Srbija

Železnička stanica postaje muzej, dozvoljeno i rušenje pojedinih zidova

Posao izrade projekta za izvođenje adaptacije i rekonstrukcije zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu poveren je firmama Mašinoprojekt Kopring i DBS i Institutu za ispitivanje materijala, piše u odluci o dodeli ugovora. Vrednost ugovora je 16,6 miliona dinara (140,9 hiljada evra) sa PDV-om, a naručilac posla je Istorijski muzej Srbije.Ideja rekonstrukcije, sanacije i adaptacije Glavne železničke stanice je njena prenamena u Istorijski muzej Srbije."Osim predloga rekonstrukcije postojećeg objekta, potrebno je predložiti viziju novog muzeja kao fleksibilne, otvorene institucije koja, uz poštovanje istorijskog karaktera i kvaliteta, uspostavlja 'platformu' otvorenu za primenu različitih savremenih muzeoloških koncepata", piše u tenderskoj dokumentaciji.Istorijski muzej Srbije seli se u nekadašnju Železničku stanicu Objekat Železničke stanive je izgrađen između 1882. i 1885. godine pa se zbog ove činjenice konstrukciji objekta treba pristupiti izuzetno pažljivo, navodi se u projektnom zadatku.Pri izradi novog konceptualnog rešenja je dozvoljeno rušenje pregradnih zidova, a zabranjuje se rušenje nosećih zidova objekta "u velikoj meri".Najveći deo izrade tehničke dokumentacije (94 odsto) biće poveren Mašinoprojektu, dok će manji deo, po tri odsto uraditi DBS i Institut za ispitivanje materijala.Podsetimo, Istorijski muzej je raspisao još jednu javnu nabavku za izradu muzeološkog projekta za novi prostor u okviru Železničke stanice.Ovaj posao vredan je 11,8 miliona dinara (100,6 hiljada evra), a dobile su ga firme Group Brendomania i Inform Technologies.

Srbija fiskalna politika

Fiskalni savet: Potrebne izmene privatnih penzionih fondova

Privatni penzijski fondovi koji u Srbiji postoje 15 godina nisu ispunili reformska očekivanja, ocenjuje se u analizi Fiskalnog saveta o dosadašnjem radu ovih fondova u Srbiji.Glavna zamerka koju navodi Fiskalni savet je ta što dosadašnja investiciona politika, koja se dominantno oslanja na državne obveznice, nije u stanju da štedišama pruži zadovoljavajuće stope prinosa koji su u prethodne dve godine bili negativni u realnom iznosu. Na primer. 2020. godine minus 0,3 odsto i 2021. minus 6,1 odsto.Takođe, Fisklani savet navodi da uprkos izdašnim poreskim olakšicama, penzijski fondovi nisu uspeli da se probiju na tržištu rada, što pokazuju podaci da manje od 10 odsto radnika ima otvorene račune, dok svega tri odsto iole redovno štedi u penzijskim fondovima.Da bi ovi fondovi i dobrovoljno penzijsko osiguranje u Srbiji funkcionisali bolje, više ljudi štedelo u njima, Fiskalni savet preporučuje nekoliko izmena.Prva je da se ukine limit da samo 10 odsto imovine sme biti investirano u inostranstvu, kao i da se omoguće garancije pozitivnih nominalnih prinosa fondovima koji žele da isključivo investiraju u državne obveznice, uz višestruko smanjenje naknada koje naplaćuju od štediša.Fiskalni savet, takođe, smatra da bi postojeće izdašne poreske olakšice trebalo zameniti skromnijim i progresivnijim direktnim budžetskim subvencijama.Pozitivne promene, smatraju u Fiskalnom savetu, donelo bi i tendersko biranje privatne investicione kompanije koja bi penzijsku štednju pasivno investirala na međunarodne berze, kako bi se postizali optimalni prinosi za štediše, sa minimalnim troškovima.Dobrovoljni penzioni fondovi uvedeni su kako bi se obezbedili dodatni prihodi u starosti, kao dodatak državnom sistemu koji ostaje glavni izvor penzijskih prihoda.

Avion Air Serbia

Srbija

Er Srbija iznajamila novi ATR 72-600

Er Srbija iznajmila je novi turbo-elisni avion tipa ATR 72-600, oznake YU-ALY, koji će  koristiti na regionalnim letovima, saopšteno je danas. Planirano je da letelica u Beograd stigne u četvrtak, 27. januara iz Tuluza.U saopštenju piše da je novi avion YU-ALY proizveden  2015. godine, noviji je od ostalih letelica u ATR floti i modernijeg enterijera, i da ima 72 sedišta. Avion je opremljen sa dva turboprop motora PW127M, dugačak je 27,17 metara sa rasponom krila od 27,05 metara. Najveća brzina koju može da dostigne tokom krstarenja iznosi oko 510 km/h, dok je maksimalni dolet sa punim kapacitetom 1.404 km. Er Srbija otplatila zajam od 63 milona firmi EA Partners"Za razliku od aktuelnih modela turbo-elisnih aviona u floti, ATR 72-600 ima značajnu novu karakteristiku, dajući za većinu putnika na letu mogućnost smeštanja kabinskog prtljaga nešto većih dimenzija u police za smeštanje prtljaga. Generalni direktor Er Srbije Jirži Marek rekao je da će Er Srbija u predstojećem periodu zamentii sve avione ATR 72-200 ​kojih trenutno ima tri u floti, kao i dva ATR 72-500, najsavremenijim ATR 72-600.Novi avion YU-ALY imaće vizuelni identitet srpskog nacionalnog avio-prevoznika, piše. Er Srbija počinje da leti do Trsta i BolonjeEr Srbija će novim avionima tipa ATR 72-600 obavljati letove na redovnim linijama iz Beograda za Banjaluku, Beč, Bukurešt, Ljubljanu, Podgoricu, Prag, Sarajevo, Skoplje, Sofiju, Solun, Tivat, Tiranu i Zagreb, kao i na sezonskim linijama do Dubrovnika, Pule, Splita i Zadra. Letovi novim avionima će se realizovati i na redovnoj liniji iz Niša do Ljubljane i sezonskoj do Atine, kao i na redovnoj liniji iz Kraljeva do Istanbula i sezonskim do Tivta i Soluna.

2022

UNICEF isporučio transportno vozilo Centru za neonatalogiju u Kragujevcu

 Danas je Centar za neonatalogiju u Kragujevcu dobio transportno vozilo namenjeno prevozu prevremeno rođenih i bolesnih beba iz porodilišta u regionu do Centra za neonatologiju i drugih relevantnih dečjih bolnica u Srbiji. Vozilo vredno 10.104.920 dinara obezbeđeno je iz donacije koju je kompanija Delez Srbija namenila UNICEF-u i kampanji Tako mali da bi u srce stali, koja je pokrenuta sa ciljem opremanja i modernizacije neonatalnih jedinica u Srbiji. U prisustvu državnog sekretara Ministarstva zdravlja, doc. dr Predraga Sazdanovića, direktora UKC Kragujevac prof. dr Slobodana Milisavljevića i tima lekara, transportno vozilo su direktorki Klinike za pedijatriju prof. dr Anđelki Stojković zajedno uručili generalni direktor Delez Srbija Jan-Vilem Dokhejr i Deyana Kostadinova direktorka UNICEF-a u Srbiji. „Centar za neonatologiju Klinike za pedijatriju brine o najosetljivijim bebama iz centralne, delom jugozapadne i delom istočne Srbije, pokrivamo čak 14 porodilišta i ka nama gravitira dva i po miliona stanovnika. Tokom vanredne situacije koja je zadesila Novi Pazar i ceo Sandžak, ovde je bio zbrinut i lečen najveći broj pacijenata, dece i mladih, obolelih od kovida. Danas imamo čak 36 bebica na neonatalnom odeljenju u Kragujevcu koje se uz neumornu podršku lekara bore za svaki udah. Zahvaljujemo UNICEF-u koji je okupio svoje partnere oko ovako važne kampanje, jer je ulaganje u decu od najranijeg doba zapravo ulaganje u najvažniji resurs svake nacije. Kompanija Delez Srbija je naš heroj jer je u jednoj od najtežih godina opredelila značajna sredstva da podrži bebice koje ne bi preživele bez podrške svih nas“ izjavila je prof. dr Anđelka Stojković, direktorka Klinike za pedijatriju UKC Kragujevac.UNICEF je krajem 2020. godine pokrenuo kampanju Tako mali da bi u srce stali sa ciljem daljeg unapređenja rada neonatalne službe u Srbiji. Podržavši rad neonatalnih jedinica u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Beogradu, UNICEF je tokom prošle godine donirao opremu u vrednosti većoj od 40 miliona dinara, ne zaboravljajući da je posebno u ovim okolnostima mnogim, tek rođenim bebama, svakodnevno potrebna pomoć zdravstvenog sistema. „Godinama unazad UNICEF ulaže u unapređenje rada neonatalne službe kroz obezbeđivanje  najsavremenije opreme, obuke lekara i drugih medicinskih radnika i stvaranje uslova za izuzetno značajnu emotivnu podršku i kontinuitet kontakta roditelja i njihove novorođene dece. Ova ulaganja intenzivirana su u vreme pandemije jer znamo da jedino pravovremena podrška prevremeno rođenim i bolesnim bebama može da im omogući da prežive i da napreduju. Zato je u prvom talasu pandemije, UNICEF između ostalog obezbedio 12 neonatalnih respiratora, a prošle godine i drugu neophodnu opremu za neonatalne intenzivne nege u Beogradu, Nišu, Novom sadu i Kragujevcu.  Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez snažne podrške privatnog sektora i pojedinaca, a posebno bez podrške kompanije Delez Srbija koja je u ovim nesigurnim vremenima donela važnu odluku da nas podrži vrednom donacijom od 200.000 evra, što je najveća donacija privatnog sektora UNICEF-u prošle godine. Takođe smo zahvalni na izuzetnoj saradnji sa Ministarstvom zdravlja, sa kojim od 2017. zajedno radimo na opremanju i modernizaciji neonatalnih jedinica u Srbiji. Važno je da ne zaboravimo da ovakva partnerstva i zajednički napori mogu stvoriti razliku za generacije koje dolaze i za mene je privilegija da budem deo takve akcije u društvu“ izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.Zahvaljujući velikodušnoj donaciji kompanije Delez Srbija u iznosu od 200.000 evra, pored transportnog vozila, obezbeđena su i dva aparata za terapijsku hipotermiju novorođenčadi koja se prilikom dolaska na svet suočavaju sa manjkom kiseonika, koji su prošle godine dobili Centar za neonatalogiju u Kragujevcu i Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine iz Novog Sada. Deo donacije namenjen je i podizanju kapaciteta lekara i stručnog osoblja kako bi dostigli najviše standarde u razvojnoj nezi prevremeno rođenih beba. „Veoma smo ponosni na partnerstvo sa UNICEF Srbija i prilici da podržimo decu i to od samog početka njihovog života. Naša podrška prevremeno rođenim bebama, odraz je želje da podržimo najranjivije članove ovog društva i damo suštinski doprinos stvaranju uslova da svako dete odrasta u zdravijem i bezbednijem okruženju, što je preduslov da deca ispune svoje mogućnosti i postanu ravnopravni članovi društva. Delez Srbija nastavlja da podržava lokalnu zajednicu i društveno odgovornim projektima svakog dana činimo malo za stvaranje lepšeg i boljeg sveta oko nas“, izjavio je generalni direktor Delez Srbija Jan-Vilem Dokhejr.Od 2017. godine, kada je UNICEF u saradnji sa Ministarstvom zdravlja započeo intenzivnu podršku unapređenju rada neonatalnih jedinica u Srbiji, kako bi prevremeno rođena i bolesna novorođenčad dobila adekvatnu podršku da bi preživela i napredovala, UNICEF je uložio skoro 62 miliona dinara u njihovo opremanje. Kampanja Tako mali da bi u srce stali je nastavak zajedničkog rada.„Ministarstvo zdravlja je mnogo uložilo u izgradnju zdravstvene infrastrukture i podizanje kapaciteta našeg zdravstvenog sistema. Ma kolika naša ulaganja bila, ona uvek mogu biti još veća, jer je kriza izazvana KOVID-om nametnula potrebe koje smo morali da zadovoljimo preko noći i, mi smo u tome uspeli. Zato su partneri poput UNICEF-a sa kojim zajednički radimo modernizaciji neonatalne nege u Srbiji još od 2017. godine važni, jer ostaju posvećeni zajedničkim prioritetima. Ova podrška je posebno je važna sada, jer bebe i deca moraju dobiti najbolju negu, posebno u okolnostima kada im je neophodna dodatna zdravstvena briga i podrška. Današnja donacija je značajna, ne samo zbog njene visine, već zato što je to signal i poziv drugim kompanijama da u vreme krize imaju sluha za one koji se oslanjaju na našu podršku. Zahvaljujemo UNICEF-u koji je okupio svoje partnere da nas podrže u ovim vremenima kada su zajedništvo i udruživanje najveća snaga da se prebrodi kriza izazvana korona virusom i da se kreiraju uslovi u kojima će bebe i deca i posle krize odrastati u skladu sa svojim potrebama“, izjavio je ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar.UNICEF je prošle godine uz podršku 250 malih i srednjih preduzeća i 5.102 pojedinca isporučio 10 inkubatora, 4 sistema za terapijsku hipotermiju, 2 reanimaciona stola, 4 fotelje „koža na kožu“, 18 infuzionih pumpi, 5 aspiratora, 4 sistema za torakalnu drenažu, 2 sistema za neinvanzivnu ventilaciju novorođenčadi i drugu vrednu opremu namenjenu spašavanju života prevremeno rođenih beba, koje se pokazujući zadivljujuću snagu, od dolaska na svet bore da prežive. Briga o prevremeno rođenim bebama, kao najosetljivijim članovima našeg društva, dodatno je otežana u uslovima COVID-19 pandemije i UNICEF, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja nastavlja, da podržava unapređenje kapaciteta neonatalnih jedinica u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Beogradu.

Srbija

Oko 435 kilometara srpskih pruga odlazi u staro gvožđe

U naredne dve godine biće uklonjeno oko 435 kilometara starih pruga, na kojima se saobraćaj već decenijama ne odvija i koje nisu predviđene za dalju eksploataciju, saopštila Infrastruktura železnice Srbije. Objašnjava se da je reč je o prugama čije funkcionisanje, održavanje i rekonstuisanje ne bi bilo isplativo.Od toga se skoro 400 kilometara starih pruga nalazi se u Vojvodini, a na nekim od njih vozovi ne saobraćaju i više od 40 godina.Nakon postupka javne prodaje, železnice su potpisale ugovor s kompanijom Zgop iz Novog Sada o prodaji šina, skretnica, delova za skretnice i kolosečnog pribora koji se budu dobili demontaže 15 pruga.Ti delovi tretiraće se kao sekundarne sirovine, kojih prema proceni ima oko 25.000 tona sekundarnih sirovina. Njihovom prodajom Infrastruktura železnice će zaraditi nešto više od 302 miliona dinara, a planirano trajanje ugovora je dve godine.U otpad idu šine sa preko 15 deonica u Srbiji Podseća se da je prethodnih decenija bilo više pokušaja da se uradi taj veliki posao i reši problem starih pruga u Srbiji. Međutim, svi ti pokušaju su se završavali neuspešno, navodi se u saopštenju.U naredne dve godine biće demontirane i uklonjene pruge na sledećim relacijama u Srbiji:Bečej – Senta, Senta – Кanjiža, Sečanj – Jaša Tomić, Sombor – Bački Breg, Sombor – Riđica, Vladimirovci – Кovin, Bečej – Vrbas, Zrenjanin fabrika – Vršac, Horgoš – Кanjiža, Кaravukovo – Bač, Petrovaradin – Beočin, Žabalj – Bečej, Кikinda – Banatsko Aranđelovo, Sombor – Apatin fabrika (21,6 km), Sopot Požarevački – Кostolac.

Svet

BiH prošle godine izvezla struju vrednu 424 miliona

Vrednost izvezene električne energije u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine poralsa je za 66,9 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosila je oko 424 miliona evra, dok je uvoz struje u tu zemlju porastao za 112 miliona evra. Istorijski gledano, to je najbolji izvozni rezultat te zemlje.Dobri rezultati postignuti u izvozu struje iz BiH, delom su rezultat poskupljenja energenata na svetskom tržištu.U prvih 11 meseci 2021. godine, izvoz električne energije iz BiH bio je za je 53,9 odsto veći u odnosu na isti period prethodne godine i vredeo je 359 miliona evra.Krajem prošle godine, cene struje su se širom Evrope popele na preko 400 evra po megavat-satu za Francusku, Nemačku, Holandiju, Belgiju, Švajcarsku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, Italiju i Slovačku.Struja za privredu od Nove godine skuplja za skoro 40 odstoSrbija će morati da uvozi još struje Što se tiče uvoza električne energije u BiH u 2021. godini, njena vrednost je takođe skočila i to za 127 odsto i to na nešto manje od 112 miliona evra.Osim visokih cena, na povećanje vrednosti uvoza struje u BiH uticali su i unutrašnji problemi, havarija u termoelektrani Kakanj, kao i štraj rudara u novembru. Lokalni mediji navode da je to dovelo do većeg uvoza.Vrednost izvoza električne energije BiH je u 2020. iznosila je oko 255 miliona evra, a u 2019. godini oko 295 miliona evra.Srbija je takođe morala da uvozi struju krajem prošle godine zbog niza havarija u Termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu i u Rudarskom basenu Kolubara.

Srbija

Pošta dobila posao održavanja matičnih knjiga

Posao održavanja i unapređenja Registra matičnih knjiga dobilo je JP "Pošta Srbije".  Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, koje ja raspisalo nabavku, je sa Poštom zaključilo ugovor vredan 26,8 miliona sa PDV-om.Prvobitni rok za podnošenje ponuda, 21. januar, produžen je za četiri dana, pa su tako zainteresovani ponuđači mogli da se jave do 25. januara. Pošta Srbije bila je jedini ponuđač."Registar matičnih knjiga predstavlja složenu hardversko-softversku platformu za vođenje matičnih knjiga rođenih, venčanih i umrlih u elektronskom obliku za sve jedinice lokalne samouprave u Srbiji", piše u tehničkoj specifikaciji. Poštari sanjaju dan kada će se približiti prosečnoj platiRegistar matičnih knjiga je postavljen na dva fizički razdvojena sajta: primarni i sekundarni. Primarni sajt se nalazi u Beogradu u Državnom Data Centru, a sekundarni u Nišu u Sistem Sali JP Pošta Srbije, piše u specifikaciji.Jedan od uslova za izbor privrednog subjekta bio je da je u prethodne tri godine ostvario prihod u minimalnom iznosu od 40 miliona dinara.Od ponuđača se tražilo i da ima iskustvo i praksu u razvoju i održavanju složenih informaciono-komunikacionih sistema i razvoju i održavanju softvera za najmanje dva projekta u državnoj upravi, minimalne vrednosti 15 miliona dinara za svaki projekat, u periodu od pet godina pre slanja poziva za podnošenje ponuda."Za najmanje jedan projekat razvijeni softver mora biti web aplikacija koja je u produkcionoj upotrebi i koja ima najmanje 1.000 aktivnih korisnika koji u aplikaciji koriste kvalifikovane elektronske serifikate i kvalifikovano potpisivanje transakcija i dokumenata". DRI: Nepravilnosti u Pošti, od javnih nabavki do službenog automobila

Srbija

Distributeru gasa stigao novi softver, potrošačima pogrešna kamata

Udruženje za zaštitu potrošača Prosperitet iz Novog Sada saopštilo je da je preduzeće Novi Sad Gas menjalo svoj status i instaliralo novi softver za popis, knjigovodstvo i tehniku. Zbog toga je došlo do problema sa kamatom na računima za utrošeni gas, pa je novi softver instaliran, kako se ocenjuje "po džepu građana".Prosperitet podseća da u skladu sa zakonom, ima svog predstavnika u savetodavnom telu preduzeća Novi Sad Gas koje je svoj status iz društvenog preduzeća u d.o.o preduzeće čiji je 100% vlasnik država promenilo 2020. godine.Tokom tog procesa, kako se dodaje, pojavili su se problemi koji će biti korigovani pomeranjem rokova za kamatu na oktobarskim računima za utrošeni gas. Pored toga bilo je i problema sa pogrešno generisanom kamatom za decembarski račun, što će biti korigovano na januarskom računu. Kako se dodaje, virtuelni šalter preduzeća Novi Sad Gas, koji je omogućavao samostalno prijavljivanje utroška gasa od strane korisnika, bio je vezan za prethodni softver, pa je morao da se ugasi. Naglašava se da će tokom 2022. godine biti instaliran virtuelni šalter.On će primati samostalne prijave potrosača zajedno sa fotografijom merača i očitanim stanjemm, jer se na starom dešavalo da korisnici pogrešnom prijavom utroška ono što su potrošili tokom zime rasporede za plaćanje u letnjim mesecima.To je kako se ocenjuje nedopustivo i suprotno zakonu, jer tada Novi Sad Gas faktički kreditira potrošače.Češka ukida PDV na struju i gasGasna kriza u Srbiji: Samo da prođu izbori Kako se dodaje, preduzeće je ukinulo svoju blagajnu. Svi korisnici računa Poštanske štedionice moći će da plate račune za januar, bez provizije. Od februarskog računa svaki račun koji izda Novi Sad Gas moći će da se plati na 12 lokacija Poštanske štedionice u Novom Sadu, bez provizije."Apelujemo na potrošače da servisiraju gasnu instalaciju putem ovlašćenih stručnih lica. Sve što je iza mernog uređaja prema objektu ili kotlarnici u nadležnosti je njih samih", kažu u Prosperitetu.Posebno se apeluje na potrošače da ne prihvataju prepravku merača za gas, kada se državna plomba zamenjuje falsifikovanom i vrše "dva krivična dela, krađa gasa i falsifikovanje državnih žigova za merila".Napominje se da u tom slučaju potrošači ne mogu da računaju na zaštitu Prosperiteta, distributer ima pravo da obustavi isporuku, a merni uređaj postaje dokaz u krivičnom postupku. Tek po okončanju postupka i naknade štete može se regulisati novi gasni priključak.Podseća se da je do sada otkriveno preko 140 slučajeva krađe gasa ili prepravki na mernim uređajima ili instalacijama, koji su u saradnji sa tužilaštvom i policijom efikasno procesuirani.

Svet

Projekat Diem pred gašenjem?

Udruženje Diem (inicijativa vezana za kriptovalute), nekada znana kao Libra i podržana od strane Fejsbuka, razmatra prodaju imovine kako bi vratila kapital svojim investitorima, navode izvori upoznati sa materijom, piše Bloomberg.Diem pregovara sa investicionim bankarima kako da najbolji način proda svoju intelektualnu imovinu i nađe "novi dom" za inženejre koju su razvijali  ovu tehnologiju. Diem gleda da unovči svaku vrednost koja je ostala u nekada ambicioznom projektu, naveli su izvori koji su hteli da ostanu anonimni. U 2019. godini kada je kompanija Meta, nekadašnji Fejsbuk, izašla sa idejom da kreira svoje stabilne digitalne valute (stejblkoine) sa ciljem revolucije u svetskim finansijskim uslugama, to je učinila u saradnji sa desetinama drugih kompanije.Međutim, konzorcijum nije bio dovoljan da zaštiti projekat od propisa širom sveta. Nakon što je Zakerberg pozvan da svedoči pred Kongresom, neki od partnera su napustili projekat, a kripto valuta Vaga (Libra) Libra preimenovana je u Diem. Ambicije Diema u međuvremenu su se smanjile, a i njegov osnivač Dejvid Markus napustio je Metu prošle godine. Udruženje je izdavanje Diema dogovorilo sa kompanijom Silvergate Capital, ali je otpor Federalnih rezervi zadao poslednji udarac ovim naporima.Diem je u maju naveo da će podružnica firme, Silvergate banka, biti ta koja izdaje Diem stejblkoin, vrstu kriptovalute koja je vezana za američki dolar i koja se uglavnom koristi za prodjau i kupovinu drugih kriptovaluti. Nakon dugih pregovora između predstavnika Diema i regulatora, zvaničnici FED-a rekli su Silvergejtu da su nezadovoljni planovima i da ne mogu da im garantuju da će dobiti dozvolu za aktivnosti. U novembru su federalni nadzorni organi razjasnili da su banke te koje treba da izdaju stejblkoine, ako se tokeni koriste kao sredstvo za plaćanje i prodaje stvari.Grupa regulatira izrazila je zabrinutost oko mogućih posledica do kojih bi došlo ako bi mreža korisnika tehnoloških kompanija iznenada započela transakcije u novoj valutu.Naveli su i da bi moglo da dođe do velike koncentracije ekonomske moću ako bi izdavalac stejblkoina bila velika kompanija.

Srbija

Ukinuta lista destinacija sa posebnim rizikom od širenja omikrona

Na predlog Insituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" sa liste zemalja sa posebnim rizikom od importovanje omikron soja koronavirusa uklonjenje su sve zemlje koje su bile stavljene na listu. Na listi su bile Južnoafrička Republika, Bocvana, Zimbabve, Nambija, Lesoto, Mozabik i Malavi, objavljeno je na sajtu "Batuta".Promet PCR testova u Srbiji prošle godine najmanje 30 miliona evra Ukljanjanjem ovih zemalja sa liste, ukinute su i posebne mere prema putnicima koji dolaze iz pomenutih zemalja u Srbiju. To znači da se na njih ne primenjuju mere iz uputstva o načinu primene ograničenja u ulasku u Srbiju, koje je objavljeno u decembru 2021. godine, piše u saopštenju.Podsetimo, prošle nedelje su promenjene epidemiološke mere. Skraćena kućna izolacija zbog zaraženosti koronavirusom sa 14 na 7 dana, a kontaktima zaraženih na pet dana.Ljudi umiru zbog štelovanih podataka Zaposleni u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite će se ubuduće, nakon sedmodnevne kućne izolacije zbog koronavirusa, testiraju PCR testom i vraćaju na posao ukoliko je test koji je uzorkovan sedmog dana samoizolacije negativan. 

Svet

MMF očekuje sporiji oporavak globalne ekonomije i veću inflaciju

Globalna ekonomija ulazi u 2022. godinu slabija nego što se ranije očekivalo, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).Kako se novi soj virusa omikron širi zemlje su ponovo uvele ograničavajuće mere. Rastuće cene energenata i poremećaji u snabdevanju doveli su do veće inflacije nego što se očekivalo, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i mnogim tržištima u razvoju, piše na sajtu MMF-a. Prema proceni MMF-a, očekuje se da će se globalni rast smanjiti sa 5,9 u 2021. na 4,4 procenta u 2022. godini. U SAD očekuje se smanjenje privrednog rasta od 1,2 procentna poena, dok su poremećaji u Kini izazvani pandemijom u vezi sa politikom nulte tolerancije na koronu uticali na smanjenje ocene od 0,8 procentnih poena. “Očekuje se da će globalni rast usporiti na 3,8 procenata u 2023. godini. I procena je da će povećana inflacija trajati duže nego što je predviđeno u Oktobarskom svetskom ekonomskom pregledu - October World Economic Outlook (WEO) uz kontinuirane poremećaje u lancu snabdevanja i visoke cene energenata koji će se nastaviti u 2022. Pod pretpostavkom da se ne promene inflatorna očekivanja, inflacija bi trebalo postepeno da se smanjuje", ocenjuje MMF.S obzirom na to da se pandemija nastavlja, akcenat na globalnoj zdravstvenoj strategiji je veći nego ikad. Pristup vakcinama, testovima širom sveta je od suštinskog značaja za smanjenje rizika od daljih opasnih varijanti virusa. Ovo zahteva povećanu proizvodnju zaliha, kao i bolje sisteme isporuke u zemlji i pravedniju međunarodnu distribuciju, ocenjuje MMF.“Monetarna politika u mnogim zemljama će morati da nastavi sa zaoštravanjem kako bi obuzdala inflatorne pritiske, dok će fiskalna politika koja radi sa ograničenijim prostorom nego ranije u pandemiji morati da postavi zdravstvo kao prioritet i socijalnu potrošnju. U tom pogledu, međunarodna saradnja će biti od suštinskog značaja za očuvanje pristupa likvidnosti i ubrzanje urednog restrukturiranja duga tamo gde je to potrebno. Ulaganje u klimatske politike ostaje imperativ da bi se smanjio rizik od katastrofalnih klimatskih promena, zaključak je MMF-a. 

Srbija

Marko Korica novi generalni direktor hotela Viceroy Kopaonik Srbija

Marko Korica imenovan je za novog generalnog direktora Viceroy Kopaonik Srbija, prvog domaćeg luksuznog "ski-in, ski-out" rizorta sa pet zvezdica, prenosi eKapija. On će na toj poziciji naslediti Gorana Kovačevića.Korica je deo menadžmenta tog hotela od početka poslovanja u Srbiji, a od otvaranja hotela u junu 2021. godine bio je na čelu tog rizorta, koji posluje u sklopu globalnog portfolija kompanije Viceroy Hotels & ResortsKompanija je saopštila da je Korica, sa petnaestogodišnjim iskustvom u ugostiteljstvu i praktičnim pristupom menadžmentu, "prepoznat kao lider koji će doprineti daljem razvoju brenda".Dodaje se da on poseduje diplomu master studija u međunarodnom poslovanju i "dragoceno iskustvo kada je reč o suočavanju sa različitim izazovima na kompleksnim tržištima". Radno iskustvo sticao je u hotelima Amvaj Rotana u Dubaiju i Ias Island Rotana & Centro Ias Island u Abu Dabiju."Verujem da ćemo uspešno privesti kraju zimsku sezonu, kao i da će svi posetioci stvoriti nezaboravne uspomene zbog kojih će nam se rado vraćati tokom cele godine. Uz kontinuiran napredak, nastavićemo da održavamo pozitivno radno okruženje za ceo naš tim, kako bismo i svim budućim gostima pružili besprekornu uslugu tokom njihovog boravka", naveo je Korica.

Srbija

U subotu nova Kritična masa u Beogradu zbog ukidanja biciklističke staze

Nova Kritična masa u Beogradu održaće se u subotu 29. januara, a povod je ukidanje biciklističke staze u Uzun Mirkovoj ulici, saopštili su organizatori. Oni navode da se staza ukida kako bi se zadržala parking mesta ispred luksuznog hotela Square Nine i Jugoslovenske kinoteke."Na žalost, i ovaj put se pokazuje da je Beograd automobilski orjentisan grad, iako možemo čuti hvalospeve o tome kako menja hijerarhiju u saobraćaju", tvrde organizatori Kritične mase.Podseća se i da Plan održive urbane mobilnosti, koji je grad usvojio 2021. godine ima održivije ciljeve, kao i da je bio među tri najbolja plana u konkurenciji Evropske komisije i u istom rangu sa Bilbaom i Grenoblom koji je jedna od Zelenih prestonica Evrope."Pokazalo se da je taj plan na žalost mrtvo slovo na papiru, čijih se preporuka niko ne pridržava. Prošlu, a i ovu godinu smo započeli sa budžetom grada koji ne izdvaja ni jedan dinar za razvoj biciklističke infrastrukture", dodaje se u saopštenju.Beograđani bi više vozili bicikle, ali nemaju gde Biciklisti podećaju da je vrlo frekventna biciklistička staza u Uzun Mirkovoj ullici, već skraćena zbog puštanja autobuske linije Eko2 u oba smera."Uzun Mirkovom dnevno defiluju stotine dostavljača na biciklima, koji redovno prave gužve ispred lokalnih prodavnica brze hrane i biciklistička staza im je potrebna", piše u saopštenju organizatora Kritične mase.Foto: Kritična masa/Uzun Mirkova ulicaDodaje se da je uvođenje nove linije javnog prevoza od Studenskog trga do sportskog centra Milan Gale Muškatirović nije problematično, već je poželjno.DANAS POČINJU PRIJAVE: SUBVENCIJE OD 5.000 DINARA ZA KUPOVINU BICIKALA "Problem je što se umesto ukidanja petnaestak parking mesta ukida staza, iako je na 50 metara javna garaža Rajićeva sa 400 mesta. Takođe, i hotel Square Nine ima podzemnu garažu", kažu biciklisti. Iako je parkiranje za većinu Beograđana visoko na hijerarhiji problema koje treba rešavati, ocenjuje se da političari nemaju dovoljno hrabrosti da građanima saopšte kako povećavanje parkinga nigde u svetu nije rešilo gradske gužve."Kao kolaterna šteta ovakve populističke politike stradaju svi građani, jer buka, zagađenje i gužve ne biraju i pogađaju sve kategorije korisnika. Zbog zakrčenih trotoara, otežano se kreću osobe sa invaliditetom, roditelji sa kolicima, stariji i slabo pokretni", podseća se u saopštenju. Protestna vožnja biciklista Kritična masa počeće u subotu 14:30 sati na Trgu Nikole Pašića i završiće se na Studentskom trgu.

Svet

Šef hrvatske agencije koja istražuje bankarsku aferu takođe trgovao akcijama

Šef u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) koji je zadužen za proveru kolega u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji su trgovali hartijama od vrednosti banaka koje nadziru, radio je gotovo istu stvar, piše Index.hr."Za razliku od HNB-a, u HANFI je još od 2005. godine za zaposlene zabranjeno trgovanje akcijama investicionih društava koja nadziru, ali HANFA je, kako tvrde iz Hanfe, ovom zaposlenom dozvolila trgovanje akcijama fonda koje vodi investicijsko društvo", objavio je Index.hr.Prema pisanju tamošnjih medija, to je u suprotnosti s izjavom predsednika Upravnog veća HANFE Ante Žigmana, koji je u svojim medijskim nastupima naglašavao da je zabrana za trgovanje akcijama njihovih zaposlenih društvima koja nadziru doneta još 2005. Godine, kao i da se odnosi i na povezane koompanije.Dakle, mediji u Hrvatskoj objavili su da je šef direkcije za superviziju u HANFI trgovao akcijama Slavonskog zatvorenog alternativnog investicijskog fonda (SZAIF). SZAIF je zatvoreni alternativni investicijski fond sa javnom ponudom kojim uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga upravlja društvo Inspire Investments.HANFA je nakon članaka objavljenih na Indexu pokrenula nadzor.

Srbija

Aerdorom „Nikola Tesla“ blizu pretpandemijskog broja putnika

Beogradski Aerodorom "Nikola Tesla"  trebalo bi da u predstojećoj letnjoj sezoni dostigne sličan broj putnika kao i u prepandemijskoj 2019, kada je opslužio rekordnih 6,12 miliona putnika. Trenutno je ukupan kapacitet sedišta u avionima za predstojeće leto za 10 odsto manji u odnosu na nivo u 2019.Međutim u tu brojku nije još uključeno šest novih linija Er Srbije koje će krenuti sa radom od aprila, kao i nove dodatne destinacije koje će prevoznik predstaviti u narednom periodu. Treba dodati i čarter letove koji su prošle godine nadmašile prepandemijski nivo. Prošle godine aerodorm je procenio da će opslužiti pet miliona putnika u 2022, a  očekuje se da će brojke ostvarene pre pandemije dostići 2023.Takođe aerodorm je procenio da će u 2024. godine dostići 6,9 miliona putnika, u 2025. godini 7,3 miliona, a da će u 2026. godini doći na 7,7 miliona putnika.Takođe, strani avio-prevoznici će ove godine povećati broj letova sa aerodroma Nikola Tesla, uključujući Eurowings, Wizz Air i Aegan Airlines koje će uvesti nove rute, dok će Turkish Airlines, KLM, LOT, Flydubai pojačati broj postojećih usluga.Luxair, AnadoluJet, Eurowings, Wizz Air Abu Dhabi i KLM planiraju da po prvi put rade celu letnju sezonu na beogradskom aerodormu. Međunarodni savet aerodorma za Evropu nedavno je naveo da je broj putnika na aerodormu značajno nadmašio evropski prosek. "Put ka oporavku biće dug, ali je već jasno da je oporavak za beogradskom aerodoromu brži nego za ostale. Gledajući u budućnost, vidimo mogućnost da se beogradski aerodorom pozicionira kao čvorište za istočnu Evropu", naveli su. 

Lifestyle

Sve nove zgrade u Brajtonu moraće da imaju košnice za divlje pčele

U engleskom gradu Brajtonu uvedeno je pravilo prema kome u nove objekte moraju da budu ugrađene posebne cigle koje će obezbediti gnezda za divlje pčele, prenosi portal Gradnja. Zagovornici toga kažu da žele da poboljšaju  biodiverzitet. Naučnici smatraju da korišćenje tog materijala može da bude opasno za ljudse.Prema novim pravilima zgrade koje su više od pet metara treba da imaju i cigle za pčele, kao i boksove za gnežđenje ptica čiopa. Cigle namenjene tim insektima iste su veličine kao i obične, ali imaju integrisan niz uskih otvora, načinjenih po uzoru na one u kojima se gnezde divlje pčele.Pčele lutalice, kako se podseća, čine skoro 250 od približno 270 vrsta pčela u Britaniji i igraju važnu ulogu u ekosistemu. Kako se dodaje, pošumljavanje, rupe za ježeve, kućice i hranilice za ptice su primeri jeftinijih i jednsotavnih ideja, koje mogu da očuvaju biološku raznolikost.Predstavnici kompanije Green&Blue, kompanije koja proizvodi cigle namenjene pčelama, saopštili su da njihov proizvod oponaša prirodno gnezdo za divlje pčele.Ipak stručnjaci naglašavaju da se divlje pčele gnezde u trošnim zidovima od maltera i u starim ciglama. Međutim, savremene zgrade se grade kvalitetnije i skoro sve šupljine na njima su zatvorene.Foto: Kompanija Green&BlueUostalom, to je i razlog zašto se smatra da su potrebne posebne cigle za pčele. Ipak, naučnici su podeljeni u vezi sa mišljenjem o njihovoj efikasnosti.Neki naučnici navode kako navode postoji rizik da one privuku parazite grinje i povećaju širenje zaraznih bolesti. Ipak, drugi naglašavaju da su takve cigle ipak korisnije od drvenih hotela za insekte, jer ne trule i ne privlače štetočine.Kompanija Green&Blue predstavila je svoj ciglu za pčele 2014. godine i tada je dobila nagradu za inovacije. Jedna od bitinih stvari prilikom njihve ugradnje je da se obrati pažnja da u blizini ima biljaka i drveća na kojima mogu da se hrane.Kako se naglašava, većina divljih pčele hrane se samo u krugu od 100 metara od mesta gnežđenja.Medonosne pčele nisu ugrožene, a svet bez njih ne bi nestao (VIDEO)Pčelari uskoro dobijaju digitalnu mapu pčelinjaka

Srbija

PKS: Obuke o inovativnim tehnologijama za privrednike i službenike

Privredna komora Srbije pokrenula je onlajn obuke namanjene državnim službenicima i poslodavcima kako bi ih upoznala sa novim modelima poslovanja u zemlji i svetu, kroz upotrebu inovativnih tehnologija poput blokčejna, veštačke inteligencije i mašinskog učenja, robota, dronova, 3D štampe. Obuke pokrivaju sedam najaktuelnijih tema: Veštačka inteligencija i mašinsko učenje, Blokčejn, Digitalna ekonomija, Internet stvari, Roboti i dronovi, Virtuelna i proširena realnost, 3D štampa.Polaznici koji odslušaju svih sedam tema mogu preuzeti sertifikat o završenoj obuci."Obuke omogućavaju da svaka kompanija postane digitalna i počne da generiše nove vrste prihoda koristeći savremene modele poslovanja, kao i da državni službenici ovladaju novim tehnologijama u javnoj upotrebi u Srbiji i svetu", rekla je Ivana Kovačević, rukovodilac Službe za edukaciju u Privrednoj komori Srbije.Kreiraj profil i pronađi biznis partnera u regionuZa polaznike obuka su pripremljeni priručnik i interaktivni edukativni materijali,  a učestvuju eksperti iz Centra za digitalnu transformaciju PKS, Fakulteta tehničkih nauka, Kabineta predsednice Vlade, kompanija ECD, Polyhedre, Digital Mind-a, navodi PKS.Obuke su kreirane u saradnji sa Kabinetom predsednice Vlade, Nacionalnom akademijom za javnu upravu, Fondacijom Petlja i UNDP, a dostupne su preko e-learning platformi Privredne komore Srbije i Nacionalne akademije za javnu upravu.Klasteri: Put do uspeha malih i srednjih preduzeća

Srbija

Zlatiborska gondola kupuje još 19 kabina za pola miliona evra

Javno preduzeće "Gold gondola" sa Zlatibora kupuje 19 novih kabina francunskog proizvođača Poma. Procenjena vrednost nabavke je 60 miliona dinara bez obračunatog PDV-a, odnosno oko 510 hiljada evra.Kabine će biti nabavljene u okviru pregovaračkog postupka bez objavljivanja javnog poziva što znači da će preduzeće samo birati od koga će ih kupiti. Zašto ekološke organizacije zaobilaze Zlatibor? Kako se navodi u obaveštenju o sprovođenju pregovaračkog postupka, na gondoli su već instalirane kabine proizvođača Poma i zbog toga se dodatne kabine mogu poručiti isključivo od iste kompanije "zbog specifičnosti i jednoobraznosti sistema".Gondola na Zlatiboru je u rad puštena u januaru 2021. godine. Trenutno raspolaže sa 54 kabine, a na liniju se može instalirati maksimalno je 90 kabina."Tokom jednogodišnjeg rada gondole pokazala se potreba za nabavkom dodatnog broja kabina koje bi omogućile prevoz većeg broja putnika i dodatnu zaradu za kompaniju 'Gold Gondola'", navodi se u tenderskoj dokumentaciji.Od početka rada, zlatiborska gondola je prevezla blizu 300.000 putnika a u prvih 20 dana januara ove godine 30 hiljada, objavio je portal Nova.rs.Vlasti nisu odustale od gradnje gondole na Kalemegdanu? Kako prenose, prvobitnim planom JP „Gold gondola“ bio je definisan znatno manji broj posetilaca, 80 hiljada prodatih karata godišnje. Pošto je taj broj u prvoj godini uvećan za više od tri puta, planira se povećanje kapaciteta, odsnosno kupovina novih kabina."Potreba za dodatnim kapacitetom jeste i to što je od ove godine gondola na usluzi skijašima koji se njome prevoze do skijališta Tornik. Oni gondolu najčešće koriste u prvim jutarnjim vožnjama koje smo uskladili sa početkom rada skijališta i u popodne, kada se vraćaju sa skijanja. Na početnoj stanici, skijašima koji kupe kartu za ski pass odobrili smo popust na kartu vožnje gondolom od 50 odsto, što je zajednička politika izlaženja u susret i stvaranju boljih uslova za naše turiste", rekla je direktorka JP „Gold gondola“ Bojana Božanić za Nova.rs.

Svet

Superkompjuter će pomagati razvoj metaverzuma

Kompanija Meta najavila je da će sredinom 2022. godine predstaviti AI superkompijuter koji će biti jedan od najbržih na svetu, prenosi Breaking The News.Prema informacijama iz kompanije, AI superkompjuter, odnosno AI Research SuperCluste (RSC), pomoći će istraživačima veštačke inteligencije u ovoj kompaniji da stvaraju bolje AI modele. Facebook je mrtav, živela Meta!Posao koji bude rađen uz pomoć RSC-a otvoriće put ka stvaranju tehnologija za metaverzum, gde će proizvodi sa veštačkom inteligencijom imati značajnu ulogu."Kako razvoj RSC-a prelazi u sledeću fazu plan je da postane veći i moćniji dok postavljamo temelje za metaverzum", navela je kompanija u saopštenju. Kompanija Meta, nekadašnji Fejsbuk, planira da u narednih pet godina razvije takozvani "metaverzum", digitalni svet u kome će ljudi moći da se kreću i komuniciraju pomoću različitih uređaja.Fejsbuk razvija "metauniverzum", sopstveni digitalni svet