Vesti iz izdanja

Obmana koja leči

Placebo efekat neprekidno je poigravanje pravog i lažnog. Ipak, krajnji ishod tog efekta je pravi. A to je jedino važno Reč placebo u latinskom jeziku znači: učiniću po volji. On, dakle, ne samo da praktičn...

Vesti iz izdanja

Važno je da se ne prodaš

Andrej Josifovski, poznat još i pod imenom Pijanista, umetnik je za kojeg ste gotovo sigurno čuli. A ako niste čuli za njega, neku od njegovih instalacija ili murala ste gotovo sigurno videli. Ovaj ml...

Vesti iz izdanja

Mentalno okoštavanje

Kako najbolje možemo da motivišemo sebe? Tako što ćemo se konstantno podsećati šta nam je konačni cilj. Kakva osoba želimo da budemo? Šta želimo da „ostavimo u amanet“...

Vesti iz izdanja

Danju škola, noću posao

Zaposleni u privatnom sektoru teže uspevaju da usklade poslovne zadatke i obaveze oko škole „Ne stignem da obavim dnevne zadatke u radno vreme. Često se uključujem uveče kad svi spavaju da dovr...

Srbija

U Srbiji neznatno smanjena zaposlenost tokom prvog kvartala

U prva tri meseca 2021. godine u Srbiji je broj zaposlenih opao u odnosu na prethodni kvartal, ali je porastao u odnosu na isti period lane, saopštio je Republički zavod za statistiku.U prvom kvartalu ove godine ukupan broj zaposlenih je iznosio 2.248.200 ljudi. Od tog broja, 1.797.372 ljudi je zaposleno kod pravnih lica, 387.836 su preduzetnici, zatim zaposleni kod preduzetnika i oni koji samostalno obavljaju delatnost.Dodaje se da je 62.992 ljudi regostrovano kao individualni poljoprivrednici.U odnosu na prvi kvartal prošle godine, ukupan broj zaposlenih je porastao za 2,8%, a broj zaposlenih kod pravnih lica za 3,1%.NEZAPOSLENOST U SRBIJI OPALA U DRUGOM KVARTALU, ALI I BROJ ZAPOSLENIH Broj preduzetnika, njihovih zaposlenih i onih koji samostalno obavljaju delatnost povećan je za 3,6%, ali se broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjio za 8,6%.U odnosu na prethodni kvartal, ukupan broj zaposlenih manji je za 4.959 ljudi, odnosno za 0,2%.Broj zaposlenih kod pravnih lica porastao je za 0,3%, dok je preduzetnika, zaposlenih kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost za 2,3% manje nego u prošlom kvartalu.Broj registrovanih individualnih poljoprivrednika manji je za 1,7%.Srbija je prethodnu godinu završila sa dva odsto više zaposlenih nego u 2019.

Vesti iz izdanja

Pobeda zdravlja

Otkako je AstraZeneca, zajedno sa istraživačima sa Univerziteta u Oksfordu, razvila globalno priznatu, pristupačnu vakcinu protiv COVID-19, ova kompanija postala je opštepoznato ime u domovima &scaron...

Svet

Srbija pala na lestvici demokratičnosti Fridom hausa

Srbija je u novom godišnjem izveštaju Fridom hausa drugu godinu uzastopno svrstana u kategoriju “hibridnih režima” i dobila je ocenu 3,89, u odnosu na prošlogodišnjih 3,96, preneo je portal European Western Balkans. Izveštaj "Države u tranziciji" Fridom hausa procenjuje status demokratskog razvoja i daje ocenu demokratije od jedan do sedam.Od 29 bivših komunističkih država, o kojima se govori u izveštaju Fridom hausa, Srbija je doživela treći najgori pad u poslednjih pet godina. U lošijem položaju su samo Poljska i Mađarska.Srbija i dalje ima najbolji rezultat među šest zemalja Zapadnog Balkana, ali su joj Crna Gora i Severna Makedonija sa 3,82, kao i Albanija sa 3,75, blizu. Srbija je nazadovala u oblasti demokratske vladavine na nacionalnom nivou, gde je ocenjena sa 3,25 od maksimalno 7. U izveštaju je konstatovano da je u Srbiji na snazi zarobljavanje medija slično kao u Mađarskoj, te da su kampanje blaćenja i propaganda u korist vlasti doprinele ubedljivoj pobedi Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima 2020. i dovele do nereprezentativnog parlamenta.FRIDOM HAUS: STOJIMO IZA NALAZA DA JE SRBIJA HIBRIDNI REŽIM Pogoršanje je zabeleženo i u oblasti izbornog procesa, gde je ocena snižena na 4,25 sa 4,50 zbog izmene izbornog zakonodavstva koju je sprovela vladajuća partija uoči parlamentarnih izbora i nedostatka mogućnosti izbora za glasače zbog bojkota većeg dela opozicije, navodi se u izveštaju.Ocenjeno je da je bojkot izbora koji se, osim u Srbiji, nedavno desio i u Gruziji, ostavio pobednike bez legitimiteta, ali i glasače bez šanse za promene.Prošle godine, Vlada Srbije kritikovala je metodologiju Fridom hausa u zvaničnom dokumentu, međutim u nekim drugim izveštajima, na koje se pritom pozvala, takođe je registrovano nazadovanje Srbije u oblasti demokratije.U prošlogodišnjem izveštaju Fridom hausa za 2020. godinu, Srbija je iz kategorije "delimično konsolidovanih demokratija" spuštena u kategoriju "hibridnih režima", što je i prvi put od 2003. godine da naša zemlja u tim izveštajima nije svrstana u kategoriju demokratija.

Vesti iz izdanja

Ide li keš u treš?

Iako je prelazak na različite oblike digitalnih plaćanja u svetu pa i u Srbiji stvar višegodišnjeg trenda, izvesno je pandemija ubrzala tranziciju ka većem korišćenju kartica, mobilnih t...

Srbija

Nema gejminga bez likovnog i matematike

Kodiranje i kreativna imaginacija koju omogućava umetnost, uslov su da deca u Srbiji  budu spremna za poslove u kojima će se od njih zahtevati poznavanje različitih oblasti i rad u multidisciplinar...

Svet

Naučnici pronašli bakteriju koje uklanja plastiku iz vode

Istraživači sa Politehničkog univerziteta u Hong Kongu (PoliY) nameravaju da iskoriste lepljivo svojstvo bakterija u čišćenju otpadnih voda od sitnih delova plastike koji sve više zagađuju životnu sredinu, piše The Guardian. Rezultati njihvog istraživanja još se nalaze u preliminarnj fazi, ali su predstavljeni  Društvu mikrobiologa sa sedištem u Londonu.Bakterije su, kako se objašnjava lepljive i u stanju su da stvaraju takozvane mrežice mikroba koje izgledom podsećaju na filmsku traku i stručno se nazivaju biofilm. Tu mrežu mikroba, recimo vidimo svakog jutra kada sa zuba pomoću paste uklanjamo naslage.Naučnici su utvrdili da one mogu da "hvataju" mikroplastiku koja zagađuje vodu i od nje mogu da stvore mrlju koju je kasnije lakše počistiti i predati na reciklažu. U svemu tome naučnicima iz Hongkonga pomogla je bakterija Pseudomonas aeruginosa, stvara se mreža mikroba koje hvataju sitne delove plastike u vodi, grupišu je i obaraju je na dno, pa ona kasnije može lakše da se skupi i preda na reciklažu. Ipak, novi pronalazak bi mogao da ponudi dugoročno i održivo rešenje za smanjenje zagađenja plastikom. Naglašava se da bi se pri tome koristilo nešto što potiče iz prirode."Neophodno je da se razviju efikasna rešenja koja hvatati, sakupljati, pa čak i reciklirati mikroplastiku kako bi se zaustavila plastifikacija životne sredine," kaže Silvija Lang Liu, mikrobiolog na PoliY i vodeći istraživač na tom projektu.GENETIČAR MKODRAG STOJKOVIĆ DOKAZAO NEGATIVAN UTICAJ PLASTIKE NA ZDRVLJE KAKO MIKROPLASTIKA DOSPEVA U ŽIVOTNU SREDINU?Naučnici često upozoravaju da mali delovi plastike, veličine manje od pet milimetara, u životnu sredinu dospevaju od plastičnih kesa ili flaša za vodu, kao i od pranja sintetičke odeće i korišćenja najlona. Takođe u vodu dolaze i pranjem šminke koja sadrži mikroplastiku.Iako su sitni delovi plastike zapravo jako mali, oni ipak predstavljaju opasnost za životnu, jer je se ona teže razgrađuje u prirodi, a u stanju je i da apsorbuje i akumulira brojne toksične hemikalije.Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije mikroplastika je pronađena u više od 114 vodenih životinjskih vrsta tokom 2018. godine, jer ne može efikasno da se uklanja iz prirode.Ipak, neki naučnici smatraju da bakterija "aeruginosa" verovatno neće moći da ima široku primenu u velikim projektima, dok su neki istraživači uvereni da ta metoda može da pomogne u pronalaženju prirodnih bakterija koje će se koristiti u kanalizaciji ili nekim drugim vodama zagađenim plastikom.Štetan uticaj plastike na ljudsko zdravlje u svom istraživanju prošle godine uspeo je da dokaže i srpski genetičar Miodrag Stojković.

Srbija

Mladi lekari iz bolnice u Batajnici kažnjeni zbog komentara na Fejsbuku

Mladi lekari zaposleni u kovid bolnici u Batajnici su prozvani i sankcionisani zbog toga što su komentarisali odluke čelnika bolnice u neformalnoj prepisci na Fejsbuku, tvrdi za Novu ekonomiju anonimni izvor čiji je identitet poznat redakciji. Povod je bila naredba da zaposleni u crvenoj zoni mogu da dobiju samo jedan skafander dnevno, a da, ukoliko odu na pauzu, nakon toga mogu da uzmu samo jednokratni mantil, o čemu je naš portal već pisao.Međutim, naš izvor tvrdi da je zapravo ključni momenat bio kada je zdravstvenim radnicima koji pod punom zaštitnom opremom u konstantnom radu provode između sedam i devet sati zaključana jedina terasa, odnosno jedino mesto gde su za ceo radni dan mogli da udahnu svež vazduh, a da ne moraju da skidaju skafandere.“Postavilo se sada ovde osnovno pitanje uslova rada. I poniženja. Da im se i pored sve žrtve koju podnose, i pored svih loših uslova... Oni su im zaključali i ono gde mogu da dođu do vazduha”, objašnjava naš izvor.to su ljudi, naša deca, naše najmilije, naše najvrednije, a ne medicinsko osoblje - kako su ih obezljudili. Njihove porodice ih svakog dana sa zebnjom ispračaju na posao i dočekuju njihov dolazak.Većina ovih mladih lekara koji rade u kovid bolnici u Batajnici ima sklopljene ugovoro o radu na određeno vreme, a komentarisanje na fejsbuku će ih možda koštati daljeg angažmana, jer im je rečeno da će im se ovaj incident uticati na dalje zaposlenje.Podsetimo, dr Gorica Đokić koja je radila u ovoj ustanovi je za Novu ekonomiju naročito istakla da “ceo sistem opstaje zahvaljujući entuzijazmu zdravstvenih radnika” i to naročito mladih lekara i specijalizanata.“Oni te mlade stručnjake, na kojima sutra treba da počiva naš zdravstveni sistem, tretiraju kao potrošnu robu. Od njih traže samo žrtvovanje, a pri tom, još važnije, i slepu poslušnost”, ističe naš izvor.On dodaje da zaposlenima nije obezbeđena voda za piće.“Obrok se vodi da možda i postoji, ali ga niko od zaposlenih zdravstvenih radnika nije zatekao u kantini, koja se inače nalazi u zelenoj zoni pa nije moguće doći do njega bez komplikovanog skidanja tog jedinog skafandera.”Kaže da nije adekvatno regulisano ni vreme za pauze, ukoliko uzmemo u obzir teške uslove rada.“Nije im obezbeđen prevoz do bolnice iz različitih delova grada da stignu do radnog mesta, što pored bar pola sata ranije za opremanje i pola sata za skidanje opreme jako produžava njihovo radno vreme.”Nova ekonomija ističe da iz drugih neimenovanih izvora imamo potvrdu da do Batajnice postoje četiri organizovane autobuske linije koje idu po utvrđenom rasporedu, ali to znači da i dalje postoje zaposleni koji do stanice na kojoj mogu da sačekaju autobus moraju da putuju drugim vidovima prevoza. tretiraju ih kao potrošnu robu i to još bez prava glasa.Izvor ističe da nigde u ugovoru o radu ne piše da je zabranjeno da zaposleni komentarišu naloge rukovodstva.“Sve to, mladi čovek koji je završio najteži fakultet i koji je spreman da pomaže drugima kada im je najteže, a to je kada su bolesni i nemoćni, ne zna da je zabranjeno u zdravstvu Srbije. Ako bi to stajalo u ugovoru o radu možda bi i to imao u vidu, pored Hipokratove zakletve.”Nova ekonomija je poslala pisana pitanja o ovom slučaju Univerzitetskom kliničkom centru Srbije pod čijom upravom je kovid bolnica u Batajnici, ali nam do objavljivanja teksta nije odgovoreno. Pitanja su poslata i Ministarstvu zdravlja, ali iako smo elefonskim putem dobili potvrdu da ćemo "odgovore dobiti, ako smo ih poslali", to se nije desilo. Direktorka bolnice u Batajnici Tatjana Adžić Vukičević nam nije odgovorila ni na poziv ni na SMS poruku.

2021

OMV donirao tehničke uređaje deci iz SOS Dečijeg sela u Kraljevu

OMV Srbija obezbedila je ove godine sredstva za donaciju radi kupovine tehničkih uređaja kao što su frižideri, mašina za pranje sudova i televizor, koji imaju za cilj poboljšanje uslova boravka dece i mladih koji žive u SOS Dečijem selu Kraljevo. Od početka svog poslovanja u Srbiji OMV neguje uspešnu saradnju sa Fondacijom SOS Dečija sela Srbija, čiji je jedan od programa i Dečije selo Kraljevo. Ova saradnja obuhvata donacije i podršku raznim inicijativama i projektima koji omogućavaju da se na kvalitetan način promene životi stotine dece širom Srbije i da im se pruži prilika za bolju budućnost.“Zaposleni u OMV Srbija sa posebnom radošću iščekuju praznična druženja sa ovom divnom decom, i trenutke kada ih obradujemo predstavom i poklonima. Ove godine okolnosti su nešto drugačije zbog pandemije ali nas ni to nije sprečilo da ovog proleća ostvarimo svoju misiju u malo drugačijim okolnostima,“ rekao je prilikom uručenja donacije direktor maloprodaje u OMV Srbija Nikola Bozalo. „Zahvaljujući odličnoj višegodišnjoj međusobnoj saradnji sa Fondacijom potrudili smo se da prepoznamo trenutne potrebe i obezbedimo podršku u vidu različitih tehničkih uređaja za pripremu i skladištenje namirnica, zatim uređaja za održavanje čistoće pa sve do uređaja za zabavu. Iskreno se nadamo da će ovi uređaji olakšati svakodnevni život i doprineti da stanovnici ovog Dečijeg sela odrastaju u boljem i bezbednijem okruženju,” zaključio je Bozalo. OMV Srbija je takođe i ponosan partner Kluba „Zlatno srce“ koji je pokrenula ova Fondacija. U više odvojenih akcija na OMV benzinskim stanicama potrošači su bili u prilici da sretnu predstavnike Fondacije na specijalnim štandovima i da im pruže podršku putem donacija. Veoma dobar odziv potrošača u ovim akcijama je posebno ohrabrio OMV Srbija u nastojanjima da nastavi da pomaže široj društvenoj zajednici, a naročito deci i mladima. Fondacija SOS Dečija sela Srbija pruža dugoročnu, kontinuiranu podršku deci i mladima bez roditeljskog staranja sve do njihovog osamostaljivanja. Članica je Međunarodne organizacije SOS Dečija sela osnovane 1949. godine, koja pruža podršku za više od 1.200.000 ljudi u 136 zemalja i teritorija, sa misijom formiranja porodice za decu u nevolji, pomoć u izgradnji njihove budućnosti i razvoju zajednica u kojima žive.OMV Srbija neutralizuje emisiju CO2 goriva prodatog na Dan planete Zemlje

Srbija

Srbija izdvojila 700.000 evra za kuću Bana Jelačića u Novom Sadu

Hrvatsko nacionalno veće i Zavod za zaštitu spomenika Grada Novog Sada potpisali su sporazum za obnovu rodne kuće Bana Jelačića u Petrovaradinu, pa su se stekli zakonski uslovi da njena obnova počne nakon 18 godina, preneo je portal Tenderilive. Nakon 75 godina hrvatska zajednica u Srbiji je ponovo vlasništvo nad tim objektom, koji pored istorijskog ima i arhitektonski značaj. "Sve je ovo moguće zahvaljujući spremnosti Vlade Srbije da izdvoji 600 hiljada evra kako bi se otkupio deo kuće, a nedavno je opredelila dodatnih 100 hiljada evra kako bi se moglo pristuputi njenoj obnovi," naglasila je Jasna Vojnić, predsednica Hrvatskog nacionalnog veća.Prema njenim rečima jako dobru saradnju sa Pokrajinskom vladom i kabinetom Predsednika republike, mogla bi da se preslika i na druge oblasti. Naglasila je da su se pod Jelačićevom zastavom borili i drugi narodi koji, danas mogu da žive složno. "Verujemo da ova kuća može da bude poveznica srpskog i hrvatskog naroda i da će Petrovaradin biti most koji će našu prošlost preslikati na zajedničku budućnost," dodala je Vojnić.Rodna kući Bana Jelačića  izgrađena je1745. godine i smatra se jednom od najlepših građevina u Petrovaradinu. Sada će kako se dodaje, početi obnova njenog dela koja se prostire na oko 350 kvadrata.SRBIJA JE NEISKORIŠĆENI POTENCIJAL "Sama kuća je i arhitektonski veoma značajna. U više navrata smo obnavljali krov i fasadu, a sada kreće ozbiljan posao obnove unutrašnjosti, ne samo da sačuvamo vrednosti, nego da što više detalja vratimo u prvobitno stanje," objasnio je Siniša Jokić, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Grada Novog Sada.Sledeći korak u obnovi kuće Bana Jelačića je raspisivanje javne nabavke i odabir izvođača radova, a kako se naglašava, cilj je da ona bude mesto susreta svih naroda koji vekovima žive zajedno. U kući je planirano uređenje jednog velikog prostora za sastanke ili izložbe, otvaranje konzulata Hrvatske u Novom Sadu, kao i formiranje najsavremenijeg kulturnog centra.Grof Josip Jelačić Bužimski, odnosno Ban Jelačić, poznat je po ukidanju kmetstva u Hrvatskoj i borbi protiv pobunjenih Mađara 1848. godine. Iste godine na Trgu Svete Katarine u Zagrebu, za bana Hrvatske i Slavonije ga je ustoličio Srpski patrijarh Josif Rajačić iz Sremskih Karlovaca, jer je zagrebački biskup bio sprečen da vodi ceremoniju.U svom proglasu koji je Jelačić 1. aprila 1848. godine iz Pešte poslao građanima Kotora na ćirilici piše da su "Serblji i Hervati narod jedne krvi i jedne budućnosti" . 

Svet

Revakcina „Sputnjika“ može da se primi i nakon tri meseca

Ruski istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja saopštio je da je vakcina Sputnjik V jednako efikasna i ukoliko se njena druga doza primi nakon tri meseca."Verujemo da je moguće povećati minimalni interval između prve i druge vakcine sa ranije odobrenih 21 dana do tri meseca. Produženje intervala neće uticati na indukovani imuni odgovor na vakcinu, a u nekim slučajevima će ga i pojačati i produžiti," izjavio je direktor Instituta Gamaleja Aleksandar Gincburg.Gincurg ističe da se do ovakvog zaključka dolazi iz njihovog iskustva u korišćenju vakcina koje koriste identičnu adenovirusnu platformu, kao i u "uspešnim kampanjama masovne vakcinacije u Rusiji i brojnim drugim zemljama". Koliko će proizvođači zaraditi od prodaje vakcina? Podsećaju na odluku zdravstvenog regulatora u Argentini koji je produžio interval između dobijanja dve doze.Ovakva odluka obrazložena je težnjama da što veći broj stanovnika dobije makar jednu dozu i da se na taj način smanji broj hospitalizovanih i umrlih, preneo je Njujork Tajms."Verujemo da bi, s obzirom na izuzetno veliku potražnju za vakcinom među stanovništvom, ova odluka značajno ubrzala imunizaciju. Verujemo da je na svakom nacionalnom regulatoru da odluči da li će zadržati 21-dnevni interval između hitaca ili će ga produžiti na najviše 3 meseca", ističe Gincburg.Podsetimo, Ruski fond za direktne investicije (RDIF) je 14. aprila objavio da je Institut Torlak počeo sa proizvodnjom Sputnjik V vakcine. Predsednik Vučić je već narednog dana obišao domaći Institut gde je najavio da bi se ruske vakcine koje su punjene u Srbije mogle u upotrebi da se nađu između 5. i 10. juna.