Održivost

2021

Devojke uče devojke: Šamar nije šala

Centar za devojke edukovao je ove godine 17 devojaka, koje su postale vršnjačke edukatorke.  One su informisale više od 500 srednjoškolki o nasilju nad ženama. Sve ove aktivnosti su besplatne za učesniceTatjana Nikolić, izvršna koordinatorka Centra za devojke iz NišaKoliko ste ove godine održali edukativnih treninga o nasilju nad ženama, trgovini ljudima i u kojim školama? Na teme „Nasilje nad ženama” i „Trgovina ljudima” ove godine održali smo dva treninga za vršnjačke edukatorke. Vršnjačke edukatorke su šesnaestogodišnjakinje iz šest gradova, koje su se prijavile na naš konkurs. Nakon prvog treninga održale su u 12 srednjih škola radionice sa više od 500 srednjoškolki. Radionice nakon drugog treninga su tek počele da se održavaju. Sve naše aktivnosti su besplatne za učesnice i devojkama koje učestvuju na treninzima svi troškovi su pokriveni, a za vođenje radionice imaju honorare.Koliko devojčica je prošlo vaše treninge ove godine, da li se povećao broj devojaka koje s vama kontaktiraju?Na prvom treningu na temu „Nasilje nad ženama” bilo je ukupno 16 devojaka. Trening smo ponovile za devojke koje su bile sprečene da prisustvuju usled pandemije. Ove godine edukovale smo 17 devojaka na dve teme, koje su postale vršnjačke edukatorke i u okviru prve teme informisale smo više od 500 srednjoškolki. Takođe, na temu trgovine ljudima starije vršnjačke edukatorke su održale šest radionica u Nišu i Leskovcu sa više od 90 mladih. U poslednjih godinu dana, nakon svih dešavanja u vezi sa nasiljem, koja su isplivala na površinu, primetile smo da se povećao broj devojaka koje nas pozivaju. Ne žele sve da vode radionice, ali žele da se uključe u aktivističko-feminističko pozorište, ulične akcije, učestvuju na kreativnim radionicama ili jednostavno žele da provode vreme u sigurnom prostoru i gledaju filmove.Šta su najvažnije lekcije i poruke koje devojke mogu da čuju na obukama o nasilju nad ženama?Najvažnije poruke koje devojke čuju na našim obukama su: žrtva nasilja može biti svako, nisi kriva, za nasilje je kriv nasilnik, nasilnik može biti svako, najčešće muž, bivši muž, momak, bivši momak, drug, komšija, sramota nije tvoja, sramota je nasilnikova. Važno je da znaju da seksualno uznemiravanje nije šala, već krivično delo i kratka suknja nije pristanak na seks niti opravdanje za silovanje, ljubomora nije ljubav, već nasilničko ponašanje. Devojke posle radionica promene mišljenje da se silovanje najčešće dešava na javnim mestima od nepoznatog čoveka, jer činjenice govore upravo suprotnoUpitnici koje radimo pre i posle radionica kažu da je 55 devojaka koje su pre radionice mislile da jedan šamar nije nasilje, nakon radionice promenilo svoje mišljenje. Posle treninga, 154 devojke koje su pre mislile da je alkohol uzrok nasilja, promenilo je svoje mišljenje. Zatim, 132 devojke promenile su mišljenje da se silovanje najčešće dešava na javnim mestima od nepoznatog čoveka jer činjenice govore upravo suprotno. Prenosim šta je rekla jedna devojka nakon treninga: „Stekla sam samopouzdanje, razumem svoja osećanja bolje, kao i osećanja drugih. Povezala sam se sa devojkama iz radionice, i one sa mnom kontaktiraju.” Devojke u romskim zajednicama imaju problema što se rano udaju, nespremne za brak. Jedna od njih je rekla: „U svojoj porodici nisam bila u takvoj situaciji, a moja porodica me podržava jer želi da prekine tu tradiciju. Želim da budem uzor u romskoj zajednici i pokažem, posebno devojčicama, da mogu da razbiju začarani krug bede: siromaštvo, veliki broj dece, nedostatak sredstava za školovanje, udaja devojčica kao beg iz siromaštva porodice.”Postoji li neko istraživanje da li je povećano nasilje ili je povećano prijavljivanje nasilja nad ženama poslednjih godina?Na SOS telefonu za žene i decu žrtve nasilja volontirala sam od 1996. do 1998, a zatim i na SOS telefonu Centra za devojke, od doba kada nasilje nad ženama kao problem nije bilo prepoznato i kad nije bilo zakona, do sada kada imamo dobre zakone i sve bolju primenu. U poslednjih nekoliko godina povećalo se prijavljivanje nasilja, ne zato što ga ima više, nego zato što su feminističke grupe 20 godina radile na tome da se podigne svest javnosti o tome da nasilje nije privatna stvar već društveni problem. Ali, lobiralo se za zakone i njihove izmene, pa javnost danas zna da je nasilje krivično delo i da se može prijaviti.Koje su još aktivnosti u fokusu Centra, kako sve pomažete devojkama?Izdvojila bih naš osmi ArtFemine festival na kom je ove godine u toku četiri dana okupljeno više od 150 ljudi. Posetioci festivala su bili u prilici da vide i učestvuju na uličnoj akciji, radionicama, panelima, performansima i muzičkim događajima. Centar za devojke je osnovan 15. aprila 1998. godine, na inicijativu dve volonterke SOS telefona za žene i decu žrtve nasilja. Cilj osnivanja Centra za devojke je bio da se kroz edukaciju i emancipaciju mladih žena radi na unapređivanju njihovog položaja u društvu. Tri teme su nam u fokusu: nasilje nad devojkama i ženama, trgovina ljudima, žensko zdravlje i seksualnost. Bavimo se prevencijom, ali i direktnim radom sa žrtvama nasilja. Naša misija je osnaživanje dece, devojaka i mladih žena kroz podršku, edukaciju, aktivizam i kreativnost.

2021

Pčelari iz Batajnice donirali med za kovid bolnicu

Batajničkoj kovid bolnici donirali smo med. Zbog svog sastava med preventivno deluje na imuni sistem i savetuje se kod respiratornih infekcijaAnja Trifunović, član Udruženja pčelara BatajnicaPčelarsko udruženje Batajnica doniralo je 50 kilograma meda kovid bolnici u Batajnici ove godine. Koliko imate članova, i da je to prva humanitarna akcija? Jedna od naših prvih humanitarnih akcija u saradnji sa firmom „Pakograf“ iz Nove Pazove je donacija meda kovid bolnici u Batajnici. Naša ideja je bila da med doniramo osoblju koje danonoćno brine o obolelima od korone, znajući koliko težak i zahtevan posao obavljaju i da im je zbog toga potrebno da se nekako okrepe. Svi vrlo dobro znamo kako med deluje na naš organizam zbog svog sastava. Udruženje je osnovano u januaru ove godine, predsednik Udruženja je Petar Dobrić, trenutno imamo 54 člana i nisu svi samo iz Batajnice, već ima pčelara iz Ugrinovaca i Zemuna. U Udruženju imamo i dosta mladih pčelara.U kojim ste još humanitarnim akcijama učestvovali? Pored donacije meda kovid bolnici, naše Udruženje je zajedno sa posetiocima izložbe meda „Batajnički medenjak“ učestvovalo u humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za lečenje učeniku osnovne škole „Boško Palkovljević Pinki“ iz Batajnice. Tom prilikom je sakupljeno 15.000 dinara. Svakako da se nećemo zaustaviti na ovim akcijama, cilj nam je da pomognemo, koliko smo u mogućnosti. Organizovali smo ove godine i školicu pčelarstva u kojoj su učestvovala deca školskog uzrasta. Školica je organizovana u saradnji sa osnovnom školom gde su deca dane provodila u prirodi, na pčelinjaku, edukujući se o pčelama. Organizovali smo ove godine i školicu pčelarstva u kojoj su učestvovala deca školskog uzrastaDa li je neka vrsta meda posebno dobra za respiratorne organe, koliko je važno da se koristi med preventivno za očuvanje imuniteta? Med, kao pčelinji proizvod, ne može da zameni farmaceutske lekove, ali svakako može da pomogne kao preventiva. Med sadrži saharozu, glukozu i fruktozu, kompleks vitamina B (B1, B2, B3, B6, B12), vitamine C, K, E, makro i mikro elemente, fermente (invertaze, amilaze) i veliki broj esencijanih kiselina. Zbog svog sastava med ima antibiotsko, antivirusno, aktioksidantno i antigljivično dejstvo, odlično deluje na imuni sistem. Prilikom pravilnog konzumiranja može se dosta uticati na jačanje imunološkog sistema. Svaki med je dobar, ne možemo izdvojiti neki posebno. Med se savetuje kod respiratornih infekcija jer oslobađa pluća od toksina i sluzi, oblaže sluzokožu gornjih disajnih puteva, umiruje napade nadražajnog kašlja. Med u kombinaciji sa drugim pčelinjim proizvodima (matični mleč, perga, propolis) svakako je dobro konzumirati u određenim količinama kao preventivu svim bolestima.Hoće li biti nestašice meda, kakva je bila ova godina? Kako globalno zagrevanje utiče na prinos meda?Ova godina je bila izuzetno loša za prinos meda, što je posledica loših vremenskih uslova zbog globalnog zagrevanja. Kao posledica hladnog i kišovitog proleća desilo se izmrzavanje medonosnog bilja u pojedinim predelima i bagrema, pre svega, koji je glavna paša. Kad je cvetala lipa vremenski uslovi joj nisu pogodovali, opet ne u svim delovima Srbije, ali uglavnom. Leto je bilo toplo i bez padavina, što je izazvalo sušenje livada. Jedino je suncokretova paša dala neke rezultate prinosa. Ali, kako med nije jedini pčelinji proizvod, tu su propolis, perga, matična mleč, onda se može reći da godina nije bila toliko loša, a sve to zahvaljujući dobroj organizaciji pčela u košnici. Pčelari, kao ni potrošači, ne bi trebalo da se fokusiraju samo na med kao da je jedini pčelinji proizvod, već bi trebalo da znaju da iskoriste i druge i te kako dobre pčelinje proizvode koji na različite načine poboljšavaju ljudsko zdravlje. Istina je da imamo manje prinose, ali su istog kvaliteta kao i prethodnih godina zahvaljujući dobroj organizaciji pčela u košnici.Šta ljudi mogu naučiti od pčela koje imaju savršeno organizovanu svoju zajednicu? U našem narodu, od pamtiveka, vlada mišljenje da treba pomoći i dati da bi se vratilo. Pčelar koji prati pčelinju zajednicu u košnici i njihovu organizaciju rada pita se šta je sa organizacijom ljudi. Prateći pčelu kako ona sebe štiti u svojoj zajednici i znajući da je vekovima uspela da opstane, shvatamo koliku ulogu u životu ima organizacija. Ali, od kada se čovek umešao u njen život jedva uspeva, zato da bi pčele preživele treba ih pustiti da se same organizuju i ako prežive živeće i ova planeta.

2021

Ne bacajte hranu koju niste pojeli, napravite kompost

Čini se da ljudi danas, naročito u Srbiji, nisu dovoljno svesni razmera planetarne ekološke krize. Kompostiranjem se dobija hranljiva zemlja Vesna Jevtić, nastavnica engleskog jezika, ekološki projekat „Biram da kompostiram“Jedan vrtić i stambena zajednica u Beogradu dobili su kompostere u okviru projekta „Biram da kompostiram”. Radili ste u Hemijsko-prehrambenoj školi, kad ste počeli da radite kompostiranje i kako je počeo taj ekološki projekat?Čini se da ljudi danas, naročito u Srbiji, nisu dovoljno svesni razmera planetarne ekološke krize. Plastika je, po novim naučnim istraživanjima, pronađena u ljudskoj placenti, a površinski sloj zemlje je istanjen i ispošćen. Preterana potrošnja dovela je do toga da se napuštaju stare zdrave navike, kupuje se preko svake mere, baca se bez kriterijuma, zbog čega razne vrste otpada koje bi se mogle reciklirati završe na deponiji. Zapanjujuća je činjenica da se po glavi stanovnika u Srbiji baci oko 80 kilograma hrane godišnje.Organski otpad može da se kompostira, umesto što se baca na deponiju, gde samo doprinosi pojačanju efekta staklene bašte ispuštanjem štetnih gasova tokom procesa raspadanja. Sa tim saznanjem, počela sam da kompostiram u svom domaćinstvu. U međuvremenu, u školi u kojoj sam doskoro radila, Hemijsko-prehrambenoj tehnološkoj školi, u okviru Erazmus projekta pod nazivom „Jedi pametno. Sačuvaj planetu” (Eat Smart. Save Your Land) naš tim je napravio tri kompostera. Zapanjujuća je činjenica da se po glavi stanovnika u Srbiji baci oko 80 kilograma hrane godišnjeKako su dodeljivani komposteri, kome su sve namenjeni? Pozvali smo lokalnu zajednicu preko neformalne grupe „Za manje smeća i više sreće – Zero Waste Serbia” da se pridruži našoj akciji tako što će nam donositi zeleni otpad. Odziv je bio fenomenalan, a mnoge naše komšije presrećne što svoj zeleni otpad mogu da donesu na kompostiranje. Naš plan je bio da, osim u edukativne i društveno-korisne svrhe, kompost posluži i za ulepšavanje školskog dvorišta, tako što ćemo ga iskoristiti kao hranljivu zemlju za nadgradne leje u koje ćemo posaditi medonosne biljke. Zatim je na proleće ove godine bio i poziv za mini eko-projekte Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji. Javili smo se na konkurs sa idejom da napravimo još kompostera, koje ćemo ovog puta darovati nekoj instituciji, stambenoj zajednici, ugostiteljskom objektu. Prilikom prijave za konkurs bilo je 100 predloga, izabrani smo u uži krug od 15, a zatim u dobitna četiri tima i tako je počeo projekat Hemijsko-prehrambene tehnološke škole „Biram da kompostiram”. U međuvremenu, zbog manjka časova, prešla sam u VI beogradsku gimnaziju, gde predajem engleski jezik, ali sam na lični zahtev ostala da vodim ovaj projekat do kraja. I objavili smo poziv za zainteresovane zajednice. Na kraju smo izabrali vrtić „Plavi čuperak” na Karaburmi i stambenu zajednicu Radnička.Kako je finansiran projekat? Projekat je kompletno finansijski podržao Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, kroz program „Znanje za održivi razvoj”, sponzorisan od strane nemačke ambasade. U okviru projekta „Biram da kompostiram” radio je mali školski četvoročlani tim, osim mene, radilo je dvoje učenika Valentina i Petar, i moja koleginica Danica Drulović, nastavnica tehnološke grupe predmeta, koja je osmislila i napravila nacrt kompostera. Takođe, bavila se procesom kompostiranja sa tehnološke strane (vlaga, temperatura, odnos sadržaja ugljenika i azota), dok sam ja radila na pripremi dokumentacije, povezivanju sa lokalnom zajednicom. Naravno, komposteri su dodeljeni besplatno.Koliko su ekološki projekti važni za decu u vrtićima i školskom uzrastu?Cilj ovakvih projekata je prvenstveno podizanje svesti o važnosti kompostiranja, o važnosti održivog života u urbanoj sredini. Na školskom nivou, zahvaljujući ovakvim projektima, učenici postaju samopouzdani, svesni, angažovani pojedinci koji kritički posmatraju svet oko sebe i vide sebe kao aktere promena. Za zajednicu je sjajno što ovakvi projekti podižu nivo socijalne kohezije, koja nam je danas više nego potrebna, kako bismo shvatili da ne možemo uvek čekati da neko nešto uradi za nas, da neke stvari moramo da uradimo sami, ako želimo da živimo u zdravoj, uređenoj, prijatnoj sredini. Koje su prednosti kompostiranja?Prednosti su nebrojene. Korišćenjem komposta za đubrenje bašte izbegava se upotreba hemijskih preparata za zaštitu bilja i veštačkih đubriva. Smanjuje se količina otpada koji se proizvodi, dok dobijeni proizvod utiče na zdravlje tla, potiskuje patogene i jača imunitet biljaka. Iako sam po struci filolog i bavim se podučavanjem i prevođenjem, u duši sam eko-aktivista. U mom domaćinstvu odavno se vodi računa o smanjenju otpada uz poštovanje svih pet eko-zapovesti: ne uzimaj ako ti ne treba, razmisli pre nego što kupiš nešto novo, ponovo upotrebi, recikliraj, natcikliraj (na primer, od starih farmerki napravi ceger). Kompostiranje je proces koji unapređuje kvalitet života u urbanoj sredini, čoveka povezuje sa prirodom, vraća balans u prirodnu sredinu, a tlu vraća neophodne materije.  Kako se pravi kompost, šta je potrebno, šta ne sme da se koristi? Kompost se pravi od zelenog otpada iz kuće (azotni deo) i smeđeg otpada (ugljenični deo). Zeleni otpad su kore od voća i povrća, ljuske od jajeta, talog od kafe, kesice čaja, a smeđi: karton, pamučna tkanina, suvo lišće, piljevina. Slažu se naizmenično u odnosu 2:1 smeđeg u odnosu na zeleni otpad, u zatvorenu posudu koja ima bočne rupice za protok vazduha, po potrebi zalivaju se vodom i povremeno promešaju. U kompost ne sme da se stavljaju namirnice životinjskog porekla, niti ostaci začinjene hrane, borove iglice i lišće od oraha.

2021

Doprinos zajednici za generacije koje dolaze

U svetu koji sada gotovo potpuno funkcioniše onlajn, imamo odgovornost da obezbedimo stabilnu mrežu, kako bi naši korisnici bili povezani sa porodicom i prijateljima, ali i da bi mogli nesmetano da obavljaju svoje posloveDruga godina pandemije korona virusa, godina „konsolidacije“, godina je u kojoj smo se prilagodili „novoj normalnosti“, dodatno ojačali naše kapacitete, pokrenuli velike projekte, ali i godina u kojoj smo se potrudili da što više doprinesemo zajednici u kojoj poslujemo, jer verujemo da na taj način stvaramo bolju budućnost za generacije koje dolaze. Naša mreža najbolja na testuU doba pandemije, uloga telekomunikacionih kompanija dobija na važnosti. U svetu koji sada gotovo potpuno funkcioniše onlajn, imamo odgovornost da obezbedimo stabilnu mrežu, kako bi naši korisnici bili povezani sa porodicom i prijateljima, ali i mogli da nesmetano obavljaju svoje poslove. Potvrda našeg truda došla je kroz peto po redu priznanje „Best in Test“, koje dodeljuje međunarodna kompanija UMLAUT. „Trend dvocifrenog rasta mobilnog saobraćaja u Telenor mreži nastavio se tokom 2021. godine. Nama to donosi posebnu odgovornost za kontinuirani, ubrzani razvoj mreže, zasnovan na potrebama korisnika i najnovijim tehnologijama. Ponosni smo na peto „Best in Test“ priznanje kao potvrdu kvaliteta i rezultat kontinuiranog ulaganja u mrežnu infrastrukturu“, kaže Saša Leković,  izvršni direktor Tehnike u Telenoru.Besplatan internet za nesmetano učenje na daljinuSvesni smo koliko je pandemija korona virusa uticala na sve sfere društva, pa tako i na obrazovanje. Većina škola u svetu uspela je da delimično ili u potpunosti pređe na onlajn nastavu. Prema istraživanju UNICEF-a, gotovo 1,6 milijardi dece u 190 zemalja sveta suočilo se sa poteškoćama u obrazovanju. Podaci Zavoda za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja pokazuju da oko 40 odsto dece iz osetljivih društvenih grupa u Srbiji nije bilo u mogućnosti da prati nastavu na daljinu jer nisu imali internet konekciju ili je ona bila veoma loša. Zato smo, zajedno sa UNICEF-om, krenuli sa uvođenjem besplatnog interneta najugroženijoj deci širom Srbije. Telenor je donirao 2.200 internet kartica i 310 modema za pristup internetu za 30 škola, čime se omogućava stvaranje potrebnih uslova za učenje na daljinu, bez obzira na to gde i u kakvim uslovima učenici žive. Telenor je donirao 2.200 internet kartica i 310 modema za pristup internetu za 30 škola„Većina dece tokom pandemije se, uz ogromnu podršku roditelja, nastavnika i pristup digitalnim alatima, adaptirala na novu realnost, ali ima i onih kojima je to bio veći izazov. Ideja ove inicijative je da omogućimo iste uslove za sve, jer učenje ne sme da stane ni za jedno dete, bez obzira na to kakve su okolnosti oko nas. Verujemo da povezanost i pristup komunikacionim servisima jesu pravi način i na tome radimo zajedno sa UNICEF-om, kao strateškim partnerom, već više od deset godina“, izjavio je Goran Vasić, izvršni direktor korporativnih poslova u Telenoru.Premošćavanjem digitalnog jaza stvoriće se jednak i inkluzivan pristup obrazovanju, dok će se istovremeno pomoći deci i mladima da razviju digitalne veštine koje će ih pripremiti za život u 21. veku, kao i za ulazak na sve konkurentnije tržište rada. „Brzinom do zvezda“ za zdraviji život deceFizička aktivnost od ključnog je značaja za pravilan razvoj dece. Upravo u cilju promocije zdravih životnih navika i bavljenja sportom, Telenor i Srpski atletski savez nastavljaju svoj tradicionalni projekat „Brzinom do zvezda”, kroz organizaciju trka za decu trećeg i četvrtog razreda osnovnih škola. Ove jeseni, uz poštovanje svih epidemioloških mera, počeo je osmi ciklus.Svake godine raste broj dece i gradova koji žele da učestvuju u projektu „Telenor: Brzinom do zvezda“, što govori o značaju promocije sporta u školama i među decom. Ove jeseni imamo rekordan broj prijavljenih gradova, čak 62. Sport pomaže deci da osnaže svoje psihičko i fizičko stanje, da upoznaju nove drugare, ali i nauče šta je to fer-plej, da porade na svom samopouzdanju, sve kroz igru i smeh. Ovde nije cilj postići najbolji rezultat, već kroz druženje razviti zdrave životne navike”, rekla je Marija Vujanić, direktorka komunikacija i održivog razvoja u Telenoru. Ovaj projekat takođe otkriva i nove atletske nade. Polufinalisti, njih 32, dobijaju besplatno učešće na Telenor kampu „Brzinom do zvezda“, koji sadrži sportske, kreativne i edukativne elemente, a najvažnije od svega, spaja decu iz različitih delova Srbije kroz igru i druženje. Mnogi učesnici prethodnih ciklusa su se upravo kroz ovo takmičenje zaljubili u „kraljicu sportova“ i počeli da treniraju u atletskim klubovima. Čuva(j)mo životnu sredinuU Telenoru vodimo računa o zaštiti i  načinima unapređenja životne sredine. Želja nam je da kod naših zaposlenih, korisnika, šire javnosti, ukažemo na mogućnosti kolektivnog, ali i ličnog doprinosa zaštiti prirode. Zato smo pokrenuli program reciklaže mobilnih telefona. Svaki zainteresovani građanin, bez obzira na to da li je naš korisnik ili ne, može svoj stari telefon doneti u bilo koju Telenorovu prodavnicu i dobiće vaučer u iznosu od 7.000 dinara za kupovinu novog telefona ili pametnog sata. Od aprila, kada smo pokrenuli ovaj program, reciklirali smo preko 150.000 starih mobilnih telefona i prikupili više od osam tona elektronskog otpada, što uključuje blizu dve tona bakra, oko četiri kg srebra, četiri kg zlata.„Ono što je zanimljivo naglasiti jeste da je od početka akcije do danas, od ukupnog broja prodatih telefona u Telenoru, gotovo 90 odsto prodato uz vaučer za reciklažu. Naišli smo na fantastičan odziv, što nam pokazuje da građani zaista cene naše napore i žele da nam se priključe“, kaže Aleksandra Mišić Dodić, marketing menadžerka u Telenoru.Program reciklaže telefona samo je jedna od naših ekoloških inicijativa. Još pre skoro 10 godina odustali smo od plastičnih kesa i sada koristimo isključivo papirne kese i kartonsku ambalažu. Naši zaposleni aktivno učestvuju u procesu reciklaže kroz primarnu selekciju otpada na radnom mestu (papir, aluminijum, PET). Koristimo vozila sa manjom emisijom gasova, sijalice sa manjom potrošnjom struje i plaćamo električnu energiju samo iz hidrocentrala. Našim korisnicima nudimo mogućnost izdavanja elektronskog umesto papirnog računa, kao i plaćanje onlajn. Već trinaest godina zaredom, Telenor Srbija učestvuje u akciji „Sat za našu planetu“. Poslednje subote u martu mesecu, na sat vremena gasimo svetla u upravnoj zgradi na Novom Beogradu, kao i u svim prodavnicama širom Srbije. U cilju smanjenja uticaja na životnu sredinu imamo uspostavljen Sistem upravljanja zaštitom životne sredine (EMS) prema standardu ISO 14001, koji smo 2011. godine i sertifikovali.Sa nama možete da zamislite sveKroz konkurs „Zamisli sve“, Telenor fondacija pruža podršku inovativnim i održivim rešenjima koja za cilj imaju prevazilaženje trenutnih društvenih izazova iz oblasti obrazovanja, socijalne inkluzije društveno ugroženih grupa, kulture i umetnosti i zaštite životne sredine. Ove godine odabrana su četiri projekta kojima je raspodeljeno više od četiri miliona dinara. Hack#teen, hakaton za devojčice, koji organizuje Asocijacija za afirmaciju potencijala žena (AFA), posvećen je ohrabrivanju i motivisanju devojčica da se više zainteresuju za prirodne nauke i uključe u STEM zanimanja, kako bi bile podjednako zastupljene u tehnološkim poslovima budućnosti. Takmičenje organizovano povodom Međunarodnog dana devojčica u informaciono-komunikacionim tehnologijama, koji se obeležava 22. aprila, okupilo je 50 učenica osnovnih škola iz cele Srbije. Takmičarke su, uz podršku svojih mentorki iz 10 uspešnih tech kompanija, kreirale tehnološka rešenja koja na interesantan i efikasan način promovišu znanje, podstiču veću zainteresovanost za učenje i obrazovanje čine kvalitetnijim i uzbudljivijim.Ove godine smo podržali i muzički festival ARLEMM 2021, koji širi i podstiče razvoj umetnosti i kulture u Srbiji, sa posebnim osvrtom na regione koji nemaju produktivne kulturne centre. Ova kulturno-edukativna manifestacija, u organizaciji Udruženja za širenje i podsticaj muzičke kulture u Srbiji MUZIKUS, pružila je i mogućnost deci i mladima za dalja usavršavanja sa najeminentnijim stručnjacima iz različitih muzičkih žanrova. Manifestaciju su otvorili naš poznati violinista Stefan Milenković i orkestar Kamerata Akademika, a na festivalu su učestvovali istaknuti umetnici, Balkanopolis sa Slobodanom Trkuljom, Ana Ćurčin, Ortodoks Kelts i drugi. Svi koji nisu bili u prilici da uživo prisustvuju koncertima, mogli su da uživaju u prenosu na Telenorovom YouTube kanalu. U okviru projekta Posadi svoj hlad – Jesenja sadnja 2021, Telenor fondacija obezbedila je sredstva za šest hiljada sadnica belog jasena sa uputstvom za sadnju, koje su bile podeljene građanima tokom novembra u više od 100 gradova i opština na teritoriji Srbije, i to istog dana, u isto vreme. Kroz akciju smo želeli da ukažemo građanima na važnost zdrave životne sredine i damo im priliku da se direktno uključe u rešavanje problema zagađenog vazduha u urbanim sredinama. Takođe, nedavno smo sa kompanijom Color Media Communications započeli projekat „Zelena Srbija“, u okviru kog je tokom godine organizovana sadnja u deset gradova i opština.Projekat „Umetnost u prolazu“ organizacije Street Art Belgrade na inovativan i kreativan način približava uličnu umetnost slepim i slabovidim osobama, kroz 3D modele murala. Za prve modele odabrani su radovi beogradskog umetnika Weedzora. Uz 3D modele se nalazi i opis radova na Brajevom pismu. Povodom Dana slepih i slabovidih osoba, koji se obeležava 15. oktobra, modeli su postavljeni na dve lokacije na Vračaru. „Umetnost je izraz slobode, ona spaja ljude, briše granice i prepreke. Ima veliku ulogu u stvaranju inkluzivnijeg i tolerantnijeg okruženja, čemu je Telenor fondacija posvećena od samog početka“, ističe Milica Begenišić, menadžerka Telenor fondacije. Brigom o našim zaposlenima, korisnicima i zajednici u kojoj poslujemo pravimo korak ka boljem društvu. Trudimo se da podržimo, ali i sami sprovedemo akcije u kojima svaki pojedinac može da uradi nešto kako bi naša planeta bila kvalitetnije i lepše mesto za život. Verujemo da je to jedini ispravan način.

2021

Wiener i ove godine uz “Dečje srce”

Kompanija Wiener Städtische osiguranje u saradnji sa humanitarnom organizacijom „Dečje srce“, organizovala je doručak za medije na kom su pripadnici medija imali priliku da se bolje upoznaju sa korisnicima podrške koju ova humanitarna organizacija pruža. Na događaju su predstavljeni novi proizvodi koje su osmislili i ručno izradili korisnici humanitarne organizacije „Dečje Srce“, a koji šalju poruku važnosti životnog osiguranja. Cegeri, proizvedeni pod pokroviteljstvom kompanije Wiener Städtische osiguranje, biće u prodaji u prostorijama radnog centra „Dečje srce“ i tokom naredne godine.Novinari prvi dobili priliku da vide nove proizvode iz radionice “Srcotvornica”„Pomoć osetljivim društvenim grupama jedan je od prioriteta društveno odgovornog rada naše kompanije. Naši napori idu u pravcu smanjenja razlika i podela u društvu, naročito onih koje nastaju na temelju različitosti. Sa organizacijom “Dečje srce” sarađujemo već dve godine, koristeći naše kompanijske kapacitete i naš poslovni ugled i uticaj kako bismo proširili priču o značaju misije “Dečjeg srca” i podstakli i druge uticajne članove zajednice da to isto učine. Prošle godine smo sa “Dečjim srcem” napravili naš korporativni kalenadar – oslikan i obogaćen ličnim porukama upravo ovih mladih ljudi koji u radu sa “Dečjim srcem” pronalaze smisao, izjavila je Ivana Đurišić, korporativni PR menadžer kompanije Wiener Städtische osiguranje. Kompanija Wiener Städtische osiguranje prepoznata je kao kompanija koja u svom svakodnevnom poslovanju veliku pažnju posvećuje dobrobiti društva i pružanju podrške lokalnoj zajednici i ranjivim grupama. „Humanitarna organizacija „Dečje srce“ posluje već 20 godina. Ovo je druga godina kako uspešno sarađujemo sa kompanijom Wiener Städtische osiguranje, a ujedno i druga godina rada naše kafeterije. Od samog početka, cilj nam je da da mladi sa smetnjama u razvoju razbiju predrasude sami o sebi i dokažu da su spretni i sposobni da samostalo obavljaju različite poslove”, izjavio je direktor humanitarne organizacije „Dečje srce“, Goran Rojević. Ovom prilikom, kompanija Wiener Städtische osiguranje omogućila je pripadnicima medija da kroz prijatno prednovogodišnje druženje u kafeteriji „Dečje srce“, upoznaju korisnike ove humanitarne organizacije, saznaju više o njihovim aktivnostima, ali i tome zašto je kompanija Wiener Städtische osiguranje podržava ovu humanitarnu organizaciju.

2021

Uslov uspešnog poslovanja je odgovornost prema prirodi i društvu

Kreiranje održivijeg prehrambenog sistema predstavlja pravac kojim se kompanija PepsiCo kreće zahvaljujući brojnim standardima i kriterijumima koje primenjujemo i koji su isti svugde u svetu gde god da poslujemoKao kompanija koja predstavlja vodećeg proizvođača hrane i pića u čak 60 zemalja širom sveta, nastojimo da utičemo na modifikaciju načina na koji se danas proizvode, distribuiraju, ali i čuvaju hrana i piće, a sve u cilju kreiranja jednog održivijeg prehrambenog sistema. Naše poslovanje već dugi niz godina zasniva se na poštovanju osnovnih principa očuvanja prirodnih resursa, a u prilog tome govori i činjenica da smo nedavno predstavili pep Positive stratešku transformaciju koja u središte našeg poslovanja stavlja očuvanje planete i kreiranje vrednosti uz poštovanje osnovnih načela održivosti.  Na tržištu Srbije i Zapadnog Balkana ovaj rezultat postignut je zahvaljujući dugogodišnjem ulaganju u proizvodne pogone i nove linije, ali i u savremene tehnologije poput vakuum sistema, solarnog panela za toplu vodu i LED rasvete. Sa početkom instalacije solarne elektrane u našoj fabrici u Magliću radi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, nastavljamo direktno da smanjujemo emisiju CO2 i doprinosimo zaštiti okruženja u kome živimo i radimo. Snaga koju možemo očekivati u sunčanim periodima je okvirna potreba proizvodne linije na kojoj se proizvodi naš brend Chipsy.S obzirom na to da je poljoprivreda osnova našeg poslovanja, svi naši poslovni napori usmereni su ka tome da zadovoljimo potrebe naših potrošača uz smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu. Kreiranje održivijeg prehrambenog sistema predstavlja pravac kojim se kompanija PepsiCo kreće zahvaljujući brojnim standardima i kriterijumima koje primenjujemo i koji su isti svugde u svetu gde god da poslujemo. Cilj nulta neto emisija do 2040. godineU tom duhu, postavili smo vrlo ambiciozan cilj i obavezali se na udvostručenje smanjenja uticaja na klimatske promene. Ovaj visoko prioritetni cilj podrazumeva postizanje nulte neto emisije do 2040. godine, kao i apsolutno smanjenje emisije gasova staklene bašte za više od 40% do 2030. godine. Za ostvarivanje ovih ciljeva potrebni su izuzetni napori, na čemu radimo već godinama unazad primenom najsavremenijih tehnologija u svim fazama našeg poslovnog procesa, od uzgoja useva pa sve do distribucije i plasiranja proizvoda na tržište.   Brojni izazovi sa kojima se suočava čitav prehrambeni sistem iziskuju revidiranje i ažuriranje naših agendi i ciljeva, što je upravo dovelo do toga da proširimo ciljeve kada je u pitanju naša regenerativna poljoprivredna praksa. Edukacijom do savremenih farmeraKada je reč o području Zapadnog Balkana, ovaj proces je već započet zahvaljujući saradnji koju imamo sa šest dobavljača iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Prenoseći globalnu ekspertizu na lokalni nivo doprinosimo efikasnijem uzgoju hrane uz minimalno korišćenje resursa i na taj način pružamo podršku domaćim poljoprivrednicima. Edukacijama formiramo savremene farmere koji primenjujući najsavremeniju tehnologiju mogu da obrade više, a da pritom smanje svoje troškove i očuvaju zemljište. Otpad u hrani predstavlja ozbiljan globalni problem, kako s ekonomskog tako i sa etičkog stanovišta. Zapadni Balkan se nalazi na dobrom putu kada je rešavanje ovog problema u pitanju, pa je tako u prethodnoj godini preradni otpad u proizvodnji smanjen za 0,6 miliona dolara zahvaljujući saradnji sa Agro timom čime je Zapadni Balkan je postigao najbolji učinak u celoj Centralnoj Evropi kada je u pitanju smanjenje količine otpada, kako u ukupnom neto prihodu, tako i u ukupnim količinama.Akademija za studente poljoprivrednih fakultetaPored ulaganja u nove proizvodne linije i tehnologiju koja doprinosi očuvanju sredine u kojoj poslujemo, naše poslovanje podrazumeva i kontinuirano ulaganje u ljude, njihovu edukaciju i sticanje veština. Ovde moramo da spomenemo našu jedinstvenu edukativnu platformu Chipsy Agro akademiju, koja je ove godine, uprkos brojnim izazovima prouzrokovanim epidemijom, uspešno završena. Akademija je, studentima završnih godina Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, pružila posebnu priliku uvida u praktična znanja iz oblasti uzgoja krompira.Polaznici Akademije imali su šansu da uče od najboljih svetskih agroeksperata kompanije Marbo Product, da saznaju koje se posebne sorte koriste u proizvodnji brenda Chipsy i upoznaju se sa industrijskim standardima koji omogućavaju da njegov kvalitet ostane uvek na zavidnom nivou. I ove godine, kao i prethodne, uspeli smo da kroz različite donacije damo doprinos društvenoj zajednici, što nas posebno raduje. Kao nastavak dugogodišnje uspešne saradnje sa opštinom Bački Petrovac, realizovali smo donaciju računarske i druge tehničke opreme i uređaja javnim ustanovama u nadi da će ova podrška doprineti poboljšanju kvaliteta rada zaposlenih. Izuzetno smo ponosni i na uspešno realizovanu kampanju „Otvori Chipsy, asistiraj za gol“ u okviru koje smo donirali komplete golova za mali fudbal svim srednjim školama na teritoriji Srbije, kao i srednjim školama u regionu.

2021

Godina u znaku zelene tranzicije, Olimpijskih igara i digitalizacije

Banka drži do sada neoboren „državni rekord“ jer je najveći sponzor i zvanična banka Olimpijskog komiteta Srbije već 20 godinaKorporativno poslovanje OTP banke temelji se na iskazivanju odgovornosti prema tržištu, zaposlenima, životnoj sredini i zajednici u kojoj posluje. Banka prepoznaje važnost očuvanja životne sredine i kreira aktivnosti koje su usmerene ka zelenoj promeni, što uključuje i aktivno volontiranje zaposlenih. Prva je banka koja je pristupila Mastercard Priceless Planet Coalition u Srbiji, koja pokreće sadnju drveća u kritičnim delovima sveta na osnovu naučne studije. Takođe, poseduje zeleni sertifikat EPS-a što potvrđuje da sva struja koju banka koristi potiče od zelene energije, dok centralna zgrada koristi svoje solarne panele. Od 2020. banka podržava i projekat „Zelena Srbija“ koji je posvećen sađenju drveća u čak 10 gradova Srbije.Pet godina GeneratoraRadi jačanja konkurentnosti domaćeg preduzetništva 2017. godine osmišljen je i pokrenut Generator, projekat koji okuplja i podržava rešenja koja podstiču inovativne preduzetničke poduhvate. Iste godine Generator je podržao 40 preduzetničkih inovacija kroz finansijsku podršku, promociju i mentorstvo. Sledeće, 2018. godine nagrađene su najbolje studentske preduzetničke inovacije, a Generator 2.0 bio je namenjen digitalnoj transformaciji malih i srednjih preduzeća. Krajem 2019. godine u okviru Generatora, banka je pokrenula inicijativu Generator dobrih dela, koja je podržala šest socijalnih preduzeća i njihove predstavnike. U godini obeleženoj pandemijom, Generator Gamechanger bio je namenjen digitalnim projektima, sajtovima, aplikacijama i drugim platformama koji pomažu mala i srednja preduzeća kako bi prevazišli izazove sa kojima su se suočili. Početkom 2021. godine organizovan je još jedan ciklus podrške za pet pojedinaca i malih biznisa pod krovom Generatora dobrih dela, ali u onlajn okruženju.Generator ZERO 2021U novembru 2021. lansirano je novo izdanje - Generator Zero – koje poziva sve neformalne startap timove, startap kompanije, paušalce, mikro, mala i srednja preduzeća, da prijave svoj projekat ili rešenje koje doprinosi smanjenju karbonskog otiska. One koji uđu u finale, banka će promovisati na svojim komunikacionim kanalima i u tradicionalnim medijima, dok će pobednik osvojiti 2.000.000 dinara. Projekat Zero podržavaju i renomirani partneri koji će takođe nagraditi najbolja rešenja, a sve sa ciljem da zajedno podignemo svest i znanje o ovoj temi i pređemo na zeleno i održivo ponašanje i poslovanje. Sponzorstvo koje trajeU segmentu sponzorstava banka drži do sada neoboren „državni rekord“ jer je najveći sponzor i zvanična banka Olimpijskog komiteta Srbije već 20 godina. Ova saradnja predstavlja ubedljivo najduže sponzorstvo u srpskom sportu i često je primer plodonosne, inspirativne i uspešne saradnje između biznis sektora i institucija sporta. I tokom 2020. i 2021. godine kada je bilo neizvesno održavanje Olimpijskih igara, banka je ostala veran partner i obnovila ugovor o sponzorstvu, u cilju apsolutne podrške našim najboljim olimpijcima. Zajedničkim snagama realizovana je kampanja „Krug podrške“ lansirana tokom vanrednog stanja u zemlji, tokom koje su naši najistaknutiji olimpijci slali motivacione poruke podrške najugroženijim društvenim grupama u široj društvenoj zajednici pozivajući i apelujući na društvenu solidarnost i koheziju. Snažne motivacione poruke plasirane su kroz sve raspoložive kanale komunikacije, a kampanja je osvojila internacionalnu nagradu i proglašena je za najbolji sportski sponzorski projekat u Srbiji u 2020. u izboru regionalne organizacije SPORTO, što ju je nominovalo i za osvajanje prestižne nagrade „Best of Europe“. U novembru kompanija je dobila i priznanje prvog festivala društveno odgovorne komunikacije u Srbiji "Kampanje sa svrhom". Pored podrške nacionalnom sportu, banka je i najveći sponzor Rukometnog saveza Srbije. Galerija Matice srpske i virtuelna stvarnostBanka je prepoznatljiva u javnosti i po projektima posvećenim očuvanju nacionalnog kulturnog nasleđa. Strateški partner Banke u ovom segmentu poslovanja je Galerija Matice srpske, jedna od najznačajnijih ustanova kulture u zemlji, a saradnjom kroz projekat „Odgovorno u kulturi“ se podržavaju brojni projekti posvećeni digitalizaciji kulturnog nasleđa. Većina realizovanih projekata su potpuno inovativna i digitalna rešenja koja omogućavaju da se kroz aplikacije široj javnosti prvi put predstave radovi najvećih domaćih likovnih stvaralaca. U 2020. je organizovana izložba posvećena najvećem baroknom slikaru Vojvodine, Teodoru Kračunu čiji su oslikani ikonostasi prvi put u digitalnoj formi predstavljeni publici. U novembru 2021. nastavlja se saradnja u vidu projekta DigiArt, virtuelne prezentacije umetničkih dela iz kolekcije galerije Matice srpske. Ove godine banka će donacijom pomoći da se kroz specijalno kreiranu digitalnu VR aplikaciju prvi put domaćoj javnosti predstave grafike iz skicenbloka Save Šumanovića iz 18 veka, ali i grafike drugih srpskih i ruskih umetnika, kao što su Hristifor Žefarović, Zaharije Petrović, Zaharije Stefanović Orfelin i Vasilije Kiprijanov. Podrška za individualne donatoreKao bi dodatno motivisali jedni druge, OTP banka je omogućila oslobađanje od provizija za humanitarne uplate. Činjenica da skoro pola miliona ljudi živi na ivici siromaštva, a da se prema zvaničnim procenama u Srbiji dnevno baca dva miliona kilograma hrane, zajedničko delovanje između javnog, biznis i civilnog sektora, može značajno da doprinese u rešavanju problema siromaštva. Zato se u oktobru 2021. godine banka odazvala pozivu Koalicije za dobročinstvo i priključila kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja se organizuje povodom obeležavanja Nacionalnog dana davanja.

2021

Henkel donirao novčana sredstva i proizvode SOS Dečijim selima Srbije

 Kompanija Henkel pokrenula je akciju za podršku organizaciji SOS Dečija sela Srbija, pod sloganom „Uživajte zajedno i podelite obrok“. Cilj akcije bio je da se obezbede obroci socijalno-ugroženim porodicama koje su uključene u rad Centara za podršku porodici u Beogradu, Nišu i Kraljevu, kao i mladima uzrasta od 16 do 30 godina koji imaju status dece bez roditeljskog staranja, i aktivni su korisnici Centra „Jaki mladi“ u Beogradu.Direktnu podršku pružali su svi potrošači kupovinom Mer i Somat proizvoda u periodu od 11. oktobra do 14. novembra, a nakon završene akcije kompanija Henkel donirala je 5.000 evra i proizvode iz svog asortimana organizaciji SOS Dečija sela Srbija.  „Kao društveno odgovorna kompanija se trudimo da kroz različite projekte pružimo podršku i pomoć onima kojima je to najpotrebnije. Pomoć deci i mladima u ključnim godinama njihovog razvoja je od neizmernog značaja i drago nam je što smo ovom donacijiom doprineli važnoj misiji organizacije SOS Dečija sela Srbije. Nastavićemo i u narednom periodu da podržavamo i organizujemo humanitarne akcije sa željom da pomognemo i olakšamo život deci i mladima, kao i da budemo odgovoran partner zajednice u kojoj poslujemo,“ istakao je Lazar Krgović, brend menadžer zadužen za brendove Somat i Mer.„Novogodišnji praznici za većinu ljudi predstavljaju period slavlja i darivanja. Na žalost, među nama postoje i oni koji nemaju priliku da novogodišnju noć dočekaju okruženi najmilijima, niti u prazničnoj atmosferi. U saradnji sa građanima i kompanijama velikog srca, godinama unazad, uspevamo da ulepšamo novogodišnje praznike deci, mladima i porodicama uključenim u rad naših Centara za podršku porodici i Centra „Jaki mladi“. Uz podršku kompanije Henkel, ovog decembra 39 porodica sa kojima radimo u Centrima za podršku porodici u Nišu, Beogradu i Kraljevu, kao i 6 mladih, samohranih majki, koje podržavamo kroz Centar „Jaki mladi“ dobilo je pakete hrane koji sadrže osnovne životne namirnice. Zahvaljujući kompaniji Henkel novogodišnji praznici će u ovim porodicama biti svečaniji,“ – istakla je Vesna Mraković Jokanović, nacionalna direktorka SOS Dečija sela Srbija prilikom preuzimanja donacije. Saradnjom sa organizacijom SOS Dečija sela Srbija, kompanija Henkel želi da doprinese kvalitetu svakodnevnog života dece i mladih o kojima ova organizacija svakodnevno brine. Više o radu Dečijih SOS sela Srbija možete pronaći na sledećem sajtu: sos-decijasela.rs  

2021

Dobra dela su energija za bolji život

Na tržištu Srbije smo već 20 godina. Naša vizija i misija su da budemo deo društveno odgovornih inicijativa  Kompanija OMV Srbija deo je međunarodne OMV integrisane naftne i gasne ...

2021

METRO i TOS uručili Michelin priznanja

METRO Srbija i Turistička organizacija Srbije, zvanični partneri Michelina u Srbiji, uručili su priznanja Michelin Vodiča, restoranima u okviru prve beogradske selekcije. Vlasnici i šefovi kuhinja restorana dobili su čuvenu Michelin pločicu, koja će njihovim gostima na jasan način istaknuti kvalitet hrane i usluga koje nude.  U prvom Michelin Vodiču za Beograd nalazi se 14 preporučenih restorana: Bela Reka, Comunale Cafè e Cucina, Ebisu, Enso, Gušti mora, Homa, Iva New Balkan Cuisine, JaM, Langouste, Legat 1903, Magellan, Mezestoran Dvorište, Salon 1905 i The Square. Od navedenih restorana, oznaku Bib Gourmand, koja označava odličan kvalitet po dobroj ceni, dobio je restoran Iva New Balkan Cuisine. Restoran Bela Reka je prepoznat i zbog posvećenosti održivosti, sa posebnim  akcentom na upotrebu lokalnih proizvoda i očuvanje tradicije.   „Dolazak Michelin Vodiča u Srbiju je izuzetno priznanje i prilika za domaće ugostitelje, koji prave velike pomake na srpskoj gastronomskoj i turističkoj sceni. METRO, kao partner Michelin Vodiča širom sveta, posebno je ponosan na činjenicu da je istovremeno i partner gotovo svih nagrađenih restorana u Beogradu. Za nas, kao veletrgovca koji snabdeva i podržava dobitnike Michelin priznanja, ovo znači i dodatnu odgovornost, da nastavimo da nudimo domaće i svetske proizvode, treninge i usluge na najvišem nivou“, rekao je André Rinnensland, generalni direktor kompanije METRO Cash & Carry Srbija. Priznanja nagrađenim ugostiteljima su uručili Marija Labović, v.d. direktor Turističke organizacije Srbije i André Rinnensnland, generalni direktor kompanije METRO Cash & Carry Srbija. „Ulazak Srbije na Michelin svetsku gastronomsku mapu je značajan ne samo za restorane koji u ovoj prvoj selekciji dobijaju Michelin oznake, već i za celokupnu ugostiteljsku privredu kao podsticaj daljem podizanju kvaliteta u cilju dostizanja visokih standarda i prepoznatljivosti na međunarodnoj sceni. Time se potvrđuje kvalitet naše ugostiteljske ponude, koja se na ovaj način izjednačava sa najboljim svetskim gastronomskim destinacijama. Ulazak u Michelin Vodič doprinosi podizanju vidljivosti destinacije, a u promotivnom smislu obezbeđuje dodatnu medijsku pažnju i veći broj poseta turista“, rekla je Marija Labović, v.d. direktora Turisitčke organizacije Srbije.METRO je dugogodišnji partner Michelin Vodiča, koji gurmanima širom sveta preporučuje najbolja iskustva u restoranima u više od 30 zemalja. METRO doprinosi profesionalizaciji ugostiteljskog sektora kroz bogat i pouzdan asortiman specijalizovanih proizvoda i inovativnih usluga, za više od 16 miliona profesionalnih kupaca u preko 30 zemalja. U Srbiji, kompanije je prisutna od 2005. godine, a od 2012. godine u okviru jedinstvenog HoReCa centra organizuje profesionalne edukacije, treninge i događaje za ugostitelje.

2021

Uspeh se meri odgovornošću

Naš cilj je ukupna dobrobit svih aktera našeg poslovanja, od radnika, partnera i kooperanata, do šire zajednice u kojoj kompanija poslujeGodine pune izazova dovele su do promena u shvatanju i značaju društvene odgovornosti: dve paralelne krize, zdravstvena i ekološka, podsetile su sve nas da su održivo poslovanje, solidarnost i ekološka svest stubovi na kojima treba da počiva svaki biznis budućnosti. Budući da kompanija Mlekoprodukt, kao deo grupe Savencia Fromage & Dairy, u svoje svakodnevno poslovanje i sve strateške vizije inkorporira principe društveno odgovornog poslovanja kao jedan od prioriteta, na nove izazove odgovorila je brzo i efikasno.U zrenjaninskoj kompaniji uspeh se već dugo meri pre svega odgovornošću prema zaposlenima, lokalnoj zajednici, prirodnoj sredini i društvu u celini. Cilj kompanije je ukupna dobrobit svih aktera njenog poslovanja, od radnika, partnera i kooperanata, do šire zajednice u kojoj kompanija posluje. U okviru tog cilja, prioriteti su dati bezbednosti zaposlenih na radu, zdravoj i odgovornoj ishrani, edukaciji i stvaranju zdravih navika u ishrani dece, očuvanju ekologije, rodnoj i etničkoj ravnopravnosti, brizi o zajednici u kojoj kompanija posluje i  održivom razvoju.Zaposleni na prvom mestuBriga o zaposlenima je apsolutni prioritet kompanije Mlekoprodukt. Ova briga ne podrazumeva samo jednaku mogućnost napredovanja za sve zaposlene i druge vidove ravnopravnosti, poput osnaživanja položaja žena unutar kompanije i cele grupe Savencia, već i aktivnu brigu o zdravlju zaposlenih i o njihovoj opštoj dobrobiti. Kako bi se omogućilo da Mlekoprodukt ostane kompanija u kojoj se radi sa zadovoljstvom, redovno se organizuje anketa Great Place to Work i na osnovu odgovora zaposlenih sprovode se poboljšanja u procesu rada. Na kraju prošle godine, u situaciji krize i pandemije kompanija je pripremila poklone svim zaposlenima, a redovno se organizuju aktivnosti i druženja sa decom, dok se na polugodišnjem i godišnjem nivou biraju najbolji radnici.Jedna od aktivnosti kojima je tokom 2021. promovisan zdrav način života među zaposlenima bila je i akcija ekološki odgovornog i održivog prevoza zaposlenih, tokom koje je promovisano korišćenje alternativnih i ekološki čistih vidova prevoza. Od 16. do 22. septembra zaposleni su podsticani da razmišljaju o održivom prevozu i da, umesto prevoza do radnog mesta sopstvenim automobilima, koriste bicikle, pešače, zajedno dolaze na posao javnim prevozom i koriste sve ostale vidove prevoza koji doprinose očuvanju planete.  Glavni pokazatelj uspeha akcije bio je broj ušteđenih kilometara koje bi učesnici prešli u svojim ličnim automobilima, da nisu doneli odluku da se tokom akcije okrenu ekološki prihvatljivijim alternativama. Učesnici su samostalno prijavljivali svoje rezultate, a u akciju su se, za razliku od prošle godine kada je u njoj učestvovalo dvadeset filijala grupe Savencia, uključile kompanije iz cele grupe.  Ova akcija imala je i znatan odjek na društvenim mrežama, i to pod heštegom #MobilityChallenge, i pod međunarodnim sloganom Move Sustainably. Stay Healthy (Krećite se održivo, i ostanite zdravi), uz nadu da će ohrabriti i ljude izvan grupe Savencia da se okrenu ekološki prihvatljivim vidovima prevoza i tako daju snažan doprinos u borbi za očuvanje naše planete.Svesti o neophodnosti zdravog života doprinela je i akcija podele zdrave užine zaposlenima, kao poruka da je uravnotežena ishrana osnova dugog i zdravog života.  Važnost zdrave ishraneZdravlje najmlađih i njihov pravilan razvoj ne mogu se postići bez kolektivnog zalaganja cele zajednice - od roditeljskog doma, preko škole, pa do onih aktera javnog života koji su, kao kompanije koje proizvode hranu, dužni da svojim primerom pokazuju da im je zdrava ishrana u centru interesovanja. Biser Nutri Akademija #PositiveFood, višegodišnji projekat Mlekoprodukta, predstavlja jedan od najvažnijih vidova podrške zdravom načinu života,  a fokus mu je na pravilnoj i zdravoj ishrani dece. Ovaj projekat pokrenut je sa ciljem da promoviše zdrave navike u ishrani, uključivši stručnjake, doktore dijetologije, pedijatre, profesionalne kuvare i javne ličnosti. Pandemija je promenila format Biser Nutri Akademije i akcenat je stavljen na onlajn platforme: u emisijama u okviru Akademije mališani se ohrabruju da preuzmu deo odgovornosti za svoje zdravlje i da nauče sve o prednostima zdrave hrane i zdravog načina života. Emisije se snimaju u najrazličitijim okruženjima, među kojima su prelepa priroda na obali reke Tise, farma krava, povrtnjak... Uspeh Biser Nutri Akademije #PositiveFood i već dokazana operativna fleksibilnost nosilaca ovog projekta, koja im je omogućila da format Akademije prilagode novim uslovima, pa i prošire novim sadržajima, garant je da će ova plemenita akcija nastaviti da se razvija i u narednim godinama. Pored prepoznatljivosti i izuzetno dobre interakcije sa publikom, Biser Nutri Akademija #PositiveFood dobila je nedavno još jedno priznanje, ponevši titulu „Kampanja sa svrhom“ u okviru Festivala društveno odgovorne komunikacije. Udruženje Žute pantalone, organizator festivala, ovom nagradom posebno podstiče društveno odgovornu komunikaciju i komunikaciju koja je usklađena sa društvenim ciljevima, naročito onima koji se tiču dobrobiti dece. Tako je i Biser Nutri Akademija #PositiveFood prepoznata kao kampanja koja koristi moć komunikacije da dotakne određeni društveni problem, skrene pažnju javnosti na njega i ponudi moguća rešenja, kao i kampanja koja je direktno uticala na poboljšanje uslova života dece i pojedinca u Srbiji.Aktivna podrška zajedniciBez prosperitetne lokalne zajednice ni kompanija Mlekoprodukt ne može da ostvaruje svoje strateške ciljeve i zato aktivno učestvuje u životu sredine u kojoj posluje, deleći sa njom i dobro i zlo i starajući se da pomaže naporima na čuvanju i unapređenju javnog zdravlja i drugih vitalnih parametara kojima se meri uspeh sredine. Pandemija je donela povećana očekivanja od svih aktera javnog života, a kompanija Mlekoprodukt uključila se prošle godine u borbu protiv širenja bolesti kovid 19 donacijom sredstava Zavodu za javno zdravlje Vojvodine za kupovinu aparata za PCR testove na prisustvo virusa. Ova akcija doprinela je bržem dobijanju rezultata PCR testova i blagovremenom reagovanju u uslovima pandemije.  Mlekoprodukt je tokom prvog talasa pandemije donirao hranu javnim službama čiji su pripadnici danonoćno bili uključeni u borbu protiv širenja zaraze.Takođe, Mlekoprodukt je, donacijom hrane iz vlastite proizvodnje Dečjem selu u Sremskoj Kamenici pokazala koliko naše malo nekome znači mnogo. U saradnji sa Udruženjem Dečje selo, kompanija Mlekoprodukt je omogućila da najmlađi dobiju preko potrebnu pomoć, u vidu nutricionistički izbalansirane i kvalitetne hrane od prirodnih sastojaka. Mlečni proizvodi koji su donirani u okviru ove akcije bili su dovoljni za višemesečne obroke mališana u Dečjem selu.Za svoje zalaganje, kompanija Mlekoprodukt nagrađena je u okviru ovogodišnjeg CSR foruma, našavši se u društvu kompanija koje su najznačajniji donatori hrane u Srbiji. Dodelom tih priznanja donatorima hrane odata je zahvalnost vodećim kompanijama koje doniraju velike količine svojih proizvoda doprinoseći suzbijanju gladi, siromaštva i pružajući doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Ovim se ne iscrpljuje spisak aktivnosti kojima je kompanija Mlekoprodukt demonstrirala važnost solidarnosti u lokalnoj sredini. U skladu sa orijentacijom ka zdravom životu, Mlekoprodukt redovno donira sredstva sportskim klubovima, a iz godine u godinu podržava i Zrenjaninski maraton i polumaraton, jednu od centralnih sportskih manifestacija u gradu na Begeju.  Zajedno do čiste i zdrave okolineBriga o okolini je trajno strateško opredeljenje Mlekoprodukta i cele grupe Savencia - u svim elementima poslovanja kompanija Mlekoprodukt radi u skladu sa najvišim ekološkim standardima. U posvećenosti ekologiji ide se i korak dalje, traganjem za inovativnim rešenjima za smanjenje negativnog uticaja na prirodno okruženje. Jedan od tih načina je donacija surutke kooperantu koji od nje proizvodi biogas. Aktuelni globalni problemi sa izvorima energije sve nas pozivaju na štednju i veću posvećenost održivoj proizvodnji i energetskoj efikasnosti, a reciklaža surutke na ovaj način izvanredan je primer za štednju i aktivnu brigu o životnoj sredini.Ekološka orijentacija kompanije Mlekoprodukt potvrđena je i na ekološkoj manifestaciji Neko tvoj, usmerenoj na edukaciju dece kroz zabavu, igru i kreativne radionice. Dešavanje je održano 19. juna na platou ispred SPENS-a u Novom Sadu, a bogat program, koji se sastojao od izložbi, akcija i humanitarnih akcija, uz prateći kulturno-umetnički program, bio je u potpunosti posvećen brizi o životnoj sredini. Posebnu pažnju na manifestaciji privukla je edukativna radionica Biser Nutri Akademije #PositiveFood. U saradnji sa iskusnim kuvarima, na radionici su deca pripremala zdrave, izbalansirane i ukusne obroke, da bi se posle toga kroz kviz znanja, ponovo uz igru, proverilo koliko znaju   o ukusnoj, ali zdravoj i odgovornoj ishrani.Mlekoprodukt je učestovao i u edukaciji dece tokom interdisciplinarne radionice u organizaciji magazina National Geographic Srbija, osmišljene tako da najmlađe uz zabavu podstakne da istražuju i razmišljaju o svetu oko sebe, da ga vole i upoznaju i sagledaju kroz nauku. Mlekoprodukt je doprineo ideji kroz program Kviz & Užina, tokom kog su se deca prvo upoznala sa zdravim namirnicama i pravilnim načinom ishrane, a onda uz pomoć kuvara sama sebi pravila zdrave obroke. Mlekoprodukt spada u kompanije kojima je društveno odgovorno poslovanje strateško opredeljenje i  koje su u svakom segmentu svog rada uključene u stvaranje boljih uslova za život u sredini u kojoj deluju, a u vremenu u kome je potreba za zdravom hranom sve veća, raste i obaveza kompanije da svojim primerom pokazuje važnost društvene odgovornosti.

2021

Društvena odgovornost je naša poslovna kultura

Svaka donacija, bez obzira na njenu veličinu, pokazuje ne samo empatiju i svest o svetu oko nas, već ima uvek pozitivan uticaj i pruža neophodan podsticaj drugima da učine istoMlekara Šabac ove godine obeležava značajan jubilej, 90 godina postojanja. Još od svojih zadrugarskih osnova do danas, Mlekara svoje zasluge prepoznaje u snažnim partnerskim odnosima, pre svega sa domaćim proizvođačima sirovog mleka, među koje se danas ubraja njih više od 700, a sa nekima sarađuje i više od pola veka. Tokom višedecenijske tradicije proizvodnje popularnih mlečnih proizvoda, jedna stvar se nikada nije menjala – kvalitet. Kvalitet proizvodnje zasnovan na najboljim domaćim sirovinama i podržan neprestanim inovacijama i ulaganjima u implementiranje najboljih industrijskih praksi. Zbog svega toga, iako relativno mala, Mlekara Šabac danas predstavlja jednog od lidera mlekarske industrije na srpskom tržištu, ali i najvećeg domaćeg izvoznika mlečnih proizvoda, koje plasira na 15 globalnih tržišta, od regiona, preko Evrope, Rusije, pa sve do Sjedinjenih Američkih Država.Društvena odgovornost je za nas više od reči – to je deo naše kompanijske kultureMnogo toga može biti smatrano društveno odgovornim poslovanjem, ali mi u Mlekari Šabac doživljavamo ovaj koncept kao deo naših vrednosti, nerazdvojan od osnovne kompanijske kulture. Da li je reč o brizi prema našim zaposlenima, prema poslovnim partnerima ili široj zajednici – za Mlekaru suština leži u empatiji i poštovanju onih koji nas okružuju. Potreba za ovakvim načinom razmišljanja, naročito u poslovnom svetu, postala je posebno očigledna tokom prethodne dve godine, koliko traje kovid-19 pandemija. Koliko smo orijentisani jedni ka drugima, ka zajedništvu, ali i svakom pojedincu, toliko smo jaki kao celina i sposobni da adekvatno i brzo reagujemo na izazove sa kojima smo suočeni. Jasno je, naravno, da kao društvo još mnogo toga možemo bolje da sprovedemo u ovom domenu, ali svaki napor, svako konkretno delo se računa i pruža inspiraciju drugima.Biznis zajednica u Srbiji je od početka pandemije, posebno u njenom startu, pokazala da ume da odgovori na izazove, čak i na one sa kojima se globalno niko nije skoro susreo niti ih je razmatrao kao realnu mogućnost, i zbog toga smo veoma ponosni što smo njen deo. Od industrije do industrije, većina kompanija je našla način i da zaštiti svoje zaposlene i da pomogne široj zajednici, i sve to u prilično kratkom roku i sa velikim brojem nepoznanica vezanim za tok situacije. Godinu dana kasnije, kontekst se i jeste i nije promenio, jer pandemija i dalje traje, ali razvoj nije toliko nepredvidiv – i upravo je ta „izvesnija neizvesnost“ naterala mnoge kompanije da zastanu i razmisle koji je dalji pravac akcije najpoželjniji za održivu i odgovornu budućnost poslovanja. Kompaniju čine ljudiNaravno, svaka promena počinje sa osvrtom na unutra, odnosno na zaposlene i kako njima omogućiti najbolje moguće uslove za adaptaciju. Rad na daljinu, od kuće, svakako ima svojih prednosti i naravno u određenim situacijama je apsolutno neophodan – ali pojedine industrije nažalost ne mogu da funkcionišu po tom principu. Mlekarska industrija je jedna od njih, jer proizvodnja sirovog mleka, a samim tim i mlečnih proizvoda, podrazumeva proces koji traje 24 časa dnevno, 365 dana u godini i u slučaju Mlekare Šabac čak 85% od oko 350 radnih mesta – zahteva rad u fabrici. Zbog toga je za nas od početka pandemije apsolutni prioritet bio brzo i adekvatno ustanoviti efikasnu organizaciju posla koji će istovremeno garantovati i poštovanje i sprovođenje svih mera prevencije i zaštite zaposlenih od korona virusa. Takođe je bilo ključno i fokusirati se na negovanje timskog duha, zajedništva i pružanja međusobne podrške, kako bi zaposleni mogli lakše da prođu kroz potrebne periode rada na daljinu, izolacije iz zdravstvenih razloga ili povećane brige o članovima porodice. Briga o dobrobiti zaposlenih, naravno nije isključivo fokusirana na kovid-19. Da bi neka kompanija bila uspešna i održiva, taj proces mora početi od njenih zaposlenih. Mlekara svoje zaposlene doživljava kao njenu najveću vrednost zbog čega se njihov razvoj i benefiti ne mogu posmatrati odvojeno od interesa budućnosti kompanije. U tom duhu, u godini velikog jubileja, razvili smo program dobrobiti za zaposlene, koji pokrivaju različite sfere brige o svakodnevnim životima onih koji rade u Mlekari Šabac – od edukacije i usavršavanja, preko povoljnijih uslova kupovine u različitim prodavnicama, do vrlo važne „Kampanje zdravlja“, koja obuhvata različite vrste besplatnih preventivnih pregleda, koje ne smemo staviti po strani u uslovima pandemije.Pored dugoročnijih programa benefita za zaposlene, trudimo se da uvek imamo i ad hoc inicijative koje pružaju zadovoljstvo i podršku i zaposlenima i njihovoj deci, posebno onoj najmlađoj, pa smo tako ove godine odlučili da obradujemo i roditelje i đake prvake, svesni činjenice koliko je prvi dan škole važan. Zbog toga je svim našim kolegama čija su deca prvi put pošla u školu, tog dana bio omogućen slobodan dan, dok su đaci prvaci uz prigodne čestitke dobili školske rančeve i pribor. Ovom inicijativom želeli smo da obradujemo prvake i da im poželimo srećan i radostan polazak u školu, jer su i oni deo velike Mlekara Šabac porodice.Briga o zajednici i društvuNa početku godine, Mlekara Šabac je u okviru konferencije CSR forum, u organizaciji Foruma za odgovorno poslovanje i Koalicije za dobročinstvo, dobila priznanje kao jedna od kompanija donatora hrane u 2020. godini. Svrstani smo među vodeće prehrambene kompanije, koje su prepoznate po svojim naporima da, uprkos regulatornom i fiskalnom okviru, doniraju velike količine svojih proizvoda doprinoseći tako suzbijanju gladi, siromaštva i ostvarenju Ciljeva održivog razvoja. U ovome smo imali i veliku logističku podršku partnera sa kojima redovno sarađujemo na donatorskim projektima – Bankom hrane, NALED-om, Crvenim krstom Srbije, Crvenim krstom Šapca, kao i brojnim udruženjima koja se zalažu za prava osoba sa smetnjama u razvoju i invaliditetima.„Održivo i odgovorno poslovanje predstavlja osnovni princip rada i suštinu našeg odnosa prema zaposlenima i široj zajednici čiji smo deo. Zato je solidarnost sa ugroženim grupama nešto što doživljavamo ne samo kao našu obavezu, već i kao priliku da učinimo nešto za poboljšanje celokupnog društvenog okruženja“, izjavila je prilikom primanja priznanja Maja Bađin Georgijević, menadžer korporativnih komunikacija Mlekare Šabac.Mlekara Šabac na samom početku pandemije donela odluku da 100.000 evra namenjenih marketinškim promocijama, preusmeri na organizovanje i realizaciju pomoći u donacijama različitim socijalnim i zdravstvenim ustanovama u SrbijiVanredne okolnosti, što globalna zdravstvena kriza svakako jeste, inače ugrožene i marginalizovane grupe podnose znatno teže nego ostatak društva. Donacije hrane i drugih osnovnih životnih namirnica predstavljaju najhitniju i najpotrebniju pomoć u takvim trenucima, zbog čega je Mlekara Šabac na samom početku pandemije donela odluku da 100.000 evra namenjenih marketinškim promocijama, preusmeri na organizovanje i realizaciju pomoći u donacijama različitim socijalnim i zdravstvenim ustanovama u Srbiji, od kojih je većina fokusirana na pomoć najugroženijem stanovništvu.Naša opredeljenost da budemo podrška kada i kome je to najpotrebnije, nije definisana blizinom zajednice kojoj je podrška potrebna, ali jeste empatijom i razumevanjem situacije kada nam se život u trenutku drastično promeni. Nakon katastrofalnog zemljotresa u Petrinji, nije bilo teško saosetiti sa bolom meštana koji nisu želeli da napuste svoja razrušena domaćinstva, životinje o kojima brinu i način života koji su decenijama gradili. Za nas u Mlekari Šabac je to bio dovoljan razlog da u saradnji sa hrvatskim Crvenim križom doniramo svoje proizvode stanovništvu sa područja Petrinje, kao vid solidarnosti i pomoći u hrani.Svaka donacija, bez obzira na njenu veličinu, pokazuje ne samo empatiju i svest o svetu oko nas, već pruža uvek pozitivan uticaj i neophodan podsticaj i drugima da učine isto, i na taj način dalje produbljuju snagu zajedničkog delovanja i solidarnosti.Usavršavanje i inovacije kao deo održivog i odgovornog poslovanjaInovacije u bilo kojoj grani industrije podrazumevaju samu suštinu njenog održivog razvoja, što je posebno tačno u slučaju prehrambene industrije, bilo lokalno ili globalno posmatrano. Za Mlekaru Šabac, koja izvozi najveći deo proizvodnje, bitan je i jedan i drugi aspekt. Zbog toga je naš fokus u prethodnom periodu bio na ulaganju u alate poput World Class Manufacturing System-a i Data Matrix tehnologije, koji pružaju detaljno praćenje kompletne proizvodnje i podizanje njene efikasnosti na metodičan i sistemski način, kao i unapređen sistem praćenja proizvoda u kompletnom lancu, od proizvodnje do plasiranja na police u radnjama. Pored kvalitetne domaće sirovine i ekspertize zaposlenih, efikasnost, transparentnost i bezbednost koju donose inovativne proizvodne tehnologije – predstavljaju osnovne premise za održivu budućnost mlekarske industrije. Deo ovih inovacija, mada na prvi pogled više „kozmetičke prirode“, predstavlja i nova ambalaža koju smo implementirali na našim najpopularnijim brendovima i proizvodima, poput „sirka“ i „a la kajmaka“. Naime, ona doprinosi rešavanju značajnih problema prehrambene industrije, a to su reciklaža i bacanje hrane, jer se ambalaža ovih proizvoda sada može u potpunosti reciklirati, a i doprinosi dodatnom očuvanju svežine i kvaliteta ovih popularnih namaza.Da Mlekara Šabac uspešno inovira i razvija svoj proizvodni proces, kao i da poštuje sve domaće i svetske regulative i procedure u proizvodnji hrane, garantuju i najviši svetski sertifikati kvaliteta, bezbednosti i energetske efikasnosti proizvodnje, poput IFS-a i ISO 50001. To je ujedno i podsetnik da je kvalitet proizvoda koji izlaze iz fabrike u Šapcu isti, bez obzira na to da li su namenjeni plasmanu na srpskom, evropskom, ruskom ili američkom tržištu. Podrška partnerima – podrška razvoju domaće privredeU skladu sa vrednostima prema kojima poslujemo, podršku u razvoju i održivosti pružamo i partnerima, kroz podsticaje i modernizaciju njihovog poslovanja. Sa ponosom sarađujemo i podržavamo ustanove poput Srednje poljoprivredne škole u Šapcu, koja obrazuje neophodne industrijske kadrove, ali je istovremeno u proizvodnji sirovog mleka i treći dobavljač Mlekare Šabac po veličini. Takođe, prioritizujemo i razvoj sela, kroz podsticaj malim i srednjim gazdinstvima, poput onog koje vodi Zoran Jadranović iz sela Dobrić kod Šapca. On je kroz ulaganje u savremene procese vođenja farmi, robotizovan sistem muže krava i uz podršku Mlekare Šabac, ujedno osigurao i budućnost porodičnog biznisa, pružajući svojoj deci dobru priliku da ostanu na selu i usavršavaju znanja i veštine potrebne za održivi napredak mlekarske industrije.Fokus na domaće sirovine, pa samim tim i na održivost domaće privrede, doprineo je da čak osam brendova Mlekare Šabac bude nagrađeno žigom „Čuvarkuća“, za natprosečan kvalitet mlečnih proizvoda stvorenih u Srbiji, u potpunosti od domaćih resursa, činjenica na koju smo ponosni i koju posebno volimo da istaknemo kada govorimo o održivom poslovanju.

2021

Za podršku porodici i porodilištima u regionu 700.000 evra

Želeći da podrži porodice širom regiona, kompanija je odlučila da, zajedno sa AIK Bankom, svoju internu aktivnost kroz program „Podrška porodici“, proširi u veliki društveno odgovorni projekat Još jedna godina koju je obeležila pandemija korona virusa, pokazala je važnost snažne podrške lokalnim zajednicama, sa kojima kompanija zajedno živi i raste. Znajući da su u izazovnim vremenima društveno odgovorne aktivnosti najpotrebnije, i da se pravi lideri prepoznaju upravo u takvim trenucima, MK Group je nastavila i dodatno razvila svoje projekte usmerene ka dobročinstvu, podršci deci i mladima, zdravstvu, obrazovanju i osetljivijim grupama u društvu. Ove godine MK Group obeležava jubilej - pet godina od pokretanja internog programa „Podrška porodici“ u okviru koga se dodeljuju novčane subvencije zaposlenima koji su u tekućoj godini postali roditelji. Tokom protekle četiri godine koliko se sprovodi „Podrška porodici“, nagrađeno je 620 porodica i više od 1.000 dece ukupnom sumom u iznosu od više od 31 milion dinara. Želeći da podrži porodice širom regiona, kompanija je odlučila da, zajedno sa AIK Bankom, svoju internu aktivnost proširi u veliki društveno odgovorni projekat - donacije porodilištima u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U svim ovim zemljama sprovodi se uz podršku ministarstava zdravlja, koja su pružila aktivnu pomoć u izboru porodilišta i određivanju namene finansijskih sredstava kako bi ona bila usmerena tamo gde je najpotrebnije.700.000 evra za regionalni projekat „Podrška porodici“ i donacije porodilištima- Porodilište u KBC „Dragiša Mišović“ u Beogradu- Porodilište u UKC Ljubljana- Porodilište Opšte bolnice Cetinje - Porodilište Opće bolnice u Sarajevu- Porodilišta u Prijedoru i Gradiški- Porodilište u ZagrebuVrednost regionalnog projekta „Podrška porodici“ iznosi više od 700.000 evra. Realizuje se sa željom da se pruži podrška porodičnoj politici i merama za podsticaj nataliteta, kao i doprinese boljim uslovima u porodilištima za trudnice, porodilje i novorođene bebe. Povodom donacije u Srbiji, predstavnici AIK Banke i MK Group održali su sastanak sa ministrom zdravlja Republike Srbije, dr Zlatiborom Lončarem, na kojem je dogovorena finansijska donacija od 100.000 evra za porodilište u okviru KBC „Dr Dragiša Mišović“. Ministar Lončar izrazio je zahvalnost zbog donacije kojom će se obezbediti još bolji uslovi u našim porodilištima. ,,Rast nataliteta i briga o najmlađima je strateški cilj za Srbiju jer deca predstavljaju našu budućnost. Zato država ulaže izuzetno velika sredstva u obnovu i izgradnju novih bolnica, obnavljamo pedijatrijska odeljenja, ginekološko-akušerske klinike, gradimo i Tiršovu 2, jer želimo da stvorimo još bolje uslove za najmlađe pacijente.Jelena Galić, predsednica izvršnog odbora AIK Banke, dr Zlatibor Lončar, ministar zdravlja Republike Srbije iAleksandra Stojanović, direktorka korporativnih poslova MK GroupDrago nam je što će MK Group i AIK Banka i ove godine podržati naš zdravstveni sistem, ovoga puta u pravcu podrške našim porodilištima. Dogovorili smo se o donaciji za odeljenje ginekologije u KBC „Dragiša Mišović“, naročito imajući u vidu da ta bolnica zbrinjava trudnice i decu koji su kovid-19 pozitivni. Dogovorili smo se i o još jednoj važnoj stvari, a to je da ćemo na svaki uloženi dinar MK Group i AIK Banke u srpsko zdravstvo, mi uložiti još jedan“, istakao je dr Lončar. Jelena Galić, predsednica izvršnog odbora AIK Banke, rekla je da su trenuci u kojima nastaje život dragoceni ne samo za svaku porodicu, već i za celu naciju. „Ulaganje u nove naraštaje predstavlja ulaganje u budućnost regiona, i zato na ovaj način želimo da doprinesemo unapređenju uslova u kojima se rađa novi život“, rekla je Galić. Podrška porodici u Srbiji Aleksandra Stojanović, direktorka korporativnih poslova MK Group i dr Zlatibor Lončar, ministar zdravlja Republike SrbijeAleksandra Stojanović, direktorka korporativnih poslova MK Group povodom pokretanja projekta u čitavom regionu, istakla je da su društveno odgovorne aktivnosti MK Group najvećim delom usmerene ka zdravstvu i brizi o deci i mladima: „Naša odgovornost kao kompanije koja je prisutna u regionu, jeste da podršku usmerimo na sve društvene zajednice u kojima poslujemo, ali i na generacije koje dolaze. Ovog puta su u fokusu buduće majke i bebe. Za unapređenje uslova u porodilištima širom regiona izdvojili smo preko 700.000 evra i na ovaj način, kao kompanija koja zapošljava 6.000 ljudi širom Jadranske regije, još jednom povezali ceo region.“ Podrška porodici širom regionaMihailo Janković, generalni direktor MK Group, Tomislav Dulibić, državni sekretar u Ministarstvu zdravstva Hrvatske iMario Henjak, predsednik uprave Gorenjske BankeMario Henjak, predsednik uprave Gorenjske Banke, Jelena Galić, predsednica AIK bankarske grupe ipredsednica nadzornog odbora Gorenjske Banke, Jože Golubič, generalni direktor UKC LjubljanaAleksandar Kostić, potpredsednik MK Group, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Spske,Jelena Galić, predsednica Izvršnog odbora AIK BankeJovan Purar, direktor MK Group i član Odbora direktora HG Budvanska rivijera i dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja Crne GoreBriga o zdravlju, deci i mladimaMK Group je bila među prvim kompanijama koje su se u prethodnoj godini uključile u borbu protiv posledica izazvanih pandemijom korona virusa izdvajanjem milion evra, prvenstveno za nabavku medicinske opreme i podršku zdravstvenim ustanovama. Takođe, u okviru akcije „Za regionalne heroje”, ova kompanija obezbedila je odmor u svojim hotelima u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj za 450 lekara i medicinskih radnika. Pored projekta „Podrška porodici“ i drugi dugoročni projekti govore o tome da je briga o deci i mladima u središtu pažnje MK Group. U protekloj godini podržala je 80 različitih ustanova i organizacija, i nastavila višegodišnje projekte fokusirane na brigu o deci. Roditeljska kuća u Petrovaradinu Miodraga Kostića, predsednika MK Group, duže od decenije data je na korišćenje Institutu za zdravstvenu zaštitu, dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu. Kompanija kontinuirano brine i o razvoju i edukaciji mladih iz SOS Dečijeg sela u Kraljevu, a zahvaljujući donaciji od 60.000 evra centru „Putokaz“ u Nišu za porodice sa rizikom od odvajanja dece, 169 dece je ostalo u krugu svojih porodica.Aleksandra Stojanović, direktorka korporativnih poslova MK GroupU lokalnim zajednicama u kojima je prisutna, samo tokom proteklih pet godina, MK Group je realizovala više od 500 društveno odgovornih akcija u vrednosti koja premašuje pet miliona evra. Kompanija je dobitnik prestižne VIRTUS nagrade na nacionalnom nivou, za realizovane projekte u prethodnoj godini, kao i nagrade Srpske asocijacije menadžera za Najodgovorniju kompaniju u Srbiji za 2020. godinu.