postao vlasnik dve luksuzne vile u Beogradu čija se vrednost procenjuje na više od četiri miliona evra, kako je ranije otkrio KRIK. Veliki profit stiče iz razvijenih poslova sa državom – za višemilionske iznose joj prodaje struju koju proizvodi u svojim mini-hidroelektranama.

Srbija

Zagađenje tokom grejne sezone zagonetka i za najboljeg hemičara

Nacionalna ekološka asocijacija (NEA) održala je okrugli sto pod nazivom "U susret novoj sezoni trovanja" čiji je cilj da se pred početak nove grejne sezone u Srbiji često "poznate" i po korišćenju gume i plastike kao ogreva. Štetne posledice takvog zagađenja ne bi mogao da izmeri ni najbolji hemičar na svetu, upozporavaju stručnjaci.Od posledica aerozagađenja u Srbiji prerano umre 10.000 ljudi, naglašavaju učesnici okruglog stola. Oni su analizirali zvanične podatke o zagađenju koje je u svom izveštaju sakupila i obradila državna Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) obradila objavile domaće i strane institucije.Predstavnik NEA Milenko Ivanović kaže da u praksi zagađenje nije smanjeno: "Prekoračene vrednosti zagađenja su 65%, to je tako godinama, to je eksplicitan podatak. Arsen, olovo i živa najtoksičniji su u Boru, 46 puta su prekoračene vrednosti na jednom mestu. Toliko su građani tamo opterećeni tim zagađenjem."Ivanović upozorava da je Bor ostao rekorder po zagađenju azot-oksidima, čije su visoke vrednosti prekoračenja čak 25 puta veće od zakonskih. Dodaje da broj umrlih od zagađenja u Srbiji može da se smanji, ali i da zakon treba eksplicitno da definiše zagađenje.Dejan Lekić, takođe predstavnik NEA podsetio je da je svaki građanih u proseku 85 dana godišnje izložen zagvađenju, dok je zakonom ta granica na 35 dana. On je ukazao i na to da zakoni podrazumevaju pravoremeno informisanje građana o zagađenju."Prema ustavu svi imaju pravo na zdravu životnu sredinu i pravoremeno obaveštavanje o tome. Da li smo za Vinču imali obaveštavanje šta nas guši ako nas ništa ne truje", zapitao se Lekić podsećajući na problem gradsek deponije u Beogradu koja često ima problem sa požarima."Zagađenje vazduha alarmantno, nadležni ne poštuju zakonske obaveze"EWB: Srbija evropski lider u zagađenju vazduhaZagađenje vazduha povezano sa većim stopama smrtnosti od koronavirusaMirijevski potok i dalje je divlja deponija i kanalizacija Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju kaže da je aerozagađenje zagađenje posledica sagorevanja lignita za potrebe energetskog sektora i neodgovornog ponašanja građana:"Odgovorno tvrdim da nam je vazduh najtoksičniji na svetu, sagorevanje guma i plastike ni najbolji hemičar na svetu ne bi bio u stanju da izmeri. U Srbiji se 75% električne energije dobija sagorevanjem lignita. Ugalj se uduvava u ložište kao prah, praškaste materije izlaze kroz dimnjake, elektro-filteri koji ih prečišćavaju nisu svemogući, pa mi dosta toga udišemo".Prema njenim rečima, termoelektrane (TE) u Obrenovcu emituju preko 30.000 tona pepela u vazduh i oslobađaju arsen, radon i živa, u gasovitom stanju, kada mogu da budu veoma opasni jer je ono što udišemo kao produkt sagorevanja lignita zapravo ono što je najtoksičnije u tom procesu.Ipak, štetan uticaj, kako naglašava Đorđevićeva, dolazi i iz TE u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i na Kosovu i Metohiji (ubrajaju se u najopasnije), ali i zbog paljenja strnjike na njivama: "Neka svaki deseti zapali njihvu, tada imamo veliko opterećenje vazduha štetnim česticama. Arsen iz termo-elektrana se pretvara u organska jedinjenja, koja su mnogo opasnija."Đorđevićeva podseća da je cena zaštite životne sredine prilikom ulaganja u neku investiciju od 30 do 50% njene ukupne cene zbog čega se iz Kine u Srbiju uvoze prljave tehnologije. Razlog je što domaći zakoni ne zahtevaju striktne ekološke standarde od stranih investitora.Ona napominje da je vlast je neodgovorna, kao i da za njene predstavnike ono što ne znaju zapravo i ne postoji: "Krajnje je vreme da se zapitamo kome smo poverili da nam vodi državu", poručuje Đorđevićeva.Vladimir Đurđević, sa Katedre za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu smatra da naši zakoni nisu dovoljni dobri kako bi obezbedili odgovorajući kvalitet vazduha: "Vazduh je čist u odnosu na domaće zakone, ne i u odnosu na standarde Svetske zdravstvene organizacije", objašnjava Đurđević.Kada bi se u osam postrojenja koja su glavni zagađivači smanjila emisija štetnih čestica, prema Nacionalnom planu za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija koje potiču iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (NERP) 2.500 ljudi bi bilo spašeno od prerane smrti koja dolazi kao posledica aerozagađenja, naglasio je Đurđević.Ipak, on smatra da bi država izostanak tih mera više pravdala njihovom cenom, ne i značajem u pogledu smanjenja smrtnosti.Administrator fejsbuk stranice Eko straža koja često organizuje ekološke proteste i akcije Bojan Simišić, kaže da aktivisti stalno nailaze na probleme u komunikaciji sa nadležnim institucijama koje ih smatraju protivnicima vlasti: "Mi se zapravo smatramo megaforonom struke i zvanične statistike, ništa ne govorimo 'iz glave'".

Srbija

Građevinski fakultet se oštro protivi predlogu metroa

Građevinski fakultet Univreziteta u Beogradu (GRF) objavio je dokument sa nizom primedbi na trenutni plan razvoja beogradskog metroa u kojem se oštro protivi predloženom rešenju. GRF smatra da prva linija metroa mora povezati centar Novog Beograda sa centrom starog grada. Metro linije, pogotovo u prvoj fazi, moraju spojiti obavezne tačke, najizraženija težišta poslovnih aktivnosti, najizraženija težišta stanovanja, centre obrazovanja, zdravstvene centre, železničke stanice."U prvoj fazi se moraju kompletirati ključne i najskuplje stanice i čvorišta i savladati glavne prepreke kao što je reka Sava", poručuju sa tog fakulteta. GRF naglašava da je jedino ispravno rešenje ono u kome će prva faza metroa spojiti centre starog i novog dela grada. "Ovaj stav Fakultet ne može promeniti", naveli su.Prema mišljenu GRF-a, optimalan koridor za prvu liniju je Istočni obod Zemuna - Opština Novi Beograd - Centar grada - Bulevar Kralja Aleksandra. Ocenjuju da je jasno da je to urbanistička i saobračajna kičma grada."Izlaženje u susret privatnim investitorima"GRF smatra da "investicija ove veličine se sme praviti kompromis između privatnog i narodnog inetersa"Kako su ocenili najznačajnijim delom planirane trase prve linije povezuju se područja namenjena privatnim investitorima, sa nedovoljno jasnim planovima razvoja, kao što su Beograd na vodi, zaleđe Luke Beograd i Ada Huja. Sa druge strane, GRF, navodi da trasa ne povezuje ni glavne gradske centre, ni železničku stanicu, ni Klinički centar, ni centre obrazovanja, niti u širem smislu postiže realnu vezu sa Beovozom. "Investicija je takva da izlaženje u susret privatnim interesima ni sa čim ne može biti uzvraćeno. Kompromis sa tim ineteresima rezultiraće trajnom poremećenom funkcijom delova ili čak celine metro sistema",  poruluje GRF. "Vukov spomenik" i "Prokop" moraju biti uključeni u metro sistem u najranijim fazamaStanice BG Voza "Prokop", "Vukov Spomenik",  Klinički centar Beograda i Bulevar Kralja Aleksandra, prema mišljenju Građevinskog fakulteta,  moraju biti uključene u mrežu metroa u narajnijim fazama. GRF ocenjuje da je napuštanje veze metro sistema sa sistemom Beovoza u stanicama Vukov spomenik "velika greška". Takođe, navode da je železnika stanica "Prokop" pripremljena za upravan dolazak metro linija sa severa, sa eventualnim račvanjem prema jugoistoku i jugozapadu. "Ne možemo da shavtimo da u momentu kada se gradi brza pruga ka Novom Sadu i Budimpešti, ujedno ne postoji ideja adekvatne veze metroa i stanice Prokop. Potpuno je neprohvatljivo da se povezivanje Prokopa sa metroom odlaže za završnu fazu".Za Građevinski fakultet je neprihvatljivo i da se linija metroa iz Bulevara Kralja Aleksadnra premešta u Južni bulevar samo da se ne bi duplirale metro i trmavajske linije. "Sam obrađivač plana, unutar dokumentacije za Rani javni uvid, navodi nesporni priroritet koridora Bulevara Kralja Aleksandra koji je izražen brojem potencijalnih korisnika metroa, visokoškolskih i srednjoškolskih ustanova. To je jedan od razloga zbog kojeg Bulevarom Kralja Aleksandra i saobraća tramvaj, a ne Južnim bulevarom", navodi se.  Prednost ovog koridora je i postojanje Beovoza (u varijanti sa Južnim Bulevarom pod saobraćajem bi se morala graditi stanica Beovoza u Makenzijevoj).  Građevinski fakultet objavio je primedbe koje se odnosne na plansku osnovu, ciljeve i metodologiju odlučivanja, koncept metro mreže, položaj trasa, faznu gradnju."Ova investicija kasni, po mnogim kriterijumima čak četiri decenije, investicija je za Beograd i Srbiju ogromna, a pogrešni koraci u planiranju i realizaciji imali bi nesagledive posledice, finansijske, saobraćajne, ekološke, urbabističke i druge", poručio je Građevinski fakultet. Ako se metro bude gradio prema trenutno predloženom rešenju, sve do izgradnje linije tri, pokrivensot grada metroom biće veoma slaba, naglašavaju.GRF navodi da teritorija južno autoputa sa obe strane Save, sa izuzetkom uskog koridora Radničke ulice, ostaje van dohvata metroa. Naročito se skreće pažnja na slabu pokrivensot grada metroom nakon izgradnje prve linije. "Građevisnki fakultet niti želi, niti može da se nađe na strani koja će Novom Beogradu poručiti kako će i u drugu polovinu 21. veka možda morati tramvajem".

Srbija

Kako Srbija da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?

Portal Klima 101, u saradnji sa članicama Klimatskog foruma, organizije u utorak 5.oktobar u 18 časova online tribinu "Kako Srbija može da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?" na FB strani Green Fest Beograd.Teme:Kakvo je trenutno stanje domaćeg elektroenergetskog sistema?Koje konkretne korake Srbija treba da preduzme u narednih 10 godina kako bi na pravi način započela energetsku tranziciju i da li će u tome uspeti? Učesnici:Prof. dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza eneretičara SrbijeAleksandar Macura, programski direktor RES FondacijeNikola Stamenov, direktor razvoja, CWP GlobalNemanja Milović, osnivač, Klima101, predstavnik mreže organizacija „Klimatski forum”Kontakt: Nemanja Milović, 064 2402 885, e-mail n.milovic17@gmail.com Analiza računa za struju: Velika razlika između obračunske i angažovane snage Sagorevanje fosilnih goriva radi proizvodnje električne i toplotne energije vodeći je izvor emisija ugljen-dioksida i dovodi do globalnog zagrevanja i klimatskih promena. Planeta je u ovom trenutku toplija za oko 1,1 °C u odnosu na predindustrijski period, a izveštaji Međuvladinog panela za klimatske promene upozoravaju da bi u slučaju zagrevanja većeg od 1,5 °C došlo do ozbiljnih posledica.U poslednjih nekoliko godina došlo je do preokreta i mobilizacije država u cilju borbe protiv klimatskih promena. U ovom trenutku države koje zbirno kreiraju preko 70% svetskog BDP-a (među kojima su i najveće SAD, Kina i EU) imaju ciljeve dostizanja neto-nultih emisija CO2 do sredine 21. veka. Prvi korak na tom putu je dekarbonizacija elektroenergetskog sistema i napuštanje uglja kao energenta koji najviše doprinosi klimatskim promenama. U 2020. pomoću uglja se u Evropskoj uniji proizvelo tek oko 13% električne energije, dok je Srbija jedna od zemalja sa najvećim udelom uglja u proizvodnji struje sa približno 70%. Napredak na polju obnovljivih izvora energije i pad cena u poslednjih 10 godina su doveli do toga da je električna energija proizvedena pomoću sunca i vetra sada cenovno konkurentna fosilnim gorivima na velikom broju svetskih tržišta, što je olakšalo energetsku tranziciju.Tribina se sprovodi u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Srbija

Grad Zrenjanin oglasio prodaju zemljišta u Ečkoj

Komentarišući taj oglas, Dušan Kokot iz zrenjaninske nevladine organizacije Građanski preokret, kaže za Novu ekonomiju da se kroz papire i procedure se formalno provlače unapred postignuti dogovori između vlasti i Linglonga:Gotovo sam siguran da je i početna cena dogovorena i da će se pojaviti samo jedan ponuđač – Linglong, i da će ponuda te kompanije biti prihvaćena. Javni oglas je samo zadovoljavanje forme.

Srbija

Nebojša Bjelotomić novi direktor Inicijative „Digitalna Srbija“

Nebojša Bjelotomić danas stupa na poziciju direktora Inicijative "Digitalna Srbija", nevladine i neprofitne organizacije sa ciljem strateškog razvoja jake i globalno konkurentne digitalne ekonomije u Srbiji, navodi se u saopštenju.Bio je i jedan od prvih članova Skupštine Inicijative "Digitalna Srbija", ima skoro 20 godina iskustva na različitim liderskim pozicijama u kompanijama u digitalnom ekosistemu Srbije, a u prethodnoj godini se angažovao i kao aktivni mentor i investitor koji podržava razvoj domaćih startapa.Samo u poslednjih nekoliko meseci kao poslovni anđeo podržao je domaće startap timove u njihovim naporima za širenje na svetskom tržištu i direktno učestvovao u dve investicije ukupne vrednosti od pola miliona evra.Nebojša Bjelotomić je rođen u Beogradu, a diplomirao je kao stipendista Bostonskog univerziteta u oblasti biomedicinskog inženjeringa. Karijeru je započeo u jednom američkom startapu, a nakon povratka u Srbiju radio je u IBM-u, zatim i u Fujitsu Siemensu gde je vrlo brzo došao do pozicije sa koje je vodio poslovanje u celom regionu.Paralelno je nastavio svoje usavršavanje magistraturom u oblasti menadžmenta i marketinga i postao direktor kompanije Printec koja se bavi razvojem rešenja za automatizaciju finansijskih transakcija, da bi poslednjih pet godina proveo na mestu direktora kompanije Saga koja je u tom periodu zabeležila značajan rast, a pored učvršćivanja pozicija u tradicionalnim oblastima, nadgledao je razvoj segmenta za veštačku inteligenciju i data science. "Pred Inicijativom 'Digitalna Srbija' je izuzetno uzbudljiv period u kome će naši članovi moći da, po ko zna koji put, upotrebe ne samo kompanijske resurse, znanje i iskustvo, već i ličnu motivaciju svojih lidera i njihovu mrežu kontakata kako bi podržali razvoj digitalne ekonomije naše zemlje. Ubeđen sam da će Nebojša Bjelotomić sa velikim uspehom nastaviti da krči put na kome smo već odneli mnogo pobeda i punim srcem živeti veliku ideju koja nas je okupila", kaže Branko Milutinović, predsednik Upravnog odbora organizacije.Na mesto direktora Inicijative "Digitalna Srbija" Bjelotomić dolazi umesto Nebojše Đurđevića koji je na toj poziciji proveo tri godine, a koji će u narednom periodu blisko sarađivati sa Bjelotomićem, nastaviti da aktivno učestvuje u daljem radu organizacije i doprinosi svojim iskustvom i domenskom ekspertizom kao savetnik Upravnog odbora za strateška pitanja.

Srbija

KRIK: Dokazano da je Mali bio vlasnik 24 luksuzna apartmana

Sadašnji ministar finansija i bivši gradonačelnik Beograda Siniša Mali bio je vlasnik 24 luksuzna apartmana na bugarskom primorju, dokazuju dokumenta do kojih su novinari KRIK-a došli u okviru međunarodnog projekta „Pandorini papiri“. Kada su 2015. godine novinari KRIK-a i novinarske mreže OCCRP otkrili da je tada moćni gradonačelnik Beograda Siniša Mali kupio 24 luksuzna stana u bugarskom letovalištu „Sveti Nikola“ na obali Crnog mora, on je bio besan na medije. Novinare KRIK-a optužio je da lažu. Siniša Mali dobio meru javne osude zbog plagiranog doktorata „Ukoliko utvrdite da sam vlasnik bilo kojeg od ovih stanova, svi su vaši. Dobićete ključ istog trenutka“, rekao je novinarima KRIK-a na vanrednoj konferenciji koju je organizovao upravo zbog ovog istraživanja.Otkriće da je Mali kupio ove nekretnine izazvalo je burne reakcije u javnosti. Njihova vrednost iznosila je oko pet miliona evra – višestruko je premašivala legalne prihode Malog, kako u svom tekstu navodi KRIK.Mali je priznao da je kupio jedan stan, onaj čije se vlasništvo vodilo na njegovo ime. Tvrdio je, međutim, da ne stoji iza dve ofšor kompanije, „Brigham Holding & Finance Inc.“ i „Etham Invest & Finance Corp.“ koje su kupile preostala 23 apartmana. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić godinama brani svog bliskog saradnika od sumnji da je umešan u korupciju, takođe tvrdeći da je KRIK slagao. „Imam apsolutno poverenje u ministra Sinišu Malog“, rekao je Vučić ranije ove godine. „Podsetiću na sve laži o njemu, o 24 stana u Bugarskoj, političari koji su tu kampanju vodili su lagali, mediji su lagali.“KRIK: Oduzeto šest bugarskih apartmana koje je kupio Siniša Mali Sada, šest godina kasnije, u međunarodnom projektu „Pandorini papiri“ koji predvodi Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), pojavila su se dokumenta procurila iz agencije za osnivanje ofšor firmi „Trident Trust“, čiji je Mali bio klijent, a koja su dokaz da je Mali definitivno bio vlasnik dve ofšor kompanije i apartmana u Bugarskoj, piše KRIK.U Pandorinim papirima i Bler i ĐukanovićMilioni dokumenata koji su procurili iz 14 agencija za osnivanje ofšor kompanija otkrivaju tajne 35 sadašnjih i bivših svetskih lidera i više od 330 funkcionera iz preko 90 država. Novinarsko istraživanje zasnovano na ovim dokumentima, „Pandorini papiri“, otkriva sakrivene poslove kralja Jordana, predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, Ukrajine, Kenije i Ekvadora, premijera Češke i bivšeg premijera Velike Britanije Toni Blera, prenosi KRIK.Milo i Blažo Đukanović su 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih devičanskih ostrva, Paname i Gibraltara, piše crnogorski MANS.Sin Predsjednika Crne Gore je iskoristio tu strukturu da formira i dve skrivene kompanije sa ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.Od poplava će nas štititi i IT firma povezana s vlastima, ministarstvo uklanja dokumentaciju Skrivenu imovinu ima i bivši britanski premijer Toni Bler, pokazuju „Pandorini papiri”. On i supruga su 2017. godine posredstvom ofšor kompanije sa Britanskih Devičanskih Ostrva postali vlasnici zgrade u Londonu vredne oko 7,6 miliona evra.Papiri ukazuju na to da je Toni Bler, koji je bio diplomata na Bliskom istoku nakon što je 2007. godine prestao da bude premijer, sa suprugom kupio ofšor kompaniju od porodice bahreinskog ministra industrije i turizma Zajeda bin Rašida al Zajanija. Time što je kupio kompaniju a ne direktno zgradu, bračni par Bler izbegao je da plati porez na imovinu od oko 340.000 evra, piše KRIK.

Srbija

Vlasnik trgovine Gomex: Sve više radnika na bolovanju

U trgovini je danas teško naći radnike i najteže je u velikim gradovima, kaže  za Novu ekonomiju Goran Kovačević, vlasnik trgovinske firme Gomex koja zapošljava 2.500 radnika.Osim toga, problem je što raste stopa bolovanja zbog korona virusa i svakodnevno poslovanje otežavana nam nedostatak radne snage u prodavnicama, kaže on. “Veliki broj radnika otvara bolovanje, trenutno u našoj kompaniji je oko 15 odsto radnika na bolovanju zbog korone. Veoma je teško u takvoj situaciji odmah naći radnike, što nam stvara velike probleme u poslovanju. I od kada se povećao broj zaraženih i opet pogoršala epidemiološka situacija u našem sistemu imamo nekoliko prodavnica koje ne rade puno radno vreme”, kaže Kovačević za Novu ekonomiju.Za razliku od prošle pandemijske godine kad je povećan promet u trgovinskom sektoru i kad su građani panično kupovali namirnice, kako on kaže, trenutno je potrošnja stabilna. Tokom pandemije specifično je bilo to što se smanjio broj kupovine a povećala se vrednost potrošačke korpe i bila je preterana potražnja za hemijskim sredstvima i osnovnim životnim namirnicama.“Potrošnja je stabilna ništa drugačije se ne dešava, prošle godine je bila nenormalna situacija i zbog toga ne upoređujemo rezultate sa prošlom godinom nego sa prethodnom”, navodi Kovačević.U prodavnicama Gomex, prošle godine zbog povećane potražnje promet je porastao osamnaest odsto, dok ove godine, prema njegovoj oceni, neće biti tako.BONUS VIDEO:Olivera Bojić

Srbija

Nova doplatna poštanska marka za opremanje Hrama Svetog Save

U periodu od 11. oktobra do 11. decembra naplaćivaće se doplatna poštanska marka "Izgradnja Spomen-hrama Svetog Save" u iznosu od 10 dinara na sve poštanske pošiljke u unutrašnjem saobraćaju, osim na pošiljke novina i časopisa.Sredstva koja se prikupe namenjena su za finansiranje unutrašnjeg tehničko-tehnološkog opremanja Spomen-hrama Svetog Save. Doplatna marka "Izgradnja Spomen-hrama Svetog Save" izdaće se u tiražu od 7,6 miliona komada. Za Hram Svetog Save još 720 miliona od državeZa izgradnju i uređenje Hrama Svetog Save u Beogradu krajem avgusta je prebačeno 720 miliona dinara iz budžetskih rezervi, prvobitno namenjenih za subvencije privatnim preduzećima radi ublažavanja posledica koronavirusa.Sredinom aprila Srpska pravoslavna crkva dobila je 1,7 milijardi dinara iz budžetskih rezervi za završetak radova na Hramu Svetog Save, pisala je Beta. Iz državnog budžeta do 2020. godine u taj hram je uloženo 43 miliona evra.Vlada daje dodatnih 116 miliona dinara za Hram Sv. Save

Srbija

Srbija naručuje jarbol od 45 metara za granicu sa Bugarskom

Republička direkcija za imovinu raspisala je tender za izgradnju i ugradnju 45 metara visokog jarbola na graničnom prelazu Gradina u Dimitrovgradu. Procenjena vrednost javne nabavke je 11 miliona dinara. U opisu posla navodi se da je potrebno "izraditi i postaviti jarbol visine 45 metara, za nošenje zastave dimenzija 6x10 metara sa Projektom za izvođenje". Potrebno je i da izabrani ponuđač demontira postojeći jarbol koji je visok 12 metara. Novi jarbol treba da bude osvetljen na način da zastava bude prepoznata u noćnim uslovima, navodi naručilac. Rok za završetak radova je 90 dana od dana uvođenja u posao. Za zamenu jarbola potrebno je i da investitor pribavi saglasnost od Ministarstva unutrašnjih poslova. Rok za podnošenje ponuda je 18. oktobar.  

Srbija

Evropske svinje obaraju cenu domaćih

Proizvodjači tovnih svinja u Srbiji ocenjuju da su mogućnosti za izvoz svinjskog mesa u Evropu skoro nikakve jer su, zbog viška tog mesa, na evropskom tržištu i cene niže nego na domaćem, pi&sc...

Srbija

Osvrt na dobročinstvo: Veliki napredak Srbije na Svetskom indeksu davanja

Autor teksta je Veran Matić, direktor Srpskog filantropskog forumaNa Evropski dan fondacija i donatora koji se obeležava 1. oktobra, Srpski filantropski forum se osvrće na najnovije podatke da je na Svetskom indeksu davanja, koji već deset godina objavljuje međunarodna organizacija Charitable Aid Foundation (CAF), Srbija 2020. godine zabeležila izuzetan skok na 48. mesto, sa 129. pozicije na kojoj je bila 2018. godine, te postala šesta zemlja na listi zemalja koje su najviše napredovale. Filantropska zajednica u Srbiji je godinama nastojala da dobročinstvo u Srbiji predstavi na najbolji mogući način, i kada je reč o načinima formiranja ove liste i adekvatnim podacima za njeno kreiranje. Pre četiri godine, u Srbiji je formirana Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac, čiji je član i Srpski filantropski forum, zajedno sa Trag fondacijom, Smart koletkivom, Catalyst Balkans, Forumom za odgovorno poslovanje i Privrednom komorom Srbije. Ubrzo je inicirano i osnivanje Saveta za filantropiju Vlade Srbije, koju čine predstavnici Koalicije i Vlade Srbije sa predsedavajućom, premijerkom Anom Brnabić i kopredsednicima, izvršnim direktorom Srpskog filantropskog foruma, Veranom Matićem i šefom kabineta predsednice Vlade Srbije, Milošem Popovićem, sa ciljem unapređenja okvira za davanje. Iako je poslednjih nekoliko godina, zahvaljujući naporima koje je ulagala Koalicija, bilo napretka, do prošle godine smo, ipak, bili na donjem delu liste koja obično obuhvata od 110 do 140 zemalja. Imajući u vidu teške okolnosti prošle godine, ovaj izuzetan skok postaje još značajniji. Srpski filantropski forum i Koalicija za dobročinstvo, , ponosni su na ovaj rezultat koji je najviše doprineo osobama kojima je pomoć i podrška najpotrebnija u jednoj od najtežih godina opterećenoj izazovima koje je donela pandemija COVID-19. Kada je reč o podacima koji su prikupljeni u zemlji, Catalyst Balkans, članica Koalicije za dobročinstvo, izvestila je da je zabeležena gotovo tri puta veća darivana suma u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj ogroman skok, i kada je reč o konkretnim podacima, i kada je reč o listi Svetski indeks davanja, rezultat je niza uticaja: nema sumnje da je kontinuirana aktivnost Koalicije za dobročinstvo doprinela tome, ali je pandemija COVID-19 snažno podstakla tu motivaciju, kako poslovnog sektora da naprave veliki iskorak u davanju za opšte dobro, tako i građana koji su se masovno odazivali i pružali podršku pojedincima i zdravstvenom sistemu. Protekle godine je zabeležena rekordna suma, građani i kompanije donirali su više od 90 miliona evra za opšte dobro. Isti motiv je doprineo i nizu inovativnih individualnih akcija, različitih aukcija na društvenim mrežama u kojima su pojedinačne inicijative, aukcije donosile više desetina hiljada evra individualnih i kolektivnih donacija. Građani i kompanije u Srbiji su dokazali da poseduju visok stepen odgovornosti prema javnom interesu i humanost u odnosu na pojedinačne potrebe solidarnosti. Ovaj veliki iskorak govori o potencijalima, da kada je teško, granice dobročinstva i solidarnosti ne postoje. Pandemija je svakako dala veliki impuls ovakvim rezultatima. Tu se, međutim, ne treba zaustaviti, sada je neophodno zaista unaprediti zakonski okvir za davanja tako da on ne bude incident za koji je neophodna velika nacionalno nesreća ili globalni problem, već da se stvore zakonski uslovi koji podstiču solidarnost i davanja bez tih destruktivnih podsticaja. Vlada mora da obezbedi da svako davanje bude propraćeno odavanjem priznanja i uklanjanjem svake prepreke koje dodatno opterećuju davanja za društveno odgovorne i humanitarne akcije. Zato pozivam Vladu Republike Srbije da usvoji predloge Koalicije za dobročinstvo, koji se tiču ukidanja PDV na donacije hrane pred istek roka trajanja, jer bismo time značajno povećali količine donirane hrane, koje bi bile na raspolaganju za najranjivije grupe. Kampanja "Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je u toku, a povodom Nacionalnog dana davanja, 9. oktobra, koji je ustanovio Srpski filantropski forum, ukazuje na problem nedovoljnih donacija hrane i nudi rešenje , između ostalog, kroz solidarnost građana, kompanija i medija, ali i kroz poruku institucijama Vlade Srbije da stvore okolnosti u kojima će biti nedopustivo uništavanje viškova hrane ili one kojoj predstoji istek roka trajanja, kao i da svi kapaciteti budu usmereni ka rešavanju problema nedostatka hrane sa kojim se suočavaju naši najsiromašniji sugrađani. U Evropi danas postoji 147.000 fondacija koje daju približno 60 milijardi evra godišnje za osnaživanje zajednica širom Evrope. Neprofitne organizacije u EU kroz podršku koju pružaju, procenjuje se, plaćaju 6 milijardi evra PDV-a na koje nemaju pravo povratka, osim u određenim zemljama poput Irske i Danske koje vrše povrat plaćenog PDV-a neprofitnim organizacijama kroz kompenzacione fondove. U Srbiji je, prema aktuelnim podacima, registrovano 993 fondacija i zadužbine.Srpski filantropski forum je članica Evropske federacije fondacija i donatora - DAFNE, koji je 2013. godine ustanovio 1. oktobar kao Evropski dan fondacija i donatora. Svakog 1. oktobra, dobrotvorne organizacije, fondovi, zajednice, donatori, filantropi i volonteri se okupljaju širom Evrope kako bi ukazali na pozitivnu ulogu koju fondacije imaju u evropskim društvima, podigli svest javnosti o značaju filantropije i dobročinstva i podstakli još više davanja i građanskih akcija. Tim povodom, DAFNE i Centar evropskih fondacija (The European Foundation Centre) pokreću kampanju pod nazivom "Korak u budućnost" sa ciljem podizanja svesti javnosti o doprinosu filantropije u izgradnji bolje budućnosti za naredne generacije - na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.  Da bismo zakoračili u sutra, moramo otključati potencijal filantropije kako bi filantropija bila katalizator trajne i transformacione promene na bolje