Svet

Svet

BAT zatvara fabriku u Istri?

Prema neslužbenim informacijama, kompanija Britiš Amerikan Tobako (BAT), mogla bi da zavtvori svoju fabriku u istarskom mestu Kanfanar, piše Večernji list. Izvori bliski upravi potvrdili su za taj list da je pokrenut projekag njenog zatvaranja, a procenjuje se da bi 500 tamošnjnih radnika moglo da ostane bez posla. Međutim, još uvek nije konačno poznato da li će ovogodišnja berba duvana u Podravini i Slavoniji biti i poslednja koja će se obraditi u istarskoj fabrici BAT-a, gde je zaposleno 500 radnika.Inače fabriku, koja je nekada nosila naziv Tvornica duhana Rovinj, BAT je kupio pre pet godina za 505 miliona evra.Odluci o zatvaranju presudila je, dodaje se, nedavna odluka Vlade Hrvatske o povećanju specifičnih akciza na cigarete.One su povećane za 40 kuna na 1000 komada cigareta.Zbog toga je kutija cigareta 120 do 130 odsto skuplja nego pre deset godina.Fabrika zapošljava i kooperante, a zbog nove uredbe, cigarete su od aprila u Hrvatskoj, u proseku skuplje 2 kune.To je, kako se ocenjuje, najteže palo upravo BAT-u koji je jedina duvanska kompanija sa proizvodnim pogonom u Hrvatskoj sa nizom kooperanata u poljoprivredi, uzgajivača duvana. Navodi se i da su iz Britiš Amerikan Tobako upozoravali Vladu Hrvatske da su prethodnim akcizama već dostignute evropske smernice, pa nove, kako su ocenili, nemaju smisla.Procenjuje se da bi BAT-ovim odlaskom iz Istre, pored otkaza za 500 fabričkih radnika i sama država izgubila više od 660 miliona evra poreza, kao i između 198 i 224 miliona evra PDV-a.Večernji list podseća da je ta multinacionalna kompanija, prilkom dolaska u Hrvatsku očekivala povoljniju poslovnu klimu, kako i da su njeni zaposleni zadovoljni primanjima.Ministar finansija Zdravko Marić izjavio je da je u planu nastavak razgovora sa rukovodstvom kompanije, koji su prekinuti zbog korona krize, a sindikalni predstavnici poručuju da ne veruju u zatvaranje fabrike.

Svet

Budućnost medija: Digitalizacija i ekonomske poteškoće

Mediji su znatno povećali čitanost tokom pandemije, ali ih je ekonomska kriza koju je koronavirus izazvao primorala da ubrzaju svoj prelazak na digitalni nivo, ocenjuje Rojtersov Institut za istraživanje novinarstva.Euractiv prenosi da je ograničenje kretanja usled COVID-19 izazvalo globalni porast gledanosti televizije i čitanosti vesti na onlajn platformama. Dodaje se i da je zabrinost zbog širenja "lažnih vesti" i dalje na visokom nivou, te da su Fejsbuk (Facebook) i Vocap (WhatsApp) postali glavni kanal za širenje dezinformacija.Šira slika je da epidemija ubrzava trendove tehnološke revolucije, uključujući porast korišćenja pametnih telefona prilikom čitanja vesti, navodi se u Rojtersovom godišnjem izveštaju o digitalnim vestima."Vidimo ubrzani prelazak na digitalne i mobilne medije i razne vrstedigitalnih platformi. To je praćeno stalnim padom poverenja u medije i sve većom zabrinutošću zbog dezinformacija, posebno na društvenim medijima i onih koje dolaze od pojedinih političara", kazao je Razmus Klaj Nilsen, direktor Rojtersovog instituta.Dodaje se i da su izgledi za poslovanje medija i dalje suorni, obzirom da novinarske organizacije širom sveta smanjuju broj zaposlenih kako bi se nosili sa dramatičnim padom prihoda od reklama.Kao tračak nade navodi se podatak da je sve veći broj ljudi spreman da plaća onlajn vesti, iako to takođe može povećati nejednaku informisanost, obzirom da mnogi ne mogu sebi da priušte vrhunsko novinarstvo.Uvećava se i disparitet između samih medija, na primer, oko polovine onih koji se pretplate na bilo koji onlajn medijski servis u Sjedinjenim Državama zapravo čitaju isključivo Njujork tajms ili Vašington post.Sličan trend se može primetiti u Velikoj Britaniji, gde su "glavni" onlajn časopisi Tajms ili Telegraf.Institut Rojters je takođe ustanovio da se u velikom broju zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Francusku i Južnu Koreju, ljudi mlađi od 35 godina radije čitaju nego gledaju vesti na internetu.

Svet

Turske plaže bez Nemaca, Grčka zadovoljna

Odluku Nemačke da skine Tursku sa liste bezbednih letnjih odredišta, predstavnici grčkog turističkog sektora ocenjuju kao poklon njihovom tržištu, piše Katimerini.Nemačko ministarstvo inostranih poslova odlučilo je da Tursku uvrsti u takozvanu oblast visokog rizika od pandemije korona virusa.To znači da ljudi koji putuju iz Turske u Nemačku moraju da provedu 14 dana u karantinu.Iako se u Turskoj poslednjih godina smanjuje broj nemačkih turista, i dalje je među prvih 10 destinacija koje Nemci najčešće posećuju.S obzirom na to da se vlasti u Atini uspešno nose sa pandemijom i na činjenicu da će Turska sve do septembra ostati van „bele liste“ zvaničnog Berlina, mnogi veruju da će se Nemci koji žele da posete istočni Mediteran, odlučiti za Grčku.Prošle godine Grčka je primila oko četiri miliona nemačkih turista koji su potrošili oko tri milijarde evra, pokazuju podaci Grčke Banke.Podaci Svetske turističke organizacije pokazuju da je 2019. godine 2,7 miliona Nemaca posetilo Tursku.Pre dve godine bilo ih je 4,5 miliona, 2015. oko 5,4 miliona i to su ujedno bile rekordne posete nemačkih turista Turskoj.

Svet

EK počela da se bavi subvencijama koje kompanije dobijaju iz zemalja van EU

Evropska komisija je usvojila dokument (beli papir) koji se bavi poremećajima koj na tržištu EU izazivaju strane subvencije koje dobiju kompanije iz EU.Komisija je započela javne konsultacije do 23. septembra 2020. godine tokom kojih traži stavove i doprinos svih zainteresovanih strana o predlozima iz ovog dokumenta. Na osovnu ovoga Komisija će pripremiti zakonodavne predloge u ovoj oblasti. Subvencije koje kompanijama dodeljuju država članica uvek su pod nadzorom tela za zaštitu konkurencije i kontrolu državne pomoći.Politika subvencija: Od 10.000 do 150.000 evra po radnom mestu Međutim, čini se da subvencije koje vlade van EU daju kompanijama u EU imaju sve veći negativni uticaj na konkurenciju na jedinstvenom tržištu EU, ali su van kontrole državne pomoći u EU. Sve je veći broj slučajeva u kojima strane subvencije olakšavaju kupovinu kompanija iz EU ili iskrivljuju investicione odluke, tržišne operacije ili cene cena njihovih korisnika ili iskrivljuju licitacije u javnim nabavkama, na štetu ne subvencionisanih preduzeća u EU.Štaviše, postojeća pravila o trgovini odnose se samo na izvoz robe iz trećih zemalja i ne bave svim poremećajima koje su izazvane stranim subvencijama koje daju zemlje koje nisu članice EU. Tamo gde strane subvencije olakšavaju akvizicije kompanija iz EU ili gde direktno podržavaju rad kompanije u EU ili olakšavaju licitiranje u postupku javnih nabavki, čini se da postoji regulatorni jaz.Zbog toga "beli papir" predlaže rešenja i poziva na nove alate za rešavanje ovog regulatornog jaza. U tom kontekstu se navodi nekoliko pristupa odnosno modula.Modul 1 predlaže uspostavljanje opšteg instrumenta nadzora tržišta kako bi se obuhvatile sve moguće tržišne situacije u kojima strane subvencije mogu prouzrokovati poremećaje na jedinstvenom tržištu.Na osnovu ovog modula, nadzorni organ koji bi bio nacionalni organ ili Komisija, mogao bi da postupa po bilo kakvim naznakama ili informacijama da kompanija u EU ima koristi od strane subvencije. Ako se utvrdi postojanje strane subvencije, vlast bi tada uvela mere za otklanjanje verovatnog  poremećaja, poput naknada za isplate naknade šteta i strukturnih ili ponašanja u ponašanju.Drugi modul ima za cilj da osigura da strane subvencije ne pružaju nepravednu korist njihovim primaocima prilikom sticanja (udela) u kompanijama iz EU-a. Beli papir Komisije predlaže da Bela knjiga predlaže da Komisija bude nadležno nadzorno telo. Transakcije se ne mogu zatvoriti dok Komisija čeka reviziju. Ako nadzorni organ utvrdi da je sticanje olakšano stranom subvencijom i narušava Jedinstveno tržište, on bi mogao ili prihvatiti obaveze strane koja ga obaveštava i koja efikasno otklanja izobličenje ili, kao krajnje sredstvo, može zabraniti kupovinu. U okviru ovog modula, Komisija bi takođe mogla da primeni EU interesni test.Modul 3 bavi se stranim subvencijama u postupcima javnih nabavki EU. Strane subvencije mogu omogućiti ponuđačima da steknu nepravednu prednost, na primer, podnošenjem ponuda ispod tržišne cene ili čak ispod troškova. Time bi na javnim nabavkama dobili posao koji inače ne bi dobili. 

Svet

Brisel pokrenuo istragu o spajanju Fijat-Krajslera i Pežoa

Evropska komisija pokrenula je istragu u kojoj će biti utvrđeno da li predloženo spajanje kompanija Fijat-Krajsler (FCA) i Pežo (PSA) u vrednosti od 50 milijardi evra narušava zakone o zaštiti konkurencije na prostoru Evropske unije.EK je iskazala brigu o potencijalno prevelikom tržišnom udelu novospojenog poslovnog entiteta, specifičnog po proizvodnji lakših komercijalnih vozila ispod tri i po tone, saopštila je komisija.Druga faza istrage pokrenuta je nakon što je probijen rok do kojeg su kompanije trebale da ponude ustupke kojim bi se povećala konkurencija.Istraga će se baviti uticajem ovog spajanja na tržišne uslove 14 zemalja članica Evropske unije, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, imajući u vidu da bi spajanje oba auto-proizvođača dovelo pod isti krov marke kao što su Fijat, Krajsler, Džip, Alfa Romeo, Pežo, Citroen i Opel.U trenutnoj fazi istrage komisija navodi da bi predložena transakcija mogla znatno smanjiti konkurenciju, budući da je u velikom broju zemalja jedan od dveju proizvođača već lider na tržištu lakših komercijalnih vozila, pa bi ovo spajanje uklonilo glavnu konkurenciju.Spoj francuskog i italijansko-američkog proizvođača u tim zemljama obezbedio  bi većinski tržišni udeo, kao i najširi opseg marki i modela svih tipova. Posebno u kategoriji kombija gde postoji manje konkurencije nego kod putničkih automobila, i gde bi svi rivali bili znatno manji od novospojene kompanije.Preliminarna istraga pokazala je da su se FCA i PSA prethodno sukobljavale u ovim kategorijama, pa su vozila procenjivali po sličnim cenama. Predloženo spajanje bi onda uklonilo značajna konkurentska ograničenja za obe kompanije.Tržište za lakša komercijalna vozila karakterizovano je relativno visokim pragom za ulaz i proširenje, na primer potrebom za dovoljno velikom uslužnom mrežom što nije lako uspostaviti. Pojava značajne nove konkurencije čini se malo verovatnom.Fijat-Krajsler prethodno je bio u pregovorima o spajanju sa Renoom koji su okončani neuspešno prošle godine, a kao razlog bili su navedeni politički uslovi francuske vlade.EK do donošenja konačne odluke po ovom pitanju ima rok od 90 radnih dana, zaključno 22. oktobra 2020.https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1117

Svet

Kako države spašavaju kulturu posle korone

Programi za pomoć kulturi nakon pandemije, katkad veći i od milijarde evra, određeni su širom sveta kako bi se pomogla pozorišta, festivali i druge institucije kulture. Iako neki analitičari veruju da se kultura na taj način može osvežiti, drugi smatraju da joj nema spasa od masovnog egzodusa umetnika, piše londonski Gardijan. Ono što Gardijan navodi kao ključnu činjenicu koja je pokazala važnost kulture i umetnosti bili su spontani muzički performansi koje su sa svojih balkona organizovali Italijani na samom početku kućne izolacije zbog korona virusa.Italijanska Vlada je shodno tome napravila fond od 245 miliona evra kako pomogla kompanijama i umetnicima iz oblasti scenskih umetnosti.„To je definitivno pomoglo kulturi tokom kućne izolacije. Postoji mnogo straha u vezi sa ponovnim pokretanjem, jer još ne znamo kako će reagovati publika nakon pandemije“, ocenio je Dominiko Barbuto iz Udruženja koje okuplja italijanske kompanije iz industrije zabave. Vlada Nemačke, pomogla je tako što je izdvojila skoro polovinu svog godišnjeg budžeta za kulturu, a namenila ga je pozorištima, muzejima u drugim ustanovama. Iako se čini da je taj iznos o milijardu evra izdašan, mnogi naglašavaju da je to devet puta manje od novca za Lufthanzu i dodaju da kulturni sektor zapošlajava oko 1,7 miliona ljudi i ostvaruje veliki profit.U Francuskoj, pomoć kulturi, najavio je predsednik Emanuel Makron. On je do avgusta 2021. godine produžio poseban program pomoći za nezaposlene glumce, izbođače, muzičare i tehničare.Mere su osmišljene da ih zaštite od kratkoročnih ugovora, garantuju im mesečnu platu, pod uslovom da rade kod poslodavca koji je priznat u svetu umetnosti najmanje 500 časova tokom godine. Sektor kulture zapošljava 1,3 miliona ljudi širom zemlje.Od ostalih mera, Makron je takođe najavio poseban fond od 7 milijardi evra za otkazane nastupe, filmska snimanja, festivale i mali umetnički biznisi. Dodatnih 50 miliona evra najavio je za pomoć muzičkoj industriji.Kanadska federalna vlada odgovorila je na peticiju 65 eminentnih umetničkih institucija i organizacija sa posebnim fondom za spas kulture u iznosu koji iznosi više od 328 miliona evra.Novi Zeland, država koja je među prvima izašla iz pandemije, izdvojio je 100 miliona evra za program podrške kulturi gde radi više od 90 hiljada ljudi.U Magdagaskaru, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svetu, ministar kulture odlučio je da pomogne umetnicima tako što im je poslao vreće sa pirinčem.Najrazvijenija zemlja Podsaharske Afrike, Južnoafrička Republika odlučila da pomogne svojim umetnicima sa više od 4 miliona evra. Zemlja je takođe lansirala paket mera za jačanje slabijeg dela ekonomije, a tu spadaju i mnogi umetnici i umetnička preduzeća.Više od 100 afričkih intelektualaca uputilo je otvoreno pismo vodećim liderima kontinenta, pitajući ih kako nameravaju da odgovore na krizu pandemije i obnove afričku intelektualnui samostalnost i kreativni kapacitet.Irska je izdvojila 20 miliona evra za kulturu, još u jeku epidemije, nekoliko lidera iz sveta kulture  tvrdilo je da to nije dovoljno. Naglašeno je kako postoje brojne priče o napuštanju bendova, pozorišta, kao i da su mnogi umetnici spašeni tako što su smatrani kao nezaposleni tokom pandemije.Španija je najavila paket pomoći kulturi u iznosu od 76 milona, kao i kredite i posebnu pomoć u iznosu oid 7880 miliona evra.U Grčkoj, koja se još bori sa pandemijom oko 2 hiljada glumaca, muzičara, kompozitora i ostalih umetnika zbog toga što su izuzeti od državne pomoći.Eurostat je inače objavio da članice Evropske unije godišnje, u proseku izdvajaju oko 1 odsto svog budžeta za kulturu.Ministar kulture u Vladi Srbije, Vladan Vukosavljević nedavno je izjavio da je neophodno da budžet za kulturu bude jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, za razliku od sadašnjih 0,75 odsto. Tokom pandemije i ograničenja kretanja Vlada Srbije odredila je bespovratnu pomoć od po 90.000 dinara za više od 2 hiljade samostalnih umetnika. 

Svet

Tviter uvodi glasovne tvitove

Tviter uvodi mogućnost audio tvitova koje će korisnici moći da koriste na ovoj društvenoj mreži. Ova opcija će biti omogućena određenim korisnicima na iOS platformi.  Iz kompanije navode da 280 ...

Svet

Instagram algoritam daje prednost golišavim fotografijama?

Instagram algoritam daje prednost golišavim fotografijama na početnoj stranici aplikacije znatno više nego što je to slučaj sa ostalim sadržajem, saznaju nova istraživanja, prenosi Biznis Insajder.Algorithm Watch, nemačka istraživačka organizacija, prikupila je podatke 26 korisnika Instagrama kako bi videli koje su slike iz odabrane grupe od 37 autora bile najzastupljenije na početnoj stranici aplikacije.To je učinjeno pomoću dodatka za pretraživač, koji je automatski otvarao početnu stranicu Instagrama u određenim intervalima i analizirao fotografije. Ukupno je analizirano 2.400 fotografija od februara do maja 2020. godine.Fotografije sa ženama u donjem vešu ili bikiniju imale su 54 odsto veću verovatnoću da se nadju na početnoj stranici, dok su fotografije sa golišavim muškarcima imale 28 odsto veću verovatnoću. Izveštaj takođe navodi da bez potpune analize Instagram algoritma, nešto što Fejsbuk verovatno nikada neće dozvoliti, nemoguće je izvesti definitivne zaključke o tome kakvim fotografijama algoritam daje prednost. Fejsbuk je ovo istraživanje opisao kao metodološki neutemeljeno, jer je bazirano na malom uzorku.

Svet

Na Svetskoj listi konkurentnosti najbolje plasirane male države

Svetska lista konkurentnosti koja je očekivana je sa velikim nestrpljenjem, pokazala je da su u uslovima pandemije korona virusas ekonomski najkonkurentnije manje zemlje. Shodno tome, prvo mesto na toj listi zauzeo je Singapur, drugu godinu za redom, objavio je Svetski centar za konkurentnost (IMD).Posle Singapura najbolje rangirani na listi su Danska, Švajcarska, Holandija i Samostalna autonomna oblast Hong Kong.Rangiranje zasnovano na podacima od početka ove i prošle godine pokazuje nesumnjivo jačanje malih ekonomija.„U trenutnoj krizi došla je do izražaja njihova sposobnost da se bore protiv pandemije i njihova ekonomska konkurentnost. Delom mogu da se pohvale i tome što se kod njih lakše postiže društveni konsenzus“, izjavio je direktor Svetskog centra za konkurentnost, Arturo Bris.Kao razlozi za uspeh u Singapura navode se veliki obim međunarodne trgovine, velika ulaganja i mere za podsticanje zapošljavanja.Od povoljnih činilaca izdvajaju se povezanost obrazovnog sistema sa tehnološkom infrastrukturom, posebno telekomunikacijama, a brz internet i uvoz visokih tehnologija takođe igraju ključnu ulogu u ekonomskom rastu.Danska, koja je na drugom mestu, u stanju je kreditira snažnu ekonomiju, tržište rada, zdravstvene i obrazovne sisteme. Pored toga, zemlja se odlično snalazi u međunarodnim ulaganjima, a u pogledu produktivnosti, nadmašila je i čitavu Evropu.U Švajcarskoj snažna međunarodna trgovina podstiče jake ekonomske performanse, dok njena naučna infrastruktura, zdravstveni i obrazovni sistemi pokazuju stabilnost.Drugu godinu zaredom, Sjedinjene Američke Države nisu uspele da se poprave – stigle su do 10. mesta, Kina je sa 14. pala na 20. mesto.Ujedinjeni Emirati takođe su pali sa 5. na 9. mesto, jer se ceo region Bliskog Istoka borio sa naftnom krizom.Norveška je ove godine napredovala od 11. do 7. mesta, a Velika Britaanija za četiri mesta i sada je na 19.Što se tiče Latinske Amerike, Čile je na 38. mestu najbolji, a Venecuela najslabija.Ove godine dodani prilikom izrade Svetske liste konkurentnosti uzeti su u obzir novi kriterijumi koji se odnose na ciljeve održivog razvoja UN-a, kao što su obrazovanje, očuvanje životne sredine, zdravstveni sistem. Na listi se nalaze 63 zemlje.

Svet

Gugl ukida reklame na Zero Hedge

Gugl je uklonio libertarijanski sajt Zero Hedge sa svoje platforme za digitalni marketing, zbog sadržaja koji promoviše mržnju, saznaje Tech Crunch. The Federalist je još jedan portal koji je bio na meti Gugla, međutim dobili su samo upozorenje da će biti demonetizovani ukoliko ne uklone uvredljiv sadržaj.Gugl je ustanovio da su Federalist i Zero Hedge prekršili pravila monetizacije sa sadržajem koji „promoviše mržnju, netoleranciju, nasilje ili diskriminaciju na osnovu rase“. Zero Hedge je ranije bio opominjan od strane Gugla, pa su im ovoga puta ukinuli reklamiranje.Problemi sa oba portala nastali su u odeljcima za komentare.Gugle nije jedina kompanija sa kojom je Zero Hedge imao nesuglasica.Tviter je nedavno vratio profil Zero Hedge sajta nakon što ga je suspendovao ranije ove godine, rekavši da su pogrešili optužujući libertarijansku finansijsku veb stranicu za kršenje pravila protiv uznemiravanja.

Svet

Severna Makedonija otvara granice uz obavezan PCR test

Severna Makedonija od danas otvara svoje granične prelaze, uz naglasak da je za ulazak obavezan negativan PCR test star najviše 72 sata, odlučila je vlada u Skoplju, prenosi N1.Kako se navodi u saopštenju, na svim graničnim prelazima Severne Makedonije biće primenjene aktivne mere za sprečavanje „širenja koronavirusa“.Uz validan PCR test, obavezno je potpisivanja izjave o prihvatanju obavezne samoizolacije od 14 dana u slučaju da dođe do bolesti, na osnovu koje Državni zdravstveni inspektorat pravi rešenje za nadzor o kućnoj samoizolaciji koju kontroliše policija.Za sve makedonske građane ili strance sa regulisanim boravkom koji na ulasku ne prilože PCR test ili taj test nije validan, ostaje na snazi dvonedeljni državni karantin, gde na lični zahtev mogu napraviti PCR test i u slučaju da je negativan, idu u kućnu izolaciju.I dalje ostaje obaveza da prolazak stranih državlajna kroz Severnu Makedoniju može da traje najviše pet sati i da ne sme da se silazi za odgovarajućeg autoputa ili lokalnog puta.Strani državljani na ulasku u Severnu Makedoniju potpisuju izjavu da će poštovati postavljena pravila za tranzit, koju na izlasku predaju policiji zbog kontrole vremena trajanja tranzita.

Svet

Pad tražnje za sezoncima u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je do sada, zbog posledica pandemije, bez posla ostalo oko 50.000 ljudi. Procene govore da je udar krize koju je izazvala pandemija jači u oblasti turizma i ugostiteljstva, nego na celokupnom tržištu rada, piše portal Index.hr.Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavci su u prvih pet meseci ove godine tražili skoro 40 posto manje radnika.Sličnu dinamika pada beleži i sezonsko zapošljavanje: dok su poslodavci u prvih pet meseci prošle godine preko berze rada tražili više od 24 hiljade radnika, ove godine taj broj je za 42 odsto manji.Pad beleži potražnja za konobarima, recepcionarima, turističkim animatorima, čistačicama.Najviše sezonaca je traženo u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ako se nastave dobri trendovi u borbi s koronavirusom, očekuju se i bolji rezultati.Dodaje se da se, prema odgovorima većih kompanija, stiče utisak da su fabrikama važniji stalno zaposleni radnici, dok će sezonci biti zapošljavani ako za tim bude bilo potrebe.I sindikalci strahuju da će plate zaposlenih u turizmu ove godine pasti. Eduard Andrić, predsednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, objašnjava kako će poslodavci pokušati da uštede. „Situacija je teška i plate će se neminovno u ovoj godini smanjivati. Ipak, to će se postići rezanjem dodataka na platu, dok se sama osnovica ne bi trebala dirati“, ocenjuje Andrić.Takva računica odnosi se na radnike za koje važe kolektivni ugovori. Većina sezonaca, posebno onih u ugostiteljstvu, nije obuhvaćena kolektivnim ugovorom, već im plata zavisi od dogovora sa poslodavcem. Toga su svesni i u sindikatu pa naglašavaju da bi u očuvanju zaposlenosti u turizmu i ugostiteljstvu trebale da pomognu i vladine mere, među kojima je i ona o isplati minimalca u iznosu od oko 4 hiljade kuna, odnosno 530 evra.Shodno tim procenama, sobari sezonci bi dobili pun minimalac, recepcioneri od 6 do 6,5 hiljada kuna, a konobari od 5 do 6 hiljada. 

Svet

Fejsbuk korisnicima omogućuje ukidanje političkih reklama

Korisnici fejsbuka u Sjedinjenim Državama imaće od danas opciju da isključe sve političke reklame i oglase na platformi, prenosi TechCrunch. Kompanija je prošle godine donela kontroverznu odluku da ne učestvuje u bilo kakvoj moderaciji sadržaja političkih reklama, ali ova nova opcija će korisnicima pružiti veću kontrolu nad onim što žele da vide. Mark Zakerberg je ovo najavio u utorak na svom blogu. "Za one od vas koji ste se već odlučili i samo želite da se završe izbori, čujemo vas, tako da uvodimo i opciju gašenja političkih oglasa. Ali podsećamo vas da glasate“, rekao je izvršni direktor Fejsbuka. U blogu je takođe navedeno da je kompanija prvobitno najavila ovu opciju još u januaru, ali da će je sada implementirati na svojim platformama dok se Amerika priprema za predsedničke izbore.Na jesen će ova opcija biti dostupna i izvan Amerike, najavili su iz Fejsbuka. Kompanija takođe uvodi promene pri oglašavanju, gde će korisnicima biti jasno stavljeno do znanja ko je određeni oglas platio. Fejsbuk je takođe najavio i informativni centar za glasanje, koji će pružati informacije američkim biračima o tome kako da se registruju za glasanje, zatraže glasanje van biračkog mesta, kao i kada i gde da glasaju.

Svet

Gugl planira da sakrije URL-ove na novoj verziji Hrom pretraživača

Gugl (Google) godinama unazad pokušava da sakrije pune URL-ove u adresnoj traci, jer su navodno putanje i komandne linije previše  uznemirujuće za korisnike, objašnjava portal Android Police.Hrom (Chrome) 85 se nalazi na novom talasu eksperimentisanja.Svaki dosadašnji pokušaj Gugla da sakriju URL ispraćen je negativnim reakcijama korisničke baze, ali kompanija svakako ne odustaje od novih ideja, kako bi došla do pouzdanog rešenja.Njihov cilj je da sakriju sve delove URL-a, osim naziva domena.Postojaće tri nove, eksperimentalne opcije za prikazivanje URL adrese.Prva će prikazivati samo naziv domena, na primer „novaekonomija.rs” ili "startit.rs".Druga opcija je da se puna adresa pojavi prelaskom miša preko nje, a za treću opciju Gugl je ponudio da putanje i komandne linije nestanu kada je korisnik u interakciji sa stranicom.Kompanija još uvek nije pružila zvanično objašnjenje zbog čega im je ova izmena sve važnija, ali su u prošlosti rekli da veruju da puna URL adresa može otežati otkrivanje da li je neka veb stranica legitimna."Prikazivanje pune URL adrese može umanjiti delove URL-a koji su važniji za donošenje bezbednosnih odluka na veb stranici", rekla je Livi Lin, Chromium softver inženjer.Postoje i pretpostavke da Gugl ima uvid kako većina korisnika koristi pretraživač i na osnovu pokazatelja vidi da je prikazivanje cele adrese nepotrebno.Takođe treba naglasiti da Google ovakvim potezom stvara dodatne pogodnosti samom sebi. Kako je u poziciji da uspe da „zamagli” na kojim stranicama je u ulozi domaćina (host), nalazi se u još povoljnijim okolnostima da utiče na korisnike da se duže zadržavaju na njegovim sadržajima.

Svet

Koliko EU članice troše na kulturu

Članice Evropske unije su u 2018. godini u proseku izdvajale 1 odsto državnog budžeta za kulturu. Letonija je izdvojila najviše, dok je najveći rast u trošenju novca na taj sektor zabeležila Mađarska, saopštio je Eurostat.Udeo kulture u državnim budžetima EU članica ostao je relativno stabilan i činio je 1 odsto državnog budžeta svake godine od 2013. do 2018.Međutim, postoje velike razlike među samim članicama EU u visini tog iznosa. Letonija je zabeležila najveći udeo kulture u budžetskim rashodima (2,8%), zatim slede Mađarska (2,7%) i Estonija (2,4%). Najniži udeo zabeležen je u Grčkoj (0,3%), na Kipru (0,5%), u Italiji i Portugalu (obe po 0,6%).U većini zemalja tokom pet godina promene su u tom smisluz bile relativno male. Glavni izuzetak bila je Mađarska, gde je udeo kulture u budžetu porastao sa 1,5% na 2,7%.

Svet

Dodela Oskara pomerena za april sledeće godine

Svečana 93. dodela Oskara odložena je za 25. april 2021. godine zbog korona virusa, saopštila je u ponedeljak uveče američka Akademija filmskih umetnosti i nauka.Akademija je odlučila da produži period prikazivanja fimova koji bi mogli da se kandiduju za Oskara do 28. februara 2021.Ceremonija je bila prvobitno zakazana za 28. februar iduće godine, ali su zbog pandemije zatvoreni bioskopi i većina filmova nije prikazana na velikom platnu.Obično je neophodno da filmovi budu prikazani u bioskopima Los Anđelesa najmanje nedelju dana kako bi mogli da uđu u izbor za ovu nagradu.Međutim, bioskopi širom Kalifornije su zatvoreni još od polovine marta i za sada se ne zna datum kada će se ponovo otvoriti.Ceremonija Oskara je u prošlosti otkazana u samo nekoliko slučajeva, kao 1938. godine zbog poplava u Los Anđelesu, 1968. posle ubistva Martina Lutera Kinga i 1981. posle pokušaja atentata na tadašnjeg američkog predsednika Ronalda Regana.

Svet

EU uvela tarife na kineske proizvođače fiberglasa

Evropska Unija uvela je nove uvozne takse koje se kreću od 30 do skoro 100 odsto na kineske proizvođače fiberglasa, uz obrazloženje da su im subvencije omogućile prodaju po netržišnim, niskim cenama u Evropi, javlja Rojters (Reuters).Evropska komisija objavila je da su kompanije primile povlašćene pozajmice, veštački jeftinu zemlju i struju kao i razna odobrenja i poreske olakšice.Među navedenim kompanijama nalaze se dve egipatske podružnice kineske državne firme China National Building Material, što predstavlja prvu proveru Brisela da li ova finansijska ispomoć na nepošten način pomaže kineskim kompanijama sa sedištem u inostranstvu.U većini slučajeva se samo uračunavaju pozajmice od izvorne vlade, ali je EK utvrdila da je stepen poklapanja materijala koji dolazi iz Kine i Egipta veći od 90 odsto.Kako navodi zvanični žurnal Evropske unije, u kombinaciji sa povezanim antidamping merama (merama protiv prodavanja proizvoda u stranom tržištu ispod tržišne vrednosti), EU će staviti na snagu tarife od 30 do 99,7 odsto, od čega će više stope važiti za kompanije bazirane u Kini a niže stope operacijama u Egiptu. Komisija saznaje da se tržišni udeo proizvođača u Kini i Egiptu povećao na 31 odsto u 2018. godini, sa prethodnih 23 odsto tokom 2015. godine, dok su prosečne prodajne cene pale za 14 odsto.Tarife retroaktivno važe od 22. januara.Fiberglas vlakna imaju široku upotrebu u raznim industrijama, od proizvodnje brodova, kamiona, elisa za vetrogeneratore, pa do sportske opreme.

Svet

Slovenački regulator produžio zaplenu akcija Merkatora

Javna agencija Republike Slovenije za zaštitu tržišne konkurencije (AVK) potvrdila je da je produžila meru zaplene deonica u trgovačkom lancu Merkator, čiji je vlasnik hrvatska kompanija Agrokor. Kako se navodi, mera je produžena kako bi se osigurala naplata kazne od 53,9 miliona evra, koja je izrečena u septembru, preneo je portal Index.hr.Agencija je donela rešenje o produženju mjere zaplene 69,57 odsto deonica Merkatora kako bi osigurala izvršenje na osnovu odluke o prekršaju, potvrdili su njeni predstavnici, a preneli slovenski mediji.Kazna je izrečena zbog toga što Agrokor, kako je obrazloženo, svojevremeno nije obavestio nadležne organe o tome da je postao vlasnik male fabrike za flaširanu vodu Costella d.o.o. koju je kupio još 2016. godine.Predstavnici Fortenova grupe, koja je nasledila Agrokor i koja treba da prenese akcije Merkatora u svoje vlasništvo, protivili su se odluci slovenačkih organa, pravdajući se da je u to vreme odluke u Agrokoru donosio tadašnji većinski vlasnik Ivica Todorić.Mediji prenose da je odluka bila očekivana jer je slovenački ustavni sud nedavno odbacio žalbu Agrokora na odluku prekršajnog suda u Ljubljani.Taj sud presudio je da je ranija odluka slovenačkog regulatora za tržišnu konkurenciju o zapleni deonica Merkatora kao sredstvu naplate kazne bila zakonita.Prva odluka AVK o zapleni deonica radi naplate prekršajne kazne izrečena je krajem decembra prošle godine. Zbog toga što je produžena, blokiran je prenos Merkatora na Fortenova grupu, koja je naslednik Agrokora.U slovenačkom regulatoru ne navode detalje svoje odluke, ali mediji podsećaju da se ona zakonski može još jednom produžiti za najviše za šest meseci, pa bi mogla da traje ukupno godinu dana.Krajem juna 2014. godine, hrvatski Agrokor kupio je slovenački Merkator, ali se suočio sa finansijskim problemima početkom 2017.Agrokor je postao Fortenova u aprilu 2019., dve godine nakon što je stavljen pod državnu upravu i nakon što je spašen 2018. godine sporazumom sa međunarodnim kreditorima.Glavni akcionari Fortenove su ruske banke Sberbank i VTB, kao i neki američki investicioni fondovi.

Svet

Američki univerziteti više pogođeni pandemijom nego evropski

Britanski i američki univerziteti će biti teže pogođeni finansijskim problemima nego oni u kontinentalnoj Evropi, saznaje Politico.Kako se odvijala pandemija, obrazovne ustanove širom sveta morale su da zatvore svoja vrata i pređu na učenje na daljinu.S obzirom na ograničenja prilikom putovanja, univerziteti očekuju pad broja međunarodnih studenata, koji obično plaćaju veću školarinu u poređenju sa domaćim kolegama, što ostavlja velike rupe u budžetima univerziteta.Britanski univerziteti se posebno oslanjaju na visoke školarine i međunarodne studente za svoje budžete.Međunarodne školarine iznose oko 6,9 milijardi funti godišnje, što je otprilike trećina svih prihoda univerziteta.Prema Kancelariji za budžetsku odgovornost, obrazovanje je sektor koji je najteže pogođen koronavirusom u Velikoj Britaniji. Neki su upozorili da bi pandemija mogla trajno da zatvori neke institucije.Isto važi i za univerzitete sa visokim školarinama u Sjedinjenim Državama i Australiji.Skoro polovina studenata koji su nameravali da studiraju u inostranstvu promenila je planove zbog pandemije, pokazalo je nedavno svetsko istraživanje iz QS-a, agencije za rangiranje obrazovanja.Polovina anketiranih univerziteta izjavila je da će virus imati "štetan uticaj" na broj studenata u njihovim institucijama.Većina univerziteta kontinentalne Evrope je u znatno manjim problemima, jer se više oslanjaju na javno finansiranje, a ne na školarinu."Zemlje koje rade sa sistemom uglavnom javnog finansiranja, kao što je slučaj u Belgiji, bolje su naoružane od institucija koje se više oslanjaju na školarinu, posebno ako veliki deo njih potiče od međunarodnih studenata", rekao je Koen Verlekt iz Flamskog međuuniverzitetskog veća.Kako se zemlje EU bore sa ekonomskim padom zbog pandemije, postoji rizik da će se finansiranje državnih univerziteta širom Evrope smanjiti u naredne dve do četiri godine, jer vlade daju prednost drugim sektorima, upozorilo je Evropsko univerzitetsko udruženje u nedavnom izveštaju.Izveštaj Evropskog univerzitetskog udruženja navodi da su od finansijske krize 2008. zemlje poput Luksemburga, Nemačke, Švajcarske, Norveške, Austrije i Danske znatno povećale finansiranje univerziteta u odnosu na njihov rast BDP-a, dok su zemlje poput Češke, Rumunije, Slovačke i Irske smanjile finansiranje u istom periodu."Zemlje u kojima je javno finansiranje već bilo veliko, kao što su Nemačka i Austrija, verovatno će ga zadržati u najvećoj mogućoj meri, dok će univerziteti u drugim evropskim zemljama možda imati više poteškoća", rekao je Tomas Isterman, jedan od autora izveštaja.Ostalo je glavno pitanje kada će se i koliko brzo univerziteti oporaviti. To će zavisiti od razvoja pandemije, koja će odrediti kada će se međunarodna putovanja slobodno nastaviti.